20
TRASIRANJE Pod trasiranjem se podrazumeva pronalaženje najpovoljnijeg polož Pod trasiranjem se podrazumeva pronalaženje najpovoljnijeg polož aja i oblika puta na datom terenu. aja i oblika puta na datom terenu. Cilj trasiranja je da se na optimalan način zadovolje sledeći za Cilj trasiranja je da se na optimalan način zadovolje sledeći za htevi: htevi: Da se najkraćim putem, uz primenu što blažih nagiba nivelete, po Da se najkraćim putem, uz primenu što blažih nagiba nivelete, po vežu dve tačke. vežu dve tačke. Da se maksimalno opsluži šire ili uže područje puta, uz uklapanj Da se maksimalno opsluži šire ili uže područje puta, uz uklapanj e u postojeću mrežu. e u postojeću mrežu. Da se maksimalno uklopi u teren, poštujući projektnu brzinu, rad Da se maksimalno uklopi u teren, poštujući projektnu brzinu, rad i što manjih troškova građenja. i što manjih troškova građenja. Da se postigne maksimalna stabilnost i trajnost objekata u datim Da se postigne maksimalna stabilnost i trajnost objekata u datim klimatskim i geološkim uslovima. klimatskim i geološkim uslovima. Da se svedu na minimum negatine posledice saobraćaja po okolinu. Da se svedu na minimum negatine posledice saobraćaja po okolinu. Da se postigne maksimalna bezbednost saobraćaja. Da se postigne maksimalna bezbednost saobraćaja. ODNOS PUTA PREMA NASELJIMA Razlozi za udaljavanje udaljavanje tranzitnog puta: Predstavlja barijeru za širenje naselja. Intenzivan i brz tranzitni, posebno teretni saobraćaj, nameće ekološke probleme. Mešanje tranzitnog i lokalnog saobraćaja rezultuje povećanom stopom nezgoda. Mešanjem tranzitnog i lokalnog sobraćaja menja se i režim vožnje. Razlog za neudaljavanje neudaljavanje tranzitnog puta: Povećava se promet u uslužnim delatnostima i turističkim objektima.

15. TRASIRANJE

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPod trasiranjem se podrazumeva pronalaženje najpovoljnijeg položPod trasiranjem se podrazumeva pronalaženje najpovoljnijeg položaja i oblika puta na datom terenu.aja i oblika puta na datom terenu.

Cilj trasiranja je da se na optimalan način zadovolje sledeći zaCilj trasiranja je da se na optimalan način zadovolje sledeći zahtevi:htevi:

•• Da se najkraćim putem, uz primenu što blažih nagiba nivelete, poDa se najkraćim putem, uz primenu što blažih nagiba nivelete, povežu dve tačke.vežu dve tačke.

•• Da se maksimalno opsluži šire ili uže područje puta, uz uklapanjDa se maksimalno opsluži šire ili uže područje puta, uz uklapanje u postojeću mrežu.e u postojeću mrežu.

•• Da se maksimalno uklopi u teren, poštujući projektnu brzinu, radDa se maksimalno uklopi u teren, poštujući projektnu brzinu, radi što manjih troškova građenja.i što manjih troškova građenja.

•• Da se postigne maksimalna stabilnost i trajnost objekata u datimDa se postigne maksimalna stabilnost i trajnost objekata u datim klimatskim i geološkim uslovima.klimatskim i geološkim uslovima.

•• Da se svedu na minimum negatine posledice saobraćaja po okolinu.Da se svedu na minimum negatine posledice saobraćaja po okolinu.

•• Da se postigne maksimalna bezbednost saobraćaja.Da se postigne maksimalna bezbednost saobraćaja.

ODNOS PUTA PREMA NASELJIMA

Razlozi za udaljavanjeudaljavanje tranzitnog puta:

• Predstavlja barijeru za širenje naselja.

• Intenzivan i brz tranzitni, posebno teretni saobraćaj, nameće ekološke probleme.

• Mešanje tranzitnog i lokalnog saobraćaja rezultuje povećanom stopom nezgoda.

• Mešanjem tranzitnog i lokalnog sobraćaja menja se i režim vožnje.

Razlog za neudaljavanjeneudaljavanje tranzitnog puta:

• Povećava se promet u uslužnim delatnostima i turističkim objektima.

Page 2: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEODNOS PUTA PREMA TOPOGRAFIJI TERENAODNOS PUTA PREMA TOPOGRAFIJI TERENA

•• Dolinska trasaDolinska trasa

•• Padinska trasaPadinska trasa

•• Vododelnička trasaVododelnička trasa

•• Poprečna trasaPoprečna trasa

Prema načinu na koji se put uklapa u topografiju terena, trase možemo podeliti na četiri osnovna tipa:

Po pravilu, iole duži put obuhvata nekoliko tipova trasa, osim u prostranim ravničarskim terenima.

Page 3: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEODNOS PUTA PREMA TOPOGRAFIJI TERENA

Dolinska trasa u širokoj i opruženoj dolini:Dolinska trasa u širokoj i opruženoj dolini:- Karakteristike trase su slične karakteristikama trase u ravnici.- Po pravilu je moguća primena velikih radijusa krivina i dugačkih prvaca.- Podužni i poprečni nagibi terena su često izraženi delovima procenta.

- Tipičan oblik zemljanog trupa je niski nasip (0,7 - 0,9 m), uključujući i kolovoznu konstrukciju.

- Uslovi izgradnje su najlakši.

Page 4: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEODNOS PUTA PREMA TOPOGRAFIJI TERENA

Dolinska trasa u uskoj i krivudavoj dolini:Dolinska trasa u uskoj i krivudavoj dolini:- Zahtevaju primenu relativno oštrijih elemenata, obično bez većih zemljanih radova.

- U gornjem toku uzdužni nagibi doline mogu biti veći od maksimalnih, pa trasa nekad mora da pređe u padinsku.

- Optimalan položaj trase u dolini je isti kao i u širokoj dolini.

- Javlja se veći broj manjih poprečnih utoka, samim tim i objekata.

- Pojava meandara rečnog toka koji u uzanoj dolini predstavljaju veći problem

Page 5: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEODNOS PUTA PREMA TOPOGRAFIJI TERENA

Dolinska trasa u klisuri:Dolinska trasa u klisuri:

- Pri građenju se javljaju najveće teškoće u odnosu na ostale trase.

- Često i nema doline već se eventualno javljaju rečne terase nedovoljne širine.

- Položaj trase u tom slučaju zavisi od geološkog sastava padina terena.

- Uobičajena je pojava većeg broja poprečnih jaruga i manjih vodotokova, često se javljaju bujice i osuline.

- Često se i pored primene najoštrijih projektnih elemenata javlja potreba za izgradnjom objekata.

- Problem mogu da predstavljaju i ranije izgrađene saobraćajnice, dalekovodi,..., koji su već zauzeli najpovoljniji položaj u dolini.

- U principu najteža i najskuplja od svih dolinskih trasa.

Page 6: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEODNOS PUTA PREMA TOPOGRAFIJI TERENA

Padinska trasa:Padinska trasa:- Može biti u uzdužnom nagibu ili u horizontali.- Tipičan oblik zemljanog trupa je zasek.- Količina zemljanih radova zavisi od poprečnog nagiba terena.

- I u najlakšim terenskim uslovima cena građenja je veća nego kod dolinske trase.

- U zavisnosti od terena moguća je potreba za izgradnjom svih mogućih vrsta objekata.

Page 7: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEODNOS PUTA PREMA TOPOGRAFIJI TERENA

Vododelnička trasa:Vododelnička trasa:- Položena je na najvišim delovima terena.

- Leži na zdravom i oceditom terenu, podzemna voda je duboko.

- Tipični oblik zemljanog trupa je niski nasip, zemljani radovi su minimalni.

- Kosine zemljanog trupa treba da budu blage, zbog opasnosti od zavejavanja.

- Broj i veličina objekata su minimalni.

- Troškovi održavanja puta su najmanji u odnosu na sve ostale trase.

- Nedostatak je što u blizini nema vode i materijala za građenje.

Page 8: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEODNOS PUTA PREMA TOPOGRAFIJI TERENA

Poprečna trasa:Poprečna trasa:- Niveleta je po pravilu paralelna sa terenom, ujednačavanje nivelete je otežano zbog

mogućnosti pojave dužih nasipa i useka.

- Broj objekata je najmanji, voda otiče u pravcu pružanja trasee.

- Ne postoji opasnost od nestabilnosti trupa.

- Troškovi održavanja puta su minimalni, posebo donjeg stroja.

Page 9: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEUTVRĐIVANJE MOGUĆIH PRAVACA PRUŽANJA TRASE

Page 10: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPRIMERI TRASA

Page 11: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPRIMERI TRASA

Page 12: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROJEKTOVANJE NIVELETE

OdreOdređđivanje odnosa terenske linije i nivelete je jedna od aktivnosti ivanje odnosa terenske linije i nivelete je jedna od aktivnosti sa najvećim posledicamasa najvećim posledicama

po ukupno koštanje radova. Osnovni cilj je izjednačavanje količipo ukupno koštanje radova. Osnovni cilj je izjednačavanje količine useka i nasipa.ne useka i nasipa.

OSNOVNI PRINCIPI:OSNOVNI PRINCIPI:

1.1. Estetski principi (nagibi Estetski principi (nagibi << 3% su neuočljivi, 3% su neuočljivi, >> 4% na dužem pravcu daju utisak zida)4% na dužem pravcu daju utisak zida)

2.2. Položaj velikih objekataPoložaj velikih objekata

3.3. Stabilnost padina i položaj nivoa podzemne vodeStabilnost padina i položaj nivoa podzemne vode

4.4. Odbrana od zavejavanjaOdbrana od zavejavanja

5.5. Opasnost od osulina i lavinaOpasnost od osulina i lavina

6.6. Cena iskopa, odnosno sabijanja nasipaCena iskopa, odnosno sabijanja nasipa

7.7. Koeficijent rastresitosti materijalaKoeficijent rastresitosti materijala

8.8. Transportne daljineTransportne daljine

9.9. Odbrana od bukeOdbrana od buke

U praksi je često nemoguće zadovoljiti sve ove zahteve istovremeno, jer su kontradiktorni.

Page 13: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROSTORNO OBLIKOVANJE TRASE I PROFILA

OSNOVNI KVALITETI PUTA SU:OSNOVNI KVALITETI PUTA SU:

1.1. StabilnostStabilnost

2.2. EkonomičnostEkonomičnost

3.3. BezbednostBezbednost

4.4. EstetikaEstetika

PRINCIPI OBLIKOVANJA TRASE:PRINCIPI OBLIKOVANJA TRASE:

1.1. Izbegavati upotrebu ekstremnih elemenata.Izbegavati upotrebu ekstremnih elemenata.

2.2. Ukoliko je to neizbežno, uskladiti veličinu Ukoliko je to neizbežno, uskladiti veličinu susednih elmenata.susednih elmenata.

3.3. Uskladiti položaje horizontalnih i Uskladiti položaje horizontalnih i vertikalnih krivina.vertikalnih krivina.

4.4. Izbegavati dugačke pravce.Izbegavati dugačke pravce.

5.5. Obezbediti kontinuitet trase u perspektivi.Obezbediti kontinuitet trase u perspektivi.

6.6. Zasadi paralelni putu su kontraindikovani.Zasadi paralelni putu su kontraindikovani.

7.7. Promene širine u poprečnom profilu vršiti u Promene širine u poprečnom profilu vršiti u krivini.krivini.

8.8. Proveriti trasu na opasnost od zavejavanjaProveriti trasu na opasnost od zavejavanja

Odnos dugačkih pravaca i krivina:Odnos dugačkih pravaca i krivina:

za L za L >> 500 m, sledi R500 m, sledi R >> 500 m500 m

za L za L << 500 m, sledi R 500 m, sledi R >> LL

UsklaUsklađđenje elemenata po dužini:enje elemenata po dužini:

1.1. min Tgmin Tgvv (m) (m) ≥≥ VVrr (km/h)(km/h)

2.2. RRvv ≥≥ 66··RRhh

3.3. Dužina vertikalne krivine treba Dužina vertikalne krivine treba da odgovara dužini horizontalne da odgovara dužini horizontalne krivine.krivine.

Page 14: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROSTORNO OBLIKOVANJE TRASE I PROFILA

5050

100 200 300 400 600 8001000 1500 1800

100

200

300

400

600

800

1000

1500

1800P

odru

cje

koje

se

mor

a iz

bec

i

Podrucje koje se mora izbeci

Dob

ro

Dobro

Prim

enlji

vo

Primenljiv

opo

druc

jepo

druc

je

podrucje

podrucje

Vrlo dobro

podrucje

R (m)

R (m)

NE!NE! DA!DA!

Page 15: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROSTORNO OBLIKOVANJE TRASE I PROFILA

Page 16: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROSTORNO OBLIKOVANJE TRASE I PROFILA

Page 17: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROSTORNO OBLIKOVANJE TRASE I PROFILA

Page 18: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROSTORNO OBLIKOVANJE TRASE I PROFILA

Page 19: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROSTORNO OBLIKOVANJE TRASE I PROFILA

Page 20: 15. TRASIRANJE

TRASIRANJEPROSTORNO OBLIKOVANJE TRASE I PROFILA