12svedrovic-Vanredno Ublazavanje Kazne

783

M. Svedrovi: Izvanredno ublaavanje kazne u Republici HrvatskojHrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 11, broj 2/2004, str. 783-839.

UDK 343.157343.288

Primljeno 1. listopada 2004.Izvorni znanstveni rad

Marijan Svedrovi*

IZVANREDNO UBLAAVANJE KAZNEU REPUBLICI HRVATSKOJ

Ma koliko bilo izazovno istraivatinepoznato, jo je izazovnije propitivatipoznato.

KASPAR**

Autor na temelju statistikog istraivanja velikog broja predmetapropituje osnovne karakteristike izvanrednog pravnog lijeka izvanrednogublaavanja kazne, a u potrazi za odgovorom na pitanje u kojoj mjeri ina koji nain taj izvanredni pravni lijek utjee kao korektiv sudskogizbora i odmjere kazne u Republici Hrvatskoj. Nakon ocjene i vredno-vanja kljunih vrijednosti dobivenih statistikim istraivanjem nanekoliko razina autor zakljuuje da je utjecaj tog izvanrednog pravnoglijeka na ukupno izreene pravomone kazne relativno slab, no isto tako,autor de lege ferenda predlae da se u buduoj reformi kaznenogpostupovnog prava u Republici Hrvatskoj potpuno izmijeni normativnastruktura tog izvanrednog pravnog lijeka tako da se on uredi kao pravnosredstvo (a ne pravni lijek) kojim e pravomono osuene osobe moiishoditi ublaenje odluke o kazni iskljuivo preko pravne ustanovepomilovanja i nepravog ponavljanja kaznenog postupka.

I. UVOD

Izvanredne korekcije sudskog izbora i odmjere kazne tema je koja svakogautora uvijek ponovo vraa na pretpitanja to je kaznena politika, u kakvom jeona odnosu prema sustavu kaznenih sankcija, proizlazi li sustav kaznenihsankcija iz demokratske biti kaznene politike i kaznenog prava ili je on rezultatizvanpravnih zahtjeva. Na ovim prostorima takva su pitanja uvijek otvorena, arasprava o njima uvijek teka, na granici incidenta, s rezultatima koji zbunjujui opet iznova otvaraju prostore nesporazuma u kojima gube svi: i oni kojizastupaju stajalita da u naoj politici kanjavanja nita nije dobro i oni kojizastupaju stajalita da u politici kanjavanja nita ne treba mijenjati.

* Marijan Svedrovi, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske** Paul Watzlawick, John Weakland, Richard Fisch, Na drugi nain - naela postavljanja i

rjeavanja problema, Algoritam, Zagreb, 2003., prvo izdanje, str. 11.

784


Problematiziranje odmjeravanja kazne posebno je vano pitanje u traenjuodgovora kakva je zakonska i sudska politika kanjavanja u RepubliciHrvatskoj. Ocjene o politici kanjavanja (posebno sudskoj) nuno je potrebnotemeljiti na egzaktnim pokazateljima statistikim podacima o vrijednostimakoje istraujemo. Meutim, to nije dovoljno. Horvati s pravom istie dakada analiziramo sudske odluke u dijelu koji se odnosi na odmjeravanje kazne,(dakle i njezino izvanredno ublaavanje M. S.) valja konstatirati da su onerezultat kreativne aktivnosti kojom se uspostavljaju realni sadraji krivino-pravne znanosti. Sudska djelatnost u toj prilici nije samo tehnika primjenezakona ve akt drutvenog oblikovanja u zakonu propisane kazne. Tumaenjezakona od strane suda je par exellence stvaralaki posao, a sudska praksa imanedvojbeno stvaralaku ulogu, i to upravo u formiranju znanstvenih spoznaja.1

Znanstvene spoznaje o izvanrednom pravnom lijeku izvanrednom ubla-avanju kazne (l. 414. ZKP) te temeljnim karakteristikama zahtjeva za izvan-redno ublaavanje kazne (u daljnjem tekstu: ZIUK) nisu dovoljno istraene(ni u teoretskom, a pogotovo ne u praktinom aspektu). To je jedan od razlogazbog kojeg je ovaj rad fundiran na statistikom istraivanju velikog brojapredmeta, koje istraivanje prua valjanu osnovu za relevantne zakljuke okaznenopravnoj primjeni spomenutog izvanrednog pravnog lijeka u sustavupravnih lijekova u cjelini.

Statistiko istraivanje temelji se na odreenim bazama podataka2 iz kojihsmo statistikom analizom ocijenili sve vanije parametre primjene ZIUK upraksi.

U kojoj mjeri ZIUK predstavlja izvanrednu korekciju sudskog izbora iodmjere kazne, neto smo vie kazali u zakljucima (v. VI. ovoga rada).

II. OSNOVNI POKAZATELJI PRIMJENE ZIUK PREMAOSUDAMA NA KAZNE OD 1993. DO 2002.

1. Kazne

Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske3 , odukupnog broja punoljetnih osuenih osoba za sva kaznena djela, u razdoblju

1 V. eljko Horvati, Kazneno pravo i druge kaznene znanosti, Odabrani radovi 1963.-2003., Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2004., str. 356.

2 Baza podataka I. Zbirni tablini prikaz pimjene ZIUK za razdoblje 1993. do 2003.;baza podataka II. Zbirni tablini prikaz primjene ZIUK prema odreenim kaznenim djelima(tzv. katalog kaznenih djela) za razdoblje od 1993. do 2002.; Baza podataka III. Primjeriobrazloenja pojedinih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske o primjeni ZIUK za razdobljeod 1993. do 2002. sve kao p r i l o g ovome radu na CD-u.

3 Izvjea br. 933/1994.; 961/1995.; 993/1996.; 1043/1997.; 1068/1998.; 1092/1999.; 1117/2000.; 1149/2001. i 1178/2002.

785


od 1993. do 2002. godine osude na kazne punoljetnih osuenih osoba4

moemo pratiti prema sljedeim statistikim podacima:

Tablica 1.

OSUENE PUNOLJETNE OSOBE PO IZREENIMKAZNAMA OD 1993. DO 2002.

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

ZATVORSKA 2.903 2.775 1.983 1.692 1.503 1.648 2.082 2.133 2.032 2.236KAZNA 46,6% 48,3% 44,0% 44,2% 43,7% 56,2% 49,8% 44,0% 41,3% 37,4%

NOVANA 3.328 2.975 2.524 2.138 1.937 1.282 2.100 2.718 2.885 3.738KAZNA 53,4% 51,7% 56,0% 55,8% 56,3% 43,8% 50,2% 56,0% 58,7% 62,6%

UKUPNOIZREENIH 6.231 5.750 4.570 3.830 3.440 2.930 4.182 4.851 4.917 5.974KAZNI

*Podaci Dravnog zavoda za statistikuaps. 100% = ukupni broj izreenih kazni po godinama

Grafikon 1.


0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Zatvorska kazna Novana kazna Ukupno izreenih kazni

4 Kada govorimo o kaznama, onda iskljuivo mislimo na bezuvjetne kazne zatvora ibezuvjetne novane kazne izreene punoljetnim osobama.

786


Tablica 2.

OSUENE PUNOLJETNE OSOBE PO IZREENIM KAZNAMAOD 1993. DO 2002. PO GODINAMA, PO PETOGODINJIM

RAZDOBLJIMA I ZBIRNO

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.2.903 2.775 1.983 1.692 1.503 1.648 2.082 2.133 2.032 2.23613,8% 13,2% 9,4% 8,1% 7,2% 7,9% 9,9% 10,2% 9,7% 10,7%

ZATVORSKA 10.856 10.131KAZNA* 51,7% 48,3%

20.987100.0%

3.328 2.975 2.524 2.138 1.937 1.282 2.100 2.718 2.885 3.73813,0% 11,6% 9,8% 8,3% 7,6% 5,0% 8,2% 10,6% 11,3% 14,6%

NOVANA 12.902 12.723KAZNA* 50,3% 49,7%

25.625100,0%

6.231 5.750 4.507 3.830 3.440 2.930 4.182 4.851 4.917 5.97413,4% 12,3% 9,7% 8,2% 7,4% 6,3% 9,0% 10,4% 10,5% 12,8%

UKUPNO

IZREENIH 23.758 22.854KAZNI* 51,0% 49,0%

46.612100,0%

*Podaci Dravnog zavoda za statistikuaps. 100% =ukupni broj izreenih kazni u razdoblju od 1993. do 2002. godine

Od ukupno osuenih punoljetnih osoba na kazne od 1993. do 2002. godinepratimo lagani, ali kontinuirani pad izricanja kazni od 1993. do 1997. godine(od 13,4% 1993. godine do 7,4% 1997. godine), da bi se nakon toga brojizreenih kazni poeo lagano mijenjati (od 6,3% 1998. godine do 12,8% 2002.godine). Zapravo, dolo je do poravnanja broja ukupno izreenih kazni takoda se broj izreenih kazni iz 1993. godine (6.231) gotovo izjednaio s brojemizreenih kazni 2002. godine (5.974).

Postotak osuenih osoba kojima je izreena kazna od 1998. godine kontinu-irano raste (6,3% 1998. godine do 12,8% 2002. godine).

to se pak tie izricanja kazni po petogodinjim razdobljima (1993. do1997. i 1998. do 2002.) situacija je sljedea: u razdoblju od 1993. do 1997.godine ukupno je izreeno 23.758 kazni (51,0%), dok su u razdoblju od 1998.do 2002. godine ukupno izreene 22.854 kazne (49,0%).

787


Grafikon 2.


0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Zatvorske kazne Novane kazne Ukupno izreenih kazni

0%

20%

40%

60%

80%

100%

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Zatvorske kazne Novane kazne

Grafikon 3.

OMJER BROJA IZREENIH ZATVORSKIHI NOVANIH KAZNI OD 1993. DO 2002.

aps. 100%=ukupno izreenih kazni po godinama

Statistiki podaci o broju osuenih osoba na kazne zatvora i novane kazne,pokazuju sljedee: u razdoblju od 1993. do 1997. godine na kaznu zatvoraosueno je 10.856 osoba (51,7%), dok je u razdoblju od 1998. do 2002. godinena istu kaznu osuena 10.131 osoba (48,1%). Postotak osuenih osoba kojima

788


je izreena kazna zatvora (v. tablicu 2) u razdoblju od 1993. do 1997. godinekontinuirano pada (13,8% 1993. godine do 7,2% 1997. godine), dok postotakosuenih osoba na istu kaznu, u razdoblju 1998. do 2002. godine kontinuiranoraste (7,9% 1998. godine do 10,7% 2002. godine).

Statistiki podaci o novanoj kazni priblino su isti: u razdoblju od 1993.do 1997. godine na novanu kaznu osuene su 12.902 osobe (50,3%), dok suu razdoblju od 1998. do 2002. godine na istu kaznu osuene 12.723 osobe(49,7%).

I ovdje se, kao i kod kazne zatvora, uoava ista tendencija: postotak osu-enih osoba kojima je izreena novana kazna od 1993. do 1997. godine kon-tinuirano pada (13,0% 1993. godine do 7,6% 1997. godine), dok postotakosuenih osoba na istu kaznu u razdoblju od 1998. do 2002. godine kontinuiranoraste (od 5,0% 1998. do 14,8% 2002. godine).

2. ZIUK

2.1. Broj podnesenih ZIUK

Tablica 3.

PODNESENI ZIUK OD 1993. DO 2002.

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

BROJ 350 407 318 326 243 247 222 244 326 307PODNESENIH 11,7% 13,6% 10,6% 10,9% 8,1% 8,3% 7,4% 8,2% 10,9% 10,3%ZIUK*

UKUPNO 1.644 1.34655,05 45,0%

SVEUKUPNO 2.990100,0%

* Podaci iz I Kr - upisnika VSRH - izvornoaps. 100%=ukupni broj podnesenih ZIUK u razdoblju od 1993. do 2002.

789


Grafikon 4.


0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

U razdoblju od 1993. do 2002. godine sveukupno je podneseno 2.990 ZIUK(100%). Od tog broja 1.644 (55,0%) podneseno je u razdoblju od 1993. do1997. godine, a 1.346 (45,0%) podneseno je u razdoblju od 1998. do 2002.godine.

O nekoj posebnoj tendenciji rasta ili pada ZIUK po pojedinim godinamane moemo govoriti jer je rije o disperziranim vrijednostima, ali moemoupozoriti samo na podatak da je 1994. godine podnesen najvei broj ZIUK(407), a 1999. godine najmanji broj (222).5

5 Isti trend broja podnesenih ZIUK zadran je i u 2203. i dijelu 2004. godine: premaupisniku I Kr predmeta VSRH u 2003. godini podneseno je ukupno 395 ZIUK, a do 28. rujna2004. podneseno je 348 ZIUK.

790


2.2. Broj podnesenih ZIUK prema broju izreenih kazni

Tablica 4.

OMJER BROJA IZREENIH PRAVOMONIH KAZNII ZIUK OD 1993. DO 2002.

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

UKUPNOIZREENIH 6.231 5.750 4.507 3.830 3.440 2.930 4.182 4.851 4.917 5.974KAZNI *

BROJPODNESENIH 350 407 318 326 243 247 222 244 326 307ZIUK**

% 5,6 7,1 7,1 8,5 7,1 8,4 5,3 5,0 6,6 5,1PODNESENIH 6,9 5,9ZIUK 6,4

* Podaci Dravnog zavoda za statistiku** Podaci iz I Kr upisnika VSRH - izvornoaps. 100% = ukupni broj izreenih kazni po godinama

Grafikon 5.

BROJ IZREENIH KAZNI I BROJ PODNESENIH ZIUKOD 1993. DO 2002.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Ukupno izreenih kazni Ukupno podnesenih ZIUK

791


Grafikon 6.

OMJER BROJA IZREENIH KAZNI I BROJA PODNESENHZIUK PO GODINAMA, OD 1993. DO 2002.

5,6 7,1 7,1 8,5 7,1 8,4 5,3 5 6,6 5,1

0

5

10

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

% ZIUK-e

U razdoblju od 1993. do 2002. godine podneseno je ukupno 2.990 ZIUK(v. tablicu 3) u odnosu na 46.612 ukupno izreenih kazni (v. tablicu 2), topredstavlja 6,4% podnesenih ZIUK.

Promatrajui omjer broja pravomono izreenih kazni i broja podnesenihZIUK po petogodinjim razdobljima, dolazimo do podatka da je u razdobljuod 1993. do 1997. godine podneseno 6,9% ZIUK, a u razdoblju od 1998. do2002. godine podneseno je 5,9%.

2.3. Nain rjeavanja ZIUK

Tablica 5.

NAIN RJEAVANJA ZIUK

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.ODBIJENO 203 247 225 253 199 213 178 203 280 260

58,0% 60,7% 70,8% 77,6% 81,9% 86,2% 80,2% 83,2% 85,9% 84,7%

PRIHVAENO 147 160 93 73 44 34 44 41 46 4742,0% 39,3% 29,2% 22,4% 18,1% 13,8% 19,8% 16,8% 14,1% 15,3%

UKUPNO 1.127 1.134ODBIJENO 68,6% 84,2%

UKUPNO 517 212PRIHVAENO 31,4% 15,8%

SVEUKUPNO 2.261ODBIJENO 75,6%

SVEUKUPNO 729PRIHVAENO 24,4%

aps. 100% = broj ukupno podnesenih ZIUK po godinama, petogodinjim razdobljima i ukupno

792


Grafikon 7.

NAIN RJEAVANJA ZIUK

0

100

200

300

400

500

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Prihvaeno Odbijeno Ukupno

0%

20%

40%

60%

80%

100%

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Prihvaeno Odbijeno

Grafikon 8.

OMJER BROJA PRIHVAENIH I ODBIJENIH ZIUK

Od sveukupno podnesenog broja ZIUK (2.990), u razdoblju od 1993. do2002. godine negativno je rijeen (odbijen) 2.261 ZIUK (75,6%), a pozitivnoje rijeeno (prihvaeno) 729 (24,4%).

Po pojedinim petogodinjim razdobljima nain rjeavanja ZIUK jesljedei: u razdoblju od 1993. do 1997. godine negativno je rijeeno (odbijeno)1.127 ZIUK (68,6%), a pozitivno je rijeeno (prihvaeno) 517 (31,4%), doksu u razdoblju od 1998. do 2002. godine negativno rijeena (odbijena) 1124ZIUK (84,2%), a pozitivno je rijeeno 212 (15,8%).

U odnosu na pojedine godine, moe se zamijetiti lagani kontinuiranirast odbijenih ZIUK u razdoblju od 1993. do 1997. godine (58,0% 1993.godine do 81,9% 1997. godine), a time i lagani kontinuirani pad prihvaenih

793


ZIUK (od 42,0% 1993. godine do 18,1% 1997. godine), dok se takav trend urazdoblju od 1998. do 2002. godine stabilizirao i sveo na prosjek od 84,2%odbijenih ZIUK i 15,8% prihvaenih.

2.4. Duljina trajanja rjeavanja ZIUK od 1993. do 2002.

Tablica 6.

DULJINA TRAJANJA RJEAVANJA ZIUK OD 1993. DO 2002.

DULJINATRAJANJA GODINA(u danima)

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

1 - 30 122 50 22 45 14 7 9 10 10 15

31 60 163 237 109 147 102 82 72 81 94 96

61 90 32 95 123 71 76 94 93 80 121 123

91 120 16 15 44 26 24 40 28 37 43 31

121 - ... 18 10 20 37 27 24 20 36 58 42

1 - 30 34,8 12,3 6,9 13,8 5,8 2,8 4,1 4,1 3,1 4,9

31 60 46,4 58,2 34,3 45,1 42,0 33,2 32,4 33,2 28,8 31,3

61 90 9,1 23,3 38,7 21,8 31,3 38,1 41,9 32,8 37,1 40,1

91 120 4,6 3,7 13,8 8,0 9,9 16,2 12,6 15,2 13,2 10,1

121 - ... 5,1 2,5 6,3 11,3 11,1 9,7 9,0 14,8 17,8 13,7

PROSJEK 48,8 54,4 70,4 70,6 74,1 78,1 75,6 86,1 88,4 85,9

(u danima) 62,5 83,4

71,9

BR

OJ

ZA

HT

JEVA

%

794


Grafikon 9.

DULJINA TRAJANJA RJEAVANJA ZIUK OD 1993. DO 2002.

0

10

20

30

40

50

60

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

(1 - 30) (31 - 60) (61 - 90) (91 - 120) (121 - ... )

Grafikon 10.

PROSJENO TRAJANJE RJEAVANJA ZIUK OD 1993. DO 2002.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Dana

U prosjeku, u razdoblju od 1993. do 2002. godine duljina trajanja rjeavanjaZIUK iznosila je 71,9 dana, s time da je u razdoblju od 1993. do 1997. godineduljina trajanja ZIUK iznosila 62,5 dana, a u razdoblju od 1998. do 2002.godine 83,4 dana.

Statistiki podaci upuuju i na to da je u oba petogodinja razdoblja trajanjerjeavanja ZIUK sve dulje (48,8 dana 1993. godine do 85,9 dana 2002.

795


godine). Najvei broj ZIUK rjeava se od 30 do 60 dana (42,0%) (u razdobljuod 1993. do 1997. godine) odnosno od 60 do 90 dana (38,0%) (u razdobljuod 1998. do 2002. godine).

Treba posebno istaknuti da duljina trajanja rjeavanja ZIUK nije jednakavremenu u kojem je Vrhovni sud Republike Hrvatske rjeavao ZIUK, jer odtrenutka zaprimanja ZIUK na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske predmetse dostavlja Dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske na miljenje, pa jetek nakon dostave miljenja Dravnog odvjetnitva Republike HrvatskeVrhovnom sudu Republike Hrvatske podoban za rjeavanje.

III. NEKI KOMPARATIVNI POKAZATELJI PRIMJENEIZVANREDNOG (NAKNADNOG) UBLAAVANJA KAZNE

Mnogi kazneni postupovnici ne poznaju institut izvanrednog ublaavanjakazne. Tako francusko, njemako, talijansko, vicarsko, eko, slovakopravo ne doputaju neposrednu izmjenu (same) pravomono izreene kazne,ve se to, u tim pravima, postie u korist osuenika samo posredno, i tokasacijskom albom odnosno revizijom (Italija i Francuska) ili ponavljanjempostupka (Njemaka, vicarska, eka, Slovaka). Naprotiv, taj institutnalazimo u austrijskom postupku - 410, 410a SPO, odakle je preuzet una ZSKP/29 - 429, 430 (ali ne kao pravni lijek, ve kao posebno pravnosredstvo, smjeteno u istu glavu s pomilovanjem), da bi odatle preao u ZKP/48 l. 296., 297. (i bio uvrten u pravne lijekove).6

U meuvremenu, u austrijskom kaznenom pravu dolo je do promjene:navedeni institut predstavlja izvanredno pravno sredstvo, a ne vie izanrednipravni lijek.

Na neke, sasvim sumarno iznesene pokazatelje primjene izvanrednog(naknadnog) ublaenja kazne upozorit emo na primjeru Slovenije te, samouzgred, na primjerima Austrije i Italije.

Slovenija

Uvjeti za izvanredno ublaavanje kazne te postupak s tim pravnim lijekomureen je u zakonu u bitnome kao u Zakonu o kaznenom postupku/97.7

Bitnija novost je samo u tome to zakon vie nema odredbe o opozivuodluke u kojoj je Vrhovni sud uvaio zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne,

6 Mladen Grubia, Krivini postupak postupak o prevnim lijekovima, Informator, Zagreb,1987., str. 380.

7 Zakon o kazenskem postopku z uvodnimi pojasnili mag. tefana Horvata, asopisnizavod, Uradni list Republike Slovenije, 1994., str. 34.

796


ako bi se naknadno utvrdilo da se ta odluka temelji na lanoj ispravi, lanomiskazu svjedoka ili vjetaka. Ta odluka pokazuje da zakon vrlo ekstenzvinotumai l. 31. Ustava Republike Slovenije, to proizlazi iz stajalita da bi utom sluaju opoziv odluke o izvanrednom ublaavanju kazne takoer bio usuprotnosti sa zabranom ponovnog suenja o istoj stvari.

l. 417.

Ublaavanje pravomono izreene kazne doputeno je, ako se po pravo-monosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda,ili su postojale, ali sud za njih nije znao, a koje bi oito dovele do blaeosude.

Sve ostale odredbe zakona identine su odredbama naeg ZKP-a (l. 414.-417.), osim odredbe o tome tko je ovlaten podnijeti ZIUK. Naime, premaodredbi l. 418. st. 1. ZKP Republike Slovenije, izvanredno ublaavanje kaznesmije zahtijevati i dravni tuitelj (to prema naem ZKP-u ne moe)8 , akoje postupak voen na njegov zahtjev, a ZIUK moe podnijeti osuenik i njegovbranitelj, kao i osobe koje imaju pravo albe protiv presude u korist osuenika(l. 367. ZKP Republike Slovenije).

8 U 8. radionici X. savjetovanja Hrvatskog udruenja za kaznene znanosti i praksupodvrgnuta je kritici izmjena Zakona po kojoj dravni odvjetnik vie nije ovlatenik zapodnoenje ZIUK, kao to je izraeno nerazumijevanje zato je na ZKP izostavio branog iizvanbranog druga iz kruga osoba koje su ovlatene za podnoenje ZIUK. Prema dosadaanjemZKP-u na to su imale pravo sve osobe koje su ovlatenici na albu protiv presude u koristosuenika (l. 400. st. 2. Zakona o krivinom postupku), a sada je to pravo ogranieno samona osuenikove roake (l. 415. st. 1. ZKP). Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu(Zagreb), vol. 5, br. 1/1998., str. 324-325.

797


Tablica 7.


1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

ZATVORSKA 1078 917 550 601 630 842 978 1.099 1.197 1.284KAZNA 58,1% 62,3% 62,6% 66,1% 59,6% 68,8% 71,7% 76,1% 71,7% 69,1%

NOVANA 779 556 329 308 427 382 386 346 473 575KAZNA 41,9% 37,7% 37,4% 33,9% 40,4% 31,2% 28,3% 23,9% 28,3% 30,9%

UKUPNOIZREENIH 1.857 1.473 879 909 1.057 1.224 1.364 1.445 1.670 1.859KAZNI

*Podaci Intituta za kriminologiju pri Pravni fakulteti v Ljubljani (tablicu izradio dr. Franc Brinc)aps. 100% = ukupni broj izreenih kazni po godinama

Grafikon 11.


0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Zatvorska kazna Novana kazna Ukupno izreenih kazni

798


Tablica 8.

BROJ ZIUK ZA RAZDOBLJE OD 2002. DO 2003.

2002. 2003.

UKUPNO IZREENIH KAZNI * 1.859 1.424

BROJ PODNESENIH ZIUK 113 105

% PODNESENIH ZIUK 6,0 7,3

* Podaci Vrhonog suda Republike Slovenijeaps. 100% = ukupni broj izreenih kazni po godinama

Grafikon 12.


0

500

1000

1500

2000

2002 2003

PODNESENI ZIUK-e UKUPNO IZREENIH KAZNI

Prema statistikim podacima u 2002. godini zaprimljeno je ukupno 1.200zahtjeva za sve izvanredne pravne lijekove, od toga 113 ZIUK (9,4%) a naukupno 1.859 izreenih kazni podneseno je 6,3% ZIUK (u Republici Hrvatskojpodneseno je 2002. godine 5,1% ZIUK na ukupno 5.974 izreene kazne).2003. godine podneseno je 7,3% ZIUK na 1.424 izeene kazne.

Austrija

Prema austrijskom Kaznenom zakonu i Zakonu o kaznenom postupku (20., 31. i 31a koji je u Kazneni zakon unijet Saveznim zakonom BGBI br.622/1994. te 281., 409a, 410 i 411 StPO) navedeni je pravni institut izvan-redno pravno sredstvo, a ne izvanredni pravni lijek. Austrijsko kazneno pravo

PODNESENI ZIUK UKUPNO IZREENIH KAZNI

799


poznaje podjelu na pravne lijekove i pravna sredstva koja se u bitnom razlikujuod odnog to se u nas smatra pravnim sredstvom9 .

410. StPO

(1) O naknadnom ublaavanju kazne, novom odreivanju dnevnicekao i izmjeni odluke o oduzimanju koristi ili oduzimanju bogaenja (31a StGB) odluuje sud koji je odluivao u prvoj instanciji rjeenjem, nazahtjev ili po slubenoj dunosti, nakon uzimanja u obzir okolnosti kojesu bile bitne.

(2) Protiv rjeenja prema st. (1) osuenik i tuitelj imaju pravo naalbu viem suditu, koja se mora podnijeti u roku od etrnaest dana.

(3) Ako bi svrha odluke prema st. (1) inae morala biti ugroena ucijelosti ili djelomino, sud e privremeno zastati s izvrenjem kazne,oduzimanjem koristi ili oduzimanjem bogaenja ili ih prekinuti do pra-vomonosti njegove odluke, osim u sluaju ako mu je podnesen oiglednobezizgledan zahtjev.

Prema Seileru naknadno ublaavanje kazne predstavlja pravno sredstvo(a ne posebni izvanredni pravni lijek M. S.) o kojem odluuje sud prvogstupnja ( 410. st. (1) StPO), a sama regulacija primjene tog pravnog sredstvatreba obuhvatiti sluajeve kod kojih su nakon pravomonosti presude nastaleokolnosti za ublaavanje kazne ili su one postale poznate, imale za posljedicublai zakon, ili su pak unutar kaznenog okvira morale voditi blaem kanja-vanju. Ako je rije o razlozima ublaavanja koji su postojali ve prije donoenjapresude, oni u svakom sluaju ne bi smjeli nastupiti na glavnoj raspravi, jernije doputena korekcija nedostataka u utvrenjima injenica tim putem.Ako razlozi nastupe tek u apelacijskom postupku, apelacijski ih sud ne moeuzeti u obzir. Ako su oni apelacijskom sudu bili poznati, ali ipak nisu koriteniza ublaavanje kazne, navedeno se ne moe ostvarivati zahtjevom premaodredbi 410. StPO10 .

Presude Vrhovnog suda Republike Austrije (OGH) u znaajnoj mjeri do-vele su do izmjene pravne ustanove naknadnog ublaavanja kazne kao pravnogsredstva.11

9 Zahvaljujem Milani Trbojevi s Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci koja je imalastrpljenja da mi pribavi potrebne podatke koji su koriteni u ovom radu.

10 V. Prof. dr. Stefan Seiler, Kazneno procesno pravo, 6. izdanje, Be, 2003.11 Presude Vrhovnog suda Republike Austrije (OGHA) br. 1993/03/02 Os22/93; 1986/06,

02 Bkd 133/84; 1965/09/03 10 Ns 19/65 i dr.

800


Tablica 9.12

ODNOS BEZUVJETNIH NOVANIH KAZNI I KAZNI ZATVORA OD 1999. DO 2003

GODINA NOVANA KAZNA ZATVOR

1999. 25.377 5.89542,20% 9,80%

2000. 13.412 5.42732,20% 13,00%

2001. 11.754 5.71130,30% 14,70%

2002. 12.045 6.41229,30% 15,60%

2003. 12.349 6.25329,60% 15,00%

Grafikon 13.

ODNOS BEZUVJETNIH NOVANIH KAZNI I KAZNI ZATVORAPREMA BROJU UKUPNO IZREENIH KAZNENIH

SANKCIJA OD 1999. DO 2003.

12 Tablicu je izradio dr. Ronald Miklau - naelnik sektora Saveznog ministarstva pravosuaAustrije (Be).

801


Grafikon 14.13

TREND PRIMJENE UKUPNO IZREENIH KAZNENIHSANKCIJA PREMA IZREENIM KAZNAMA ZATVORA

I NOVANIM KAZNAMA OD 1999. DO 2003.

13 Aps. 100% = ukupni zbroj svih izreenih kaznenih sankcija po godinama (1999.- 61954; 2000.- 41.624; 2001.- 38.729; 2002.- 41.078 i 2003.- 41.749).

14 Prema austrijskom KZ-u novana kazna moe biti: uvjetna, bezuvjetna, djelominouvjetna, djelomino bezuvjetna, a kazna zatvora moe biti: uvjetna, bezuvjetna, djelominouvjetna a ukupno izreene kaznene sankcije odnose se i na druge kaznenopravne mjere(pored novane kazne i kazne zatvora).

Miklau istie da se naknadno ublaavanje kazne relativno esto primje-njuje u situacijama kada osuenik naknadno nadoknadi tetu, ili se znatnopogoraju njegove imovinske, gospodarske sposobnosti (to se najee vezujeza gubitak radnog mjesta ili propadanje tvrtke).

Prema Seileru, kao razlozi ublaavanja uzimaju se u obzir npr. naknadnopopravljanje tete kao i plaanje zaostalih naknada za uzdravanje ( 198StGB).

I otpadanje otegotnih razloga moe uiniti potrebnim naknadno ublaa-vanje. Naknadno priznanje nije razlog ublaavanja (V. Ev.BI 1872/70). Tijekomnaknadnog ublaavanje moe se izrei oprost od izvrenja kazne ( 43 StGB)

14

802


prvotno bezuvjetno izreene kazne ili se kazna moe umanjiti. Kod postojanjasvih preduvjeta mora sud, koji je odluivao u prvom stupnju, na odgovarajuinain uzeti u obzir razloge ublaavanja. Okrivljenik u tom sluaju ima pravona ublaavanje kazne. Do novog odreivanja dnevnice (globe) morat e doiako se mjerodavne okolnosti, koje su relevantne za odreivanje dnevnice, nisusamo neznatno promijenile ( 31a st. 2. StGB). To bi npr. bio sluaj ako jeokrivljenik zbog osude na kaznu u meuvremenu izgubio radno mjesto.

Ovlatena na podnoenje zahtjeva jest svaka stranka, sud koji je odluivaou prvom stupnju i kojem kasnije postane poznata okolnost za ublaavanje biobi ak po slubenoj dunosti obavezan to uzeti u obzir ( 410 st. 2. StPo).Odluuje se rijeenjem, protiv kojeg osuenik i tuitelj u roku od 14 danamogu podnijeti albu viem suditu ( 410 st. 2. StPo). Ako se zatrai odlukau smislu 410 st. 1. StPo ili ispita po slubenoj dunosti, sud ima privremenoodgoditi odnosno prekinuti izvrenje kazne, oduzimanje koristi ili oduzimanjebogaenja, ako bi u drugom sluaju svrha odluke prema st.1. 410 StPo mogalabiti u cijelosti ili djelomino podijeljena. Prekid ili odgaanje odluke ne bitrebali uslijediti ako je postavljen oito bezizgledan zahtjev ( 410 st. 3. StPo).

Osuenik takoer moe, ako bi ga neodgodivo plaanje novane kazne ilinovanog iznosa prema 20 StGB neopravdano teko pogodilo, zatraitiodgaanje odnosno obrono plaanje. O zahtjevu za odgodom odluujepredsjednik ili sudac pojedinac rjeenjem ( 409 a st. 1. StPo). Ovaj put eosuenik izabrati kada je visina novane kazne opravdana i stoga ne postojepretpostavke za naknadno ublaavanje kazne ( 410 st. 1. StPo). Nakon to jepredloeno izvrenje zamjenske kazne oduzimanja slobode, ne dolazi u obzirobrono plaanje. Izvrenje kazne tada se moe otkloniti samo plaanjemcjelokupne novane kazne. Smru okrivljenika gasi se obveza plaanjanovanih kazni, ako one jo nisu izvrene ( 411 StPo). To vai i za izreku ooduzimanju bogaenja ili vrijednosti.

Prema odredbi 31 a StGB naknadno ublaavanje kazne, oduzimanje koristiili oduzimanje bogaenja regulirano je na sljedei nain:

(1) Ako naknadno nastupe ili postanu poznate okolnosti koje bi doveledo blaeg odmjeravanja kazne, sud ima na odgovarajui nain ublaitikaznu.

(2) Ako se naknadno ne samo neznatno pogoraju osobne prilike iliekonomske prilike osuenika na novanu kaznu, sud ima za jo neplaenunovanu kaznu nanovo odrediti visinu dnevnice unutar granica 19 st.2., osim ako je osuenik pogoranje uzrokovao namjerno bilo to samoproputanjem obavljanja posla koji bi mogao obaviti.

(3) Ako osuenik na oduzimanje koristi naknadno naknadi civilno-pravne zahtjeve iz djela, ili ako nastupe okolnosti pri ijem postojanju utrenutku presude ne bi bilo odlueno oduzimanje koristi ili bi bilo presu-eno plaanje samo malog iznosa, sud ima na odgovarajui nain izmijeniti

803


odluku. Isto se ima postupiti ako takve okolnosti naknadno postanupoznate.

(4) Ako naknadno nastupe ili postanu poznate okolnosti pri ijem po-stojanju u trenutku presude ne bi bilo odlueno o oduzimanju bogaenjaili oduzimanju bogaenja manjih imovinskih vrijednosti, sud ima na odgo-varajui nain izmijeniti odluku.

Italija

Kako talijansko kazneno zakonodavstvo ne poznaje ustanovu izvanrednogublaavanja kazne ni kao izvanrednog pravnog lijeka, a ni kao izvanrednogpravnog sredstva, ve se korekcije odluke o kazni ostvaruju u posebnomkasacijskom (revizijskom) postupku, neemo se uputati u konkretnezakonske odredbe talijanskog Kaznenog zakona.

IV. OSNOVNI POKAZATELJI PRIMJENE ZIUK PREMAODREENIM KAZNENIM DJELIMA OD 1993. DO 2002.

Autor ovoga rada izradio je anketni upitnik (V. Bazu podataka II. kaoprilog ovom radu), a tim istraivaa15 pregledao je ukupno 1.657 predmetaZIUK (tzv. statistiki uzorak) koji se iskljuivo odnose na katalog kaznenihdjela, a statistikom obradom podataka utvreno je sljedee:

15 elim izraziti posebnu zahvalnost timu mladih istraivaa: Nini Gumzej, sudakojvjebenici upanijskog suda u Zagrebu, Vladimiru Dimovskom, sudakom vjebenikuOpinskog suda u Zagrebu, Zoranu Buriu, studentu Pravnog fakulteta u Zagrebu, HrvojuSpajiu, studentu Pravnog fakulteta u Zagrebu, i Marinu Bonaiu, studentu Pravnog fakultetau Zagrebu, koji su, svi zajedno, svojim mladenakim arom i entuzijazmom isupnili 1.657anketnih upitnika u vezi s primjenom ZIUK i time omoguili autoru ovoga rada da statistikiobradi sve relevantne podatke vane za primjenu ZIUK prema osudama na kazne od 1993. do2002. godine. Bez njihova angamana ovaj vani dio statistikog istraivanja ne bi bio ostvariv.Nadam se da e napor koji su uloili u svoj rad biti od koristi i njima samima.

804


Po

dn

osi

telj

Z

IUK

Bro

j p

ozi

tiv

nih

pri

jed

log

a /m

ilj

enja

Bro

j u

bla

en

ih k

azn

iB

roj

ub

lae

nja

kaz

ne

zatv

ora

na

KA

ZN

EN

O

DJE

LO

Ukupno izreenih

pravomonih kazni

Ukupni broj

podnesenih ZIUK

Prosje_na visina pravomone kazne u

slu_ajevima pozitivnog rjeenja ZIUK

Broj podnositelja ZIUK

koji se nalaze

na izdravanju kazne

osu

en

iko

stal

iS

ud

aD

OD

OR

H

Broj prihvaenih ZIUK od VSRH

sam

o

zbo

g

ok

oln

ost

i

ko

jih

nij

e

bil

o

sam

o

zbo

g

ok

oln

ost

i

za k

oje

sud

nij

e

znao

i zb

og

ok

oln

ost

i

ko

jih

nij

e

bil

o i

zb

og

ok

oln

ost

i

za k

oje

su

d

nij

e zn

ao

Pro

sjek

ub

lae

ne

kaz

ne

zatv

ora

no

va

nu

kaz

nu

uv

jetn

u

osu

du

12

34

56

78

91

01

1

62

55

37

58

93

69

34

04

71

00

65

22

13

00

UB

OJS

TV

O1

.25

64

9,8

%6

,48

5,9

%9

4,2

%5

,8%

14

,9%

6,4

%7

,5%

16

,0%

65

,0%

22

,0%

13

,0%

5,6

0,0

%0

,0%

46

14

45

16

23

10

54

10

2T

E

KA

TJE

LE

SN

A

OZ

LJE

DA

2.7

19

1,7

%0

,83

0,4

%9

7,8

%2

,2%

13

,0%

4,3

%6

,5%

21

,7%

50

,0%

40

,0%

10

,0%

0,5

0,0

%2

0,0

%

15

41

01

14

59

27

91

43

62

73

60

9Z

LO

UP

OR

AB

A

OP

OJN

IH

DR

OG

A3

.40

24

,5%

2,2

65

,6%

94

,2%

5,8

%1

7,5

%5

,8%

9,1

%2

3,4

%7

5,0

%8

,3%

16

,7%

1,9

0,0

%2

5,0

%

82

73

77

51

04

61

71

12

40

1S

ILO

VA

NJE

3.3

12

4,8

%3

,18

9,0

%9

3,9

%6

,1%

12

,2%

4,9

%7

,3%

20

,7%

64

,7%

11

,8%

23

,5%

2,8

0,0

%5

,9%

15

61

41

00

03

21

00

2B

LU

DN

E

RA

DN

JE1

.70

8,8

%1

,14

0,0

%9

3,3

%6

,7%

0,0

%0

,0%

0,0

%2

0,0

%6

6,7

%3

3,3

%0

,0%

0,7

0,0

%6

6,7

%

43

19

40

35

44

74

21

01

KR

A

A9

.61

80

,4%

1,0

44

,2%

93

,0%

7,0

%1

1,6

%9

,3%

9,3

%1

6,3

%5

7,1

%2

8,6

%1

4,3

%0

,80

,0%

14

,3%

22

51

57

21

78

47

17

22

45

21

10

14

02

2T

E

KA

KR

A

A8

.70

82

,6%

1,9

69

,8%

96

,4%

3,6

%2

0,9

%7

,6%

9,8

%2

0,0

%4

6,7

%2

2,2

%3

1,1

%1

,40

,0%

48

,9%

13

39

71

22

11

26

81

12

81

86

40

5R

AZ

BO

JNI

TV

O7

91

16

,8%

2,6

72

,9%

91

,7%

8,3

%1

9,5

%6

,0%

8,3

%2

1,1

%6

4,3

%2

1,4

%1

4,3

%1

,11

0,0

%1

7,9

%

11

06

31

07

31

77

12

17

98

00

6P

RIJ

EV

AR

A2

.32

14

,7%

1,1

57

,3%

97

,3%

2,7

%1

5,5

%6

,4%

10

,9%

15

,5%

52

,9%

47

,1%

0,0

%0

,80

,0%

35

,3%

22

47

42

12

12

59

26

35

84

39

21

24

02

0IZ

AZ

IVA

NJE

PR

OM

ET

NE

NE

SR

E

E3

0.0

30

0,7

%1

,43

3,0

%9

4,6

%5

,4%

26

,3%

11

,6%

15

,6%

37

,5%

46

,4%

25

,0%

28

,6%

0,1

10

,0%

23

,8%

1.6

57

1.1

41

1.5

68

89

29

01

17

15

43

47

20

17

96

70

68

UK

UP

NO

SV

AD

JE

LA

59

.34

62

,8%

3,1

68

,9%

94

,6%

5,4

%1

7,5

%7

,1%

9,3

%2

0,9

%5

7,9

%2

2,8

%1

9,3

%2

,60

,0%

19

,6%

ZB

IRN

I P

RE

GL

ED

PR

ED

ME

TA 1

.

OS

NO

VN

I P

OK

AZ

AT

EL

JI P

RIM

JEN

E Z

IUK

PR

EM

A O

DR

E

EN

IM K

AZ

NE

NIM

DJE

LIM

A O

D 1

993.

DO

200

2.

Prosjena visina pravomone

kazne u sluajevima

pozitivnog rjeenja ZIUK

Broj podnositelja ZIUK

koji se nalaze

na izdravanju kazne

Ukupni broj

podnesenih ZIUK

Ukupno izreenih

pravomonih kaznisu

da

805


1. Ubojstvo

1.1. Broj ukupno izreenih pravomonih kazni16

U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreeno je ukupno 1.256 kazni zakazneno djelo ubojstva.

1.2. Broj ukupno podnesenih ZIUK

U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno je podneseno 625 ZIUK(49,8%) u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djeloubojstva (1.256).

1.3. Prosjena visina pravomone kazne u sluajevimap o z i t i v n o g rjeenja ZIUK

U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo ubojstva, usluajevima pozitivnog rjeenja ZIUK (kada je ZIUK prihvaen) mjeraprosjene kazne zatvora iznosila je est godina i etiri mjeseca.

16 Broj ukupno izreenih pravomonih kazni za pojedina kaznena djela statistiki neodgovara ni podacima Dravnog zavoda za statistiku ni prilagoenim podacimaprezentiranim od mr. sc. Ire Bedra i mr. sc. Marina Mrele koji su prikupili i obradili statistikepodatke za pojedina kaznena djela iz Kataloga kaznenih djela. Do tog nesklada u podacimanije dolo zbog toga to oni nisu dobro obavili svoj posao, ve zbog toga to metodologijaevidentiranja statistikih podataka u biti ne odgovara statistikom evidentiranju ZIUK. Naime,svi statistiki podaci (Dravnog zavoda za statistiku) odnose se na tekue godine u kojima suizreene pravomone kazne, i to iskljuivo u odnosu prema pravnim kvalifikacijama kaznenihdjela koje su bile na snazi u tim tekuim godinama u kojima su izricane pravomone kazne.Meutim, temeljna karakteristika ZIUK je ta da se taj izvanredni pravni lijek podnosi i zakaznena djela u godinama kada vie nije na snazi odreena pravna kvalifikacija kaznenogdjela na temelju koje je osuenik osuen na kaznu, a ta je kaznena djela bilo nuno takoerobuhvatiti u broju ukupno izreenih kazni za pojedino kazneno djelo (npr. za kazneno djeloubojstva, pored l. 34. st. 1. KZRH i l. 90. KZ, uvrtena su kaznena djela ubojstva i iz l. 35.KZH, l. 35. st. 1. KZRH). Zbog toga su u stupcu 2 Zbirnog pregleda predmeta 1. brojeviuveani i za ta djela, a prema podacima iz Baze podataka I. (V. Prilog ovom radu). Bez takvekorekcije u unosu podataka o broju ukupno izreenih pravomonih kazni, za svako pojedinokazneno djelo iz kataloga kaznenih djela, u duljem razdoblju (od 1993. do 2002.) dolo bido znaajnog odstupanja na relaciji broja ukupno izreenih pravomonih kazni i broja ukupnopodnesenih ZIUK.

806


1.4. Broj podnositelja ZIUK koji su u vrijeme podnoenjaZIUK bili na izdravanju kazne zatvora

Od ukupno 625 podnositelja ZIUK za kazneno djelo ubojstva, 589 (94,2%)bilo je na izdravanju kazne zatvora, a 36 (5,8%) bilo je na slobodi.

1.5. Podnositelji ZIUK

Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (625), 589 (94,2%) zahtjeva podnioje osuenik, a 36 (5,8%) svi ostali (koji po zakonu mogu podnijeti ZIUK).

1.6. Broj p o z i t i v n i h prijedloga/miljenja

Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (625) sud prvog stupnja dao je 93(14,9%) pozitivnih prijedloga (da se ZIUK prihvati), DO 40 (6,4%), a DORH47 (7,5%). U svim ostalim sluajevima (do 100%) prijedlozi i miljenja bilisu negativni (da se ZIUK odbije).

1.7. Broj p r i h v a e n i h ZIUK od Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (625) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio ZIUK u 100 sluajeva (16,0%), tj. da se ZIUK prihvati,a u 525 sluajeva (84,0%) negativno je rijeio ZIUK, tj. da se ZIUK odbije.

1.8. Broj ublaenih kazni

Od 100 sluajeva prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatskeublaio je kaznu osuenicima u 65 sluajeva (65,0%) samo zbog okolnostikojih nije bilo u vrijeme izricanja pravomone presude, u 22 sluaja (22,0%)samo zbog okolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanja pravomonepresude a u 13 sluajeva (13,0%) i zbog okolnosti kojih nije bilo ali i zbogokolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanja pravomone presude.

1.9. Prosjek ublaene kazne zatvora

Nakon pozitivnog rjeavanja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi sa est godina i etiri mjeseca u b l a e n a

807


j e na prosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od pet godina i estmjeseci.

1.10. Broj ublaenja kazne zatvora na novanu kaznu ili uvjetnu osudu

U 100 sluajeva prihvaenih ZIUK za kazneno djelo ubojstva ni u jednomsluaju (0,0%) kazna zatvora nije ublaena na novanu kaznu ili uvjetnuosudu.

2. Teka tjelesna ozljeda

2.1. Broj ukupno izreenih pravomonih kazni

U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreeno je ukupno 2.719 kazni zakazneno djelo teke tjelesne ozljede.

2.2 Broj ukupno podnesenih ZIUK

U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno je podneseno 46 ZIUK(1,7%) u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djelo teketjelesne ozljede (2.719).


U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo teke tjelesneozljede, u sluajevima pozitivnog rjeenja ZIUK (kada je ZIUK prihvaen),mjera prosjene kazne zatvora iznosila je osam mjeseci.


Od ukupno 46 podnositelja ZIUK za kazneno djelo teke tjelesne ozljede,14 (30,4%) bilo je na izdravanju kazne zatvora, a 32 (69,6%) bilo je naslobodi.


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (46) 45 (97,8%) podnio je osuenik,a 1 (2,2%) svi ostali (koji po zakonu mogu podnijeti ZIUK).

808



Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (46) sud prvog stupnja dao je 6(13,0%) pozitivnih prijedloga, tj. da se ZIUK prihvati, DO 2 (4,3%), a DORH3 (6,5%). U svim ostalim sluajevima (do 100%) prijedlozi i miljenja bili sunegativni, tj. da se ZIUK odbije.


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (46) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio 10 sluajeva (21,7%), tj. da se ZIUK prihvati, a u 36sluajeva (78,3%) negativno, tj. ZIUK je odbio.


Od 10 sluajeva prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatskeublaio je kaznu osuenicima u 5 sluajeva (50,0%) samo zbog okolnostikojih nije bilo u vrijeme izricanja pravomone presude, u 4 sluaja (40,0%)samo zbog okolnosti za koje sud nije znao, a u 1 sluaju (10,0%) i zbogokolnosti kojih nije bilo i zbog okolnosti za koje sud nije znao u vrijemeizricanja presude.


Nakon pozitivnog rjeavanja ZIUK prosjena visina (mjera) izreenekazne zatvora u pravomonoj presudi sa osam mjeseci u b l a e n a je naprosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od pet mjeseci.


U 10 sluajeva prihvaenih ZIUK za kazneno djelo teke tjelesne ozljedeni u jednom sluaju 0,0%) kazna zatvora nije ublaena na novanu kaznu, ana uvjetnu osudu kazna zatvora ublaena je u 2 sluaja (20,0%).

3. Zloporaba opojnih droga

3.1. Broj ukupno izreenih kazni

U razdoblju od 1993. do 2003. izreene su ukupno 3.402 kazne za kaznenodjelo zlouporabe opojnih droga.

809



U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno su podnesena 154 ZIUK(4,5%) u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djelozlouporabe opojnih droga (3.402).


U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo zlouporabeopojnih droga, u sluajevima pozitivnog rjeenja ZIUK, tj. kada je ZIUKprihvaen, mjera prosjene kazne zatvora iznosila je dvije godine i dva mje-seca.


Od ukupno 154 podnositelja ZIUK za kazneno djelo zlouporabe opojnihdroga 101 podnositelj ZIUK (65,6%) bio je na izdravanju kazne zatvora, a53 podnositelja (34,4%) na slobodi.


Od ukupnog broja podnositelja ZIUK (154) 145 (94,2%) zahtjeva podnioje osuenik, a 9 (5,8%) svi ostali (koji po zakonu mogu podnijeti ZIUK).

3.6. Broj p o z i t i v i h prijedloga/miljenja

Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (154) sud prvog stupnja dao je 27(17,5%) pozitivnih prijedloga, tj. da se ZIUK prihvati, DO 9 (5,8%), a DORHje dao 14 (9,1%). U svim ostalim sluajevima (do 100%) prijedlozi i miljenjabili su negativni, tj. da se ZIUK odbije.


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (154) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio 36 sluajeva (23,4%), a u 131 sluaju (76,6%) negativnoje rijeio ZIUK, tj. rijeio je da se ZIUK odbije.

810



U 36 sluajeva prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatske ublaioje kaznu osuenicima u 27 sluajeva (75,0%) samo zbog okolnosti kojihnije bilo u vrijeme izricanja pravomone presude, u 3 sluaja (8,3%) samozbog okolnosti za koje sud nije znao a u 6 sluajeva (16,7%) i zbog okolnostikojih nije bilo i zbog okolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanjapravomone presude.


Nakon pozitivnog rjeenja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi sa dvije godine i dva mjeseca ublaena je naprosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od jedne godine i devetmjeseci.


U 36 sluajeva prihvaenih ZIUK za kazneno djelo zlouporabe opojnihdroga ni u jednom sluaju (0,0%) kazna zatvora nije ublaena na novanukaznu, a na uvjetnu osudu kazna zatvora ublaena je u 9 sluajeva (25,0%).

4. Silovanje


U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreena je ukupno 331 kazna zakazneno djelo silovanja.


U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno su podnesena 82 ZIUK(24,8%) u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djelosilovanja (331).


U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo silovanja, usluajevima pozitivnog rjeenja ZIUK, tj. kada je ZIUK prihvaen, mjeraprosjene kazne zatvora iznosila je tri godine i jedan mjesec.

811



Od ukupno 82 podnositelja ZIUK za kazneno djelo silovanja 73 pod-nositelja ZIUK (89,0%) bilo je na izdravanju kazne zatvora, a 9 podnositelja(11,0%) na slobodi.




Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (82) sud prvog stupnja dao je 10(12,2%) pozitivnih prijedloga, DO 4 (4,9%), a DORH 6 (7,3%). U svimostalim sluajevima (do 100%) prijedlozi i miljenja bili su negativni, tj. dase ZIUK odbije.


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (82) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio 17 sluajeva (20,7%), a u 65 sluajeva (79,3%) negativno,tj. da se ZIUK odbije.


Od 17 sluajeva prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatske ublaioje kaznu osuenicima u 11 sluajeva (64,7%) samo zbog okolnosti kojihnije bilo u vrijeme izricanja pravomone presude, u 2 sluaja (11,8%) samozbog okolnosti za koje sud nije znao i u 4 sluaja (23,5%) i zbog okolnostikojih nije bilo i zbog okolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanjapravomone presude.


Nakon pozitivnog rjeavanja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi sa tri godine i jedan mjesec ublaena je na

812


prosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od dvije godine i osammjeseci.


U 17 sluajeva prihvaenih ZIUK za kazneno djelo silovanja ni u jednomsluaju (0,0%) kazna zatvora nije ublaena na novanu kaznu, a na uvjetnuosudu kazna zatvora ublaena je u 1 sluaju (5,9%).

5. Bludne radnje


U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreeno je ukupno 170 kazni zakazneno djelo bludnih radnji.


U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno je podneseno 15 ZIUK (8,8%)u odnosu prema broj ukupno izreenih kazni za kazneno djelo bludnih radnji(170).


U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo bludnih radnji,u sluajevima pozitivnog rjeenja ZIUK, tj. kada je ZIUK prihvaen, mjeraprosjene kazne zatvora iznosila je jednu godinu i jedan mjesec.

5.4. Broj podnositelja ZIUK koji su u vrijeme podnoenjaZIUK bili na izdravanju kazne

Od ukupno 15 podnositelja ZIUK za kazneno djelo bludnih radnji 6 pod-nositelja ZIUK (40,0%) bilo je na izdravanju kazne zatvora, a 9 podnositelja(60,0%) na slobodi.



813



Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (15) sud prvog stupnja, DO i DORHni u jednom sluaju (0,0%) nisu dali pozitivno miljenje ili prijedlog da seZIUK prihvati.


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (15) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio ZIUK u 3 sluaja (20,0%) a u 12 sluajeva (80,0%)negativno, tj. odbio je ZIUK.


Od 3 sluaja prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatske ublaioje kazne osuenicima u 2 sluaja (66,7%) samo zbog okolnosti kojih nijebilo u vrijeme izricanja pravomone presude, a u 1 sluaju 33,3%) samo zaokolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanja pravomone presude.

5.9. Prosjek ublaenja kazne zatvora

Nakon pozitivnog rjeavanja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi s jedne godine i jednog mjeseca ublaena jena prosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od sedam mjeseci.


Od 3 sluaja prihvaenih ZIUK za kazneno djelo bludnih radnji ni ujednom sluaju (0,0%) kazna nije ublaena na novanu kaznu, a na uvjetnuosudu kazna zatvora ublaena je u 2 sluaja (66,7%).

6. Kraa


U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreeno je ukupno 9.618 kazni zakazneno djelo krae.

814



U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno su podnesena 43 ZIUK (0,4%)u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djelo krae (9.618).


U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo krae, u slua-jevima pozitivnog rjeenja ZIUK, tj. kada je ZIUK prihvaen, mjera prosjenekazne zatvora iznosila je jednu godinu.


Od ukupno 43 podnesena ZIUK za kazneno djelo krae 19 podnositeljaZIUK (44,2%) bilo je na izdravanju kazne zatvora, a 24 podnositelja (55,8%)bila su na slobodi.






Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (43) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio 7 sluajeva (16,3%), a u 36 sluajeva (83,7%) odlukaVrhovnog suda Republike Hrvatske bila je negativna, tj. da se ZIUK odbije.

815



Od 7 sluajeva prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatske ublaioje kaznu u 4 sluaja (57,1%) samo zbog okolnosti kojih nije bilo u vrijemeizricanja pravomone presude, u 2 sluaja (28,6%) samo zbog okolnosti zakoje sud nije znao, a u 1 sluaju (14,3%) i zbog okolnosti kojih nije bilo izbog okolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanja pravomone presude.


Nakon pozitivnog rjeenja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi od jedne godine ublaena je na prosjenuvisinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci.


Od 7 sluajeva prihvaenih ZIUK za kazneno djelo krae ni u jednomsluaju (0,0%) kazna zatvora nije ublaena na novanu kaznu, a na uvjetnuosudu kazna zatvora ublaena je u 1 sluaju (14,3%).

7. Teka kraa


U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreeno je ukupno 8.708 kazni zakazneno djelo teke krae.


U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno je podneseno 225 ZIUK(2,6%) u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djelo tekekrae (8.708).


U svim pravomono izreenim kaznama za kazneno djelo teke krae, usluajevima pozitivnog rjeenja ZIUK, tj. kada je ZIUK prihvaen, mjeraprosjene kazne zatvora iznosila je jednu godinu i devet mjeseci.

816



Od ukupno 225 podnesenih ZIUK za kazneno djelo teke krae 157 pod-nositelja ZIUK (69,8%) bilo je na izdravanju kazne zatvora, a 68 podnositelja(30,2%) na slobodi.






Od ukupnog broja podnesene ZIUK (225) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio u 45 sluajeva (20,0%), a u 180 sluajeva (80,0%) odlukaVrhovnog suda Republike Hrvatske bila je negativna, tj. da se ZIUK odbije.


Od 45 sluajeva prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatske ublaioje kazne osuenicima u 21 sluaju (46,7%) samo zbog okolnosti kojih nijebilo u vrijeme izricanja pravomone presude, u 10 sluajeva (22,2%) samozbog okolnosti za koje sud nije znao, a u 14 sluajeva (31,1%) i zbog okol-nosti kojih nije bilo i zbog okolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanjapravomone presude.


Nakon pozitivnog rjeavanja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi od jedne godine i devet mjeseci ublaena je

817


na prosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od jedne godine i etirimjeseca.


Od 45 sluajeva prihvaenih ZIUK za kazneno djelo teke krae ni u jed-nom sluaju (0,0%) kazna zatvora nije ublaena na novanu kaznu, a na uv-jetnu osudu kazna zatvora ublaena je u 22 sluaja (48,9%).

8. Razbojnitvo


U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreena je ukupno 791 kazna zakazneno djelo razbojnitva.


U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno su podnesena 133 ZIUK(16,8%) u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djelo razboj-nitva (791).


U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo razbojnitva,u sluajevima pozitivnog rjeenja ZIUK, tj. kada je ZIUK prihvaen, mjeraprosjene kazne zatvora iznosila je dvije godine i est mjeseci.


Od ukupno 133 podnesena ZIUK za kazneno djelo razbojnitva, 97(72,9%) podnositelja ZIUK bilo je na izdravanju kazne zatvora, a 36 (27,1%)na slobodi.


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (133) 122 (91,7%) podnio je osue-nik, a 11 (8,3%) svi ostali (koji mogu po zakonu podnijeti ZIUK).

818





Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (133) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio ZIUK u 28 sluajeva (21,1%), a u 105 sluajeva (78,9%)odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske bila je negativna, tj. da se ZIUKodbije.


U 28 sluajeva prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatske ublaioje kazne osuenicima u 18 sluajeva (64,3%) samo zbog okolnosti kojihnije bilo u vrijeme izricanja pravomone presude, u 6 sluaja (21,4%) samozbog okolnosti za koje sud nije znao, a u 4 sluaja (14,3%) i zbog okolnostikojih nije bilo i zbog okolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanjapravomone presude.


Nakon pozitivnog rjeavanja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi od dvije godine i est mjeseci ublaena je naprosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od jedne godine i jedanaestmjeseci.


Od 28 sluajeva prihvaenih ZIUK ni u jednom sluaju (0,0%) kazna zat-vora nije ublaena na novanu kaznu, a na uvjetu osudu kazna zatvora ubla-ena je u 5 sluajeva (17,9%).

819


9. Prijevara


U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreena je ukupno 2.321 kazna zakazneno djelo prijevare.


U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno je podneseno 110 ZIUK(4,7%) u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djeloprijevare (2.321).


U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo prijevare, usluaju pozitivnog rjeenja ZIUK, tj. kada je ZIUK prihvaen, mjera prosjenekazne zatvora iznosila je jednu godinu i jedan mjesec.


Od ukupno 110 podnesenih ZIUK za kazneno djelo prijevare 63podnositelja ZIUK (57,3%) bilo je na izdravanju kazne zatvora, a 47 (42,7%)na slobodi.


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (110) 107 (97,3%) podnio je osu-enik, a 3 (2,7%) svi ostali (koji po zakonu mogu podnijeti ZIUK.

9.6. Broj pozitivnih prijedloga/miljenja

Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (110) sud prvog stupnja dao je 17(15,5%) pozitivnih prijedloga, DO 7 (6,4%), a DORH 12 (10,9%) takvihistih miljenja. U svim ostalim sluajevima (do 100%) prijedlozi i miljenjabili su negativni, tj. da se ZIUK odbije.

820



Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (110) Vrhovni sud Republike Hrvatskepozitivno je rijeio 17 sluajeva (15,5%) a u 93 sluaja (84,5%) odluka Vrhov-nog suda Republike Hrvatske bila je negativna, tj. da se ZIUK odbije.


U 17 sluajeva prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatske ublaioje kazne osuenicima u 9 sluajeva (52,9%) samo zbog okolnosti kojih nijebilo u vrijeme izricanja pravomone presude, u 8 sluajeva (47,1%) samozbog okolnosti za koje sud nije znao, a ni u jednom sluaju (0,0%) zbogjedne i druge okolnosti.


Nakon pozitivnog rjeavanja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi od jedne godine i jednog mjeseca ublaenaje na prosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci.


Od 17 sluajeva prihvaenih ZIUK ni u jednom sluaju (0,0%) kazna za-tvora nije ublaena na novanu kaznu, a na uvjetnu osudu kazna zatvoraublaena je u 6 sluajeva (23,8%).

10. Izazivanje prometne nesree


U razdoblju od 1993. do 2002. godine izreeno je ukupno 30.030 kazni zakazneno djelo izazivanje prometne nesree.


U razdoblju od 1993. do 2002. godine ukupno su podnesena 224 ZIUK(0,7%) u odnosu prema broju ukupno izreenih kazni za kazneno djeloizazivanja prometne nesree (30.030).

821



U svim izreenim pravomonim kaznama za kazneno djelo izazivanjaprometne nesree, u sluajevima pozitivnog rjeenja ZIUK, tj. kada je ZIUKprihvaen, mjera prosjene kazne zatvora iznosila je jednu godinu i etirimjeseca.

10.4. Broj podnositelja ZIUK koji su u vrijeme podnoenjaZIUK bili na izdravanju kazne zatvora.

Od ukupno 224 podnesena ZIUK za kazneno djelo izazivanja prometnenesree 74 (33,0%) podnositelja ZIUK bilo je na izdravanju kazne zatvora,a 150 (67,0%) na slobodi.


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (224) 212 (94,6%) podnio jeosuenik, a 12 (5,4%) svi ostali (koji po zakonu mogu podnijeti ZIUK).


Od ukupnog broja podnesenih ZIUK (224) sud prvog stupnja dao je 59(26,3%) pozitivnih prijedloga, DO 26 (11,6%), a DORH 35 (15,6%). Usvim ostalim sluajevima (do 100%) prijedlozi i miljenja bili su negativni,tj. da se ZIUK odbije.


Od ukupno podnesenih ZIUK (224) Vrhovni sud Republike Hrvatske po-zitivno je rijeio 84 sluaja (37,5%) a u 140 sluajeva (62,5%) odluka Vrhov-nog suda Republike Hrvatske bila je negativna, tj. da se ZIUK odbije.


U 84 sluaja prihvaenih ZIUK Vrhovni sud Republike Hrvatske ublaioje kazne osuenicima u 39 sluaja (46,4%) samo zbog okolnosti kojih nije

822


bilo u vrijeme izricanja pravomone presude, u 21 sluaju (25,0%) samo zbogokolnosti za koje sud nije znao, a u 24 sluaja (28,6%) i zbog okolnostikojih nije bilo i zbog okolnosti za koje sud nije znao u vrijeme izricanjapravomone presude.


Nakon pozitivnog rjeenja ZIUK prosjena visina (mjera) izreene kaznezatvora u pravomonoj presudi od jedne godine i etiri mjeseca ublaena jena prosjenu visinu (mjeru) kazne zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci.


Od 84 sluaja prihvaenih ZIUK ni u jednom sluaju (0,0%) kazna zatvoranije ublaena na novanu kaznu, a na uvjetnu osudu kazna zatvora ublaenaje u 20 sluajeva (23,8%).

Statistiki podaci o cjelokupnom katalogu kaznenih djela pokazuju ovo: 1. Ukupno je izreeno 59.346 pravomonih kazni. 2. Ukupno je podneseno 1.657 ZIUK (2,8%). 3. Prosjena visina (mjera) kazne zatvora u predmetima u kojima je

ZIUK pozitivno rijeen iznosi tri godine i jedan mjesec. 4. U vrijeme podnoenja ZIUK bio je na izdravanju kazne zatvora

1.141 (68,9%) podnositelj ZIUK. 5. ZIUK je u 1.568 sluajeva (94,6%) podnio osuenik, a u 89

sluajeva (5,4%) svi ostali koji po zakonu mogu podnijeti ZIUK. 6. U postupku rjeavanja ZIUK sud prvog stupnja dao je u 290

sluajeva (17,5%) pozitivni prijedlog, tj. da se ZIUK prihvati, DOje dao pozitivno miljenje u 117 sluajeva (7,1%), a DORH u 154sluaja (9,3%).

7. Vrhovni sud Republike Hrvatske u 347 sluajeva (20,9%) pozitivnoje rijeio ZIUK.

8. ZIUK je pozitivno rijeen u 201 sluaju (57,9%) samo zbogokolnosti kojih nije bilo u vrijeme izricanja pravomone presude,u 79 sluajeva (22,8%) samo zbog okolnosti koje sud nije znao uvrijeme izricanja pravomone presude i u 67 sluajeva (19,3%) izbog okolnosti kojih nije bilo i zbog okolnosti za koje sud nije znaou vrijeme izricanja pravomone presude.

9. Prosjena visina kazne zatvora nakon izvanrednog ublaenjaiznosila je dvije godine i est mjeseci.

10. Kazna zatvora u 68 sluajeva (19,6%) ublaena je na uvjetnuosudu, a ni u jednom sluaju (0,0%) na novanu kaznu.

823


V. OKOLNOSTI KOJE SU UTJECALE NA NAIN RJEAVANJAZIUK - TEORIJSKI I PRAKTINI PRISTUP

1. Teorijski pristup

1.1. Izvanredno ublaavanje kazne: in primjene pravaili realizacija slobodne diskrecije?

Za veinu autora nema nikakve dvojbe da izvanredno ublaavaje kaznepredstavlja sudsko odmjeravanje kazne (izbor vrste i mjere kaznene sank-cije).17

Prema Baiu sudac ima izvanredno velike ovlasti u izboru vrste i mjeresankcije. Pritom, najvanije norme i veina normi kojima se reguliraju te nje-gove ovlasti su zapravo direktivne norme, pravne linije, orijentacijska pravilai putokazi. Nemaju te norme onu strogu odreenost inae karaktereistinu zazakonske norme: da nameu i osiguravaju obvezatno jedinstvenu primjenunormi. Najvanije norme ovdje, i kad ih ima, zapravo su norme smjernice,takve da vie ukazuju na injenice i initelje koje sudac mora uzeti u obzir priodluci o kazni nego to same diktiraju odraeni rezultat, odreenu ocjenu (npr.odnos stupnja krivnje i visine kazne, ili koje okolnosti ocijeniti kao otegotneodnosno olakotne, kako vrednovati linost poinitelja kao initelj odmjeravanjakazne i dr.). Pa ipak, i takve norme trae jedinstvenu primjenu, doputaju samojedno tumaenje kao ispravno.

Odmjeravajui kaznu (izabirui vrstu i mjeru sankcije) sudac je uvijek vezanuz odreene propise, svaka sudska odluka o kazni mora se zasnivati na odgo-varajuim zakonskim propisima, ali, s obzirom na prirodu tih propisa, ostavljenoje mnogo prostora za sudske ocjene i procjene, pa se njihova realizacija ostva-ruje tek jednim suevim vrijednosnim ocjenjivanjem. U sudskoj odluci o kazniipak se ne radi ni o slobodnoj diskreciji, o nekoj arbitrarnoj odluci, ve se radio koritenju velikih ovlasti, vezanih uvijek u krajnjoj liniji uz odreeni materijal-ni propis. U pitanju su uvijek pravno vezane diskrecijske ovlasti. U tom smislusudska odluka o kazni istodobno je i in primjene prava, ali i in odmjeravanja,vrijednosnog ocjenjivanja. Odreivanje kazne je pitanje primjene prava s oso-bitou da sudac ima znatnog prostora za prosudbe. Zato se moe rei da jesudska odluka o kazni in primjene prava posebne vrste. Ona nije nikad jednagola, formalna provedba i primjena zakona, ve jedan stvaralaki akt na crtiutvrivanja najsvrhovitije sankcije, naravno u granicama postavljenimzakonom.18

17 eljko Horvati, Institut ublaavanja kazne u naem krivinom pravu i nesporazumi uocjenjivanju tzv. kaznene politike, NZ, 11-12, 1988., str. 1282.

18 Franjo Bai, Kazneno pravo Opi dio, peto, preraeno i proireno izdanje, Informator,Zagreb, 1998., str. 407 i dalje.

824


Dworkin pojmu diskrecije daje socijalno-etiku dimenziju: Pojam diskre-cije dobro funkcionira samo unutar jedne vrste konteksta, kada je netko ovlatendonositi odluke podlone standardima koje je postavio pojedini autoritet. Dis-krecija, poput rupe u dizanom tijestu, ne postoji nikako drugaije osim kao slo-bodno podruje pojasom ogranienja. Stoga je ona relativan pojam. Uvijek jesmisleno pitati diskrecija, temeljem kojih standarda?, ili, diskrecija, s obzi-rom na koji autoritet?. Openito, kontekst daje jasan odgovor na ova pitanja,ali u nekim sluajevima sudac moe imati diskreciju u jednom pogledu, ali nei u drugom tono znaenje diskrecije odreeno je obiljejima konteksta.19

Pozitivistika doktrina sudske diskrecije temelji se na stajalitu da sudacmora rijeiti sluaj izvravajui svoju diskreciju ako se sluaj ne moe podvestipod odreeno pravilo.

Neki nominalisti pak tvrde da sudac uvijek ima diskreciju, ak kada je rijeo jasnom pravilu, jer suci su u konanici vrhovni arbitri prava (nikakav viiautoritet ne ocjenjuje odluke najvieg suda). Pozitivisti ne razumijevaju diskre-ciju na takav nain: oni smatraju da sudac nema diskreciju kada postoji jasnoi utvreno pravilo, tj. moraju ponekad izvravati prosudbu o primjeni pravnihstandarda.20

Hart ide jo dalje kada tvrdi da su sva pravna pravila otvorenog znaenja.21

Grubia odluivanje suda o ZIUK smatra na prvi pogled jednostavnim:Potrebno je ocijeniti da iznesena nova injenica opravdava blau osudu te dase u skladu s takvom ocjenom i u skladu sa zakonom snizi ili ublai kazna, os-lobodi od kazne itd. S tim u vezi, takvo se postupanje suda usporeuje, odnos-no izjednauje, s postupkom drugostupanjskog suda pri odluivanju o albiprotiv provostupanjske odluke o kazni. Premda je takva postavka u osnovitona, ipak se ne moe zaobii razlika to se ispoljava izmeu odluivanja oalbi protiv odluke o kazni i odluivanja o ZIUK, a ona proizlazi prvenstvenoodatle to sud pri odluivanju o albi protiv odluke o kazni svodi svoju djelatnostna preocjenjivanje (istaknuo M. S.) ve u prijanjoj presudi utvrenih inje-nica to su utjecale na izricanje odnosno odmjeravanje kazne. Naprotiv, priodluivanju o ZIUK sud mora ustanoviti postojanje novih injenica iznesenihu zahtjevu i ocjenjivati njihov utjecaj na odluku o kazni, a s druge strane, nemoe se uputati u puko preocjenjivanje ve u presudi utvrenih i ocijenjenihinjenica (istaknuo M. S.), to u mnogome komplicira njegovo postupanje.22

19 Ronald Dworkin, Shvaanje prava ozbiljno, KruZak, Zagreb, 2003., str. 43.20 Kao u biljeci 13, str. 45.21 Kao u biljeci 13, str. 46.22 Mladen Grubia, Krivini postupak postupak o pravnim lijekovima, Informator, Zagreb,

1987., str. 394 i dalje.

825


Za razliku od Grubie mi smatramo da su ogranienja koja ima sud kadaodluuje o ZIUK takva da tu nije rije samo o komplikacijama u postupanju,ve je tu prije svega rije o upitnosti stajalita (koje je dominantno u teorijikaznenog prava) da je postupak o odluivanju o ZIUK postupak odmjeravanjakazne, da je to postupak primjene prava posebne vrste i da on nije realizacijaslobodne diskrecije suca koji odluuje.

O vanosti ogranienja koja ima sud koji odluuje o ZIUK govorit emokasnije (pod 1.2. u nastavku ovoga rada), a na ovom mjestu elimo istaknutisljedee: zabrana preocjenjivanja injenica koje su motivirale sud da izreknepravomonu kaznu i njegova obveza da ocijeni nove injenice iznesene u ZIUK(bilo da je rije o okolnostima kojih nije bilo, bilo o okolnostima za koje sudnije znao) u ozraju njihove oitosti da dovedu do blae osude podnositeljaZIUK, stavlja sud koji odluuje o ZIUK u gotovo nemoguu poziciju. Takvepravne smjernice ne mogu biti dovoljno jasan temelj za primjenu prava, a -to je jo vanije - takva orijentacijska pravila teko da se mogu podvestipod pravila koja su postavljena u granicama postavljenim zakonom.

Zakonska odredba o izvanrednom ublaavanju kazne (l. 414. ZKP) kon-cipirana je na nain da prisiljava suca da ocjenjuje odlune injenice (a to suupravo nove okolnosti zbog kojih se predlae izvanredno ublaavanje kazne)bez vlastitog vrijednosnog suda o izreenoj pravomonoj kazni, a to nije dobro.Hart s razlogom upozorava da su sva pravna pravila (pa i pravni standardi)otvorenog znaenja i da ne postoji lakmusov papir za ispitivanje takvogadokaza jer to je stvar prosudbe (slobodne ocjene dokaza) svakog suca, arazloni ljudi mogu se i ne slagati o ispravnosti vanosti dokaza o kojimaovisi odluka o kazni.

1.2. Nove okolnosti i njihova oitost da dovedu do blae osude

ZIUK je pravni lijek usmjeren iznoenju i utvrivanju novih injenica okojima ovisi odluka o kazni. Osnove za izvanredno ublaavanje kazne mogubiti samo nove injenice. Takvim injenicama smatraju se, u smislu odredbel. 414. ZKP, samo one injenice (okolnosti) kojih nije bilo u prijanjempostupku te injenice koje su postojale, ali sud za njih nije znao. Prema tome,pravna osnova za izvanredno ublaavanje kazne temelji se prije svega naokolnostima koje neposredno utjeu na izmjenu odluke o kazni (olakotneokolnosti, osnove za ublaavanje kazne, osnove za osloboenje od kazne,osnove za izricanje uvjetne osude, osnove za izricanje sudske opomene, osnoveza izmjenu maloljetnikog zatvora u neku odgojnu mjeru...), to zapravo znaida se u postupku izvanrednog ublaavanja kazne mogu ublaiti iskljuivoizreene kazne, a ne i druge kaznene sankcije.

826


Stariji autori23 inzistirali su na razlikovanju novih dokaza koji su novi zasud (documenta vel facta noviter producta) od onih koji su novi za stranke(documenta vel facta noviter reperta). Danas je dominantno stajalite kojezagovara Grubia: Pri tom je bez znaaja je li sud za te nove injenice samsaznao ili ih je stranka sam iznijela i traila njihovo utvrivanje. S druge strane,potpuno je irelevantno to to je osuenik znao jo u tijeku prijanjeg postupkaza injenice to ih iznosi u zahtjevu (i zato ih jo tada nije iznio) jer se znanjeodnosno neznanje za takve injenice odreuje iskljuivo prema saznanju sudakoji je sudio u prijanjem postupku.24

Za nas je problem to novih injenica, na temelju kojih se u najveem brojusluajeva pravomona kazna izreena u prijanjem postupku izvanrednoublaava, novih okolnosti nije bilo kada se izricala pravomona presuda (v.pod 2. ovoga rada), tj. to se te okolnosti nastale nakon pravomonosti presude.Moemo se sloiti s Baiem da i u takvim okolnostima sud treba voditi raunaunutar cjelovitog koncepta kanjavanja, ali nam se ini upitnim da sud kojirjeava ZIUK uzima u obzir prilikom odmjeravanja kazne okolnosti koje uopenisu postojale u vrijeme izricanja pravomone presude. Svaka okolnost kojautjee na odluku o kazni mora biti ocijenjena prilikom odmjeravanja kazne,ali za takve okolnosti koje su nastale tek nakon pravomono izreene kazneini nam se primjerenija primjena druge pravne ustanove pomilovanja, usmislu pravne mogunosti da se upravo u tom postupku osueniku umanjikazna, da mu se izreena kazna uvjetuje, da mu se neizdrani dio kazne uvjetuje,da mu se oprosti neizdrani dio kazne i sl.25 , a ne primjena izvanrednog ublaa-vanja kazne iz l. 414. ZKP.

Pitanje je treba li o odmjeravanju kazne u takvom sluaju odluivati sudkoji je odluivao o odmjeravanju kazne u prijanjem postupku ili vii sud, tj.Vrhovni sud Republike Hrvatske. Nama se ini da su ogranienja koja supostavljena viem sudu prilikom rjeavanja ZIUK takva (nemogunostpreocjenjivanja injenica na kojima je utemeljena odluka o kazni u pravo-monoj presudi, a posebno do kraja fluidan standard oiglednosti da bi upravonove okolnosti dovele do blae osude podnositelja ZIUK) da je sasvim razvidnoda bi sud koji je izrekao pravomonu odluku o kazni trebao odluivati i onovim injenicama koje se iznose u ZIUK, a za koje sud u tom postupku nijeznao. Rjeenje iz l. 416. st. 4. ZKP - prema kojem prvostupanjski sud, akonakon provedenih izvida ustanovi da postoje okolnosti koje opravdavaju novu

23 Metod Dolenc, O zahtjevu za ponavljanje krivinog postupka, Mjesenik - Glasilopravnikog drutva, br. 9, Zagreb, 1931., str. 390.

24 Kao u biljeci 16, str. 397.25 Podaci u referatu LJ. Komlen D. Palija, Pomilovanje. Prema tim autorima u razdoblju

od 1993. do 2003. ukupno su pomilovane 2.172 osobe, s velikim postotkom na osnovikorekcije pravomone kazne osuenim osobama.

827


odluku o visini dnevnih prihoda novane kazne, nee poslati predmet Vrhovnomsudu Republike Hrvatske, ve e primijeniti odredbe o nepravom ponavljanjupostupka (l. 402. ZKP) i sam preinaiti pravomonu presudu u odluci o kazni,s pravom albe Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ini nam se rjeenjemkoje bi trebalo protegnuti i na kaznu u cjelini (a ne samo novanu kaznu).

Uz uvjet da injenice na kojima se temelji ZIUK budu nove, zakon trai(l. 414. ZKP) da one budu takve da bi oito dovele do blae osude. Za Grubiuradi se samo o takvim injenicama ije su znaenje i intenzitet toliki da bione same, ili uz prijanje injenice na kojima je ve utemeljena odluka o kazni,dovele do znatno (istaknuo M. S.) povoljnije odluke o kazni.26

2. Praktini pristup

2.1. Okolnosti koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio kaookolnosti koje bi oito dovele do blae osude osuenikaod 1993. do 2002.

Tablica 10.

Red. Broj Sadraj okolnosti koje su dovele Zbog okolnosti

br. predmeta do blae osude osuenika samo onih samo onih i onih kojihI Kr- kojih nije za koje nije bilo

bilo sud nije i onih zaznao koje sud

nije znao

1. 331/93 Bolest osuenika i briga o majci

2. 231/93 Osuenik i njegova majka bolesni a osueniki odlikovan

3. 217/93 Osuenikova bolest

4. 18/93 Bolest djece, supruge i majke osuenika,pripadnost osuenika HV-u

5. 120/93 Osuenik se ukljuio u obranu RH od poetkaDomovinskog rata

6. 178/94 Osuenikova bolest (zatvorenika paranoidna reakcija)

7. 184/94 Sudjelovanje osuenika u Domovinskom ratu(na ratitima diljem Hrvatske)

8. 351/94 Sudjelovanje osuenika u Domovinskom ratu(juno bojite)

26 Kao u biljeci 16, str. 392.

828





nije znao

9. 166/94 Ranjavanje osuenika u Domovinskom ratu (kontuzijakoljena) zbog ega je oglaen ratnim vojnim invalidomX grupe sa 20% tjelesnog oteenja

10. 137/94 Zdravstveno stanje osuenika (sumnja na maligniproces na grlu)

11. 42/95 Osuenikova bolest (eerna bolest)

12. 212/95 Osuenikova bolest (membranozni VSD bolest srca)

13. 135/95 Osuenik je u potpunosti namirio tetu oteenoj banci(ekovi bez pokria)

14. 30/95 Bolest osuenikove majke, zakljuenje novog braka i graviditet supruge

15. 175/95 Stradavanje osuenika od granate (oduzetost obje noge)te okolnost da je jo uvjek na rehabilitaciji

16. 84/96 Zdravstveno stanje osuenika (ovisnost), dugotrajnostboravka u zajednici zatvorenog tipate lijeenje od ovisnosti

17. 127/96 Zdravstveno stanje osuenika (doivio prometnunezgodu s tekim prijelomima kostiju)

18. 34/96 Osuenik je bio priuvni pripadnik HV-a

19. 89/96 Roditelji osuenika (povratnici na osloboeniteritorij) ne mogu se sami brinuti o sebi niti samostalnoobnoviti svoje gospodarstvo

20. 159/96 Osueniku se u meuvremenu rodilo tree dijete

21. 138/97 Osuenik (star 71 godinu) potpuno naruenogzdravstvenog stanja u Kaznenom zavodu tretiran kaopotpuno nesposobna osoba

22. 217/97 Osuenikova supruga teko oboljela (na kraljenici)i u meuvremenu roeno jo jedno dijete (pored veroenih etvero djece)

23. 189/97 Teko pogoranje zdravstvenog stanja osuenice

24. 207/97 Protek vremena od poinjenja kaznenog djela (5 godina),a nakon presude prvog stupnja osuenik sudjelujeu Domovinskom ratu i za sudjelovanje dva puta odlikovan

25. 52/97 Osueniku je roeno drugo dijete

26. 91/98 Osueniku je roeno drugo dijete

829





nije znao

27. 73/98 Osuenikovo sudjelovanje u Domovinskom ratu ipogoranje zdravstvenog stanja

28. 152/98 Teka bolest osuenikove majke (paraplegiar), a onjedini ivi s njom u zajednikom domainstvu

29. 178/98 Bolest osuenikovih roditelja i njih

Documents

12svedrovic-Vanredno Ublazavanje Kazne