3
7/21/2019 11test Kpsd Kognitivno Deca http://slidepdf.com/reader/full/11test-kpsd-kognitivno-deca 1/3 1.G faktor-meri neku vrstu mentalne energije ili se bar tako ponasa, I svi testovi koji zahtevaju rezonovanje zasiceni su ovim faktorom. 2.Glavni motiv alfa I beta testova jeste selekcija vojske,koristile su se 3 vrste procene:1.alfa verbalni testovi,2.beta neverbalni testovi I 3.individualni razgovori. lavne zamerke:1.zadaci za cije je resnje neophodno iskustvo u !merickoj kulturi,2.zadavanje alfa testova nedovoljno pismenim,3.beta testovi zahtevaju upotrebu olovke I pisanje,".test situacija izrazito stresna 3.Dve vrste kritike upucene Spirmanu protiv same paradigme:1.nije mentalna energija,2. se sastoji od gomile razlicitih intelektualnih kapaciteta, vestina I motivacije koji se javljaju simultano kada se resavaju zadaci,3.samo opisuje rezultat,ne objasnjava ga ".Kritika psihometrijskom pristupu:1.ovim testovima se ne meri inteligencija, vec uzak raspon ljudskih sposobnosti,2.ne meri se iskustvo,znanje I druge stvari koje ljudima omogucavaju dobro funkcionisanje I resavanje problema,3.oni potkopavaju drustvenu pravdu,ne unapredjuju je #.Studija Termana$kako socijalno ekonomski status utice na I%&:'erman je pronasao znacajne grupne razlike u I% I verovao je da se te razlike nasledjuju. (n je smatrao da se posebnim obrazovnim  programom ne moze poboljsati mentalno funkcionisanje onih koji postizu los rezultat. )reporucio je obrazovne programe kojima bi se manje inteligentna deca osposobila za neka skromnija zanimanja I kojima bi se sprecilo da ponavljaju skolske godine. *jegovi testovi pruzaju nacin za otkrivanje slaboumnosti. (n je prilagodio +ine imonove testove I spojivsi +ineove metode sa altonovim ciljevima zagovarao je obrazovne I eugenicne mere. .od zadatka /!'0 izbacila bih pitanje ta je danas jer je pitanje visesmisleno I smatram da je dete dovoljno pitati koji je danas dan4 5.Kristalizovana inteligencija:se odnosi na znanja I vestine koje se sticu u odredjenoj kulturi. 'estovi koji ispituju ovu sposobnost su testovi numericke sposobnosti,testovi mehanickih informacija I vestina,testovi recnika 6.Fluidna inteligencija:je slicna -faktoru I predstavlja one sposobnosti koje su bioloski odredjene. 7azna je pri resavanju novih problema gde znanje I iskustvo nisu od koristi. 'o je neka vrsta prirodne inteligencije. eri se testovima slobodnim od kulture. 8.Kriterijumska valjanost:uporedjuju se rezultati dobijeni testom prosudjivanja sa nekim standardnim ishodom. 7rsta ove valjanosti je dijagnosticka valjanost kod koje se test uporedjuje sa nekim istovetnim kriterijumom. 19.ptimalni uzrasti:za ispitivanje +ine imonovim testom je od -19godina. 11. !ine Simonov test meri :opstu sposobnost kompozitnog tipa. 7ecim delom verblana sposobnost koja  je pod uticajem kulture I obrazovanja. 'est u znatnoj meri ispituje konvergentne a ne divergentne sposobnosti kao I inteligentno ponasanje koje se meri u skoli. 12."asto postoje razlicite skale  za ocenjivanje dece sa sela I dece iz grada:zato sto postoje razlicita znanja I vestine koje se mogu steci samo na selu I samo u gradu

11test Kpsd Kognitivno Deca

Embed Size (px)

DESCRIPTION

.

Citation preview

Page 1: 11test Kpsd Kognitivno Deca

7/21/2019 11test Kpsd Kognitivno Deca

http://slidepdf.com/reader/full/11test-kpsd-kognitivno-deca 1/3

1.G faktor-meri neku vrstu mentalne energije ili se bar tako ponasa, I svi testovi koji zahtevaju

rezonovanje zasiceni su ovim faktorom.

2.Glavni motiv alfa I beta testova jeste selekcija vojske,koristile su se 3 vrste procene:1.alfa verbalni

testovi,2.beta neverbalni testovi I 3.individualni razgovori. lavne zamerke:1.zadaci za cije je resnje

neophodno iskustvo u !merickoj kulturi,2.zadavanje alfa testova nedovoljno pismenim,3.beta testovi

zahtevaju upotrebu olovke I pisanje,".test situacija izrazito stresna

3.Dve vrste kritike upucene Spirmanu protiv same paradigme:1.nije mentalna energija,2. se sastoji

od gomile razlicitih intelektualnih kapaciteta, vestina I motivacije koji se javljaju simultano kada se

resavaju zadaci,3.samo opisuje rezultat,ne objasnjava ga

".Kritika psihometrijskom pristupu:1.ovim testovima se ne meri inteligencija, vec uzak raspon

ljudskih sposobnosti,2.ne meri se iskustvo,znanje I druge stvari koje ljudima omogucavaju dobro

funkcionisanje I resavanje problema,3.oni potkopavaju drustvenu pravdu,ne unapredjuju je

#.Studija Termana$kako socijalno ekonomski status utice na I%&:'erman je pronasao znacajne grupne

razlike u I% I verovao je da se te razlike nasledjuju. (n je smatrao da se posebnim obrazovnim programom ne moze poboljsati mentalno funkcionisanje onih koji postizu los rezultat. )reporucio je

obrazovne programe kojima bi se manje inteligentna deca osposobila za neka skromnija zanimanja I

kojima bi se sprecilo da ponavljaju skolske godine. *jegovi testovi pruzaju nacin za otkrivanje

slaboumnosti. (n je prilagodio +ine imonove testove I spojivsi +ineove metode sa altonovim

ciljevima zagovarao je obrazovne I eugenicne mere.

.od zadatka /!'0 izbacila bih pitanje ta je danas jer je pitanje visesmisleno I smatram da je dete

dovoljno pitati koji je danas dan4

5.Kristalizovana inteligencija:se odnosi na znanja I vestine koje se sticu u odredjenoj kulturi. 'estovi

koji ispituju ovu sposobnost su testovi numericke sposobnosti,testovi mehanickih informacija Ivestina,testovi recnika

6.Fluidna inteligencija:je slicna -faktoru I predstavlja one sposobnosti koje su bioloski odredjene.

7azna je pri resavanju novih problema gde znanje I iskustvo nisu od koristi. 'o je neka vrsta prirodne

inteligencije. eri se testovima slobodnim od kulture.

8.Kriterijumska valjanost:uporedjuju se rezultati dobijeni testom prosudjivanja sa nekim standardnim

ishodom. 7rsta ove valjanosti je dijagnosticka valjanost kod koje se test uporedjuje sa nekim istovetnim

kriterijumom.

19.ptimalni uzrasti:za ispitivanje +ine imonovim testom je od -19godina.

11.!ine Simonov test meri:opstu sposobnost kompozitnog tipa. 7ecim delom verblana sposobnost koja

 je pod uticajem kulture I obrazovanja. 'est u znatnoj meri ispituje konvergentne a ne divergentne

sposobnosti kao I inteligentno ponasanje koje se meri u skoli.

12."asto postoje razlicite skale za ocenjivanje dece sa sela I dece iz grada:zato sto postoje razlicita

znanja I vestine koje se mogu steci samo na selu I samo u gradu

Page 2: 11test Kpsd Kognitivno Deca

7/21/2019 11test Kpsd Kognitivno Deca

http://slidepdf.com/reader/full/11test-kpsd-kognitivno-deca 2/3

13.Kada mozemo odstupiti od pravila I uputstva:dozvoljene su promene u skladu sa zargonom mesta

iz kog je dete. (dstupa se od pravila ukoliko psiholog ima relevantne podatke koji ukazuju da treba poceti

na drugi nacin.

/etetu uvek treba davati olovku:/!

a sve uzraste se koriste isti crtezi:*;

(cenjivanje crteza je od 9-":/!

(graniceno vreme dosecanja:*;

1".#ova !ogradska verzija:ispituje tip opste inteligencije u kojem su vise zastupljene verbalne

sposobnosti. (va vrsta intelektualne sposobnosti je znatnoj meri kulturno odredjena a u njoj dominiraju

oni oblici inteligentnog ponasanja koji se najcesce srecu u skoli. (dlika opste sposobnosti je ta da se u

velikoj meri angazuje u postizanju skolskog uspeha a autori ovo nazivaju skolska sposobnost.

1#.$repravka izvestaja%zakljucak :obratiti paznju na to da li se ponudjeni I% dls<r ds nazivom

inteligencije, na pouzdanost, objektivnost, valjanost, na smislenost recenica, da li su napisani potrebni

 podaci.

1.& zadatku recnika: sme se postaviti dopunsko pitanje ukoliko dete da dvosmislen odgovor ali tako da

ne bude sugestivno ili ako je u pitanju mladje dete ukoliko na pitanje sta je glava pokaze na glavu

moramo da mu postavimo dodatno pitanje da to je glava ali kako ti to zoves kako bi nekom malom

detetu objasnio sta je to glava4

15.Kod zadatka ponavljanje ' I ( cifara !+=!*>;*( je dete gledati u oci. /ete cifre ponavlja

mehanicki ne gradeci smisao medju ciframa pa iz tog razloga ga ne treba gledati u oci I potvrdjivati

odgovore jer bi ga time samo zbunili.

16)Testove inteligencije ne koristimo samo onda kada u vaspitanju I nastavi imamo problema sa

individualnim slucajevima.

18.#acrtati klasifikaciju oznake za standardne rezultate: izuzetno visok ili napredan$1"#-19&,vrlo

visok ili vrlo napredan$139-1""&,visok ili napredan$129-128&,visok prosek$119-118&,prosek$89-198&,nizak 

 prosek$69-68&,nizak ili granicni$59-58&

29.$rimarne reakcije:kada dete ponavlja akcije koje pricinjavaju zadovoljstvo I koje su usmerene na

sopstveno telo

21.*aljanost skala !ine Simonovog tipa: proverava se pomocu faktorske analize I raznim postupcima

empirijske provere. (na je najcesce empirijski proveravana tako sto se utvrdjivalo statisticko slaganje

izmedju uspeha na skali I uspeha u skoli.

Page 3: 11test Kpsd Kognitivno Deca

7/21/2019 11test Kpsd Kognitivno Deca

http://slidepdf.com/reader/full/11test-kpsd-kognitivno-deca 3/3

22.Kako mozemo izmeriti valjanost ovog testa:ovaj test meri nase znanje iz razlicitih oblasti. i

ispitujemo da li su to te oblasti koje su cilj ispitivanja tj da li test meri one oblasti koje su obradjivane na

casu ili da li su pitanja u testu u skladu sa oblastima koje moraju biti ispitane.$sadrzajna valjanost&

23.Kako kriticari psihometrijskog pristupa objasnjavaju uticaj G+faktora u statistickoj

analizi:zagovornici faktora kazu da on nije statisticka tvorevina vec ima neurolosku osnovu

2".,dukcija relacija:kod edukcije relacija zadata su 2 fundamenta npr vruce I hladno a zadatak se sastoji

u tome da se odredi odnos izmedju njih-?suprotno@ /ok kod edukcije korelata poznati su 1 fundament I

odnos a zadatak je da se otkrije drugi fundament koji je povezan sa prvim npr vruce I suprotno-?hladno@

2#.Kada je test objektivan:ako vise ispitivaca procenjuje isti test na istim ispitanicima I ako dobiju iste

rezultate test mozemo smatrati objektivnim.

2.Devijacijski uzrast:je relativni polozaj deteta unutar njegove uzrasne grupe.

25.-entalni uzrast:prosecno postignuce deteta odredjeno kalendarskim uzrastom

26.*ilijam Stern.I/0: je predlozio da se inteligencija predstavlja kao odnos izmedju detetovog mentalnog

uzrasta I stvarnog ucinka I tako je nastala jedinica mere odnosno kolicnik inteligencije I%.

28.D&K :postignuce deteta se izrazava preko /0a za izracunavanje devijacionog umnog kolicnika

 potrebno je imati 3 informacije:kalendarski uzrast,ukupan broj poena sa testa,vrstu naselja gde dete zivi.

39.'estovi se zadaju sve dok se ne dodje do onog uzrasta na kome ispitanik resava samo 1 ili nijedan

zadatak.

31.,ksplicitne teorije inteligencijeA formalno formulisane naucne teorije, zasnovane na naucnim

 podacima, validiraju sa naucnim podacima, daju odgovor na pitanje sta inteligencija zapravo jeste

32.Imlicitne teorije inteligencije: neformalne, zasnovane na uverenjima ljudi, daju odgovor na pitanje

sta ljudi misle da je inteligencija

33.Sternbergova uspesna inteligencija: svodi se na ono sto ljudi odavno znaju, ali najcesce ne cine to.

'o je spoznati svoje sposobnosti I nesposobnosti, pa onda sto vise koristiti jake strane licnosti I

sposobnosti, a na slabima raditi da se poboljsaju ili ih ne dirati.

3".Sternberg I dve metakomponente rasudjivanja : a&globalno planiranje, odnosi se na stratesko

 planiranje I primenjuje se na sirok raspon razlicitih zadatakaA b&lokalno planiranje koje se vezuje samo uz

odredjen zadatak