Eldin Mahmutbegovid VZS Medicinska kozmetologija-zavrsni ispit

MIRISNI MOLEKULI U SAVREMENOJ KOZMETOLOGIJI

OSMOLOGIJA-NAUKA O MIRISIMA Izučava:Formulacije i razvoj preparata koji sadrže mirisne materije njihova različita dejstva i primjenu PRIMENA MIRISNIH MATERIJA Preparati sa dekorativnom funkcijom – parfemi i kolonjske vode Preparati koji se koriste u terapijske svrhe- aromaterapija Korektori mirisa i marketninška uloga u kozmetičkim preparatima i lekovima Mirisna jedinjenja kao konzervansi, antiseptička sredstva i antimikrobni agensi MIRIS -kompleksna smesa sastojaka u takvom odnosu da daju prijatan specifičan osedaj Mirisnu notu daju aromatične molekule koje sadrže specifične grupe atoma – odorifere od kojih potiče osedaj mirisa MIRISNE MATERIJE;PRIRODNE i SINTETSKE PRIRODNI MIRISI Prirodne kompozicije mirisnih molekula koje su metabolički produkti u organima aromatičih biljaka ili životinja MIRISNE ESENCIJE – esencijalna ulja ETARSKA ULJA - Aetherolea Dobijaju se specifičnim metodama ekstrakcije iz aromatičnih biljnih i životinjskih droga,Ima ih veliki broj Koriste se u:Prehrambenoj ind. (začini, arome)Farmaceutskoj ind.Kozmetičkoj ind. SINTETSKI MIRISI Kompozicije mirisnih molekula dobijaju se sintetskim putem Sirovine su razne:katran,petrolej,terpenski derivati ,sintetska jedinjenja -SAVREMENA NAUKA O MIRISIMA bavi se; Mirisnim supstancama i njihovom primjenom u kozmetologiji Utvrđivanju terapijskih efekata na psihičke funkcije -aromaterapija Izučavanje antimikrobnih i fungicidnih osobina Primjena u ishrani, farmaciji Multidisciplinarna HEMIJSKI SASTAV MIRISNIH MATERIJA Mirisne materije su organski molekuli u kojima se nalaze vezane određene atomske grupe odgovorne za osedaj mirisa (osmofore) Osmoforne grupe ne mirišu ved miris zavisi od vrste i položaja osmofore i prirode organske molekule. Čitava organska molekula deluje na mirisne receptore u olfaktornoj regiji sluznice nosa. OSMOFORNE GRUPE Osmoforne grupe ne mirišu Na miris utiču svojim položajem u molekuli i u prostoru Uticaj je utoliko vedi ukoliko je aromatični molekul manji Primeri osmofornih grupa: = CH2 (metilen) C = O (keto) = NH (imino) OH (hidroksi) H-C = O (aldehidna) NO3 (nitro)

Osnovna Organska molekula-ODORIVEKTOR UGLJOVODONICI parafini olefini aromatični ugljovodonici terpeni seskviterpeni MOLEKULE KOJE PORED UGLJOVODONIKA SADRŽE I KISEONIK odnosno sadrže alkoholnu, estarsku, aldehidnu i keto grupu – to su fenoli, fenolni etri, estri, laktoni, kumarini KLASIFIKACIJA Veliki broj različitih faktora utiče na karakter i osobine mirisnih molekula Zato ih je nemogude klasifikovati Aromatični sastojci mirisnih materija se dele u tri glavne grupe: TERPENI ALIFATIČNA JEDINJENJA BENZENOIDI TERPENI Ogromna grupa ugljovodonika, biomolekula sintetišu se u velikom broju raznih vrsta biljaka.Neki insekti stvaraju terpene (termiti, leptiri).Terpeni su glavni sastojci esencijalnih ulja i smola.Komercijalno terpeni i terpentin se dobijaju iz prirodnih smola, na pr smola bora TERPENI- BIOLOŠKA ULOGA Terpeni se oslobađaju iz biljaka naročito u tropskim krajevima gde sloj terpena odbija sunčevu svetlost i tako se u tropima biljke čuvaju od sunca. Terpeni isparavaju i stvaraju oblake koji odbijaju sunčeve zrake i pomažu prašumama da regulišu svoju temperaturu.Terpeni imaju značajnu ulogu u biohemijskim procesima tako što brojnim transformacijama grade strukturne forme u organizmu ili tako što omogudavaju brojne funkcije.Acetil koenzim A je supstanca koja ima centralno mesto u metabolizmu svih supstanci od njega se sintetiše skvalen, a skvalen je prekurzor steroida.Terpeni i terpenoidi (hemijskim promjenama izvedeni iz terpena) su glavni sastojci esencijalnih ulja mnogih biljaka i cveda -Esencijalna ulja se koriste kao prirodni aditivi hrani, mirisi u parfimeriji, aromaterapija u tradicionalnoj i alternativnoj medicini.Sintetske varijacije prirodnih terpena su brojne i koriste se u mnogim oblastima -Vit A je primer terpena.Terpeni imaju značajnu ulogu u živim organizmima izgrađujudi biosintetske blokove i učestvuju u biohemijskim procesima.Steroidi su derivati triterpena skvalena IZOPREN Terpeni -hemijska jedinjenja građena iz izoprenskih jedinica (svaka sadrži do 5 C atoma) Terpeni se biosintetišu iz izoprena čija je molekulska formula C5H8 Osnovna molekularna formula terpena je umnožak izoprena (C5H8 )n n = broj izoprena Biosinteza izoprena započinje od acetil-koenzima A iz koga uz pomod enzima nastaje osnovna jedinica sa 5 C atoma Prisustvo dvogubih veza, nezasidenost, omogudava brojne reakcije premeštanja,ciklizacije, oksidacije, hidrogenacije Izopreni se povezuju između sebe gradedi terpeni tkzv. C5 pravilom ili “izoprensko pravilo”,izoprenske jedinice u terpenima vezane su po principu glava-rep L. Ružička 1925. godine sa Ingoldom (Nobelova nagrada 1939. godine)

KLASIFIKACIJA TERPENAprema jedinicama izoprena (C5H8)

KLASIFIKACIJA PRIMERI IZOPRENSKE JEDINICE UGLJENIKOVI ATOMI

hemiterpeni Sa derivatima koji sadrže kiseonik fenol, izovalerijanska kis. Su HEMITERPENOIDI

1 5

monoterpeni GERANIOL, LIMONEN, TERPINEOL

2 10

seskviterpeni FARNEZIN, (u termitima, paradajzu,) prirodni repelent

3 15

diterpeni RETINOL, FITOL antimikrobno, antiinflamatorno dejstvo

4 20

sesterpeni GERANIL 5 25

triterpeni SKVALEN se nalazi u ulju jetre ajkule, prekurzor steroida

6 30

tetraterpeni LIKOPEN, alfa, beta i gama karoten 8 40

politerpeni PRIRODNA GUMA dvogube veze su cis, Gutta-percha , trans KAUČUK je pentaterpen

(C5H8) x Dugi lanci sa puno izoprenskih jedinica

POZNATI TERPENI CITRAL miriše na limun LINALOL lavanda MENTOL nana CITRALI ulje “ lemon grass “ istočna Indija JONONI – miris ljubičice (beta-jonon je međuprodukt u sintezi retinola) CITRONELAL ulje citrusa CITRONELOL i GERANIOL glavne mirisne komponente ružinog ulja LINALOL glavna mirisna komponenta cvijeta ylang-ylang LIMONEN limun, pomoranža, bergamot, kim KARVON i MENTOL sastojci ulja od mente PINEN glavni sastojak terpentinskog ulja BISABOLOL i AZULEN ulja azulenskih droga KARIOFILIN ulje karanfilida ABIJETINSKA KISELINA gl.sastojak smole kolofonijuma koje se dobija destilacijom iz borovog drveta DRUGE OBLASTI PRIMJENE VEDINA TERPENA bi bili idealni prirodni pesticidi u poljoprivredi TERPIN HIDRAT je derivat terpentina, deluje kao ekspektorans i humektans, a koristi se za lečenje akutnog i hroničnog bronhitisa ALIFATIČNA JEDINJENJA ORGANSKA JEDINJENJA se sastoje od ugljenika i vodonika Dele se u dve grupe: AROMATIČNA (sadrže benzenov prsten) ALIFATIČNA (ne sadrže benzenov prsten)

U alifatičnim jedinjenjima C atomi mogu biti vezani u: - otvorenom nizu ili lancu - račvastom lancu - ne-aromatičnom prstenu Veze mogu biti: - alkani, = alkeni, trostruka veza alkini Najjednostavnije alifatično jed. je metan, CH4 ALIFATIČNA JEDINJENJA kao MIRISNE MATERIJE ALIFATIČNA JEDINJENJA sa 7-12 C atoma i u molekuli imaju vezane alkoholne, estarske, keto i aldehidne grupe Primeri: metil-heksil keton se koristi za miris lavande Y-nonal keton nosi miris kokosovog ulja n-oktanol nosi miris jasmina dimetil-oktanol nosi miris ruže BENZENOIDI Organska jedinjenja koja sadrže bar jedan benzenov prsten u molekuli Ovakva jedinjenja su redovni sastojci prirodnih mirisnih kompozicija Primeri: Benzil-acetat glavna mirisna komponenta jasmina Fenil-etil alkohol, fenil-etil acetat –mirišu na ruže Cinamo-aldehid – daje specifičan miris cimeta ESENCIJALNA - ETARSKA ulja mirisne supstancetečne, polutečne,čvrste dobijene uglavnom iz biljnih izvora vrlo heterogenog sastava na običnoj temperaturi isparavaju zapaljiva su ne rastvaraju se u vodi, lakša su od vode rastvaraju se u etanolu dobro se mešaju sa mastima uljima, voskovima od masnih ulja se razlikuju po sastavu (uglavnom trigliceridi), fizičkim, hemijskim, fiziološkim karakteristikama ESENCIJALNA - ETARSKA ulja svojim mirisom deluju na emocije stanje uma stvaraju prijatnu atmosferu stimulišu rad i metabolizam pojedinih tkiva i organa imaju antiseptično, germicidno dejstvo MEHANIZMI PREPOZNAVANJA MIRISA -Još nedovoljno istražen.Hemorecepcija obuhvata mehanizme uz pomod kojih živa bida registruju hemikalije u okolini.U tome učestvuju:Olfaktorni sistem,Čulo mirisa,Trigeminalni nerv,Senzor za opasne hemikalije,Vomeronazalnog organa,Receptora za feromone,Čulo ukusa,Funkcija hormona -Čulo mirisa je vrsta osjeta koji nastaje kad mirisne čestice podražuju receptore njuha, tzv. Schultzeove delije, kojih u čovjeka ima oko 600 000, a raspoređene su po mirisnoj regiji u sluznici gornje nosne školjke. One zauzimaju veoma malo područje u gornjem delu nosnih šupljina i postavljene su tako da prilikom disanja vazduh struji preko njih. -Ove delije se podraže u prisutnosti raznih hemijskih tvari koje se otapaju na sluznici. Ove materije moraju da bude u obliku gasa ili pare, inače ne bi mogle da putuje kroz vazduh. Zato možemo da osjetimo miris i na vedoj udaljenosti. Živčani impuls od osjetnih delija njuha odlaze njušnim živcem do centra u velikom mozgu gdje nastaju mirisi. Fiziologija mirisa Neuronski put: epitelne stanice u gnh olfaktorni bulbus – mitralne stanice lateralni olfaktorni trakt limbički sustav ili talamus talamus frontalni režanj Mirisne tvari moraju biti barem malo hidrofilne da se otope u sluzi, ali moraju biti topljive i u lipidima, jer su cilije i štapidi receptorskih stanica pretežno građeni od lipida. Osim toga mirisi moraju biti hlapljivi i moraju se nalaziti u zraku u dovoljnoj količini. Najmanja količina mirisa koja se može osjetiti (minimum perceptibile) je olfact, a izražava se u g/l. Za neke supstancije ova je vrijednost vrlo niska, npr. za merkaptane koji se dodaju plinu za kudanstvo sa svrhom upozorenja na nekontrolirano istjecanje plina. Osjet njuha čovjeka, majmuna, ptica, gmazova i vodozemaca mnogo je slabiji od osjeta njuha ostalih sisavaca. Čulo mirisa je jedno od najstarijih i najiskonskijih ljudskih čula, a istovremeno i najmanje ispitano. Stručnjaci kažu da je miris direktno povezan sa najstarijim dijelovima ljudskog mozga u evolucijskom smislu, tj. dijelovima mozga koji su zaduženi za emocije poput ljubavi i sjedanja.

Zbog toga se može dogoditi pojava da mirisi mogu izazvati navalu emocija poput osjedaja i sjedanja na prošle događaje. Postoje čak i istraživanja po kojima mirisi mogu utjecati na nas dok još se nalazimo u majčinoj utrobi, tj. da izloženost određenim mirisima dok se još nalazimo u materici mogu utjecati na sklonost mirisima u kasnijem životu. Također postoje istraživanja o tome kako mirisi utječu na čovjekovo raspoloženje kao i još doista mnogobrojna istraživanja na tom polju…no čulo mirisa uprkos tome je do dana današnjega za čovjeka još uvijek najmanje istražen osjet. Psihologija Emocije: miris može provocirati jake emocionalne reakcije Mnogi naši stavovi sviđa - ne sviđa o mirisima se baziraju na čisto emocionalnoj osnovi! Asocijacija miris/osjedaji nije izmišljotina pjesnika ili proizvođada parfema! Olfaktorni receptori su povezani sa limbičkim sustavom kolijevkom emocija Znanost je pokazala da naše očekivanje o mirisu često više nego on sam utječe na naše raspoloženje! Sama spoznaja da se nalazimo “okupani” ugodnim mirisom koji poboljšava naše zdravlje uistinu to i čini... Osjet mirisa sa godinama opada, ali spoznaja da imamo ugodan miris ima uvijek pozitivan utjecaj na zdravlje i psihičko stanje. Znanstvenici su našli razliku u aktivnosti kortikalnih neurona lijeve i desne hemisfere -> lijeva je zadužena za procesiranje ugodnih, a desna neugodnih mirisa! Percepcija: pozitivan emocionalan utjecaj mirisa na emocije utječe i na percepciju drugih ljudi. Ispitanici imaju pozitivnije stavove o prosječnim ljudima ukoliko mirišu dobro... Isti učinak, ali sa suprotnim djelovanjem, imaju i neugodni mirisi! Bolju ocjenu dajemo šamponu koji ima bolji miris... Mirisi utječu i na naše odluke! Spolne razlike: sposobnost osjeta mirisa je značajno jača kod žena Neke studije pokazuju da to nije u potpunosti točno ved da se osjetljivost odnosi na neke mirise, a ne na sve! Tijekom menstrualnog ciklusa žene su osjetljivije na mirise i to 10 000 puta više tijekom ovulacije nego menstruacije! Žene mogu prepoznati po mirisu novorođenče (muškarci nisu ispitivani), ali oba spola mogu prepoznati svoju djecu i partnera... Cacosmia - fizički loš osjedaj zbog mirisa je izraženiji kod žena Posao: izloženost ugodnim mirisima na poslu signifikantno povedava razinu radne sposobnosti Ugodan miris poboljšava kreativnost i rješavanje problema! Jedna japanska tvrtka koristi miris limuna kako bi stimulirala svoje radnike na početku dana, cvjetni miris za održanje koncentracije u sredini radnog dana, i “drvene” mirise kao cedar i cipar za otklon umora navečer.Stidljivi i introvertirani ljudi su senzitivniji i na mirise od onih društveno ekstrovertiranih teorija olfaktorni refleks preživljavanja Britanska tvrtka Bodywise 1991. godine je namirisala račune sa androstenonom, muškim feromonom koji je prosječno ocijenjen kao neugodan i ljudi su račune platili brže u vrijeme ovulacije za žene ne vrijedi! KREIRANJE MIRISNE NOTE Vedina proizvođača kozmetike kupuje gotove mirise od specijalizovanihfirmi za parfemeDizajneri mirisnih nota treba da uklope specifične sastojke preparata, pH vrednost i sve druge karakteristike namjena preparata PREPOZNAVANJE MIRISA Nije jednostavan proces.Postoji preko 10 000 različitih vrsta mirisnih molekula.Posebna oblast predstavlja proučavanje kako funkcionišu mirisne supstance, isparljive molekule koje prolaze kroz vazduh i vodu, koje utiču na psihičke funkcije, raspoloženje, ponašanjeevociranje sjedanj,događaja,emocija Naklonost kod djece prema određenim mirisima se uočava vrlo rano.Postoje razlike kod muškaraca i žena

Parfimeri – tvorci parfema -U slengu se oni nazivaju Nosevi,Slavni nosevi mora da imaju talenat za mirise ali i naporan i dug trening i obuku Rade sa mentorom, putuju, testiraju, otkrivaju nove mirisePoznato mesto za trening Noseva je Gras u Južnoj Francuskoj KOLONJSKE VODE I PARFEMI -Dekorativni kozmetički preparati,Mirisne kompozicije- kompleksne smeše mirisnih materija koje tako pomješane daju karakterističan miris,Vrlo sofisticiranog sastava ,Skupi MIRISI U KOZMETIČKIM PREPARATIMA -Nemaju svrhu da doprinose efektima preparata, čak je trend da se parfemi izbjegavaju, naročito ako su sintetski Treba da ga učini atraktivnim za kupca.Mirisne note su obično karakteristične za klase kozmetičkih proizvoda: šamponi za kosu, preparati za kupanje, kreme, Bebi kozmetika- kamilica, cvetne note Šamponi protiv peruti – medicinski ton Anti-age preparati obično sadrže i retinol čiji miris treba prekriti Šamponi za kosu- zelena jabuka, kopriva Mirisi se moraju slagati sa sastojcima preparata a posebno se mora voditi računa o uticaju na pH KOLONJSKE VODE I PARFEMI funkcija Da obezbede prijatan miris tela ,Da kamufliraju neprijatne mirise KOLONJSKA VODA Danas je to generički naziv za toaletnu vodu ili parfem za sadržajem esencijalnih ulja 2-5% . U etanolu (70-90%), sadrži smešu ulja citrusa, uključujudi limun, pomorandža, tangerin, bergamot, lajm, grejp i nerole. Može da sadrrži i lavandu, ružu, timus, list pomorandže i jasmin. Eau de Cologne je parfem citrusne note lansiran u Kelnu 1792 Giovanni Maria Farina PARFEMI Sadrže 8-30% esencija mirisnih ulja u 90-95% etanolu uz dodatak 5% aromatične vode KLASIFIKACIJA MIRISA: -Mirisi se mogu podijeliti na prirodne, polusintetičke i sintetičke.Prirodni se mirisi dobivaju iz biljaka i životinjskih sekreta. Za dobivanje eteričnih ulja upotrebljavaju se različiti biljni dijelovi npr. cvjetovi (ruže, jasmina, neroli), lišde (pačuli, geranija), nadzemni dijelovi biljke (kadulja, majčina dušica) i iglice crnogorice (smreka, kleka, bor, jela). Nadalje se upotrebljavaju smole i balzami kao npr. benzoe, mirhe, peru i tolu balzam. Od životinjskih izlučevina važni su ambra, mošus, kastoreum i cibet. Njihov miris dugo traje i zato su važni za fiksaciju mirisa. Danas se, zbog zaštite životinja, troši vrlo malo mirisa životinjskog porijekla. Oni se zamjenjuju sintetičkim. Za mošus su postojale tri sintetičke zamjene: ksilenski, ketonski i mošus ambrette. Danas je za kozmetičke pripravke dopušten samo ketonski mošus, iako noviji izvještaji pokazuju, da i ostali nitromošusi u vrlo niskim koncentracijama u kojima se primjenjuju nisu štetni za čovjeka i okolinu. MIRISNE ESENCIJE – ULJA prirodne ŽIVOTINJSKOG POREKLA Mošus jelena –osušen sekret iz trbušnih žljezda jelena Kastoreum – uljasti sekret žljezda dabra Cibet –iz folikula žljezda mužjaka i ženke mačke Ambergris – stvrdnuta masa iz intestinalnog trakta kitova BILJNI EKSTRAKTI Iz skoro svih delova biljaka: koren, kora, stablo, lišde, cvet, plod, cela biljka Biljni ekstrakti se dobijaju posebnim metodama ekstrakcije: pomodu vodene pare, presovanjem, ceđenjem, primenom isparljivih rastvarača Polusintetičke supstancije za parfeme su u prvom redu derivati izoliranih spojeva kao acetati, propionati, formiati i drugi esteri citronelola, linalola, geraniola, npr. geraniol-acetat i linalil-acetat, a zatim hidroksilirani spojevi npr. hidroksicitronelal.

Sintetičke supstancije oponašaju prirodne mirisne tvari ili su to potpuno novi spojevi za koje nema prirodnog uzora. SINTETSKE MIRISNE ESENCIJE -Postoji ogroman broj prirodnih droga koje sadrže esencijalna ulja koja se mogu koristiti u proizvodnji parfema Vedina mirisnih sastojaka su izolovani, identifikovani i danas se proizvode u laboratorijama postupcima organske sinteze molekula Mirisi se prema karakteru mogu podijeliti na: * cvjetne mirise: ruže, karanfila, jasmina, ljubice i dr. * mirise citrus-vrsta: limuna, naranče, bergamota, grapefruita i mandarine *zelene mirise: gardenije, krastavaca i dr. * vodne mirise: jabuke, jagode, ananasa, maline, kupine i dr. *začinske mirise: cimeta, klinčida, muškatnog oraščida i dr. *mirise lišaja s drveda: lišaja s hrasta (oakmoss) *drvenaste mirisne tvari: sandala, cedra i dr. *orijentalne mirise (balzamični I vanilija mirisi): benzoe, tonka i opoponaks *animalne mirise: mošus, cibet, kastoreum i ambra *mirise aldehida – vedinom su sintetički, a sa 7-12 C-atoma nalaze se mnogim poznatim mirisima, npr. U Chanel 5 . CITRUSI Pod citrusima u parfimeriji najčešde podrazumijevamo čitav spektar voda hesperida (Hesperidia), nazvanih po Hesperides nimfama iz grčke mitologije. To su plodovi ili citrusno - mirisne sirovine (npr verbena i limunska trava), a nekolicina njih spada među najstarije sastojke u parfimeriji uz smole. Moderne varijacije kao što su grejpfrut, pomelo, yuzu i hassaku, predstavljaju relativno nedavan razvoj u području ekstrakcije parfema. Eterično ulje citrusa se vedinom dobiva cijeđenjem, uglavnom hladnim cijeđenjem, njihove kožice kako bi se očuvala inherentna svježina. Petiti grain je iznimka jer se dobiva parnom destilacijom grančica i lišda stabla gorke narandže. Citrusi daju osvježavajudi i iskričavi kvalitet mirisa. VODE, POVRDE I ORAŠČIDI Vodne note izvan citrusa (koji tvore vlastitu klasu) su postale toliko popularne u posljednjih nekoliko godina da zaslužuju vlastitu kategoriju. Note povrda su neobičnije, ponekad iskazane kao privid: primjer bi bila nota repe koju korijen irisa ponekad proizvodi. U pravilu, vode i povrde su otporni na destilaciju i procese ekstrakcije zbog vrlo visokog postotka vode koji sadrže, te predstavljaju rekonstruisane note u mirisima. Njihov učinak se krede od osvježavajudeg i sočnog, sve do pljesnivog i tajanstvenog. CVIJEDE Mnogi cvjetovi se dobivaju putem prirodnih izvora: ruža i jasmin su cijenjeni po svojim neusporedivim esencijama, dobivenim kroz mnoge različite tehnike (ekstrakcija otapala, ekstrakcija pomodu masti (enfleurage), destilati). Drugih prirodni ekstrakti cvijeda uključuju žutilicu, tuberozu, lavandu, osmanthus, smilje, ylang-ylang i neven. Ostalo cvijede odbija dati svoje osnovne arome ili je rezultat tako minoran da je jedino riješenje replicirati miris u laboratoriji . Ljubičica, lotos i lokvanj proizvode svoje absolute, ali oni su vrlo skupi, a prinos je jako mali. Sljedede cvijede obično se rekonstruiše u laboratoriji pomodu nekolicine sintetičkih molekula: frezija, božur, đurđevak, mimoza, heliotrop, ljubičica vedinu vremena, kadifica, narcis, zumbul ... Cvjetni mirisi dodaju romantični i često ženstveni štih sastavu, povedavajudi dojam prirodne ljepote, raspršavajudi kratkotrajne visoke note i ublažavajudi neke od težih i intenzivnijih materijala, kao što su smole i balzami. Prirodni ekstrakti cvijeda također utiču na psihu. Cvijede igra važnu ulogu u obitelji cvjetnih mirisa, očito, ali je također dio skoro svih kompozicija parfema u jednom ili drugom obliku, od najlakših kolonjska vodica do bujnih orijentalaca, pa čak je sadržano i u nekim muškim mirisima BIJELO CVIJEDE -Ovo je podgrupa unutar cvijetne grupe, ali zaslužuje vlastito mjesto zbog činjenice da je "bijelo cvijede“ temelj za cijelu mirisnu podkategoriju: "bijeli cvjetni". Pod bijelim cvijedem podrazumijevamo cvijet narandže, jasmin, gardeniju, tuberozu, frangipani. Iako orlovi nokti u prirodi zapravo mogu biti žute boje, njihov mirisni profil se ne poklapa sa žutim cvjetovima (kao što je mimoza) i odiše tipičnom slatkodom, sočnošdu i intenzivitetom bijelog cvijeda.

Đurđevak, iako bijel u boji, klasificiran je kao "zeleni cvijet" jer nema karakteristike ostalih bijelih cvjetova i dijeli aspekate sa ostalim članovima "zeleno cvjetne" grupe (prema klasifikaciji Edmonda Roudnitska): zumbula i narcisa. Bijelo cvijede je najopojniji od svog cvijeda; miris im je bujan i bogat ZELENE KOMPONENTE, BILJE I PAPRAT -Pod pojmom "zeleni" mislimo na note napuklog lišda i svježe pokošene trave. U ovoj klasifikaciji demo pronadi neke od klasičnih oporih esencija, kao što su galbanum, koji je zapravo smola tipa visoke trave sa zdravim, probojno gorkim zelenim mirisnim profilom. ZAČINI -Začini su poznata kategorija parfemskih nota, uglavnom zahvaljujudi dugotrajnom uključivanju u ishrani. Neki od njih su dobro poznati, kao što su cimet, papar, klinčid, korijander, đumbir. Drugi su više neobični, od plemenitog ručno ubranog šafrana, tamarinda i kima, pa to nježnog ružičastog bibera. Začini su klasificirani kao "vrudi / kratki" (intenzivni i gorudi za kratkotrajan period), kao što je cimet, i "hladni / dugi" (nježniji, daju osjedaj hlađenja i osvježenja i produženog djelovanja). SLATKI I GURMANSKI MIRISI -Ovi parfemi, uglavnom izgrađeni na vaniliji, podsjedaju na mirise hrane, posebno slatkiša i slastica, u rasponu od jednostavne čokolade, svježeg vrhnja i karamele do kompleksnijih i egzotičnijih recepata kao što su macaroons, creme brulee, sve popularniji kolačidi cupcakes i nugat. Prvi uspješan "gurmanski" parfem je Angel iz 1992., koji je producirao efekat mirisa karamele i čokolade kroz korištenje etilnog maltola (miris šederne vune / karamele), uz prirodni pačuli (koji posjeduje kakao aspekat) uz standardni industrijski etil vanilin. Iako se uglavnom koriste u ženskim parfemima, koji obično najlakše mogu obuhvatiti slađe note, nisu nedostupne muškim ili unisex mirisima. DRVEDE I MAHOVINE -Drvene note su pouzdane i prilagodljive, neka vrsta džokera u špilu vještih parfimera koji obezbjeđuje bazu sastava i jača druge elemente u skladu sa njihovim mirisnim profilom. Nekoliko dragocjenih drvenih nota mogu poslužiti kao gornje ili srednje note, posebno palisander ili ružino drvo. SMOLE I BALZAMI Sirovi materijali koji spadaju pod okrilje smola i balzama ubrajaju se među drevne komponente parfema, često kao temelju orijentalne porodice mirisa. Oni su klasificirani u različite mirisne profile prema njihovim aromatičnim svojstvima. Meki, balzamični mirisni sastojci uključuju benzoin, Peru balsam, Tolu balzam (sličan Peru, ali malo slađi i svježiji). Posjeduju nježan ton. MOŠUS, AMBER I ŽIVOTINJSKE KOMPONENTE -U parfimeriji, životinjske note su tradicionalno dobivane preko mošusa jelena, castoreuma, ambrgrisa i cibetke mačke, ali danas su etička pitanja za dobrobit ovih životinja učinila njihovu upotrebu zastarjelim i zamijenila ih sa sintetičkim opcijama (samo amber po svojoj prirodi ne šteti životinjama) MIRISI U KOZMETIČKIM PREPARATIMA -Nemaju svrhu da doprinose efektima preparata, čak je trend da se parfemi izbjegavaju, naročito ako su sintetski Treba da ga učini atraktivnim za kupca.Mirisne note su obično karakteristične za klase kozmetičkih proizvoda: šamponi za kosu, preparati za kupanje, kreme, Bebi kozmetika- kamilica, cvetne note Šamponi protiv peruti – medicinski ton Anti-age preparati obično sadrže i retinol čiji miris treba prekriti Šamponi za kosu- zelena jabuka, kopriva Mirisi se moraju slagati sa sastojcima preparata a posebno se mora voditi računa o uticaju na pH SASTAV PREPARATA Alkohol- bitno da je dovoljna količina da se mirisne materije dobro rastvore,Voda,Boje Za aerosol pakovanja – propelent Moderni preparati sadrže: male količine helatnih agenasa, antioksidanse, fiksatore parfema (štite mirisne materije od raspadanja), Ako se dodaju boje, u sastavu su UV apsorberi da ne bi došlo do promene boje na svetlosti

VODA -Voda mora biti hemijski i mikrobiološki čista,Prisustvo metala, posebno gvožđa može da izazove hemijske promene mirisnih molekula.Metali najčešde gvožđe i bakar potiču od opreme za proizvodnju .Helatni agensi, EDTA, natrijum-citrat dodaju se gotovo svim formulacijama da vežu metalne jone .Koncentracije helatnih agenasa su između 0,005% - 0,02%. ALKOHOL -Alkohol je osnovni sastojak mirisnih formulacija.Služi kao rastvarač i nosilac mirisnih molekula.Koriste se: etanol 95%,Izopropanol (u jeftinijim preparatima),N-propanol je toksičan, nema hladede osobine.Metanol je zabranjen , toksičan.Alkohol se dobija iz prirodnih izvora fermentacijom ugljenih hidrata: iz grožđa, šederne trske, krompira, melase, hidrolizovane celuloze.Industrijski etanol se dobija oksidacijom etilena koji se dobija u procesu krakovanja nafte. UV ADSORBERI -Kada je u parfemu i kolonjskoj vodi dodata boja, najčešde radi lepšeg izgleda, potrebno je dodati UV adsorbere da se boja ne bi menjala ili nestajalaNajčešdi komercijalni UV-adsorberi: Uvinul (2-hidroksibenzofenon) tinuvin ANTIOKSIDANSI -Povedavaju stabilnost boje i mirisa,Produžava se rok trajanja FIKSATORI -Dodaju se parfemima da fiksiraju lako isparljive molekule .Koriste se mirisni produkti biljnih droga koji skoro da ne isparavajuPrirodne smole: benzoja, ambra,stiriks,olibanum, hrastova mahovina, iris Balzami: peru i tolu balzam Proizvodi životinjskog porekla: cibet, mošus, ambra Osim prirodnih smola, rezinoida i životinjskih ekskreta tako djeluju: kopolimer vinilpirolidon/vinilacetat, smjesa izopropil-miristata i izo-propil-palmitata, dietilftalat i etilceluloza, za parfimiranje sapuna: balzami koji su složeni od kolofonija i tekudeg parafina. Dodatak 3% kopolimera vinilpirolidon/vinilacetat kolonjskoj vodi produžava trajanje mirisa za 40%. Ako se ružinom ulju doda 2 do 5% etilceluloze, trajnost njegova mirisa produžava se za 60%. Najhlapljiviji sastojci čine vrh ili vršnu notu. Oni daju prvi dojam o parfemu. To su često mirisi citrus skupine, vočni mirisi i zelene note, npr. eterična ulja anisa, eukaliptusa, bergamote, lavandule, naranče, zatim apsolutna ulja mimoze, narcise, ljubice i hijacinta. Od sintetičkih spojeva to su različiti esteri i alkoholi(geraniol, linalol, nerol i dr.). Ova skupina tvari hlapi unutar dva sata. Tvari srednje note moraju početi hlapiti još u tijeku djelovanja vršne note, najčešde jedan sat nakon nanošenja parfema. Srednju notu (fond ili korpus) čine srednje hlapljivi sastojci poput eteričnih ulja jasmina, ruže i ružmarina, zatim neki aldehidi, esteri i alkoholi te začinski mirisi (eterična ulja klinčida, komorača i majorana). Miris srednje note traje od 2 do 6 sati. Treči dio parfema čini mirisnu završnicu ili mirisni akord, a naziva se i glavna nota. Sadržava teže hlapljive fiksative kakvi su ekstrakti, smole (benzoae, opoponaks, tamjan), te alkohole (npr. cinamilni), aldehide (npr. vanilin), ketone (npr. benzofenon), etere (npr. amilizoeugenol). Pri pripremi svježih i vodnih mirisa vršna se nota stavlja u vedoj količini, Pri izradi orijentalnih mirisa naglašena je količina teško hlapljivih mirisa, tj. mirisne završnice. Parfemske vode sadržavaju 8 do 15% mirisa u 90%.tnom etanolu. Mirisi su složeni i fiksirani kao u parfemima. Toaletne vode sadržavaju 5 do 10% mirisa, a otapalo je najčešde 80 do 90%-tni etanol. Sadržavaju eterična ulja, a mirisi nisu fiksirani. Vode lavandule tipičan su primjer toaletnih voda. Kolonjske vode su otopine od 2 do 5% eteričnih ulja u 70 do 90%-tnom etanolu. Ne sadržavaju fiksative, jer im oni mijenjaju miris. To su najčešde etrična ulja citrusa (limuna, naranče, bergamota), neroli, lavandule, ružmarina, ruže i jasmina. Tipičan primjer kolonjske vode je Kolnisch Wasser Smjesa eteričnih ulja sadržava oko 70% svježe vršne note, svega 25% tvari koje srednje hlape i samo 5% teže hlapljivih tvari. To je razlog da naneseni miris ne traje dugo kao miris parfema.

Čvrsti mirisi su parfemske kreme ili želei koji sadržavaju 5 do 10% mirisa. Oni imaju prednost da ne isušuju kožu kao što to čine pripravci s etanolom. ORHIDEJA -Amazonska lepotica,U amazonskim šumama se mogu nadi mnoga umetnička dela ali orhideja je ipak najvede čudo prirode.Orhideja opstaje, zadržava svoju lepotu, i svežinu i u najekstremnijim uslovima. Tajna je u njenom bogatom korenu iz koga izvlači svu snagu za održavanje perfektne čistode. Iz korena se prave ekstrakti koji se koriste u luksuznim kremama za lice.Parfemi koji sadrže mirisnu notu orhideje spadaju u najekskluzivnije. ZUMBUL -Zumbul se od cveta sa nekoliko plavih krunica pretvorio u biljku zanosne lepote prepunu mirisnih cvetida (34-38) – zahvaljujudi veštini holandskih cvedara.Botanički rod zumbula je bogat. Ima ih u ljubičastoj, beloj, roza, žutoj, plavoj boji.Opojni miris se koristi u laboratorijama veštih majstora za parfeme, muške i ženske. Lepo se kombinuje sa jasminom, vodnim aromama, dunje i grejpa, drvenastim notama sandala i kedra, vodom i ozonom JASMIN -Jasmin je kralj cveda, obavezan sastojak parfema koji pretenduju da budu vrhunski.Jasmin na svakoj koži miriše drugačije.Jasmin je noseda nota čuvenog parfema Chanel No.5 koji se smatra kurturološkim fenomenom.Koko Šanel je tvrdila da žena treba da miriše na sebe a ne na cvede RUŽA -Jedno vjenčanje od prije oko hiljadu godina zadužilo je parfimerijsku industriju. Kada se mongolski vladar Đijanjur venčavao indijskom princezom, naredio je da se kanal oko vladarske palate napuni vodom i pospe laticama ruža. Na površini vode iz cvetova se izdvajalo mirisno ulje. Tako je prvi put dobijeno ulje ruže koje i danas osvaja svet i budi maštu. POSTUPAK PROIZVODNJE PARFEMA Glavne faze proizvodnje: Mješanje Zrenje Hlađenje Filtracija Bojenje Pakovanje NEŽELJENE REAKCIJE PARFEMA Iritacija kože Kontaktni dermatit Najčešdi uzročnici preosetljivosti: Cimetni alkohol Hidroksi citronelal Izoeugenol Eugenol geraniol AROMATERAPIJA Svakodnevna primena zacina i aroma u hrani Gajenje cveda Korišdenje parfema i kolonjskih voda Dejstvo i terapijski efekat mirisnih molekula na psihičko stanje i ponašanje ljudi Relaksirajudi uticaj na stresni savremeni život Opšte antiseptično dejstvo: eukaliptus, lavanda,limun, bor, ruzmarin, majčina dušica Inhalacioni antiseptici: bosiljak, lovor,crni biber, tamjan Antiseptici digestivnog trakta: bosiljak, bergamot,kleka,majoran Antiseptici urinarnog trakta: crni biber, kamilica, kleka, žalfija Fungicidi: lavanda, žalfija,majčina dušica Mirisne poštanske markice

Pored mirisa u bočicama i čvrstih parfema na kakve smo navikli, mogude je osjetiti različite mirise iz poštanskih markica! Ako želite da vaše pismo ili razglednica mirišu na cvijede, vode, trave ili lišde – dovoljno je kupiti posebnu, mirisnu markicu. Njemačka proizvodi takve markice s različitim mirisima ved godinama. U suradnji s Njemačkim poštama izdaje jedinstvenu seriju markica svakoga siječnja. Prelijepi mirisi koje nude ove markice su limun, jagoda, borovnica, jabuka i najnoviji – ruža koji se pridružio kolekciji u ožujku. Tajna koja se krije iza ovih mirisa leži u mikrogranulama mirisnih ulja koje su ugrađene u papir od kojeg su načinjene markice. Kada prijeđete prstima preko cvijeta ili voda na markici, osjetit dete šarmantan miris, ili možete primatelju pošiljke prepustiti da sam otkrije valove ruža ili jagoda. Njemačka nije prva zemlja koja je izmislila mirisne markice – to je bio Butan. Druge zemlje su uslijedile s mirisima karakterističnima i tradicionalnima za pojedinu zemlju, poput prašuma u Brazilu, čokolade u Švicarskoj ili mora u Južnoj Koreji. Bududnost mirisa! Nosevi visoke tehnologije: bezgranična mogudnost osjetljivosti, neograničena primijenjivost... Prednosti: nije im dosadno mirisati, ne desenzibiliziraju se, od neugodnih mirisa se ne razbole, ne mijenjaju osjetljivost s obzirom na raspoloženje, hormonski status ili emocije Mirisi visoke tehnologije: danas je mogude proizvesti u laboratoriju gotovo bilo koji miris, proizvode se mirisi financijskih novina, trkadih automobila, duhana i mnogi drugi, sve što zamislite danas možete naručiti u bočici! Druge kulture! Miris je car osjeta u mnogim kulturama. Pleme Ongee (Andamanski otoci) imaju kalendar koji je određen mirisom cvijeda koje cvate u određeno doba godine. Svako je doba određeno mirisom i ima aroma- snagu... Osobna identifikacija je također određena mirisom. Dodir vrška nosa znači “ja i moj miris” Pozdrav znači kako je tvoj nos a piše se ovako nekako “Konyune onorange- tanka” Bororo pleme iz Brazila, Serer Ndut pleme iz Senegala! Miris tijela i zadah, miris djeteta uspoređuju sa mirisom umrlog te na taj način određuju tko je reinkarniran u koga... U Indiji je tradicionalni pozdrav mirišati nečije tjeme, to je najbolji način iskazivanja nježne ljubavi, ekvivalent grljenja i ljubljenja u zapadnoj kulturi! Kod nekih kultura mirisi se koriste u službi socijalnih funkcija, kao npr. u sprečavanju seksualnih odnosa sa rođacima. Koji miris? Zapadni narod ima isto poimanje ugodnog mirisa... Etiopijski narod voli miris krave. Muškarci peru ruke u urinu i stavljaju gnojivo na sebe, a žene na kosu, ramena i grudi stavljaju maslac da bi bile privlačnije! U nekim Arapskim kulturama žene su različite dijelove tijela mirisale drugim mirisima! AMBALAŽA Još su drevni Egipdani izmislili staklenu masu i izrađivali posude za mirise jednostavnih formi od neprozirnog, poluprozirnog ili tamnog stakla, da bi kasnije i od ebanovine, oniksa, alabastera nabavljanog iz Libije, porfira, čak su neke izrađivane od zlata. Baš su ti materijali mogli zadržati trajnost mirisa. Nefertiti, egipatska vladarica, okružila se kontejnerima mirisne smole, bočicama sa uljem, te ornamentiranim dupovima s masti. U Grčkoj se sačuvao način korištenja mirisa kao i u Egiptu, no oni su prvi počeli upotrebljavati tekude mirise topivši mirisne tvari i cvijetne latice u biljnim uljima. Isprva su koristili posude od Egipdana, no kasnije su počeli izradu posuda od terakote, koje su s velikom pažnjom i preciznošdu oslikavali. Izradili su sedam oblika boca za čuvanje parfema. Neke od tih formi su lekythos, askos, aryballos, alabastron amphoriskos, pyxides... Rimljani su svoje mirise spremali u bočice od prozirnog puhanog stakla sa ukrasima od obojenog stakla, koje su izumili 50. god prije Krista Sirijci, a na sebe su ih nanosili i do tri puta na dan. U termama su postojale posebne sobe zvane unctuarium u kojima su se na policama čuvali vrčevi s masti, dupovi s eteričnim uljima i bočice sa esencijama u raznim veličinama.

Rimljani su trošili mirise čak i na ljubimce. Na gozbama su oslobađali ptice koje su onda otpuštale mirise sa svojih krila. Čak su i sluge koristili mirise. Rani srednji vijek u Europi je zaboravio upotrebu mirisa. Za to vrijeme glavne novine dešavale su se na Dalekom Istoku. Arapi su izmislili destilaciju sokova biljaka, u Perziji su se sadile plantaže ruža i proizvodila ružina ulja. Za povrat mirisa u Europu zaslužni su Križari donjevši arapske mirise. Tada se najviše mirisi koriste za izradu mirisnih rukavica, štavljenjem kože mirisnim tvarima. Tek Renesansa donosi novitete i u mirisima i bočicama. Nastaju novi mirisi mješanjem tvari iz Orijenta s tvarima donešenim iz novootkrivene Amerike, a izrađuju se zanimljivi okrugli spremnici koji su sastavljeni od mnogo krišaka, koje su pune rupica i oslobađaju mirise. Kasna renesansa donosi nešto što je i danas poznato. U parfumerijama su se osim mirisa birale i razne bočice, staklene, srebrne, zlatne, ugravirane, brušene i te su bočice pratile modne krikove doba u kojem su se izrađivale. U Firenzi je osnovana 1612. godine prva parfumerija Officina Profumo-Farmaceutica di Santa Maria Novella. To je također doba pronalaska smjese za dobivanje kristalnog stakla i upotrebe kalupa za puhano staklo. Napoleon je naručivao pola galona kolonjske vodice od ljubičica svaki mjesec i kaže se da je koristio šezdeset boca duplog ekstrakta jasmina svaki mjesec. Osamnaesto stoljede je doba prvih kreatora mirisa poput Galimarda, Muelhensa, Houbiganta idr, a ujedno je i doba kada je otkrivena tajna dobivanja porculana u Dresdenu 1710. godine. Naravno odmah su se počele izrađivate parfemske bočice od porculana. Bočice su se i dalje i kroz 19. stoljede mogle kupovati i birati, kao u renesani, na policama prodavaonica zajedno s mirisima Devetnaesto stoljede uvodi etikete s imenom kude koja ih proizvodi. Ovdje se pojavljuje ime Guerlain. Pierre-Francois-Pascal Guerlain svoj je uspjeh postigao mirisom Eau de Cologne Imperiale kreiranog za caricu Eugeniu. Tako je on postao službeni parfimer dvora, a bočica je imala zaštitni znak dvora - pčelu. Imala je oblik staklene košnice sa strukturom sada s nizom reljefnih pčelica. Danas je poznato da modni kreatori uz svaku liniju lansiraju i miris. Zapravo oni modnu reviju financiraju prodajom mirisa. Začetnik veze modni kreator – miris je Charles Worth, kojeg su i prozvali prvim modnim kreatorom. On je shvatio da uz lijepu haljinu ide i ljepi miris, te je uz svaku prodanu haljinu poklanjao malu mirisnu bočicu. Slavni Coty je izjavio da parfem mora privudi pažnju oka jednako kao i nosa.

KOZMETIĈKI PROIZVODI - Kozmetički proizvodi su tvari i pripravci namijenjeni čišćenju, njezi,

zaštiti, mirisanju i uljepšavanju vanjskih dijelova ljudskog tijela, te čišćenju i njezi zuba i usne

šupljine.Svaki KP mora biti deklarisan. Najčešća podjela KP je prema namjeni, ali tu ima poteškoća jer se

danas mnogi preparati izraĎuju tako da zadovolje bar 2 namjene (šamponi tipa “2 u 1”).Ako bi se uzela

podjela prema Pravilniku (KP koji dolaze u dodir sa sluznicom, KP koji se duže zadržavaju na koži) došlo bi

do zbrke, jer bi se u istoj skupini našli KP za čišćenje, njegu i uljepšavanje i mnoge činjenice bi se više puta

ponavljale.

PROIZVODI ZA ODRŢAVANJE ĈISTOĆE - Imaju zadatak da kožu, kosu, nokte, vanjske dijelove

spolnih organa, zube i usnu šupljinu očiste od nečistoće i većine mikroorganizama, tkivnih izlučevina,

odbačenih stanica i ostataka kozm.proizvoda. Moraju biti blaga, odgovarajuće pH vrijednosti i s dodatkom

tvari za premašćivanje kože. To su:Toaletni i specijalni sapuni; Sindeti; Kupke; Sredstva za tuširanje;

Preparati za pranje kose; Preparati za intimnu njegu; Kreme, losioni, gelovi, ulja i maske za čišćenje kože;

Preparati za piliranje; Maramice za čišćenje kože; Pjene za čišćenje kože; Preparati za čišćenje zuba i njegu

usne šupljine; Preparati za čišćenje zubala; Dezodoransi i antiperspiransi.

TOALETNI SAPUNI - Moraju imati bar 78% masnih kiselina, do 15% vlage i isparljivih tvari, do 3%

neosapunjenih masnoća, do 1,5% tvari netopivih u vodi i do 1% tvari netopivih u etanolu. Lako se otapaju u

destiliranoj i mekoj vodi, uz obilno stvaranje pjene. U tvrdoj vodi se teže otapaju, što se može popraviti

dodatkom sekvestrena.Kvalitet zavisi o sapunskoj osnovi. Natrijevi sapuni (ujednačena struktura, glatki,

sjajni, smiju biti samo blago alkalni). Osnovni sapun se suši i usitni, dodaju se pomoćne tvari, homogenizira

i oblikuje. Pomoćne tvari: antioksidansi (sprečavaju užegnutost), sekvestreni,

tvari za premašćivanje (ulje masline, derivati lanolina...), mirisi (0,6-1,5%), boje, konzervansi, aktivne tvari

kamilice, med, aloa vera....Neprozirni-zbog kristalizacije.Za dobijanje prozirnih sapuna -osnovnoj masi

dodaje se glicerol, sorbitol i etanol.SPECIJALNI SAPUNI - Luksuzni s. (jače parfimirani- 2 do 3% mirisa,

premašteni, tzv.krem sapuni); Antibakterijski i dezodorantni s. (dodatak antibakterijskih tvari, npr.

Triklosan); Toaletni s.koji blago ljušte (sadrže usitnjenu lufu ili posebne alge, pomažu regeneraaciji i boljem

izgledu kože); Dječji s. (posebne sapunske osnove, sa dodatkom lanolinskog alkohola, ulja masline,

bisabolola ili ekstrakta kamilice; blago parfimisani); Medicinski s. (sadrže aktivne agense, npr.katrane,

ihtiol, salicilate, benzoil-peroksid); Čišćenje ruku radnika; za onečišćenje s motornim uljima: sapun sa

dodatkom tvari za piliranje i tenzida koji povećavaju moć pranja i pjenjenja).

SINDETI - Syndets=synthetic detergens; Alternativa sapunima; Sastav: sintetički tenzidi ili smjesa

sintetičkih tenzida sa alkalnim sapunima.Peru dobro kao sapuni, ali su postojani u tvrdoj vodi, nižih su pH

vrijednosti (6-6,5)i koža ih bolje podnosi. Za pranje normalne, preosjetljive i nečiste kože, osobama sa

hroničnim ekcemom Vrste sindeta: čvrsti (50% alkalijski sapuni, 50% tenzidi); tečni (pravi sindeti; smjesa

tenzida, tvari za premašćivanje, glikol-stearata koji daje biserni sjaj, NaCl za ugušćivanje, mirisa,

konzervansa i sredstva za zakiseljavanje).

KUPKE - Čvrsti ili tečni proizvodi koji se stavljaju u vodu, za kupanje cijelog tijela ili samo ruku ili

nogu.Omekšavaju, mirišu i boje vodu, mogu stvarati obilnu pjenu. Mogu smanjivati svrbež kože,

premašćivati je, poboljšavati cirkulaciju...1. Čvrsti pripravci su: soli, prašci i tablete.Soli sadrže različite

anorganske soli (morska so, Karlsbadska so), obično obojene i mirisne (mirisi četinara, lavande, eterična ulja

ruže, sandalovine)Primjena: smanjenje umora i napetosti, ublažavanje bolova, brži oporavak nakon preloma

kostiju.Pjenušave kupke u obliku praška (sadrže tenzide koji osiguravaju pranje i pjenjenje, mirise, sredstva

za zakiseljavanje). Šumeće tablete za kupanje (izraĎuje se komprimiranjem prašaka koji se sastoje od

tenzida, NaHCO3, vinske ili limunske kiseline, punila, boje, mirisa i Mg stearata, koji povećava klizne

osobine mase za komprimiranje) 2. Tečne kupke (sadrže tenzide, humektanse, boje, mirise, sredstva za

ugušćavanje i zakiseljavanje, konzervanse, eterična ulja, ekstrakte biljaka. Najjednostavnije su alkoholno-

vodene otopine eteričnih ulja s dodatkom solubizatora. Osjetljiva koža: ekstrakti kamilice, nevena, podbjela,

hmelja, arnike.Masna koža: ekstrakti žalfije, majčine dušice, imele.Nečista koža: ekstrakti kamilice,

hrastove kore, komorača.Suha koža: ekstrakti nevena, lipovog cvijeta, maćuhice.Ulja za pjenušave kupke.

IzraĎuju se kao bezvodna i s dodatkom vode.Bezvodna ulja sadrže 75% smjese alkil-eter-sulfata i

neionogenog emulgatora, 23% tvari za omašćivanje i 2% mirisa.Medicinske kupkeSadrže kalij-

permanganat.

PRIPRAVCI ZA TUŠIRANJA - Bistre ili zamućene, visoko viskozne tečnosti, rjeĎe kreme i tlačni

pripravci (pjene za tuširanje).Sastav: smjesa tenzida, alkanol amida masnih kiselina i etoksiliranih masnih

alkohola. Sadrže i ugušćivače, humaktanse, konzervanse, sekvestrene, limunsku kiselinu, mirise i posebne

tvari (mentol, pantenol, oligoelementi termalnih voda, ekstrakti biljaka). Pripravci za tuširanje “2 u 1” –

pranje i njega kože. Pripravku za tuširanje dodaje se lipofilni emolijens (ulje avokada, jojobe, badema...)

PRIPRAVCI ZA PRANJE KOSE - ŠAMPONI - Većina šampona uz detergente sadrži i sastojke koji

njeguju kosu, a šamponi tipa “2 u 1” obavljaju funkcije šampona i kondicionera.Pranjem se s kose

odstranjuje nečistoća sastavljena od loja, ostataka znoja, peruti i stanica kutikula vlasi, prašine i ostataka

kozmetičkih preparata. Osobine dobrog šampona: Dobro pjenjenje; Dobra moć uklanjanja nečistoća, ali

bez pretjeranog odmašćivanja i isušivanja; Lako ispiranje s kose; Kosa se mora lako raščešljavati; Kosa

mora ugodno mirisati; Šampon ne smije iritirati ni senzibilizirati; Mora dobro prati u tvrdoj i mekoj vodi;

Proces proizvodnje š.mora biti jednostavan i ekonomičan. Šampon se

često izraĎuju za odreĎene tipove kose i u različitim oblicima. Osnovne razlike izmeĎu pojedinih vrsta š. su

u vrsti supstance za pranje, fizičkom obliku pripravka i aditivima.Teĉni bistri šamponi (iz etoksiliranih

alkilsulfata i amonij-laurilsulfata). To su uljni šamponi koji premašćuju vlasi, ali često daju kosi mutan

izgled.Zamućeni teĉni šamponi (sadrže sintetičke sedefaste tvari, disperzije lateksa ili stearate).Šamponi

izgleda krema i pasta (iz natrij-stearata i natrij-lauril sulfata, uz premašćivanje lanolinom).Šamponi tipa

gela (gusti, prozirni, s vrlo koncentriranim detergentom)Šamponi u tlaĉnom pakovanju (tečnosti koje se

pjene pri izlasku iz doze. Donedavno je problem bila korozija ambalaže, ali je to riješeno tzv.biaerosolskim

pakovanjem (dvokomorni spremnici)Suhi preparati u tlaĉnom pakovanju služe za bezvodno pranje kose;

smjese suhih adsorbenskih prašaka i blagih alkalija.Nanose se na kosu, ostavljaju kratko i odstranjuju

češljanjem; higijena kose teških bolesnika.

ŠAMPONI PREMA NAMJENI: Šamponi za suhu kosu - Sadrže umjerene količine blagih detergenata,

imaju neutralnu ili blago kiselu pH vrijednost, sredstva za premašćivanje i kondicioniranje kose, aktivne

tvari (pantenol, hidrolizirane proteine žitarica...). Čest konzervans je Bronopol.Šamponi za oštećenu i

tanku kosu - Blagi detergent, sredstva za poboljšanje strukture vlasi (kationski proteinski hidrolizati i

kationski tenzidi).Šamponi za masnu kosu - Sadrže veće količine detergenta, male količine sredstva za

kondicioniranje. Aktivne tvari su posebni ekstrakti iz biljaka, pantenol, derivati sumpora. Zakiseljuju se

limunskom kiselinom na pH 6,5.Šamponi za djecu - Sadrže detergente koji ne stvaraju obilnu pjenu

(amfoterni detergenti).Aktivne tvari su ekstrakti kamilice, azulen, alfa-bisolol. Medicinski šamponi -

Sadrže tenzide i aktivne tvari, zavisno od bolesti vlasišta. Šampon ovdje služi kao vehikulum.za psorijazu-

otopine katrana kamenog uglja;Za seboreju-selen-disulfid; Za ušljivost-piretrin. Šamponi tipa “2 u 1”- Za

često pranje kose. Sadrže blage detergente, tvari za sedefast sjaj (glikol-diesterat), UV filtere, konzervanse,

boje i mirise.Aktivne tvari su kvaterni amonijevi spojevi, proteini žitarica, soje, pantenol, aktivne tvari iz

klica kukuruza (reguliše vlažnost kose) Kolor šamponi - Sadrže privremene boje (kana, azo boje).

Osnovni sastojci šampona : Detergensi (osnovni i pomoćni) i Aditivi

Osnovni detergensi : Osiguravaju dobro pranje.Anionski (dobro peru, dobro pjene) i amfoterni tenzidi

(dobro peru, slabije pjene). Pomoćni detergensi : Stabilizuju pjenu, ugušćuju šampon, poboljšavaju

podnošljivost preparata. Anionski i neionogeni tenzidi

Aditivi : Sredstva za ugušćivanje (NaCl, alkanolamidi); Sredstva za podešavanje pH vrijednosti (potrebno

da budu blago kiseli do neutralni); Konzervansi (šamponi su podložni onečišćenju mikroorganizmima; konz.

ga štite od bakterija i plijesni); Antioksidansi; Boje (zbog psihomarketinga; boja prati mirisnu notu. Problem

stabilnosti boje kod izlaganja suncu-zato se dodaju UV filteri.); Mirisi (voditi računa o rastvorljivosti,

kompatibilnosti s drugim sastojcima, stabilnosti, da ne iritira i ne senzibilizira, da je ekonomičan. Koriste se

voćni, cvjetni i biljni mirisi, uz dodatak solubizatora; Dobar miris mora se lako i bistro otapati u šamp.masi

na 400C i vezati se za kosu; Tvari za kondicioniranje (daju kosi glatkoću, sjaj, mekoću i elastičnost);

Sredstva koja daju neprozirnost (dodaju se iz 2 razloga: komercijalni razlozi-šampon koji svjetluca i

svilenkasto se preliva privlaačan je za potrošače; tehnološki razlog-da se prikrije boja osnovne šamponske

mase); Sredstva za bistrenje (pomažu otapanje teško rastvorljivih supstanci: etanol, butanol, poliglikoli...).

Izrada šampona: Posebni kotlovi duplih zidova sa mješalicom.Ako su svi sastojci tečni-ne zagrijava

se.Ako ima čvrstih sastojaka-zagrijavanje na 750C, zatim hlaĎenje na 60

0C i dodavanje konzervanasa i

sredstava za kondicioniranje.HlaĎenje na 400C i dodavanje mirisa, boja i kiselina za podešavanje pH

vrijednosti. Ispitivanja šampona : Za kvalitet

šampona važni su: izgled, boja, miris, pH, sadržaj aktivne tvari, viskoznost i mikrobiološka ispravnost.

I.Kontrola zdravstvene ispravnosti šampona obuhvata ispitivanje: pH vrijednosti, identifikaciju

dodatih sintetičkih organskih boja, mikrobiološku aktivnost, odreĎivanje sadržaja aktivnih supstanci,

ocjenjivanje rezultata u skladu s odredbama Pravilnika. II. Laboratorijsko ispitivanje : 1.Subjektivno

prosuĎivanje : Iskusni i kvalificirani stručnjaci.“Test pranja kose na pola glave” sa ispitivanim i dokazano

kvalitetnim šamponom; u mekoj i tvrdoj vodi. UporeĎuju se pjenjenje i stabilnost pjene, sposobnost pranja,

lakoća ispiranja, raščešljavanje kose, mogućnost oblikovanja frizure, sjaj, pojava peruti, provjera stanja kose

nakon 3 i 7 dana. 2. Instrumentalne metode: Mjerenje otpora na češljanje, statičkog elektriciteta,

jačine vlasi na kidanje i sjaja.

PRIPRAVCI ZA ISPIRANJE KOSE - Imaju svrhu da kosi nakon pranja, trajnog kovrčanja, bojenja ili

izbjeljivanja daju mekoću, punoću, sjaj i podatnost za oblikovanje frizure. To je tzv.kondicionirajuće

djelovanje.Aktivne supstance: kationski tenzidi, masne komponente, humektansi, proteini, vitamini i

ekstrakti biljaka

PRIPRAVCI ZA INTIMNU HIGIJENU - IzraĎuju se u obliku losiona, vlažnih maramica i

aerosola.Losioni za pranje sadrže blage detergente, lipofilne emolijense (ulje avokada) i tvari za stišavanje

iritacije (preparati kamilice). Ugušćeni su dodatkom hidrokoloida ili otopinama elektrolita.Zakiseljuju se

limunskom ili mliječnom kiselinom na pH 4,5-5,5. Sadrže antibakterijske tvari, protuupalne tvari i

mirise.Vlažne maramice izraĎene su od posebnog papira, obraĎenog smolama, a navlaženi su mješavinom

otopine blagog detergenta, uz dodatak antibakterijskih tvari, humektanta i mirisa.Aerosoli sadrže

antibakterijske tvari, lipofilne emolijense i mirise otopljene u propilenglikolu.

KREME ZA ĈIŠĆENJE KOŢE - Bezvodne kreme ili emulzoidi različitih tipova.Masna faza sadrži

parafinske ugljikovodike ili alkilne estere masnih kiselina, koji dobro čiste kožu. Za premašćivanje: lanolin,

cetaceum, pčelinji vosak. Emulgatori: lanolinski alkoholi, kompleksni emulgatori. Bezvodne kreme: čišćenje

lica, skidanje teških pudera i šminke. Izrada: miješanje komponenti, uz zagrijavanje na 600C; hlaĎenje na

500C i dodavanje mirisa; lijevanje u doze ili tube.

LOSIONI ZA ĈIŠĆENJE KOŢE - Koriste za uklanjanje nečistoće s kože.Za masnu kožu koriste se

neemulgirani losioni (otopine detergenata, humaktansa, antibakterijskih tvari i mirisa, vehikulum sadrži 10-

15% etanola)Emulgirani losioni najčešće su tipa U/V. Sadrže male količine lipofilnih emolijenasa, a više

vode i hidrofilnih tvari.

GELOVI ZA ĈIŠĆENJE KOŢE - Sadrže masne tvari ili su čisti hidrokoloidni pripravci uz dodatak

detergenta, antibakterijskih tvari i aktivnih tvari (kamfor, cink-fenolsulfonat, ekstrakti bilja).Uspješnost

čišćenja zavisi od pH: Blago kiseli gelovi djeluju blago, ali slabije čiste od alkalnih.

ULJA ZA ĈIŠĆENJE KOŢE - Bistri preparati za čišćenje suhe i osjetljive kože i dječje kože.Najčešće su

to hidrofilna ulja koja sadrže odabrane masnoće (čiste i njeguju kožu) i emulgatore (čiste kožu).Dodaje se 5-

10% emulgatora (polisorbat 85, Arlaton T).

MASKE ZA ĈIŠĆENJE KOŢE - Izazivaju bubrenje površinskog sloja epidermisa i na taj način rahle

stanice rožnatog sloja, a sastojci maske adsorbiraju nečistoće.Najviše se koriste maske s adsorptivnim

glinama (masna koža) ili na bazi hidrokoloida s malim dodatkom glina (suha i normalna koža).

PRIPRAVCI ZA PILIRANJE - Jedna vrsta sadrži čestice silicij-dioksida, morski pijesak, mekinje badema

i žitarica, mljevene ljuske badema –mehanički uklanjaju površinski rožnati sloj.Druga vrsta su preparati za

hemijski piling kože, sa dodatkom 5-10% AHA.

PRIPRAVCI ZA ĈIŠĆENJE ZUBA I NJEGU USNE ŠUPLJINE - Imaju namjenu da čiste zube,

osvježavaju usnu šupljinu i preveniraju nastanak karijesa, paradontoze i bolesti sluznice usne šupljine.Dijele

se na: Pripravke koji se primjenjuju s četkicom za zube (dentifrices): paste, prašci i tablete za pranje zuba.

Pripravke koji se primjenjuju bez posebnog pribora: vode za usta i aerosoli za osvježavanje daha. Ne mogu

zamijeniti preparate iz prve skupine jer ne peru zube i ne uklanjaju plakove. Pripravci prve skupine moraju

biti dovoljno abrazivni da uklone plak, ali ne smiju oštetiti caklinu. Tvrdoća cakline je 6-7, a dentina 5

(prema Mohovoj skali), tako da tvrdoća abraziva treba biti 3.Supstance za izradu ovih preparata dijele se u 2

skupine: Osnovne supstance (sredstva za mehaničko čišćenje i poliranje zuba, ugušćivači, humektansi,

pjenila, korigensi mirisa i ukusa, konzervansi, bojila); i Aktivne supstance

Abrazivi: uklanjaju ostatke hrane i nakupine plaka. Kalcij-karbonat, aluminij-hidroksid, dibazični kalcij

fosfat (manje abrazivan, blag i ugodan, ali se mora stabilizirati solima Mg-da se spriječi zrnatost i

razdvajanje paste za zube).Ugušćivaĉi: daju potrebnu viskoznost i sprečavaju odvajanje abraziva od drugih

sastojaka (derivati celuloze, natrij-alginat, karagen, arapska i karaje guma).Ovlaţivaĉi: sprečavaju

isušivanje paste i daju elastičnost (manitol, glicerol).Sredstva za pjenjenje (detergensi koji olakšavaju

skidanje plaka): natrij-lauroil-sarkozinat, tauridi.Korigensi ukusa i mirisa (umjetna sladila 0,05-1%, arome

od smjese eteričnih ulja, voćne arome. Fosfatne paste trebaju manje sladila od karbonatnih).Konzervansi

(esteri paraamino benzojeve kiseline, natrij benzoat).Bojila (vodotopljiva).

Aktivne supstance: Za sprečavanje karijesa, protuupalno djelovanje,

otapanje kamenca...Soli fluora (fluor difunduje u zubnu caklinu, nastaje fluorapatit, spoj otporan na štetno

djelovanje kiselina koje uzrokuje karijes. Maksimalan sadržaj do 0,15%). Stroncij-acetat hemihidrat (za

smanjenje osjetljivosti zuba). Cink citrat (smanjuje plakove, djeluje na kamenac). Alkalijski pirofasfati

(sprečavaju nastanak kamenca). Soli aluminija (adstrigentno djelovanje).

Izrada pasta za zube: Pripremi se ugušćivač. Doda se smjesa humektansa i tvari topivih u vodi, potom

abrazivi, pa pjenila i arome. Izrada- u blagom vakuumu. Pune se u plastične tube ili plastične spremnike-

spendere.

Ispitivanje paste za zube - Ispituje se: izgled, ukus, miris, pH vrijednost, mikrobiološka ispravnost,

abrazivnost, disperzibilnost, stabilnost, reološke osobine, tokssikološka i dermatološka ispitivanja. Izgled: iz

horizontalno postavljene tube istisne se 1 cm na ravnu plohu i posmatra glatkoća površine, homogenost, ima

li grubih čestica ili mjehurića zraka. pH vrijednost- elektrometrijski. Abrazivnost: metoda abrazije

radioaktivnog dentina. Stabilnost: 30% paste za zube i 70% smjese glicerol-voda zagrijava se 30 min. U

vodenom kupatilu. Nakon hlaĎenja preparat ne smije očvrsnuti. Mišljenje potrošača: bar 20 osoba daje

mišljenje o osjećaaju čistoće, ukusu, svježini daha, količini pjene i sl.

DEZODORANSI I ANTIPERSPIRANSI - Pripravci koji se upotrebljavaju za sprečavanje neugodnog

mirisa tijela.Svjež znoj nema snažan miris, ali bakterijskom razgradnjom organskih sastojaka znoja nastaju

masne kiseline kratkih lanaca (kaprilna, kapronska kiselina) koje daju neugodan miris.Dezodorantne

supstancije i dezodoratni pripravci sprečavaju razvoj bakterija i smanjuju mogućnost nastanka neugodnog

mirisa znoja.Koriste se : triklosan, bronopol, klorheksidin, kvaterne amonijeve soli, a od prirodnih tvari:

usninska kiselina i kalij-usnat.Antiperspiransi blokiraju lučenje žlijezda znojnica (soli aluminija, cinka i

cirkona). OBLICI PRIPRAVAKA - Tlaĉni pripravci (pune se smjesama propana, butana i pentana, a

koncentrat je u tečnom ili čvrstom obliku).Ugušćeni losioni (sadrže otopine dezodorantnih tvari u smjesi

etanola i vode, uz dodatak humektansa, mirisa i ugušćivača. Pune se u roll-on ambalažu.)Preparati u obliku

stika (prozirni sadrže 5-19% sapuna otopljenog u smjesi etanola i humektansa; neprozirni sadrže lipofilne

emolijense, pogodni za osjetljive osobe.)Dezodorantne i/ili antiperspirantne kreme su tipa U/V, a aktivne

tvari su otopljene u vodi

ISPITIVANJA - Ispituju se na organoleptičke i fizičko-hemijske osobine (pH, viskoznost, stabilnost), a

preparati koji sadrže vodu i na mikrobiološku čistoću.Ispitivanje podnošljivosti (antiperspiransi blago

iritiraju kožu, dezodoransi mogu izazvati alergijske reakcije.

PROIZVODI ZA NJEGU - Nakon pranja ili čišćenja potrebno je uspostaviti normalno stanje vlažnosti, pH

vrijednosti i premaštenosti kože, usana, kose i noktiju.Osim toga, preparati za njegu mogu ubrzati

proliferaciju stanica, odgoditi pojavu bora, tonizirati kožu.Pravilan izbor preparata za njegu ovisi o tipu i

stanju kože i kose, starosti osobe i uticaja okoline.

KREME ZA NJEGU KOŢE - Kreme su pretežno emulgirani sistemi, sastoje se od lipofilnih i hidrofilnih

tvari i prikladnih emulgatora.Prema rasporedu faza:Hidrofilne, isperive, dnevne kreme (tip U/V);

Lipofilne, masne ili noćne (tip V/U) i Višefazne kreme.Prema namjeni:Kreme za čišćenje kože, Kreme za

njegu kože, Kreme za hlaĎenje, Kreme posebne namjene (sunčanje, depiliranje, brijanje, masaža,

izbjeljivanje). Emulgirane kreme - Šira primjena, zbog boljeg

izgleda, subjektivno ugodnijeg osjećaja, ekonomičnosti, lakoće primjene, mogućnosti simultanog djelovanja

lipofilnih i hidrofilnih tvari i aktivnih supstanci (čime se postiže i vlaženje i premašćivanje kože). Bezvodne

kreme - Ne koriste se na velike površine kože, jer stvaraju nepropusni film i dovode do disbalansa prirodnih

lipofilnih tvari.

Primjena: -čišćenje kože (masna faza-parafinski ugljikovodici i alkilni esteri masnih kiselina dobro čiste

kožu)-zaštita od hladnoće (vodoodbojne; manje površine izložene jakom suncu ili premazivanje tijela kada

se predviĎa dug boravak u vodi)

1. KREME ZA DAN - Na koži stvaraju nevidljivi sloj, daju joj lijep, baršunast izgled, a ne sprečavaju

normalno odvijanje procesa u koži. Služa i kao podloge za nanošenje šminke. Sadrže lipofilne emolijense i

humektanse: glicerol, sorbitol, propilenglikol (sprečavaju gubitak vode iz kreme i hidratiziraju kožu),

konzervanse, ponekad i antioksidanse. Mogu se dodati i aktivne tvari za smirenje kože, vitamini,

antiseboroici. IzraĎuju se s različitim ionogenim i neionogenim emulgatorima.

Ambifilne kreme tipa U/V - Česta primjena, dobra penetracija, kompatibilnost sa hidrofilnim i lipofilnim

supstancamaIzraĎuju se s samoemulgirajućim voskovima npr. Tegin: glicerol monostearat (lipofilni

emulgator) + Kalij-stearat (hidrofilni emulgator)

2. HIDRATANTNE KREME - Regulišu sadržaj vlage u koži.Sadrže:lipofilne emolijense (gama-

linolenska kiselina, perhidro-skvalen). ovlaživače (natrij-laktat, mliječna kiselina, urea, kolagen, fitosterini,

ekstrakti Aloe vera ili smjese ovlaživača: Lactil, Aquaderm) .

3. KREME ZA NOĆ (hranljive kreme) - Na koži ostavljaju vidljiv, sjajan film.Teško se pripremaju u

stabilnom obliku:izbor emulgatora je manji nego za dnevne kreme (HLB vrijednost mora biti 2-5); mnogo

je teže raspršiti vodu u gustoj i inertnoj masnoj fazi nego obrnuto; Na povišenim temperaturama gube

stabilnost (izlučuje se ulje).

Ubrajaju se: lanolinske kreme, kreme emulgirane holesterolom, lanolinskim alkoholom, kreme s

apsorpcijskim bazama. Najbolji humektans je propilenglikol (3%-max.5%)-veće količine uzrokuju

nestabilnost preparata.Stabilizatori (stearati, mikrokristalinični voskovi, magnezij-sulfat-heptahidrat)

4.KREME ZA HLAĐENJE I UBLAŢAVANJE (Cold kreme) - Bijele ili žućkaste, meke, blagog

djelovanja, na koži daju neokluzivan film i hlade kožu. Najstarije poznate kreme (pčelinji vosak+bademovo

ulje+ružina voda). 1618. u Farmakopeji londonskih ljekara -Unguentum refrigerans (mast za hlaĎenje);

kasnije pod nazivima Ung.emolliens, Ung.leniens (mast za ublažavanje), Cold cream, a sastav je mijenjan

zamjenom prirodnih ulja mineralnim i dodatkom Na-tetraborata. Prvi propisi nisu sadržavali emulgator i bili

su nestabilni (pseudoemulzije). Današnje kreme su ambifilne, tipa U/V.

5. VIŠENAMJENSKE KREME - Uslovi:dobra temeljna podloga za nanošenje make up preparata;

stvaranje jednoličnog emolijentnog filma na koži, lako nanošenje, ali sporo ili slabo penetriranje u kožu,

Tipa U/V, V/U i mješovite-za svaki tip kože. Na tržištu pod istim nazivom- sa napomenom za koji tip kože.

IZRADA KREMA : Postupak prema pravilima dobre proizvoĎačke prakse: Mora postojati nadzor nad

kvalitetom sirovina, proizvodnih postrojenja, radnog prostora, osoblja, ureĎaja za punjenje, ambalaže. Bitan

uslov je mikrobiološka čistoća (konzervans ne može zaštititi preparat, ako nisu dobri uslovi proizvodnje).

Najčešći izvor kontaminacije je voda, pa je treba sterilizirati kuhanjem (30 min. Na 800 C). Kreme tipa U/V

moraju sadržavati konzervanse, a tipa V/U antioksidanse.

Ispitivanja krema - Ispituju se: tip, veličina čestica, viskoznost i reološka svojstva, pH vrijednost,

stabilnost, organoleptičke osobine, mikrobiološka čistoća, sadržaj teških metala.Tip kreme: pomoću

kobaltovih papira (modri, u dodiru sa kremama tipa V/U ne mijenjaju boju; kreme tipa U/V daju ružičastu

boju). Veličina čestica: mikroskopski. Viskoznost i reološka svojstva: reoviskozimetrijskim instrumentima.

pH vrijednost: elektrometrijski. Stabilnost: čuvanje na 400C tokom 3 mjeseca, zatim 7 dana na -5

0C.

Mikrobiološka čistoća: 0,1 g ili 0,1 ml ne smije sadržavati Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa

i Escherichia coli bakterije.

LOSIONI ZA NJEGU KOŢE I KOSE - Losioni su tečni, viskozni preparati namjenjeni za vanjsku

primjenu. Adstrigentni losioni (za masnu kožu; sadrže soli cinka i aluminija, do 20% etanola, aromatske

vode, tinkture benzoje i kadulje). Tonici (za osvježavanje lica; sadrže adstrigense, stabilizirane sokove voća

i povrća, tinkture, do 0,2% mentola, humektanse i proteine). Emolijentni losioni (regulišu vlažnost kože).

Hidratantni losioni (sadrže specijalne ovlaživače). Losioni za kosu (za masiranje vlasišta; sadrže

antipruritičke i antiseboroičke tvari, B vitamine, proteine).

Izrada : Neemulgirani bistri losioni izraĎuju se otapanjem sastojaka u različitim

otapalima. Miris se obično otopi u vodi, a konzervansi i antiseptici u glicerolu i propilenglikolu. Gotovi

losioni se filtriraju. Losioni tipa suspenzija izraĎuju se suspendiranjem fino usitnjenih krutih tvari u vehikl

koji sadrži ugušćivač. Emulgirani losioni izraĎuju se poput emulgiranih krema, tako da se vodena faza

dodaje masnoj fazi uz mješanje. Miris se dodaje na temp. 40-45 C, a otopina boje kada se pripravak ohladi

na 30C.Ispitivanja: Losioni se ispituju organoleptički na izgled, miris i boju, pH vrijednost, mikrobiološku

čistoću i stabilnost.

GELOVI ZA NJEGU KOŢE I KOSE - Pripravci guste do elastične konzistencije koji zagrijavanjem

postaju tekući. Najviše se koriste za njegu ruku i kao podloge za liposomski oblikovane aktivne tvari.

Vodeni gelovi pogodni su za masnu kožu i za primjenu tokom ljeta, a masni za suhu kožu i tokom zime.

Gelovi za njegu kose (nanose se na opranu i

suhu kosu; uz ugušćivače i humektanse sadrže i kvarterne amonijeve spojeve, ponekad i blage premašćivače.

Izrada: Način izrade zavisi od ugušćivača. Npr. kod upotrebe Na-alginata dodaje se kalcij-citrat; škrob prije

dodatka vode treba ovlažiti etanolom itd.Ispitivanje : Gelovi se ispituju na organoleptičke osobine, pH

vrijednost, viskoznost i stabilnost, mikrobiološku čistoću.

ULJA ZA NJEGU KOŢE I KOSE - Tečni bistri pripravci koji sadržavaju biljna, životinjska i mineralna

ulje, sintetičke uljima slične tvari, lanolin i derivate lanolina, antioksidanse, boje, mirise i aktivne supstance,

Vitaminska ulja sadrže i vitamine A,E i F. Tkivna ulja sadrže ulja badema, rivinusa, suncokreta. Hidrofilna

ulja sadrže 5-10% emulgatora koji osiguravaju lako pranje kože nakon primjene ulja. Koriste se za njegu

suhe i ostarjele kože, kao ulja za masažu i njegu nokata. Ulja za masažu sadrže i razna eterična ulja.

PUDERI (POSIPI) ZA NJEGU TIJELA - Pripravci koji se upotrebljavaju za zaštitu kože od trenja i

drugih štetnih uticaja, te kao sredstvo za upijanje loja i znoja. Izgled im mora biti jednoličan, miris ugodan.

Sadržaj mirisa je obično do 0,8%. Vlage može biti do 2%, a u čvrstim puderima do 8%.

Supstancije : Koriste se: silikati (talk, kaolin),

karbonati, metalni oksidi, metalne soli organskih kiselina, polisaharidi, proteini, mirisi i aktivne supstance

(antiseptici, antiseboroici, antimikotici i sl.). Sirovine moraju biti dobro usitnjene, netoksične, dobrih

osobina upijanja vode i masnoće, stabilne, mikrobiološki čiste i ne smiju remetiti prirodnu kiselost kože.

Djelovanje pojedinih supstanci:Prianjanje na kožu pospješuju metalni sapuni i dodatak masnih tvari

(lanolin, cetanol). Mekoću i klizenje puderu daju talk, metalni sapuni i škrob. Kožne izlučevine upijaju

karbonati Ca i Mg, koloidni kaolin i bentonit. Neravnine na koži pokriva titan-dioksid, cink-oksid. Izrada :

IzraĎuju se mješanjem sastojaka koji su prethodno namirisani, eventualno premašteni i obojeni.Ispitivanja :

Posipima se odreĎuju organoleptička svojstva, ostatak pri prosijavanju, sadržaj vlage i nasipna masa (zbog

pravilnog izbora ambalaže).

MASKE I PAKOVANJA - Maske služe za čišćenje lica, podsticanje cirkulacije u koži, regulaciju sekrecije

znoja i loja i za hidrataciju kože.Zavisno od sastava mogu djelovati adstrigentno (cink-oksid, kalamina),

adsorbentno (adsorptivne gline), hidratizirajuće, protuupalno (MG-sulfat, alantoin, pantenol),

antiseboroiĉki (sumpor, ihtiol, katrani).Prema pH vrijednosti maske mogu biti: neutralne, slabo kisele i

slabo alkalne.Prema izradi, maske se dijele na dvije skupine: maske koje može svako sam priprediti i

primjeniti; i maske čija izrada zahtijeva odreĎenu stručnost.

Prema osobinama koţe maske se dijele na:Maske s tvarima koje adstringiraju (za kožu s velikim porama,

jakom transpiracijom i prekomjernim lučenjem loja). Maske koje napinju kožu (za opuštenu kožu sa

sklonošću stvaranja bora). Maske za omekšavanje i ovlaživanje kože (za suhu i grubu kožu sa sklonošću

pucanja)Maske koje poboljšavaju cirkulaciju. Maske za izbjeljivanje (za hiperpigmentaciju i crvenilo kože).

Hranljive maske (za neishranjenu i slabo prokrvljenu kožu).

S tehnološkog gledišta maske se dijele na: Maske s adsorptivnim glinama. Maske s hidrokoloidima.

Maske s disperzijama lateksa. Maske oblika krema. Maske s parafinskim voskom. Maske s proteinima.

Maske s hidrokoloidima - Viskozni pripravci koji gubitkom vode stvaraju elastičan gel-film ili su to čvrsti

gelovi koji se prije primjene moraju rastopiti. Sirovine: tragant, gelatina, kazein, karagen, polivinilpirolidin,

uz humaktanse.Maske s disperzijama lateksa - Disperzije lateksa nakon sušenja ostavljaju na koži

kontinuirani, elastični i nepropusni film. Time se onemogućava normalna perspiracija kože i odavanje

toplote, pa naneseni film uzrokuje porast tremperature i pojačanu cirkulaciju krvi u koži.Maske oblika

krema - Povoljno djeluju na omašćivanje i hidrataciju kože. Sadrže razne hidrofilne i lipofilne emolijense,

emulgatore uz dodatak keratoplastika, protuupalnih tvari, vitamina i dr. Maske s parafinskim voskom -

Većinom se sastoje iz čistog parafinskog voska, a manji broj su mješavine ovog voska s vazelinom,

cetanolom i stearolom.Maske s proteinima - Sadrže različite proteine (elastin, kolagen, keratin). Na koži

čine nevidljiv film, fizički popunjavaju bore, napinju kožu, tako da ona odaje dojam glatke kože.

Primjena, vrijeme djelovanja i naĉin skidanja maske: Maske se nanose na prethodno očišćenu kožu.

Maske se nanosi topla ili hladna, u jednoličnom sloju debljine 2-3 mm, mekim kistom ili plastičnom

špatulom. Ne stavlja se na područje oko očiju i otvora usta. Vrijeme djelovanja zavisi od vrste maske i

brzine sušenja. Nakon djelovanja, maska se skida. Elastične maske skidaju se povlačenjem, a zaostaci se

najprije operu toplom, pa hladnom vodom. Maske s adsorptivnim glinama skidaju se trljanjem peškirom.

Ispitivanja : Maskama se ispituju organoleptička svojstva, pH vrijednost, vrijeme sušenja i stabilnost,

podnošljivost i djelovanje preparata. Ispitivanje podnošljivosti je jako važno i provodi se otvorenim testom,

tj.pripravak se nanese u sloju debljine 2 mm na unutrašnju stranu podlaktice. Nakon sušenja premaz se

uklanja na uobičajen način, a koža povremeno posmatra tokom 48 sati. Ne smije biti crvenila niti drugih

znakova nadražaja kože. Njega usana. Preparati za njegu usana ujedno su i zaštitni preparati, jer oni

hidratiziraju i omekšavaju usne, ali i sprečavaju ispucalost, ragade i aktinička oštećenja kože. Sastoje se od

smjese voskova i drugih masnih tvari, uz dodatak UV filtera, vitamina (A, C, E, beta karoten), ovlaživača

(aminokiseline, hijaluronska kiselina), protuupalnih tvari (ekstrakti Aloa vere i kamilice) i mirisa. IzraĎuju

se u obliku stika ili bezvodnih krema, bezbojni ili lako obojeni.

NJEGA RUKU - Pripravci za njegu ruku na koži stvaraju emolijentan sloj koji ne ometa normalnu

perspiraciju, moraju imati ugodan miris, lako se nanositi na kožu, biti stabilni i homogeni. Poželjno je da

djeluju protuupalno i antiseptički. Najčešće se koriste gelovi, emulgirani losioni i kreme, rjeĎe bezvodne

masti i paste. Za njegu noktiju najčešće se izraĎuju pripravci u obliku ulja i krema. Aktivne tvari su

hidrolizati proteina, vitamini, ekstrakti biljaka. Svrha im je ovlaživanje i premašćivanje noktiju.

NJEGA NOGU - Koriste se:Kupke za noge (soli i tečne kupke). Pripravci za piliranje (kreme sa tvarima za

abradiranje površinskog hiperkeratiziranog sloja). Kreme i losioni (sadrže lipofilne i hidrofilne emolijense,

kiselinostabilne emulgatore i aktivne tvari: dezodoranse, antiperspiranse i fungistatike). Gelovi. Posipi

(sadrže talk, škrob koji ne bubri, Ca-karbonat, cink-oksid, baktericide, antiperspiranse i fungistatike).

Aerosoli (hlade kože, djeluju antiperspirantno i dezodorantno).

Njega djece - Koriste se:Kreme (moraju djelovati emolijentno, antiflogistički, antiseptički i podsticati

regeneraciju kože. Za područje ispod pelena izraĎuju se hidroodbojne kreme tipa V/U, a za ostale dijelove

tijela bolje su isperive kreme. Aktivne tvari su: cink-oksid, peruanski balzam, riblje ulje, vitamini, alfa-

bisabolol, ekstrakti kamilice, antibakterijske i antifungalne tvari. Losioni (sadrže anionske i neionogene

emulgatore, ugušćivače, silikone, a od aktivnih tvari: alantoin, epitelianse i protuupalne tvari. Posipi za

djecu (moraju biti sterilni, meki, moraju apsorbovati vlagu i štititi kožu. Glavni sastojak je talk. Moraju se

premastiti, ne smiju sadržati bornu i salicilnu kiselinu .

PREPARATI ZA MUŠKARCE - Jedan dio ovih preparata razlikuje se od ženskih samo po mirisu, ali

kreme i emulgirani losioni za muškarce sadrže manje lipofilnog emolijensa. Drugi dio preparata koristi se

prije, tokom ili poslije brijanja:Sapuni za brijanje (isperive, tzv.sapunske kreme koja stvaraju bogatu pjenu;

manje se koriste). Pjene za brijanje (sastoje se od emulzije koja je emulgirana smjesom sapuna i

neionogenog emulgatora). Losioni poslije brijanja (moraju smanjiti iritaciju kože, neutralizirati alkalnu pH

vrijednost kože, djelovati antiseptički i osvježavajuće. Zato sadrže adstrigense, protuupalne tvari, mentol i

kamfor. Kreme i balzami poslije brijanja (sadrže lipofilne i hidrofilne emoliense emulgirane neionogenim i

anionskim emulgatorima, uz dodatak protuupalnih i antibakterijskih tvari).

PROIZVODI ZA ZAŠTITU - Mnogi preparati o kojima je ranije bila riječ, uz svoju osnovnu namjenu,

imaju i zaštitno djelovanje.MeĎutim, posebna područja zaštite su: Zaštita od UV zračenja i Zaštita od ujeda

insekata

Zaštita od UV zraĉenja - Individualna podnošljivost sunčevog zračenja. Pojedinci različito reaguju na

djelovanje sunčevog zračenja i različito dugo mogu ostati na suncu bez štetnih posljedica. Individualno

samozaštitno vrijeme, tj.vrijeme koliko se osoba može zadržati na osunčanom mjestu bez opasnosti od

opekotina za Evropljane iznosi 10-30 minuta, a za Mediterance do 40 minuta. To vrijeme zavisi od

osjetljivosti pojedinca, ali i od intenziteta UV zračenja. Intenzitet UV zračenja označava se indeksom od 1

do 15. Nisko zračenje je 0-4; srednje 4-6,9: visoko 7-9; jako visoko –preko 10.

Faktor zaštite od sunca (Sun Protection Factor, SPF) - Njegova numerička vrijednost označava za koliko

puta on može produžiti individualno samozaštitno vrijeme pojedinca. Npr. Preparat sa SPF 8, primjenjen na

osobi čije je individualno samozaštitno vrijeme 20 minuta znači da osoba s tim preparatom može boraviti na

suncu: 20x8=160 minuta

Vrste pripravaka za zaštitu kože od sunca:Preparati koji pripremaju kožu za duži boravak na suncu.

Preparati koji se primjenjuju 20 minuta prije izlaganja suncu i tokom sunčanja. Preparati za njegu kože

nakon sunčanja.

Preparati koji pripremaju koţu za duţi boravak na suncu - Primjenjuju se:Peroralno (preparati s B

vitaminom i beta-karotinom). Lokalno (hidratantne vitaminske kreme i losioni; preparati koji ubrzavaju

preplanulost, posebno smjesa tirozina, adenozin-trifosfata i riboflavina).

PREPARATI ZA ZAŠTITU OD SUNCA - Moraju štititi kožu od štetnog UV zračenja, moraju biti

neškodljivi i davati ugodan osjećaj na koži. Ne smiju se lako uklanjati sa kože znojenjem i kupanjem i ne

smiju bojiti odjeću.Najčešće se koriste emulgirani losioni, koji su mnogo popularniji od krema zbog lakšeg

nanošenja na kožu i zbog lakšeg uzimanja iz boca uskog grla. Ovakvo pakovanje ujedno smanjuje i

zagaĎivanje preparata tokom korištenja. Emulgatori su neoionogeni i anionaktivni; od lipofilnih emolijenasa

koriste se esteri. Dodaju se male količine voskova i masnih alkohola. Glavni sastojak su mineralna ulja, ali

na koži daju mastan izgled i zato se kombinuju sa masnim esterima. Kreme za zaštitu od sunca daju

jednoličan i gust premaz na koži.posebno su pogodne za zaštitu kože djece i osoba sa suhom kožom.

IzraĎuju se isperive i masne kreme. Ulja za zaštitu od sunca se jednostavno izraĎuju jer je većina UV filtara

rastvorljiva u uljima; lako se razmazuju, vodootporna su. Nezgodne strane su: premaz je tanak i proziran,

tako da se smanjuje predviĎeni SPF; osim toga UV filteri, kao dobri rastvarači, oštećuju ambalažu. Gelovi

za zaštitu od sunca mogu biti: vodeni, vodeno-alkoholni, mikroemulzije, uljni, pjene i štapići.

PREPARATI ZA NJEGU KOŢE NAKON SUNĈANJA - Njihov zadatak je da hidratiziraju kožu, hlade

je, smanjuju upalu, osjećaj napetosti i bol.Koriste se: emulgirani losioni i meke kreme tipa U/V, vodeni i

vodeno-etanolni gelovi.

Supstance za izradu preparata za zaštitu od sunĉanja: Najpopularniji dopušteni UV filteri su: oktil-

dimetil PABA i oktil-metoksi-cinamat. Nisu topivi u vodi, ne boje odjeću ni kožu, sigurni su, hemijski

inertni, stabilni na djelovanje UV zraka, jeftini. Njihovom kombinacijom postiže se viši SPF. Ako se želi

povisiti SPF, treba izostaviti sastojke koji ga umanjuju: veće količine etanola i nepolarne tvari (tačni parafin,

bijeli vazelin). Dodatak mikropigmenata povećava SPF. Za izradu ovih preparata koriste se i: Antioksidansi

(vitamini E i C). Kelati (poboljšavaju djelovanje konzervanasa). hidrofilni i lipofilni emolijensi. Emulgatori.

Ugušćivači. Mirisi (u što manjim količinama jer mogu iritirati i senzibilizirati). Atimikrobni agensi (dodaju

se u sve preparate koji sadrže vodu, proteine i prirodne ugušćivače).

Zaštita od uboda insekata - Prirodne tvari su: eterična ulja (eukaliptus, lavanda, cimet...). Nadražuju kožu.

Sintetičke tvari:Dimetilftalat (djeluje na mnoge leteće insekte, pa i komarce. Esteri ftalne kiseline.

Dietibenzamid. Oktilenglikol. Imaju često loš miris, moraju se

primjenjivati u visokim kocentracijama i iritiraju sluznice.

Osim aktivnih supstanci, za izradu ovih preparata koriste se i:UV-filteri; Otapala; Tvari za geliranje;

Boje; Mirisi.

PROIZVODI ZA ULJEPŠAVANJE - Nazivaju se i dekorativni preparati ili dekorativna kozmetika, a onaj

dio namijenjen šminkanju naziva se Maku up kozmetika.Zadatak im je uljepšavanje kože, kose, usana i

noktiju, uz istovremenu njegu i zaštitu.

Izbjeljivanje koţe - Prirodne tvari: sokovi limiuna, krastavaca i rotkvice.Sintetičke tvari:Hidrokinon (u

koncentraciji 2%, često se kombinuje sa AHA). Arbutin. Kojic kiselina. Askorbinska kiselina. Vodonik-

peroksid.

Vještaĉko tamnjenje koţe - Odvija se na dva načina:1. Fizičkim vezivanjem boje ili obojenih preparata na

površinu kože (tako djeluju: juglon, lawson). 2. Hemijskom reakcijom izmeĎu aktivnih supstanci u preparatu

i aminokiselina rožnatog sloja (dihidroksiaceton, mukonaldehid).

Podloge za šminku - Pripremaju kožu lica i vrata za nanošenje pudera i rumenila. Prekrivaju crvenilo,

proširene kapilare, pigmentacije i depigmentacije. Ujedno štite kožu od UV zračenja.IzraĎuju se kao:Tečne

stabilizirane suspenzije (za masnu kožu; sadrže pigmente, humektanse, vodu, ugušćivače, tečni silikon).

Suspenzio-emulzije tipa U/V (gusti, tečni preparati; sadrže 10-25% praškastih tvari, 15-30% masnih tvari;

40-70% vode). Suspenzio-emulzije tipa V/U (rjeĎe se koriste, jer koži daju mastan izgled i jače zatvaraju

pore). Suspenzio-emulzoidi (to su puder-kreme). Čvrsti oblici podloga (sadrže oko 80% pigmenata i 20%

masnih tvari). Podloge u obliku pjene.

Supstance za izradu podloga za šminku: Pigmenti (mješavina 3 osnovna tona željeznog oksida: žutog,

crvenog i crnog; koriste se i bijeli pigmenti, kao nosači u razrjeĎivači obojenih pigmenata. Najviše se koriste

titan-dioksid i cink-oksid). Sredstva za kvašenje (omogućavaju dobru disperziju pigmenta). Lipofilni

emolijensi (tečni parafin, cetanol, lanolin). Ugušćivači (sprečavaju taloženje pigmenta). Humaktansi

(sorbitol, proteini). Aktivne supstance (pantenol, alfa-bisabolol, kolagen...).

Dekorativni puderi - Daju jednoličan i dopadljiv premaz kože. Puderi u prahu - Osnovni sastojak je talk, a

dodaju se i titan-dioksid, cink-oksid; stearati Mg, cinka, litija (za bolje prianjanje); obojeni i perl-pigmenti

(daju željenu boju i svjetlucavost). Kompaktni puderi - Čvrsti oblici, dobijeni tiještenjem praškastih pudera,

uz dodatak 5% veziva. Tečni puderi - Stabilizirane suspenzije pigmenata, tvari koje poboljšavaju adheziju

pudera, humektansa, mirisa i konzervanasa.

Rumenila za lice - Čvrsti oblici (sadrže do 6% pigmenta, po sastavu slični kompaktnom puderu). Kuglice za

nijansiranje. Paste (sadrže pigmente dispergirane u bezvodnoj kremi). Tečna rumenila (suspenzio-emulzije

tipa U/V). Supstance za izradu: pigmenti, veziva, konzervansi, antioksidansi, UV filteri).

Uljepšavanje oĉiju - Sjenila za očne kapke:Kompaktna (sadrže veću količinu praškastih supstanci

povezanih vezivom. Dodaju se sredstva za kvašenje, konzervansi, mirisi i aktivne tvari). Stik (smjesa masnih

tvari u koju je raspršen pigment). Olovke za očne kapke (pigmenti raspršeni u bezvodnoj podlozi).

Polučvrsta sjenila.

Uljepšavanje usana - To su otopine boja i/ili disperzije pigmenata u odgovarajućoj podlozi, koja osigurava

željenu konzistenciju.Sastav ruževa za usne:Supstance koje čine podlogu: 50-70%. Otapala za boje: 20-

40%. Boje: 1,5-3%. Pigmenti: 5-10%. Konzervansi, antioksidansi. Mirisi: 1-2%. Aktivne tvari.

Podloga ruţeva i olovaka za usne:Voskovi i ostale čvrste masne tvari (voskovi daju čvstu konzistenciju i

lijep sjaj; koriste se smjese voskova). Polučvrsti sastojci (poboljšavaju mazivost ruža, sprečavaju isušivanje

usana. Najvažniju su: lanolin, apsorpcijske baze, vazelin, lecitin). Tečni sastojci (daju pogodnu konzistenciju

i mazivost).

Otapala za boje - Moraju biti kompatibilna s drugim sastojcima, ne smiju se isparavati, dobro otpuštati

boju, biti bez mirisa i ukusa i ne smiju oštećivati ambalažu. Koriste se: ricinusovo ulje, ulje avokada i oraha,

tečni parafin, oleilni alkohol, propilenglikol).

Boje i pigmenti - Klasični tip ruževa sadrži do 3% boja i 10% pigmenata, dok noviji tipovi imaju do 0,5%

boja ili imaju samo pigmente.Konzervansi i antioksidansi - Najčešći konzervansi su: esteri p-hidroksi

benzojeve kiseline, a antioksidansi: butil-hidroksianizol i propilgalat. Mirisi - Deterpenizirani cvjetni i

voćni mirisi.Aktivne tvari - Za hidratiziranje i uljepšavanja (akstrak krastavaca i Aloa vere); za njegu

(vitamini, ceramidi, prirodna ulja)

PREPARATI ZA BOJENJE KOSE - Ne smiju oštećivati vlas, moarju bojiti kosu, ali ne i vlasište, ne

smiju biti štetni, iritirati i senzibilizirati.Prema dužini zadržavanja na kosi boje se dijele na: Privremene.

Polutrajne. Trajne.Privremene boje -Uklanjaju se s kose prvim pranjem. To su kisele boje topive u vodi, neke

bazične boje i pigmenti. Pogodne su za nijansiraje sijede kose i blagu promjenu prirodne boje kose.Polutrajne boje

- Uklanjaju se s kose poslije 6-10 pranja. Pogodne su za promjenu boje kose koja je plava do svijetlosmeĎe-

Trajne boje - Obuhvataju:Prirodne boje (kana). Metalne boje (olovo-acetat. Oksidativne boje (najtrajnije,

ali mogu izazvati alergijske reakcije). Nuspojave primjene kozmetičkih preparata.

Razlog mogu biti: Aktivne tvari ili sastojci vehikuluma. NeprilagoĎenost preperata tipu kože. Oštećena ili

bolesna koža. Iritativno-toksične reakcije. Posljedica primjene štetne tvari. Javljaju se kod svakoga ko

primjenjuje taj preparat. Na mjestu primjene dolazi do upale kože (crvenilo, otok, mjehurići, vlaženje i

stvaranje krasti). Najčešći iritansu su: jako kisela jedinjenja (aluminij-hlorid), jako bazna jedinjenja,

kvarterna amonijeva jedinjenja, neki anionski detergenti i vodonik-peroksid. Alergijske reakcije - Češće od

iritativnih. Javlja se kod osoba preosjetljivih na neke tvari. Najčešće alergijske reakcije izazivaju tvari niske

molekulske mase (posebno para-sustituirana jedinjenja benzena, dio sulfonamida i tvari iz nekih biljaka.

Fotodinamske reakcije - Razlikuju se :Fototoksične reakcije i Fotoalergijske reakcije.