----------------------- Page 1----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt Noam Chomsky: HEGEMONIJA ILI OPSTANAK POSEBNA IZDANJA Izdaje Naklada LJEVAK, d.o.o. Direktor Zdenko Ljevak Urednici Nada Brnardi Kristijan Vujii NOAM CHOMSKY HEGEMONIJA OPSTANAK AMERIKE TENJE ZA GLOBALNOM DOMINACIJOM Preveo s engleskog DAMIR BILII 11 IJIVAK Zagreb, 2004. Naslov izvornika: ^ NOAM CHOMSKY * HEGEMONY OR SURVIVAL HEGEMONY OR SURVIVAL: America's Quest for Global Dominance by Noam Chomsky Copyright 2003 by Aviva Chomsky, Diane Chomsky and Harry Chomsky Published by arrangement with Henry Holt and Company, LLC. Ali rights reserved. Oblikovanje naslovnice eAndrew Smith Sadraj UDK 327.2( CHOMSKY, Noam* Hegemonija ili opstanak : amerike tenje za globalnom dominacijom / Noam Chomsky ; preveo s engleskoga Damir Bilii. - Zagreb : Naklada Ljevak, 2004. Prijevod djela: Hegemony or Survival. -Kazalo. ISBN 953-178-618-6 (tvrdi uvez) I. Imperijalizam SAD II. Imperijalizam -- Studija III. SAD - Imperijalna politik a 440514137 1. Prioriteti i perspektive 7 2. Velika imperijalna strategija 19 3. Doba novih prosvjetitelja 61 4. Opasna vremena 85 5. Iraka veza 125 6. Dvojbe oko dominacije 163 7. Veliki kotao animoziteta 177 8. Terorizam i pravda: Nekoliko korisnih oitih istina209 9. Tek prolazna nona mora? 241 Biljeke 265 Kazalo 295 1. Prioriteti i perspektive Jedan od najveih biologa dananjice, Ernst Mayr, objavio je prije nekoliko godina razmiljanja o izgledima za uspjeh potrage za izvanzemaljskom inteligencijom'. Ust vrdio je da su izgledi vrlo mali, a njegova se argumentacija temeljila na prilagodljiv osti onoga to nazivamo "viom inteligencijom", tj. konkretnim oblikom ovjekove intelektualne organiziranosti. Mayr procjenjuje da je od pojave ivota nastalo oko pedeset milij ardi vrsta ivih bia, od kojih je samo jedna "dosegnula razinu inteligencije potrebnu za stvaranje civilizacije". I tu je civilizaciju stvorila tek u novije vrijeme, pri je stotinjak

tisua godina. Openito se dri da se na ivotu odrala tek jedna mala skupina koja se razmnoavala i od koje smo svi potekli. Mayr iznosi teoriju da prirodni odabir nije sklon prema obliku intelektualnog or ganiziranja kojim se slui ovjek. Povijest ivota na Zemlji, pie on, opovrgava tvrdnje da je "bolj e biti pametan nego glup", barem ako sudimo prema biolokim uspjesima: kukci i bakte rije, primjerice, u preivljavanju su neusporedivo uspjeniji od ljudi. Mayr usto u popril ino sumornome tonu primjeuje i da je "prosjean ivotni vijek bioloke vrste oko 100.000 godina". Povijest ovjeanstva na pragu je razdoblja koje bi moglo ponuditi odgovor na pitanj e je li bolje biti pametan nego glup. Prema najoptimistinijem scenariju, to pitanje jo nee dobiti odgovor. Jer, pojavi li se nedvosmislen odgovor, moi e glasiti samo ovako: ljudi su svojevrsna "bioloka pogreka", budui da su svojih 100.000 godina upotrijebili za unitenje vlastite vrste i, usputv*jo mnogo toga oko sebe. Naa je vrsta nedvojbeno razvila sposobnost za takvo to, a nekakav hipotetini promatra iz svemira vrlo bi lako mogao zakljuiti da je ovjek iskazuje tijekom cjelokupne povijesti, na najdrastiniji nain u posljednjih nekolik o stotina godina, nesmiljeno unitavajui okolinu koja mu omoguuje ivot, zatirui raznolikost sloenijih organizama, te, hladno i proraunato, divljaki napadajui druge ljude. DVIJE SUPERSILE Godina 2003. poela je u znaku nebrojenih potvrda da zabrinutost za preivljavanje ljudskog roda itekako poiva na stvarnim temeljima. Spomenut u tek nekoliko primjer a: poetkom jeseni 2002. godine doznali smo da smo etrdeset godina ranije za dlaku izbjegli nuklearni rat, najvjerojatnije kobnih razmjera. Neposredno nakon tog zapanjujueg otkria vlada predsjednika Busha sprijeila je nastojanja Ujedinjenih naroda da se zabrani militarizacija svemira, to je nedvojbeno ozbiljna prijetnja preivljavanju vrste. Amerika je vlada usto prekinula i meunarodne pregovore koji su za cilj imali sprijeiti bioloko ratovanje, te uinila sve da bi napad na Irak postao neizbjean, unato dotada nevienom protivljenju javnosti. Meunarodne humanitarne organizacije s dugogodinjim iskustvom u Iraku, kao i istraivanja uglednih medicinskih ustanova, upozoravali su da bi planirani napad m ogao izazvati humanitarnu katastrofu. Washington se nije obazirao na upozorenja koja nisu pobudila ni osobito zanimanje medija. Skupina uglednih amerikih strunjaka zakljuila je da su napadi orujem za masovno unitenje (WMD) u Sjedinjenim Dravama "vjerojatni", te da e se izgledi poveati u sluaju napada na Irak. Brojni strunjaci i obavjetajne agencije objavili su slina upozorenja, napominjui da ratobornost Washingtona, ne samo prema Iraku, poveava dugorone opasnosti i*..._ od meunarodnog terorizma i porasta koliine oruja za masovno unitenje. Ni na ta upozorenja nitko se nije obazirao. U rujnu 2002. godine Bushova je vlada objavila Strategiju nacionalne sigurnosti, kojom je

proglasila pravo da se ako treba i primjenom sile uklone sve eventualne prepreke Page 2 ----------------------- Page 3----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt amerikoj trajnoj globalnoj prevlasti. Nova velika strategija izazvala je duboku zabrinutost irom svijeta, ak i medu amerikom vanjskopolitikom elitom. Istog mjeseca pokrenuta je i propagandna kampanja koja je Saddama Husseina trebala prikazati kao neizbjenu prijetnju Sjedinjenim Dravama i povezati ga s napadom 11. rujna 2001. te s planovima za sline akcije. Pokrenuta upravo uoi izbora za Kongres , kampanja je vrlo uspjeno utjecala na stavove javnosti. Javna pozornost ubrzo je skrenuta s globalnoga spektra i vlada je tako lake ostvarila izborne ciljeve, a I rak promovirala u prvi pravi ispit za tek objavljenu doktrinu samovoljnog pribjegava nja sili. Predsjednik Bush i njegovi suradnici i dalje su ustrajno potkopavali nastojanja meunarodne zajednice da smanji opasnosti za okoli, koje se smatraju krajnje ozbiljnima, i to izlikama koje gotovo i nisu skrivale slijepu privrenost uskim se ktorima privatne moi. Znanstveni program "Klimatske promjene" (CCSP), koji je pokrenula amerika vlada, ustvrdio je urednik asopisa Science Donald Kennedv, prava je travestija u kojoj nema "preporuka za ograniavanje emisije plinova i drugih oblik a zagaenja", i koja kao cilj postavlja tek "dobrovoljno smanjivanje koje bi, ak i da se ostvari, prouzroilo porast zagaenja u Sjedinjenim Dravama od oko 14% svakih deset godina". Iako je na to ukazivao "sve vei broj dokaza", program nije ak ni razmatra o upozorenje da e kratkorone promjene u zatopljavanju, na koje se i ne osvre, "naglo pokrenuti nelinearan proces", drastine promjene temperatura koje bi mogle izazvat i pogubne posljedice u Sjedinjenim Dravama, Europi i drugim klimatskim zonama. "Prijezirno izbjegavanje multilateralnog rjeavanja problema globalnog zagrijavanj a", nastavlja Kennedv, "stav je kojim je Bushova vlada otpoela dugotrajan proces naruavanja prijateljskih odnosa s Europom", ija je posljedica "antagonizam koji tr ajno tinja"2. HEGEMONIJA ILI OI'STANAK Ve je u listopadu 2002. bilo resko previdjeti injenicu da svijet "vie zabrinjava neobuzdano koritenje amerike moi nego... opasnost koju utjelovljuje Saddam Hussein", te da "eli ograniiti snagu amerikog diva koliko i... irakom tiraninu oduze ti oruje"3. Zabrinutost svjetske javnosti tijekom sljedeih se mjeseci poveavala, kad j e div jasno i glasno objavio kako namjerava napasti Irak ak i ako inspekcije Ujedin jenih naroda, koje je trpio preko volje, ne uspiju pronai oruje koje bi posluilo kao povo d. Prema rezultatima istraivanja javnog miljenja, potpora ratnim planovima Washington a izvan Sjedinjenih Drava u prosincu uglavnom nije prelazila deset posto. Dva mjese ca poslije, nakon masovnih prosvjeda irom svijeta, mediji su izvijestili kako se "ini da na svijetu ipak jo postoje dvije supersile: Sjedinjene Drave i svjetska javnost" ("Sj

edinjene Drave" u ovom sluaju u smislu dravne vlasti, a ne stava javnosti, ak ni drutvene elite)4. Poetkom 2003. godine istraivanja su pokazala da je strah od Sjedinjenih Drava irom svijeta poprimio nesluene razmjere, usporedno s porastom nepovjerenja u njihovo politiko vodstvo, koje je gaenju temeljnih ljudskih prava i potreba pridodalo izra ze krajnjeg prijezira prema demokraciji kojima je teko pronai dostojnu usporedbu, uz istodobno zaklinjanje u iskrenu odanost ljudskim pravima i demokraciji. Dogaaji k oji su uslijedili trebali bi duboko zabrinuti sve koji razmiljaju o tome kakav svijet os tavljaju unucima. Iako Bushovi planeri pripadaju ekstremnom dijelu tradicionalnoga spektra amerike politike, njihovi programi i doktrine imaju brojne pretee, i u amerikoj povijesti i medu drugima koji su ve nastojali stei globalnu mo. to je jo zloslutnije, njihove odluke Page 3 ----------------------- Page 4----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt moda ak i nisu iracionalne unutar okvira dominantne ideologije i institucija to je utjelovljuju. Nebrojeni su povijesni presedani koji pokazuju da su vode sklone p rijetiti ili pribjegavati uporabi sile ne obazirui se na ogromnu opasnost od izazivanja katast rofe. No ulozi su danas neusporedivo vei. Izbor izmeu hegemonije i opstanka vjerojatno j o nikada nije bio tako otro postavljen. Pokuajmo razmrsiti barem dio mnogobrojnih niti koje ine tu krajnje sloenu tapiserij u, usredotoujui se na svjetsku silu koja PRIORITETI I PERSPEKTIVE proglaava globalnu prevlast. Njezini postupci i temeljne doktrine moraju biti pre dmet najveeg zanimanja svih stanovnika planeta, a poglavito, dakako, Amerikanaca. Mnog i od njih uivaju iznimne povlastice i slobodu, iz kojih proistjee i mogunost oblikova nja budunosti te se stoga trebaju promiljeno i s panjom odnositi prema odgovornosti i dunostima koje neposredno proizlaze iz tih povlastica. NEPRIJATELJSKI TERITORIJ Oni koji se sa svojom odgovornou ele suoiti s iskrenom odanou demokraciji i slobodi - pa i dostojanstvenom ivotu - morali bi biti u stanju prepoznati preprek e koje su im se isprijeile na tom putu. U zemljama u kojima vlada nasilje takve prepreke ni su skrivene. U demokratinijim drutvima barijere su sofisticiranije. I premda se metod e u brutalnijim drutvima drastino razlikuju od onih u slobodnijim, ciljevi su umnogome slini: zajamiti da "velika neman", kako je Alexander Hamilton nazvao narod, ne zastrani i ne prijee doputene granice. Nadzor nad populacijom, nad irokim narodnim masama, oduvijek je glavna briga vlas ti i povlatenih slojeva, osobito od vremena prve moderne demokratske revolucije, do ko je je u 17. stoljeu dolo u Engleskoj. Samoproglaeni "najkvalitetniji sloj ljudi" uasnuo

se kada je "raspomamljeno mnotvo zvijeri u ljudskome liku" odbacilo temeljni oblik graanskog sukoba koji je u Engleskoj bjesnio izmeu kralja i Parlamenta te zatraio formiranje vlade koju e initi "seljaci poput nas, ljudi koji poznaju nae potrebe", a ne "gospoda i vlastelini koji nam nameu zakone, koje se bira iz straha i koji nas sa mo ugnjetavaju, a ne znaju to titi narod". Drutvena elita zakljuila je da ljudi, ako su ve tako "moralno izopaeni i iskvareni" da "mo i povjerenje dodjeljuju pokvarenim i nedostojnim ljudima, oni su time zapravo proigrali vlastito ovlatenje u tom smisl u u korist onih koji su dobri, iako ih je tako malo". Gotovo tri stoljea poslije, vvi lsonovski idealizam, kako se uobiajeno naziva, prigrlio je HEGEMONIJA ILI OPSTANAK podosta slian stav. Washington je u inozemstvu duan jamiti da je vlast u rukama "dobrih, iako malobrojnih". Kod kue je nuno uvati sustav u kojem elita donosi odluk e koje potom javnost ratificira. Ukratko, "poliarhiju", prema politolokoj terminolo giji - ne demokraciju5. Kad je postao predsjednik, ni Woodrow Wilson nije se libio pribjei vrlo represivn im mjerama, ak i u samim Sjedinjenim Dravama, no takve mjere obino se ne mogu primjenjivati tamo gdje se javnost izborila za pristojnu razinu slobode i prava. Ve u Wilsonovo vrijeme u amerikim i britanskim elitnim slojevima naveliko se dralo da s u prisila i zastraivanje u njihovim drutvima sve manje djelotvorni te da e biti nuno osmisliti nove metode za pripitomljavanje nemani, prvenstveno posredstvom nadzor a nad miljenjima i stavovima. Od tog doba razvila se industrija divovskih razmjera posv eena upravo tome .cilju. Sam je Wilson smatrao da elitni sloj gospode "uzvienih ideala" mora biti ovlaten d a Page 4 ----------------------- Page 5----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt uva "stabilnost i pravinost"6. Vodei su se intelektualci sloili. "Javnosti se treba dodijeliti odgovarajue mjesto", ustvrdio je Walter Lippman u svojim progresivnim esejima o demokraciji. Cilj je mogue dijelom ostvariti "stvaranjem pristanka", "svjesnim umijeem i regularnim sredstvom vladanja narodom". Ta "revolucija" u "demokratskoj praksi" trebala bi "specijaliziranoj klasi" omoguiti da upravlja "zajednikim interesima" koji "u najveoj mjeri potpuno izmiu javnom mnijenju". Rije je, u biti, o lenjinisti-kome idealu. Lippmann je revoluciju u demokratskoj praks i iz prve ruke iskusio kao lan Wilsonova Odbora za javno informiranje, utemeljenog radi koordiniranja ratne propagande, a koji je ostvario velik uspjeh izazvavi sveopu ra tnu groznicu. "Odgovorne osobe" koje donose stvarno vane odluke, nastavlja Lippmann, "moraju bi ti osloboene topota i rike smuenog krda". Ti "neuki i nametljivi uljezi" trebaju biti tek "promatrai", ne i "sudionici". Krdo ipak ima odreenu "funkciju": povremeno dizati

prainu u znak podrke ovom ili onom elementu vodee klase na izborima. Pritom izmeu redaka ostaje da te odgovorne osobe poloaj ne stjeu PRIORITETI I PERSPEKTIVE zahvaljujui nekakvim osobitim sposobnostima ili znanju, nego svojevoljnim podvrgavanjem sustavima aktualne vlasti i odanou njezinim naelima funkcioniranja i to je najvanije, temeljne odluke o drutvenome i gospodarskome ivotu moraju se zadrati unutar institucija s autoritarnim hijerarhijskim sustavom nadzora, dok se sudjelovanje nemani mora ograniiti na reduciranu javnu arenu. Koliko bi se javna arena trebala reducirati predmet je rasprava. Neoliberalne in icijative u posljednjih trideset godina imale su za cilj smanjivati i ograniavati njezinu ulo gu i veliinu, a donoenje temeljnih odluka prepustiti u najveoj mjeri neodgovornim privatnim tiranskim sustavima, tijesno povezanima meusobno te s nekoliko monih drava. Demokracija u tom sluaju preivljava, ali u drastino reduciranom obliku. Reaganova i Bushova administracija u tom su smislu zauzele vrlo ekstremistiki sta v, no ameriki je politiki spektar ionako razmjerno uzak. Neki tvrde da ga gotovo i nema, izrugujui se nebrojenim "strunjacima" i "analitiarima" koji tijekom predizbornih kampanja "zarauju za ivot doslovce usporeujui detalje iz kominih serijala koji se prikazuju na NBC-ju s komedijama na CBS-u": "Preutnim dogovorom, dvije glavne stranke predsjednikim izborima pristupaju kao da je rije o politikome kabukiju u kojem glumci dobro znaju uloge i u kojima se svi pridravaju zadanog scenarija", "zauzimaju poze" koje nitko ne moe shvaati ozbiljno7. Kada javnost nekako uspije izbjei marginalizaciju i pasivnost, suoavamo se s "kriz om demokracije" koju je nuno prevladati, objanjavaju liberalni intelektualci, dijelom mjerama discipliniranja institucija odgovornih za "indoktrinaciju mladih" - kola, sveuilita, crkava i slino - a moda ak i dravnim nadzorom nad medijima, u sluaju da autocenzura nije dovoljna8. Kada se priklanjaju takvim stavovima, dananji intelektualci stoje na vrstim ustavn im temeljima. James Madison drao je da je mo nuno prepustiti "bogatstvu nacije", "sposobnijem soju ljudi", ije je shvaanje da je uloga vlade "tititi manjinu imunih o d veine". Svojim predkapitalistikim svjetonazorom Madison je izraavao vjeru da ...J HEGEMONIJA ILI OPSTANAK e "prosvijeeni dravnik" i "dobrohotni intelektualac", koji trebaju imati vlast, "razluiti to je istinski interes njihove zemlje" i javne interese tititi od "nepodo ptina" Page 5 ----------------------- Page 6----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt demokratske veine. A te bi se nepodoptine, nadao se Madison, mogle izbjei zahvaljujui njegovu sustavu fragmentacije. Potkraj ivota poeo se pribojavati da bi moglo doi do velikih problema uslijed vjerojatnog poveanja broja onih koji "e stenjati pritisnuti ivotnim nedaama i potajno eznu-ti za ravnomjernijom raspodjelom povlastica i bogatstva". Velik dio suvremene povijesti odraz je upravo takvih su koba oko pitanja tko e i kako donositi odluke. Spoznaja o tome da je nadzor nad javnim mnijenjem temelj vladavine, od njena

najdespotskijeg do najslobodnijeg oblika, see u prolost, barem do Davida Humea, no potrebno joj je dodati i pojanjenje. To saznanje neusporedivo je vanije u slobodni m drutvima, u kojima se poslunost ne moe odravati silom. Stoga je upravo prirodno da su dananje institucije zaduene za kontrolu miljenja - to se lijepo nazivalo propagandom prije no to je ta rije postala nepopularna zbog totalitaristikih konota cija - potekle iz najslobodnijih drutava. Velika Britanija na tom je podruju nainila pio nirske korake svojim Ministarstvom informiranja, kojem je cilj bio "usmjeravati miljenje veeg dijela svijeta". Wilson je slijedio taj primjer te je ubrzo osnovao svoj Odbor z a javno informiranje. Njegovi propagandni uspjesi nadahnuli su progresivne demokratske teoretiare i dananji sektor odnosa s javnou. Vodei lanovi Odbora, poput Lippmanna i Edwarda Bernavsa, u daljnjem su se radu otvoreno sluili tim uspjesima u nadzoru nad javnim mnijenjem, koji je Bernavs nazivao "stvaranjem pristanka... s amom biti demokratskog procesa". Izraz propaganda u Britannicu je uao 1922., a u Enciklopediju drutvenih znanosti desetljee poslije, u vrijeme kada je Harold Lassw ell na akademskoj razini potvrdio nove metode nadziranja stavova javnosti. Metode ti h pionira bile su osobito vane, pie Randal Marlin u svojoj povijesti propagande, jer su ih "nairoko oponaali... u nacistikoj Njemakoj, Junoj Africi, Sovjetskom Savezu i Pentagonu", iako sve to nije nita u usporedbi PRIORITETI I PERSPEKTIVE s uspjesima koje postiu dananje slube i agencije za odnose s javnou*. Problemi nadzora na domaem terenu postaju osobito teki kada vladajua tijela provode politiku kojoj se veina stanovnitva protivi. U takvim se sluajevima politiki vode esto nalaze u iskuenju da krenu putem Reaganove vlade, koja je utemeljila Ure d za javnu diplomaciju radi stvaranja i oblikovanja javne potpore njegovoj krimina lno nasilnoj politici u Srednjoj Americi. Jedan visoki vladin dunosnik opisao je njeg ovu Operaciju istina kao "psiholoku operaciju nevienih razmjera kojom vojska pokuava utjecati na stanovnitvo na osporavanom ili neprijateljskome teritoriju" - a to je vrlo iskren opis nametanja stavova domaem stanovnitvu10. NEPRIJATELJSKI TERITORIJ U INOZEMSTVU I dok domaeg neprijatelja nerijetko treba nadzirati intenzivnom propagandom, izva n granica su na raspolaganju i izravnija sredstva. elni ljudi aktualne Bushove vlad e uglavnom reciklirani iz reakcio-narnijih sektora vlada Reagana i Busha I. - to s u dovoljno jasno ilustrirali tijekom ranijih dunosnikih mandata. Kada su se lokalna Crkva i o stali krivovjerci u srednjoamerikim zonama amerikog utjecaja suprotstavili tradicionalno m reimu nasilja i represije, Reaganova je vlada reagirala pokretanjem "rata protiv terorizma", proglaenog im je 1981. uao u Bijelu kuu. Nimalo neoekivano, amerika se inicijativa istog trenutka pretvorila u teroristiko ratovanje - pohod obiljeen krvoproliem, muenjem i divljatvom - koje se ubrzo proirilo i na druge svjetske regij e.

U jednoj je zemlji, Nikaragvi, Washington izgubio nadzor nad lokalnim oruanim sna gama koje su desetljeima odravale poslunost stanovnitva u regiji, u sklopu jojednog Page 6 ----------------------- Page 7----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt gorkog naslijea wilsonovskog idealizma. Diktatorsku vlast amerikog miljenika HEGEMONIJA ILI OPSTANAK Somoze svrgnuli su sandinistiki pobunjenici a zloinaka Nacionalna garda je rasputena. Nikaragvu je stoga trebalo pokoriti meunarodnom teroristikom kampanjom, nakon koje je zemlja ostala u ruevinama. I psiholoki uinci teroristikog" rata koji je pokrenuo Washington bili su pogubni. Duh optimizma i nade u ivot te ope oduevljenje nakon svrgavanja diktatorske vlasti nisu dugo potrajali, jer je inter vencija supersile rasprila nadu u mogunost da mrana povijest napokon krene drukijim smjerom. U drugim srednjoamerikim dravama koje su postale metom Reaganova "protuteroristikoga rata", nadzor su odrale snage koje su opremile i obuile Sjedinj ene Drave. Kako nije bilo vlastite vojske koja bi stanovnitvo titila od terorista - zap ravo od samih snaga sigurnosti - poinjeni su zloini i krvoprolia bili jo strasniji. Organiza cije koje se zalau za potivanje ljudskih prava, crkvene skupine, latinskoameriki intelektualci i mnogi drugi, opirno su navodili primjere ubojstava, muenja i razar anja, no sve to bilo je gotovo nepoznato graanima zemlje koja je snosila najveu odgovornost i ija je uloga ubrzo pala u zaborav". Sredinom osamdesetih godina 20. stoljea dravni terorizam uz ameriku potporu stvorio je drutva "zahvaena uasima i panikom... kolektivnim zastraivanjem i opim strahom", prema iskazu jedne od vodeih crkvenih organizacija za potivanje ljudskih prava sa sjeditem u Salvadoru: stanovnitvo se "pomirilo sa svakodnevnim i neprestanim trpljenjem nasilnih metoda" te s "uestalim sluajevima masakriranja". Nakon kratkotrajnog posjeta rodnoj Gvatemali, novinar Julio Godoy napisao je da "ovjek dolazi u iskuenje da povjeruje kako pojedinci iz Bijele kue tuju asteka boanstva - i kao rtvu im prinose krv naroda Srednje Amerike". On je iz zemlje pobjegao godinu dana ranije, kada su sjedite njegova lista, La Epoce, raznijeli dravni teroristi. Cijel a operacija u Sjedinjenim Dravama nije izazvala ba nikakvo zanimanje: pozornost je pomno skrenuta na zloine slubenog neprijatelja, nesumnjivo stvarne, ali praktiki PRIORITETI I PERSPEKTIVE zanemarive u odnosu na razmjere dravnog nasilja koje su Sjedinjene Drave podupiral e u cijeloj regiji. Bijela kua, zapisao je Godov, u Srednjoj je Americi postavila i podupire snage koje bi se "vrlo lako mogle nadmetati za svjetsku nagradu za okrutnost s t ajnom slubom Securitate Nicola Ceauescua"12. Nakon to su teroristiki vode ostvarili zadane ciljeve, posljedice su se analiziral e na konferenciji isusovaca i isusovakih laika u San Salvadoru - ljudi koji su u tome imali i vie nego dovoljno osobnog iskustva, i bez svih onih uasa kojima su svjedoili tijeko

m jezovitih osamdesetih godina. Zakljuak konferencije glasio je da nije dovoljno koncentrirati se iskljuivo na nasilje. Jednako je vano "istraiti... koliko je kultu ra nasilja utjecala na guenje nade u budunost najveeg dijela stanovnitva", spreavajui ih da razmiljaju o "alternativama zahtjevima monika'"'. I to ne samo u Srednjoj Americi. Zatiranje nade presudno je vaan cilj. A kada se ostvari, doputa se formalno uspostavljanje demokracije - to je ak i poeljno, makar samo radi stvaranja povoljn ije slike u javnosti. U potenijim i iskrenijim krugovima to se preutno i priznaje. Dak ako, na neusporedivo dubljoj razini toga su svjesne "ivotinje u ljudskom obliju", koje trp e posljedice suprotstavljanja imperativima stabilnosti i reda. Sve su to problemi koje bi druga svjetska supersila, svjetsko javno mnijenje, po d svaku Page 7 ----------------------- Page 8----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt cijenu trebala pokuati shvatiti ako se eli osloboditi nadzora kojem je podvrgnuta i ozbiljno se posvetiti idealima pravde i slobode koji tako lako silaze s usana, a li ih je uasno teko braniti, iriti i razvijati. Velika imperijalna strategija Ujesen 2002. godine kao jedan od prioriteta globalne strategije javno je iznijet a namjera najmonije drave na svijetu da prevlast odri pomou prijetnji ili koritenja vojne sile, oblika moi u kojoj nema konkurencije. Prema slubenoj retorici Strategije nacionaln e sigurnosti, "Nae e snage biti tako jake da e potencijalne neprijatelje odvraati od razvijanja vojne moi kojoj je cilj nadmaiti ili dostii mo Sjedinjenih Drava"1. Poznati strunjak za meunarodne odnose John Ikenberrv tu deklaraciju opisuje kao "grandioznu strategiju koja polazi od temeljne zadae odravanja unipolarnog svijeta u kojem Sjedinjene Drave nemaju ravnopravnog takmaca", stanje koje treba ostati "trajno, kako nijedna drava ili koalicija nikada ne bi zaprijetila statusu Sjedin jenih Drava kao globalnog predvodnika, zatitnika i uvoditelja reda". Takvim "pristupom meunarodne odredbe o samoobrani - zajamene 51. lankom Povelje Ujedinjenih naroda -postaju gotovo posve besmislene". U openitijem smislu, cijela ta doktrina meunarodno pravo i institucije odbacuje kao neto to ima "gotovo beznaajnu vrijednost". Ikenberrv nastavlja: "Nova velika imperijalna strategija Sjedinjene Drave predstavlja kao revizionistiku dravu koja svoje trenutane prednosti eli iskoristiti za stvaranje svjetskog poretka u kojem e odluivati o svemu", navodei ostale da pronalaze naine na koje e "zaobilaziti, potkoHEGEMONIJA ILI OPSTANAK ograniavati i uzvraati udarce amerikoj moi". Postoji asnost da zbog te strategije "svijet postane jo opasniji i da se jo dublje podijeli - a da u Sjedinjenim Dravama bude manje sigurnosti"2, s ime se slae najvei broj pripadnika" vanjskopolitike elite. NAMETANJE PREVLASTI Velika imperijalna strategija naglaava pravo Sjedinjenih Drava da po vlastitom

nahoenju pokreu "preventivni rat": cilj je sprijeiti, a ne preduhitriti protivnika' . Potezi kojima jedna strana eli preduhitriti protivnika mogu se svesti u okvire meunarodno ga prava. Da je, primjerice, uoeno kako se ruski bombarderi pribliavaju amerikoj vojno j bazi na Grenadi koju je 1983. uspostavila Reaganova vlada, i to s jasnom namjero m da je bombardiraju, tada bi se u skladu s odgovarajuim tumaenjem Povelje UN-a taj napad kojim bi se preduhitrio neprijatelj i unitili njegovi zrakoplovi, a moda ak i sama baza u Grenadi, mogao opravdati. Kuba, Nikaragva i mnoge druge drave imale su to isto pr avo dok su godinama bile izloene amerikim napadima, iako bi, dakako, slabe drave morale biti posve liene pameti da to pravo pokuaju iskoristiti. No opravdanja za takve po teze presretanja, kakva god ona bila, ne vrijede za preventivni rat, osobito ako ga s e definira na nain na koji to ine njegovi aktualni zagovornici: koritenje vojne sile za elimin aciju zamiljene ili izmiljene prijetnje, tako da je ak i izraz preventivan preblag. Preventivni rat pripada u kategoriju ratnih zloina. Ako je tu doista rije o logici "na koga je doao red"4, tada je svijet uistinu u velikoj nevolji. Kad je poela invazija na Irak, istaknuti povjesniar i Kennedvjev savjetnik Arthur Schlesinger napisao je da je predsjednik usvojio politiku "preventivne samoobrane" koja zastraujue nalikuje na politiku koju je carski Japan primijenio u sluaju Pearl Harbora - dogaaj koji e, pr ema rijeima jednog biveg amerikog predsjednika, ostati u sramotnoj uspomeni. Franklin D . Roosevelt bio je u pravu, samo to danas mi Amerikanci ostajemo u sramotnoj Page 8 ----------------------- Page 9----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt uspomeni1. VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA Schlesinger je jo dodao kako je "globalni val naklonosti i suosjeanja prema Sjedinjenim Dravama, nakon 11. rujna, zamijenio globalni val mrnje prema amerikoj aroganciji i militantosti" te kako ak i u prijateljskim zemljama javnost Busha sm atra "veom prijetnjom miru od Saddama Husseina". Strunjak za meunarodno pravo Richard Falk dri "nepobitnim" da je rat u Iraku bio "zloin protiv mira usporediv s a zloinima za koje su optueni, osueni i kanjeni nacistiki vode u Niirnbergu"6. Neki zagovornici strategije priznaju da se njome grubo gazi meunarodno pravo, no to ne smatraju problematinim. Cijeli je sustav meunarodnoga prava "prazna slama", pie pravni strunjak Michl Glennon: "Uzviena nastojanja da se vladavina sile podvrgne vladavini zakona" trebalo bi prepustiti zaboravu povijesti - a to je vrlo praktia n stav jedine drave koja je u stanju za svoje ciljeve primijeniti nova anti-pravila, bud ui da na sredstva nasilja troi gotovo jednako koliko i cijeli preostali svijet zajedno te kri nove i opasne puteve u razvoju sredstava za razaranje unato gotovo jednoglasnom protivlj

enju svijeta. Dokaz za to da je meunarodno pravo obina "prazna slama" posve je oit: Washington "je jasno naznaio da namjerava uiniti sve to moe da bi odravao nadmo", a zatim "objavio da se nee obazirati" na miljenje Vijea sigurnosti u vezi s Irakom, a potom, jo openitije, "da se vie nee smatrati vezanim odredbama Povelje UN-a o uporabi sile". to je i dokazao. Sukladno tome dolo je do "raspada" pravila i tako se cijelo "zdanje uruilo uz tresak". A to je dobro, zakljuuje Glennon, jer su Sjed injene Drave predvodnik "prosvijeenih zemalja" i stoga se moraju "opirati [svim pokuajima] ograniavanja koritenja sile"7. Prosvijeeni predvodnik jednako tako slobodno i po volji moe mijenjati pravila. Kad a okupacijske snage u Iraku nisu uspjele pronai oruje za masovno unitenje, koje je posluilo kao izlika za invaziju, vlada vie nije govorila da je "apsolutno uvjerena " da Irak raspolae orujem za masovno unitenje u razmjerima koji nuno iziskuju neposredno vojno djelovanje, nego je poela tvrditi da je amerike optube "opravdalo otkrivanje opreme koja bi se mogla HEGEMONIJA ILI OPSTANAK koristiti za proizvodnju takvog oruja". Visoki dunosnici savjetovali su "finu prei naku znaenja kontroverznog pojma 'preventivnog rata'" koji Washingtonu omoguuje vojno djelovanje "protiv zemlje koja raspolae velikim koliinama smrtonosnog oruja". Ta preinaka "sada sugerira da e vlada poduzeti korake protiv neprijateljskih reima ko ji imaju tek nakanu i mogunosti za razvijanje [oruja za masovno unitenje]"8. Praktiki i nema zemlje koja nema potencijal i sposobnost za proizvodnju oruja za masovno unitenje, a o namjerama subjektivno sudi promatra. Proiena verzija velike strategije tako u biti Washingtonu daje pravo na proizvoljnu agresiju. Sp utanje kriterija za pribjegavanje sili najvanija je posljedica ukidanja pravila o navoenj u razloga za napad. Cilj velike imperijalne strategije jest sprijeiti sve oblike izazova i prijetnji "moi, poloaju, ugledu i utjecaju Sjedinjenih Drava". Te rijei nije izgovorio ni Dick Chen ev, ni Donald Rumsfeld, niti netko drugi od etatistikih reakcionara koji su u rujnu 2002 . oblikovali Strategiju nacionalne sigurnosti. Izgovorio ih je 1963. godine ugledn i i iskusni bivi liberalni dunosnik Dean Acheson, opravdavajui ameriko djelovanje usmjereno protiv Kube, iako je itekako dobro znao da je meunarodna teroristika kampanja koju je Washington pokrenuo s ciljem "promjene reima" bila glavni razlog to se svijet samo Page 9 ----------------------- Page 10----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt nekoliko mjeseci ranije opasno pribliio pragu nuklearnoga rata, te da se jednako djelovanje nastavilo neposredno nakon razrjeenja kubanske raketne krize. I unato tome lanovima amerikog Drutva za meunarodno pravo poruio je da reagiranje Sjedinjenih Drava na izazov njihovoj "moi, poloaju, ugledu i utjecaju" ne proizvodi "pravne posljedice".

Na Achesonovu doktrinu poslije se pozvala Reaganova vlada, na suprotnome kraju politikog spektra, kada je odbacila jurisdikciju Svjetskog suda po pitanju napada na Nikaragvu, kada se ogluila o odluku suda da prekine zloine, a zatim i uloila dva ve ta na rezolucije Vijea sigurnosti koje su potvrdile odluke tog suda i pozvale sve dra ve da se pridravaju meunarodnog prava. Pravni savjetnik State VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA Departmenta Abraham Sofr objasnio je kako se "ne moe raunati na to da e vei dio svijeta dijeliti nae stavove" i "kako se ta ista veina esto suprotstavlja Sjedinjenim Dravama kada je rije o vanim meunarodnim pitanjima". Sukladno tome, mi moramo "zadrati mo odluivanja" o tome koja pitanja "bitno potpadaju pod unutarnju jurisdikciju Sjedinjenih Drava" - u ovom sluaju bila je rije o djelovanju koje je sud osudio kao "protuzakonitu uporabu sile" usmjerenu protiv Nikaragve; laikim rjenikom: meunarodnome terorizmu9. Prijezir prema meunarodnome pravu i institucijama bio je osobito izraen u vrijeme Reagana i Busha - u prvom razdoblju vladavine onih koji su sada ponovno na vlast i - a njihovi su nasljednici nastavili jasno pokazivati da SAD pridravaju pravo "jednos tranog djelovanja kada je to nuno", pa tako i "unilateralnog koritenja vojne sile" radi o brane kljunih interesa, poput "osiguravanja nesmetanog pristupa kljunim tritima, izvorima energije i stratekim prirodnim bogatstvima"10. No takav stav zapravo i nije bio p osve nov. Temeljna naela velike imperijalne strategije, objavljene u rujnu 2002. godine, postavljena su jo poetkom Drugog svjetskog rata. Jo i prije ulaska u rat, ameriki planeri i analitiari na najviim razinama zakljuili su da e SAD u poslijeratnome svij etu nastojati "stei neupitnu mo" te djelovati na "ograniavanju svih oblika suverenosti" drava koje bi mogle smetati njihovim globalnim planovima. Nadalje se navodilo kak o je "najvaniji uvjet" za osiguravanje tih ciljeva "brzo provoenje programa potpunog naoruavanja" - tada, kao i danas, sredinje komponente "integrirane politike ostvarivanja vojne i gospodarske nadmoi Sjedinjenih Drava". U ono su vrijeme ambicije bile ograniene na "nenjemaki dio svijeta", koji se pod amerikim pokroviteljstvom trebao organizirati kao "Velika regija" koja bi obuhvatila Zapa dnu hemisferu, nekadanje Britansko carstvo i Daleki istok. Nakon to je postalo razmjer no jasno da e Njemaka doivjeti poraz, planovi su proireni tako da obuhvate i to je mogue vei dio Euroazije11. Poetni planovi, koje ovdje navodimo tek ilustrativno, pokazuju vrlo uzak i ogranie n spektar planiranja. Utvrena politika proistjee HEGEMONIJA ILI OPSTANAK iz institucionalnog okvira moi na domaem planu, koja je razmjerno stabilna. Mo donoenja gospodarskih odluka u velikoj je mjeri centralizirana, a John Dewey ba i nije osobito pretjerao kada je politiku openito opisao kao "sjenu koju na drutvo bacaju velike tvrtke". Upravo je prirodno da dravna politika nastoji oblikovati svjetski sustav podloan amerikim gospodarskim prodorima i politikome nadzoru, sustav koji ne trpi n i

konkurenciju ni prijetnje12. Kljuna je posljedica budnost kojom se nastoje sprijei ti svi Page 10 ----------------------- Page 11----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt pokuaji neovisnog razvoja koji bi mogli prerasti u, prema terminologiji plane-ra, "virus koji se iri na druge". Rije je o glavnoj temi poslijeratne povijesti, koja se neri jetko skriva pod prozirnim hladnoratovskim izlikama koje je u uim okvirima iskoritavala i suparnika velesila. Temeljne zadae globalnog upravljanja preivjele su rano poslijeratno razdoblje i od rale se do danas, a medu njima su: zadravanje drugih sredita globalne moi unutar "zadanog poretka" kojim upravljaju Sjedinjene Drave; odravanje nadzora nad svjetsk im izvorima energije; spreavanje neprihvatljivih oblika neovisnog nacionalizma; i nadvladavanje "kriza demokracije" na domaim neprijateljskim podrujima. Konkretne zadae poprimaju razliite oblike, osobito u razdobljima razmjerno velikih promjena: u vrijeme promjene meunarodnog gospodarskog poretka, otprilike od 1970. godine; u vrijeme obnavljanja statusa velesile, dvadesetak godina poslije, kada se pribliil a nekadanjem kvazikolonijalnome statusu; u vrijeme prijetnje meunarodnog terorizma samim Sjedinjenim Dravama, poetkom devedesetih godina, koje su okantno ostvarenje doivjele 11. rujna. Taktika se tijekom godina mijenjala i fino pri-lag odavala kako bi se uskladila s novim okolnostima, a pritom je progresivno povisivala raz inu nasilja i nau ugroenu vrstu tjerala sve blie rubu katastrofe. Ipak, objavljivanje velike imperijalne strategije u rujnu 2002. mnoge je opravda no podignulo na noge. Acheson i Sofr samo su opisivali smjernice eventualne budue politike, i to unutar elitnih krugova. Njihove stavove znaju samo usko specijali zirani strunjaci i itatelji disidentskih radova. Ostali se sluajevi mogu smatrati na VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA ivotnom iskustvu zasnovanim ponavljanjima Tukididove maksime koja kae da "veliki narodi rade to hoe a mali narodi prihvaaju to moraju". Za razliku od njih, Cheney-Rumsfeld-Powell i njihovi suradnici slubeno objavljuju jo ekstremniju polit iku, kojoj je cilj ostvarenje trajne globalne prevlasti, ako treba i oslanjanjem na s ilu. Oni ele da ih se uje i razumije i odmah su s rijei preli na djela, kako bi cijelome svijetu pokazali da misle ozbiljno. Rije je o bitnoj razlici. NOVI STANDARDI MEUNARODNOG PRAVA Objavljivanje velike nove strategije ispravno je shvaeno kao zloslutan korak u meunarodnim odnosima. Meutim, nije dovoljno da velika sila samo objavi slubenu politiku. Ona je mora i promovirati kao novi standard u meunarodnome pravu i to primjerom, dakle konkretnim djelovanjem. Istaknuti strunjaci i intelektualci poto m mogu trezveno objanjavati kako je zakon fleksibilno sredstvo, te da ova novouspostavljena pravila sada mogu posluiti kao smjernice za djelovanje. Sukladn o tome, kada je objavljena nova imperijalna strategija, zauli su se ratni bubnjevi

kojima je cilj bio pridobiti javnost za napad na Irak. Istodobno je poela i kampanja uoi izb ora za Kongres izmeu dvaju predsjednikih izbora. Tu podudarnost, koju smo ve spomenuli, nikako ne treba smetnuti s uma. Meta preventivnoga rata mora imati nekoliko karakteristika: 1. Mora biti praktiki bez izgleda da se obrani. 2. Mora biti dovoljno vana da opravda uloeni trud. 3. Mora postojati nain na koji ju je mogue prikazati kao izvor krajnjega zla i neposrednu prijetnju naem opstanku. Irak je zadovoljavao sva tri uvjeta. U prva dva sluaja, stvar je oita. A ni s treim nije bilo problema. Potrebno se samo prisjetiti gorljivih govora Busha, Blaira i njih ovih kolega: diktator "skuplja najopasnije oruje na svijetu [s ciljem] dominiranja, zastraivanj a ili Page 11 ----------------------- Page 12----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt napadanja"; oruje je "ve upotrijebio na cijelim selima - usmrtio, .....j HEGEMONIJA ILI OPSTANAK oslijepio ili unakazio na tisue svojih sunarodnjaka... Ako to nije isto zlo onda r ije zlo vie i nema znaenje"13. Predsjednikova elokventna osuda, izreena u sklopu govora o stanju drave i nacije u sijenju 2003. godine, nedvojbeno zvui istinito. A oni koji potpomau irenju zla nikak o ne bi trebali proi nekanjeno - medu njima je i ovjek koji je izgovorio te uzviene ri jei, zajedno sa svojim aktualnim saveznicima, koji su godinama podupirali to olienje z la, u cijelosti svjesni zloina koje je poinio. Doista je zadivljujue s kolikom su lakoom p ri nabrajanju najgorih zloina tog udovinog diktatora izostavljene kljune rijei, "uz nau pomo, koja se nastavljala jer nam je bilo svejedno". Pohvale i potporu zamijenile su osude, im je udovite poinilo prvi istinski zloin: otkazalo poslunost (ili je moda pogreno shvatilo naloge) i 1990. napalo Kuvajt. Kazna je bila teka - za njegove podanike. Sam se tiranin, pak, izvukao bez ogrebotina, a sankcije koje su uveli donedavni prijatelji samo su ojaale njegov poloaj. U rujnu 2002., kada se primicalo vrijeme za praktino iskuavanje novog standarda u preventivnom ratovanju, predsjednikova savjetnica za nacionalnu sigurnost Condol eezza Rie upozorila je da bi sljedei pokazatelj namjera Saddama Husseina mogao biti obla k u obliku divovske gljive - najvjerojatnije u New Yorku; Husseinovi susjedi, a me du njima i izrlski obavjetajci, odbacili su njezine tvrdnje, koje su poslije pobili i inspekt ori Ujedinjenih naroda, iako je Washington i dalje tvrdio suprotno. Od samog poetka propagandne ofenzive bilo je oito da tvrdnjama nedostaje vjerodostojnost. "'Ova v lada u stanju je pribjei svim moguim oblicima lai... samo ako to slui njezinim ratnim interesima u Iraku', kae jedan vladin izvor u Washingtonu, koji za sobom ima dvad

eset godina iskustva na podruju obavjetajnog djelovanja." Washington se protivio upuivanju inspektora, navodi on dalje, jer se pribojavao da oni nee pronai nita osobito. Predsjednikove tvrdnje o irakoj opasnosti "valja promatrati kao prozirne pokuaje zastraivanja Amerikanaca kako bi poduprli rat", dodaju dvojica vodeih strunjaka za meunarodne odnose. A to je uobiajen nain funkcioniranja. Washington i dalje VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA odbija podastrijeti dokaze koji bi poduprijeli tvrdnje iz 1990. godine da Irak g omila velike vojne snage na granici sa Saudijskom Arabijom, to je bilo glavno opravdanje za ra t 1991. godine. Te tvrdnje odmah je opovrgnuo jedini asopis koji ih je istraio, no ui nak je jednostavno izostao. Bez obzira na dokaze, predsjednik i njegovi suradnici oglasili su se mranim upozorenjima o katastrofalnoj opasnosti koju Saddam predstavlja za Sjedinjene Dra ve i susjedne zemlje, o njegovim vezama s meunarodnim terorizmom, uz neodreene aluzije na njegovu povezanosti s napadima izvedenima 11. rujna. Ofenziva vlade i medija nije ostala bez rezultata. Ve nekoliko tjedana poslije oko ezdeset posto Amerikanaca smatralo je Saddama Husseina "izravnom prijetnjom SAD-u", prijetnjom koju je nuno ukloniti u sklopu samoobrane. U oujku je ve priblino polovica stanovnitva bila uvjerena da je Saddam Hussein osobno povezan s napadima 11. rujna i da je medu otmiarima aviona bilo i Iraana. Potpora ratu bila je u gotovo izravnoj vezi s tim uvjerenjem javnosti15. "Javna diplomacija" doivjela je u inozemstvu "teak neuspjeh", izvijestili su svjet ski Page 12 ----------------------- Page 13----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt mediji, no "na domaem je terenu poluila blistav uspjeh, povezujui rat u Iraku s traumama doivljenima 11. rujna... Gotovo devedeset posto graana uvjereno je da [Saddamov] reim pomae i potie teroriste koji planiraju nove napade protiv Sjedinjen ih Drava". Politiki analitiar Anatol Lieven primijetio ie kako je veinu Amerikanaca "zaveo... propagandni program koji u sustavnom sluenju laima gotovo nema premca u mirnodopskim demokratskim drutvima"16. Propagandna kampanja pokrenuta u rujnu 2002. pokazala se ujedno dovoljnom i da vladajuoj stranci na izborima za Kongres omogui tijesnu veinu, budui da su glasai okrenuli leda svakodnevnim brigama i problemima i u strahu od demonskog neprijatelja zajedniki se natisnuli pod kiobran moi. Javna diplomacija na Kongres je djelovala udesno i trenutano. Predsjednik je tako u listopadu dobio ovlasti da pokrene rat "za obranu nacionalne sigurnosti Sjedinje nih Drava od stalne irake prijetnje". Taj je konkretni scenarij i vie nego dobro poznat . Godine HEGEMONIJA ILI OPSTANAK 1985. predsjednik Reagan proglasio je stanje nacionalne pripravnosti, koje se ob navljalo iz godine u godinu, jer "politika i djelovanje nikaragvanske vlade predstavljaju

neuobiajenu i iznimnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici Sjedin jenih Drava". Godine 2002. Amerikanci su ponovno morali drhtati od straha, ovaj put pre d Irakom. Nevien uspjeh javne diplomacije na domaem terenu jo se jednom pokazao u svoj raskoi kada se predsjednik pobrinuo za "dojmljivu reaganovsku zavrnicu estotjednog ratovanja" na palubi nosaa zrakoplova Abraham Lincoln. Bilo je to 1. svibnja 2003 . godine. Tom je prilikom slobodno - bez straha od skeptinih komentara u domovini mogao objaviti kako je "izvojevao pobjedu u ratu protiv terorizma... eliminiravi saveznika Al-Qa'ide"17. Potpuno je nebitno to se navodna veza izmeu Saddama Husseina i Osame bin Ladena, u stvarnosti njegova ogorenog neprijatelja, nije tem eljila na vjerodostojnim dokazima i to su je upueni promatrai uglavnom odbacivali. Nije vana ni jedina poznata veza izmeu napada na Irak i teroristike opasnosti: injenica d a je napad samo poveao opasnost, kao to je veina analitiara i predviala; ini se da je to bio "velik korak unatrag u 'ratu protiv terorizma'", budui da je dolo do nag log porasta broja novih pripadnika Al-Qa'ide18. Propagandno djelovanje nastavljeno je i nakon rata. Unato neuspjehu intenzivnih n apora na otkrivanju oruja za masovno unitenje, treina stanovnitva bila je uvjerena da su amerike snage pronale to oruje, dok je vie od dvadeset posto ispitanika smatralo da ga je Irak upotrijebio tijekom ratovanja19. To su moda tek reakcije ljudi izloenih strahu od svega i svaega, nakon godina i godina intenzivne propagande kojoj je cilj bio izazivanjem panike ukrotiti "veliku neman". Izraz "dojmljiva reaganovska zavrnica" vjerojatno se odnosi na trenutak kada je R eagan ponosno objavio da SAD "stoje uspravno, vre no ikada", nakon to je nadvladao stranu prijetnju koju je predstavljala Grenada. Pronicljivi promatrai dodali su ka ko je Bushova pomno pripremljena raskona predstava na ratnome brodu VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA Abraham Lincoln oznaila "poetak kampanje za reizbor 2004.", za koju se Bijela kua nada da e "maksimalno poivati na temema nacionalne sigurnosti, pri emu e lajtmotiv biti svrgavanje irakog vode Saddama Husseina". Kako bi naglasili poruku Bushovi savjetnici odgodili su slubeni poetak kampanje za sredinu rujna 2004., da bi se Page 13 ----------------------- Page 14----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt na konvenciji Republikanske stranke koja e se odrati u Nevv Yorku mogao slaviti ra tni voda koji jedini moe spasiti Ameriku od ponavljanja 11. rujna, kao to je to pokaza o u Iraku. Predizborna kampanja koncentrirat e se na "bitku za Irak, a ne rat", objanj ava glavni republikanski politiki strateg, Karl Rove. A to je dio "neusporedivo opseni jeg i dugotrajnijeg ratovanja protiv terorizma, kojem [Rove] nedvosmisleno, iako moda nenamjerno, predvia produljenje, svakako barem do izbora 2004."20 A nedvojbeno i

dulje. Tako su se u rujnu 2002. godine ispunila sva tri nuna preduvjeta za uspostavljanj e novih standarda u meunarodnome pravu: Irak se nije mogao braniti, bio je iznimno vaan i predstavljao je neposrednu prijetnju samom naem opstanku. Uvijek je postojala mogunost da neto krene po zlu. No vjerojatnost za to bila je mala, barem s gledita napadaa. Nesrazmjer snaga bio je toliko fantastian da je velika pobjeda bila prakt iki osigurana, dok je za sve humanitarne posljedice bilo mogue okriviti Saddama Husse ina. Budu li neugodne nee se poduzeti istraga, a tragovi e jednostavno nestati, barem a ko je suditi po primjerima iz prolosti. Pobjednici ne istrauju vlastite zloine, pa se o njima ne zna gotovo nita, a rije je o naelu koje gotovo i ne poznaje iznimke: broj poginu lih u amerikim ratovima u Indokini, primjerice, nije poznat, a razlike u procjenama mje re se milijunima rtava. Ista naela vrijedila su i na suenjima za ratne zloine po zavretku Drugoog svjetskog rata. Praktina definicija ratnih zloina i zloina protiv ovjeanstva bila je jednostavna: zloini se smatraju zloinima ako ih je poinio neprijatelj, a ne saveznici. Razaranje urbanih civilnih podruja, primjerice, nije ulazilo u tu kate goriju. To naelo primjenjuje se i na svim kasnijim suenjima, ali samo prema poraenome neprijatelju i onima prema kojima se bez posljedica moe odnositi s prijezirom. HEGEMONIJA ILI OPSTANAK Nakon to je napad na Irak proglaen uspjehom, javno se priznalo da je jedan od moti va za rat bilo i promoviranje velike imperijalne strategije kao novog standarda: "' Objava [Strategije nacionalne sigurnosti] bila je znak da e Irak biti prvi a ne posljedn ji ispit", prenio je Neto York Times. "Irak je tako postao epruvetom u kojoj se odvija poku s s politikom udara koji trebaju preduhitriti neprijatelja". Jedan visoki dunosnik do dao je kako sada kada je utvren novi standard "neemo oklijevati djelovati i sami, bude li potrebno i preventivnim zadavanjem udaraca, kako bismo iskoristili svoje pravo n a samoobranu". "Egzemplarna narav cijele operacije [u Iraku] ispravno je shvaena u cijelome svijetu", primijetio je povjesniar Bliskog istoka sa sveuilita Harvard, Ro ger Owen. Narodi i reimi morat e promijeniti svjetonazor: "Temelji njihovih gledita vie nee poivati na Ujedinjenim narodima i meunarodnome pravu, nego na identifikaciji" s ciljevima Washingtona. Otvoreno demonstriranje sile pokazuje im da trebaju odust ati od "ozbiljnih razmiljanja o nacionalnim interesima" u korist sluenja "amerikim ciljevima"21. Potreba za dokazivanjem snage s ciljem "odravanja vjerodostojnosti" u oima svijeta moda je bila i presudna za rat s Irakom. Osvrui se na planiranje rata, Financial Times je otkrio da je odluka o ratu donijeta negdje sredinom prosinca 2002., nak on to je Irak Ujedinjenim narodima podnio slubeno oitovanje o svojem naoruanju. "'Prevladavao je osjeaj da se izruguju Bijeloj kui', kae dunosnik koji je u to vrije me, nakon predaje dokumenta 8. prosinca, tijesno suraivao s Vijeem za nacionalnu

sigurnost. 'Nekakav diktatori izruguje se amerikom predsjedniku. U Bijeloj kui to je izazvalo bijes. Nakon toga vie nije bilo izgleda za diplomatsko rjeenje'"22. Sve n akon toga bilo je tek politiki teatar namijenjen mazanju oiju za vrijeme razmjetanja voj nih Page 14 ----------------------- Page 15----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt snaga. Kako je velika strategija sada ne samo slubeno objavljena, nego i iskuana u praksi , novi standardi preventivnog ratovanja zauzeli su mjesto u slubenome kanonu. Sjedinjene Drave mogle bi sada zakljuiti kako je mogue pozabaviti se i teim sluajevima. Primamljivih je mogunosti vie: Iran, Sirija, podruje Anda, kao i VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA jo cijeli niz lokacija. Izgledi u velikoj mjeri ovise o tome hoe li biti mogue zast raiti i obuzdati "drugu supersilu". Modaliteti uspostavljanja novih standarda zasluuju dodatni osvrt. Najvaniji je da samo oni koji raspolau orujem i vjerom imaju dovoljno autoriteta da svijetu nametnu svo je zahtjeve. Vrlo ilustrativan primjer prerogativa moi jest i opeprihvaena i slavljena "normativna revolucija" kojom je okonano tisuljee. Nakon nekoliko neuspjelih pokuaja, devedesete su godine postale "desetljeem humanitarnih intervencija". Novo pravo interveniranja na "humanitarnim" osnovama uvedeno je zahvaljujui hrabrosti i altruizmu SAD-a i njegovih saveznika, a najbolji su primjeri Kosovo i Istoni Timo r, dva dragulja u toj kruni. Istaknuti i ugledni strunjaci kosovska bombardiranja smatra ju osobito dobrim primjerom intervencije koja je uspostavila mjerila za uporabu sil e bez odobrenia Vijea sigurnosti. Pritom se namee vrlo jednostavno pitanje: zato se "desetljeem humanitarnih intervencija" smatraju devedesete, ali ne i sedamdesete godine dvadesetog stoljea ? Nakon zavretka Drugog svjetskog rata poznata su samo dva vana primjera pribjegavanja sili kojim su doista okonani uasni zloini, a u oba sluaja moe se govoriti o samoobrani: indijski napad na Istoni Pakistan 1971., kojim su okonani masovni pokolji i drugi uasi, te vijetnamski napad na Kambodu 1978., kojim su okonani zloini Pola Pota, koji su upravo tijekom te godine uzimali najvei zamah. Devedesetih godina, pod pokroviteljstvom Zapada, nije se dogodilo nita niti pribl ino usporedivo s navedenim primjerima. Sukladno tome, ovjeku neupuenom u nove kriterije moglo bi se oprostiti to pita zato "nova mjerila" nisu kao takva prepozn ata sedamdesetih. Sama je pomisao nezamisliva, a razlozi se ine jasnima. U primjerima intervencija koje su doista okonale velike zloine sudjelovali su pogreni narodi. to je jo gore, u oba s u se sluaja Sjedinjene Drave estoko protivile intervenciji i odmah poduzele korake za

kanjavanje napadaa, osobito Vijetnama, izloivi ga kineskoj invaziji uz ameriku potporu, a potom jo rigoroznijim sankcijama HEGEMONIJA ILI OPSTANAK nego dotada, dok su i SAD i Velika Britanija izravno ponudile pomo svrgnutome vrh u Crvenih Kmera. Iz toga jasno slijedi da sedamdesete nikako nisu mogle "biti dese tljee humanitarnih intervencija i tada se nisu mogla uspostaviti nova mjerila. Temeljni stav o tom problemu formulirao je Meunarodni sud pravde, jednoglasnim donoenjem jedne od svojih prvih odluka, jo 1949. godine: Sud nedokazano pravo na intervenciju moe smatrati iskljuivo manifestacijom politik e sile, kakva je u prolosti ve dovodila do najteih oblika zloporaba, te joj stoga, be z obzira na manjkavosti meunarodnog poretka, nema mjesta u meunarodnome pravu...; po samoj prirodi stvari, [intervenciji] bi pribjegavale samo najmonije drave te bi to vrlo lako moglo dovesti do iskrivljavanja samog procesa ostvarivanja pravde2'. I dok su se Zapadne sile i intelektualci koncem devedesetih divili samima sebi j er su utemeljili nove standarde humanitarnog interveniranja, preostali dio svijeta na svoj je Page 15 ----------------------- Page 16----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt nain razmiljao o tom pitanju. Vrlo su znakovite reakcije, primjerice, na rijei Tonv ja Blaira, kojima je on ponovio slubene razloge za bombardiranje Srbije 1999. godine : da nije dolo do bombardiranja, "bio bi to stravian udarac vjerodostojnosti NATO-a" i "svijet zbog toga vie ne bi bio siguran kao dotada". Objekti velike NATO-ve brinos ti nisu, ini se, bili osobito impresionirani brigom da se ouva vjerodostojnost onih k oji ih ugnjetavaju ve stoljeima. Nelson Mandela je, primjerice, optuio Blaira za "poticanj e meunarodnog kaosa zajedno s Amerikom, ignoriranjem drugih drava i igranjem uloge 'svjetskog policajca'" u napadima na Irak 1998. i na Srbiju godinu nakon toga. U najveoj demokratskoj zemlji na svijetu - koja se, nakon stjecanja neovisnosti, poela opor avljati od tekih posljedica viestoljetne britanske vladavine - nastojanja dvojca Clinton-B lair da ojaaju vjerodostojnost NATO-saveza i poboljaju svjetsku sigurnost takoer nisu naila na odobravanje, no slubene i medijske osude izreene u Indiji nisu imale odjeka. ak su se i u Izrlu, klijentistikoj dravi par excellence, vodei vojni i politiki analitiari izrugivali tvrdnjama Clintona i VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA Blaira, govorei o povratku dobroj staroj "diplomaciji topovnjaa" pod uobiajenom "krinkom moralistike pravinosti", te o "opasnosti za cijeli svijet"24. Drugi izvor informacija mogao bi biti Pokret nesvrstanih - zemlje koje su obuhvaa le priblino osamdeset posto svjetskog stanovnitva u vrijeme odravanja Junog summita, u travnju 2000. godine. Bio je to najvaniji sastanak u njihovoj povijesti, prvi s usret na razini efova drava. Osim to su objavili podrobnu i studioznu kritiku analizu

neoliberalnih socioekonomskih programa koje Zapadni ideolozi nazivaju "globaliza cijom", efovi drava odluno su odbacili i "takozvano 'pravo' na humanitarne intervencije". T aj su stav ponovili i na summitu nesvrstanih zemalja u Maleziji, u veljai 2003. godi ne, istim tim rijeima25. Vjerojatno stoga to su nauili i previe lekcija iz povijesti, i to na najtei mogui nain, a da bi se zadovoljili uzvienom retorikom i stoga to su dovoljno uli o "humanitarnim intervencijama" tijekom proteklih stoljea. Pretjerano je tvrditi da samo najmoniji imaju pravo odreivati norme prikladnog ponaanja - samima sebi. To pravo ponekad se dodjeljuje i pouzdanim klijentistikim dravama. Tako se Izrlu doputa da svojim zloinima uspostavlja norme: na primjer, da redovito pribjegava "ciljanim ubojstvima" sumnjivih osoba a da isto to naziva "teroristikim napadima" kada dolazi s protivnike strane. U svibnju 2003. dvojica vodeih izrlskih odvjetnika specijaliziranih za graanska prava objavili su "detaljan popis svih likvidaciia i svih pokuaja atentata koje su izvele izrlske snage sigurn osti "tijekom intifade al-Aqsa, od studenoga 2000. do travnja 2003. godine". Sluei se slubenim i poluslubenim podacima utvrdili su da je "Izrl izveo ak 175 pokuaja likvidacije" - po jedan pokuaj svakih pet dana - i tako usmrtio 235 osoba, od koj ih je 156 bilo osumnjieno za zloine. "S velikim aljenjem moramo rei i to", napisali su odvjetnici, "da dosljedna i rairena politika ciljanih likvidacija granii sa zloinom protiv ovjeanstva"26. Njihova prosudba nije posve tona. Likvidacija je zloin ako ju je izvela pogrena str ana, ali rije je o opravdanome premda aljenja HEGEMONIJA ILI OPSTANAK vrijednome inu samoobrane kada ga provodi klijentistika drava; to je, tovie, uspostavljanje standarda za "velikog efa kojeg se naziva 'partnerom'"27, a koji d aje" ovlatenje. I sam se "ef" posluio izrlskim presedanom kada je navoenim projektilom dao likvidirati jednu sumnjivu osobu u Jemenu, pri emu je poginulo jo Page 16 ----------------------- Page 17----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt petero sluajnih prolaznika, uz velike pohvale toj akciji. Vrijeme napada prikladn o je odabrano "kao listopadsko iznenaenje... da elnika prikae u najboljem svjetlu uoi kongresnih izbora na polovici predsjednikog mandata", te da "najavi primjerom to e uslijediti"28. Neusporedivo dalekoseniji primjer uspostavljanja normi bilo je izrlsko bombardiran je irakog reaktora Osirak u lipnju 1981. godine. U prvi mah napad je doivio osudu kao in krenja meunarodnog prava. Poslije, kada se Saddam Hussein u kolovozu 1990. od bliskog prijatelja prometnuo u neopisivog zlikovca, promijenile su se i reakcije na napad na Osirak. Nekadanji zloin (manjih razmjera) poeo se smatrati asnim standardom, doivljavajui velike pohvale zbog bitnog ometanja Saddamova programa proizvodnje nuklearnog oruja. To je novo mjerilo, meutim, iziskivalo i zaobilaenje nekoliko nezgodnih injenica. U brzo nakon bombardiranja 1981. godine Osirak je pregledao ugledni nuklearni fiziar Ric

hard Wilson, u to vrijeme predstojnik Odsjeka za fiziku sveuilita Harvard. On je zakljui o da napadnuto postrojenje nije prikladno za proizvodnju plutonija, kako je tvrdio Iz rl, za razliku od samog izrlskog reaktora Dimona, u kojem je navodno proizvedeno nekolik o stotina komada nuklearnog oruja. Njegove zakljuke potvrdio je i iraki nuklearni fiz iar Imad Khadduri, koji je prije napada nadgledao eksperimentalni rad reaktora, a ko ji je poslije pobjegao iz zemlje. I on je izvijestio da je reaktor Osirak neprikladan za proizvodnju plutonija, iako je nakon izrlskog napada 1981. Irak donio "vrstu odluk u da punom parom krene u naoruavanje". Khadduri je procijenio kako bi Iraku trebalo nekoliko desetljea da doe do potrebne koliine materijala pogodnog za proizvodnju oruja da se program nije viestruko ubrzao upravo zbog napada. "Izrlsko bombardiranje VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA pojaalo je odlunost Arapa da proizvedu nuklearno oruje", zakljuuje Kenneth Waltz. "Izrlski napad, umjesto da potpuno prekine sva iraka razmiljanja o nuklearnome oruju, toj je zemlji samo osigurao potporu nekih drugih arapskih zemalja da nasta vi u tom smjeru"29. U svakom sluaju, zahvaljujui irakome napadu na Kuvajt, deset godina poslije, mjeril o koje je Izrl uspostavio 1981. danas je vrsti dio sustava. Pa iako je napad 1981. u istinu ubrzao gomilanje oru]a za masovno unitenje, to ni na koji nain ne dovodi u pitanje taj in, niti predstavlja pouku o posljedicama pribjegavanja sili i krenia staromodnih pojmova meunarodnoga prava - pojmova koje treba odbaciti sada kada je "veliki gaz da" svojim prijezirom dokazao da su "prazna slama". U budunosti i SAD i njegovi izrlsk i tienici, a moda ak i neke druge zemlje koje se nadu u velikoj milosti, slobodno mogu pribjegavati tom standardu kako im se prohtije. VLADAVINA ZAKONA Velika strategija zahvaa i podruje amerikog zakonodavstva. Poput mnogih drugih zemalja, amerika je vlada teroristiki napad izveden 11. rujna iskoristila za discipliniranje vlastitog stanovnitva. Nakon 11. rujna, nerijetko i uz dvojbeno povezivanje s terorizmom, Bushova je vlada prisvajala i koristila pravo da ljude - a medu njima i graane Sjedinjenih Drava - proglaava "neprijateljskim borcima" ili "osumnjienicima za teroristike aktivnosti" te da ih zatvara bez optunice i bez pris tupa odvjetniku i obitelji, sve dok Bijela kua ne zakljui da je "rat protiv terorizma" uspjeno okonan: drugim rijeima, na neodreeno vrijeme. Ashcroftovo Ministarstvo pravosua" smatra "posve razumljivim i nunim osobe osumnjiene za sudjelovanje u konkretnim Page 17 ----------------------- Page 18----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt neprijateljskim aktivnostima drati u zatvoru bez mogunosti kontaktiranja s obitelj i i

odvjetnikom". 1 Ameriki Department of Justice dijelom je i "Ministarstvo unutarnjih poslova", b udui da osim nadzora nad saveznim zatvorima, zastupanja savezne vlade pred sudovima t e pravnog savjetovanja vlade, ima i funkciju osiguravanja provoenja saveznih zakona i istraivanja njihova krenja (nap. prev.). HEGEMONIJA ILI OVSTANAK Takve stavove izvrne vlasti djelomino su podrali i sudovi, navodei u odlukama kako "predsjednik u vrijeme rata moe bez vremenskog ogranienja zatvarati graane Sjedinjenih Drava koji su zarobljeni kao neprijateljski borci na bojnome polju i takvim osobama uskratiti pravo na odvjetnika"30. Postupanje prema "neprijateljskim borcima" u zatvorenikome logoru koji je Washing ton otvorio u Guantanamu, u i dalje okupiranome dijelu Kube, izazvalo je glasne pros vjede organizacija koje se bave ljudskim pravima i drugih tijela, ak i samog glavnog inspektora amerikog Ministarstva pravosua, na iji se otar izvjetaj Ministarstvo jednostavno ogluilo. Nakon zauzimanja Iraka, ubrzo su na vidjelo izali dokazi da s u iraki zatoenici izloeni slinim postupcima: zaepljenih usta, vezani, pokrivene glave, uz premlaivanja "po uzoru na postupke prema Afganistancima i ostalim zatoenicima u zaljevu Guantanamo na Kubi - to je", najblae reeno, "samo po sebi dvojbeno prema meunarodnome pravu". Crveni kri estoko je prosvjedovao zbog injenice da je ameriko zapovjednitvo toj organizaciji odbilo pristup ratnim zarobljenicima kao i uhienim civilima, ime je prekrena enevska konvencija31. Osim toga, kategoriziranje zatoenika nedosljedno je i hirovito. Neprijateljski borac moe biti svatko koga SAD odlui za to optuiti, bez uvjerljivih dokaza, to priznaje i Washington32. Nain razmiljanja Ministarstva pravosua odlino rasvjetljava povjerljivi plan, tajnim kanalima dostavljen Centru za zatitu javnosti, pod naslovom "Zakon o poboljanju unutranje sigurnosti iz 2003. godine". Taj "novi napad na nae graanske slobode" neizmjerno iri mo drave, pie profesor prava s Yalea Jack Balkin. Taj zakon potkopava ustavna prava, dajui dravi mogunost da poniti dravljanstvo na temelju optube za davanje "materijalne potpore" nekoj od organizacija s popisa ministra pravosua, ak i ako optueni nema pojma da se ta organizacija nalazi na crnoj listi. "Darujete li nekoliko dolara nekoj muslimanskoj dobrotvornoj organizaciji koju A shcroft smatra teroristikom", pie Balkin, "mogli biste ve prvim zrakoplovom trajno odletjet i iz ove zemlje". Prema planu, "nakana VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA odricanja od dravljanstva ne mora se manifestirati rijeima, nego moe biti vidljiva i na temelju ponaanja", a takvo ponaanje zna prepoznati sam ministar, ijim prosudbama moramo vjerovati bez dokaza. Plan je izazvao usporedbe s najmranijim danima McCarthvjeva doba, no novi su prijedlozi jo ekstremniji. Oni doputaju praenje i nad zor bez sudskog odobrenja, omoguuju tajna uhienja, a dravu dodatno tite od nadzora graana, to je itekako vano reakcionarnim etatistima Bushova reima. "Nema niti jednog graanskog prava - ukljuujui ak i dragocjeno pravo na dravljanstvo - koje ova vlada nee povrijediti radi osiguravanja joveeg nadzora nad ivotom u Americi", zakljuuje Balkin33. Predsjednik Bush na radnome stolu navodno ima Churchillovu bistu, dar prijatelja Tonvja Blaira. A Churchill je o tim temama imao to rei: Mo izvrne vlasti da ovjeka smjesti u zatvor bez zakonskog formuliranja optube, a

Page 18 ----------------------- Page 19----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt osobito uskraivanje suenja pred porotom, neto je najodvratnije na svijetu i temelj svih totalitarnih vlasti, bez obzira je li predznak nacistiki ili komunistiki". Ovlasti koje zahtijeva Bushova vlada daleko nadilaze ak i okvire spomenutih "odvr atnih metoda". Churchill je svoje upozorenje, usmjereno protiv takvih zloporaba izvrne vlasti radi prikupljanja obavjetajnih podataka i provoenja preventivnih mjera, objavio 19 43. godine, kada se Velika Britanija suoavala s velikom prijetnjom najizopaenijeg stro ja za masovno ubijanje u povijesti ljudskoga roda. Moda ne bi bilo loe da netko u Ministarstvu pravosua bolje promisli o rijeima ovjeka s ijim je likom svakodnevno suoen njihov voda. MEUNARODNO PRAVO I INSTITUCIJE Velika imperijalna strategija vrlo djelotvorno ignorira "meunarodnu vladavinu pra va kao najvii i najsveobuhvatniji cilj politike", istie se u kritikome osvrtu Amerike akademije znanosti i umjetHEGEMONIJA ILI OPSTANAK nosti, uz primjedbu da se u Strategiji nacionalne sigurnosti uope ne spominju ni meunarodno pravo ni Povelja UN-a. "Primat zakona nad silom, koji je glavna komponenta amerike vanjske politike od zavretka Drugog svjetskog rata" iz nove strategije jednostavno nestaje. Iz nje su se praktiki posve izgubile i meunarodne institucije "koje ire dosege zakona i nastoje obuzdavati mone, a slabima dati prav o glasa". Odsada vlada gola sila, a SAD e tu silu koristiti kako mu bude odgovaralo . Analitiari zakljuuju da e takva strategija samo jovie "potaknuti amerike neprijatelje na akciju [kao odgovor na sve vee] nezadovoljstvo oitim zastraivanjem" . Oni e traiti "jeftine i jednostavne naine iskoritavanja amerikih slabosti", kojih ima u izobilju. O injenici da Bushovi stratezi o tome ne razmiljaju govori i podatak d a se u Strategiji nacionalne sigurnosti nalazi tek jedna jedina reenica o jaanju nastojan ja da se obuzda naoruavanje, a u toj se reenici kae da vlada na takva nastojanja gleda s prijezirom35. U jednom lanku u Akademijinu asopisu dvojica strunjaka za meunarodne odnose planove za "irenje sukoba, a ne za politiko dogovaranje" ocjenjuju "izrazito provokativnima", upozoravajui da "jasno opredjeljenje Sjedinj enih Drava za aktivno vojno sukobljavanje radi stjecanja uvjerljive prevlasti", sa sob om nosi nesagledive opasnosti36. Prema miljenju mnogih, ak i s uskogrudnog stajalita amerikih interesa. Akademijin stav o primatu zakona nad silom od amerike vlade trai ozbiljno oitovanje . Od Drugog svjetskog rata amerika se vlada priklanja uobiajenoj praksi monih drava i redovito bira silu umjesto zakona, kad god smatra da to pogoduje "nacionalnim interesima", a pritom se taj termin odnosi na posebne interese onih domaih sektor a koji su u mogunosti odreivati politiku. U anglo-amerikome svijetu takve su oite istine poznate jo iz doba Adama Smitha*. Smith je ogoreno osudio engleske "trgovce i

proizvoae" koji su "nesumnjivo glavni graditelji" politike i koji dobro paze da se "krajnje pomno zadovolje" njihovi vlastiti interesi, bez obzira koliko to negati vno djelovalo na druge, pa tako i na rtve "divljake *Adam Smith (1723-90), kotski ekonomist i filozof ija je utjecajna knjiga Bogatstv o naroda zagovarala slobodnu trgovinu i privatno poduzetnitvo i protivila se uplita nju drave (nap.ur.). VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA nepravde" koju su provodili u inozemstvu, ali i na engleski narod37. A oite istin e uvijek nadu naina da se odre na snazi. Page 19 ----------------------- Page 20----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt Vladajue stavove elite u vezi s Ujedinjenim narodima lijepo je 1992. izrazio Fran cis Fukuvama, dunosnik State Departmenta u reaganovsko-bushovskoj eri: Ujedinjeni narodi "krajnje su korisni kao instrument amerikog unilateralizma, te su moda ak i glavni mehanizam preko kojeg e se taj unilateralizam u budunosti provoditi". Njego vo se predvianje pokazalo tonim, vjerojatno zato to se temeljilo na dosljednoj praksi, zapoetoj jo u prvim danima postojanja UN-a. U to je vrijeme stanje u kojem se nala zio svijet jamilo da e Ujedinjeni narodi praktiki biti instrumentom amerike moi. Ta je institucija izazivala veliko potovanje, iako se nesklonost elite prema njoj s god inama bitno pojaavala. Ta je promjena stava manje-vie slijedila tijek dekolonizacije, ko ja je otvarala prostor za "tiraniju veine": odnosno za probleme i pitanja koja dolaze i zvan centara koncentrirane moi koje su poslovni mediji proglasili "de facto svjetskom vladom" "gospodara svemira"38. Kada Ujedinjeni narodi u pitanjima iz interesne sfere elite odbijaju sluiti kao " instrument amerikog unilateralizma", jednostavno ih se zaobilazi i odbacuje. Jedna od brojni h ilustracija jest evidencija uloenih veta. Od ezdesetih godina SAD nadmono dri rekord po broju uloenih veta na rezolucije Vijea sigurnosti, u vezi sa irokim spekt rom tema, ak i kad je rije o rezolucijama koje od drava trae da se pridravaju meunarodnoga prava. Velika Britanija je druga, Francuska i Rusija daleko iza njih . Pa ak i taj rekord blijedi pred injenicom da neizmjerna mo Washingtona esto utjee na slabljenje rezolucija kojima se protivi, ili da kljuna pitanja posve izostavlja i z dnevnog reda - poput amerikih ratova u Indokini, da navedemo samo jedan primjer koji se itekako ticao cijeloga svijeta. Saddam Hussein s pravom je doivio osude jer se nije u cijelosti pridravao brojnih rezolucija Ujedinjenih naroda, no rijetko se spominjalo da su i Sjedinjene Drave odbacile te iste rezolucije. Najvanija od njih, Rezolucija 687, traila je ukidanje sankcija u trenutku kada Vijee sigurnosti utvrdi da se Irak pridrava ranijih rezolucija te da

HEGEMONIJA ILI OPSTANAK je poeo unitavati oruje za masovno razaranje i obustavio dopremu oruja s Bliskog istoka (lanak 14, ifrirano spominje Izrl). Nije postojala nikakva mogunost da Sjedinjene Drave prihvate lanak 14, tako da je rezolucija jednostavno povuena iz rasprave. Predsjednik Bush I. i njegov dravni tajnik James Baker odmah su objavili da e SAD odbaciti i glavni uvjet Rezolucije 687, zabranjujui ak i "ublaavanje sankcija sve d ok je na vlasti Saddam Hussein". Clinton se sloio s tim stavom. Njegov dravni tajnik, Warren Christopher, napisao je 1994. da irako pridravanje rezolucija "nije dovoljn o za ukidanje embarga" te je tako "unilateralno promijenio pravila", istie Dilip Hiro3 9. injenica da je Washington UN-ove inspektore (UNSCOM) koristio za pijuniranje Iraka takoer je potkopavala preglede, koje je Irak otkazao nakon to su Clinton i Blair u prosincu 1998., unato protivljenju UN-a, bombardirali tu zemlju. Vjerojatan ishod tih inspekcijskih pregleda pouzdano znaju samo ideolozi ukljuenih strana. Meutim, cije lo je vrijeme bilo posve jasno da razoruavanje Iraka posredstvom meunarodnih inspektora nije cilj SAD-a i Velike Britanije te. da se dvije ratniki nastrojene zemlje nee pridravati odgovarajuih rezolucija Ujedinjenih naroda. Neki su promatrai istaknuli kako je Izrl predvodnik u nepotivanju rezolucija. Tursk a (uz ameriku potporu) i Maroko takoer su prekrili vie rezolucija Vijea sigurnosti nego Irak. A te se rezolucije odnose na vrlo vana pitanja: agresiju, nesmiljene i okrutne postupke tijekom viedesetljetnih okupacija, teka krenja enevske konvencije (ratni Page 20 ----------------------- Page 21----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt zloini, prema odredbama amerikog zakona), te druge probleme koji su daleko vaniji i ozbiljniji od nepotpunog razoruanja. Rezolucije koje se odnose na Irak takoer govo re o unutarnjoj represiji, a Saddam Hussein u tom je smislu poinio istinska zlodjela, no to je (naalost) bilo tek sporedno pitanje, to pokazuje potpora koju su mu u Washingtonu pruali i nakon najgorih zloina i rata s Iranom. Rezolucije u vezi s Izrlom ne podli jeu pod VII. poglavlje Povelje UN-a koje ukljuuje i prijetnju silom, jer bi na sve sl ine prijedloge SAD odmah uloile veto. VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA Pitanje veta potie jojednu vanu temu koja je izostala u raspravama o tome kako se Irak nepotpuno pridrava rezolucija Vijea sigurnosti. Oito je da Irak, kada bi imao pravo veta, ne bi krio nijednu rezoluciju Ujedinjenih naroda. Jednako oito, svaka ozbiljna rasprava o nepotivanju odluka Vijea sigurnosti mora uzeti u obzir koritenj e veta, najekstremniji oblik nepridravanja odluka. Ta se injenica, meutim, zaobilazi, upravo zbog zakljuaka koji bi otuda slijedili.

Pitanje veta nije se u cijelosti zanemarivalo u vrijeme priprema za napad na Ira k. Prijetnja Francuske da e uloiti veto na odluku Ujedinjenih naroda o ratu otro je osuena. "Rekli su da e uloiti veto na bilo kakvo pozivanje Saddama na odgovornost", izjavio je Bush, pokazujui svoju ve dobro poznatu odanost istini, kada je 16. oujka 2003. Vijeu sigurnosti iznio svoj ultimatum. Nemoral Francuske izazvao je nevien b ijes i velike rasprave o tome kako kazniti zemlju koja ne slua naloge iz teksakog gradia Crawforda'. Openito uzevi, kada netko drugi zaprijeti vetom, to je skandalozno, pokazuje "diplomatski neuspjeh" i kukavno ponaanje Ujedinjenih naroda. U prilog t ome evo samo jedne nasumce odabrane izjave: "Ako manje sile namjeravaju od Vijea stvoriti forum na kojem e se glasovima, rijeima i javnim apelima suprotstavljati amerikoj moi, to e samo doprinijeti daljnjem slabljenju njegova legitimiteta i vjerodostojnosti", rijei su Edwarda Luka, ravnatelja Centra za meunarodne organizacije pri sveuilitu Columbia40. Rutinsko pribjegavanje ulaganju veta od str ane svjetskog predvodnika uglavnom se preuuje i prikazuje kao neto nevano, a povremeno ak i pozdravlja kao simbol principijelnosti nepopustljivog Washingtona. No tada nema bojazni da se naruavaju legitimitet i vjerodostojnost Ujedinjenih narod a. Stoga i nije bilo mjesta iznenaenju kada je jedan visoki dunosnik Bushove vlade u listopadu 2002. objasnio kako "nama ne treba Vijee sigurnosti", pa "ako ono eli os tati relevantnim imbenikom, mora nam dati ovlasti poput" onih koje nam je upravo odobr io Kongres *Crawford je gradi u amerikoj saveznoj dravi Teksas, udaljen samo nekoliko kilometara od ranca (i privatne rezidencije) predsjednika Busha II. Ran je i mjes to estih Bushovih razgovora s vodeim svjetskim dravnicima (nap. ur.). HEGEMONIJA ILI OPSTANAK ovlasti za koritenje sile prema slobodnoj procjeni. Taj su stav potvrdili i preds jednik i dravni tajnik Colin Powell, koji je dodao da "Vijee naravno moe o tome raspravljati kako god eli", ali "mi imamo ovlasti da inimo ono to smatramo nunim". Washington je pristao podnijeti rezoluciju Vijeu sigurnosti (UN 1441), pritom, meutim, uope ne ostavljajui mjesta sumnji da mu je nebitno hoe li ona biti prihvaena. "Ne optereujui se diplomatskim finesama, gospodin Bush jasno je dao do znanja kako podnoenje rezolucije smatra dovoljnim ovlatenjem za djelovanje protiv Iraka u sluaj u da gospodin Hussein odbije poslunost", primijetili su diplomatski izvjestitelji. "Iako e se savjetovati s ostalim lanovima Vijea sigurnosti, Washington nee smatrati nunim Page 21 ----------------------- Page 22----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt pridobiti njihov pristanak." Ponavljajui Powellove stavove, ef kabineta Bijele kue Andrevv Card objasnio je kako se "Ujedinjeni narodi mogu sastati i raspravljati, ali nama nije potrebna njihova dozvola"41. "Dolino potovanje" amerike vlade "prema stavovima ovjeanstva [prigodom objave]

uzroka koji je primoravaju" na poduzimanje akcije joje jednom jasno naglaeno kada se, nekoliko mjeseci poslije, Vijeu sigurnosti obratio Colin Powell, objavljujui n akanu Washingtona da pokrene rat. "Ameriki dunosnici bili su odluni u tvrdnji da se taj i stup ne smije tumaiti kao daljnje nastojanje u pridobivanju potpore za rezoluciju koja odobrava uporabu sile", izvijestili su svjetski mediji. Jedan ameriki dunosnik rek ao je: "Neemo pregovarati o drugoj rezoluciji jer za to nema potrebe... Ako nas ostali la novi Vijea ele sustii, moda emo se nakratko zaustaviti i potpisati se na oznaeno mjesto", ali nita vie od toga42. Svijetu je objavljeno da e Washington silu koristi ti prema vlastitom nahoenju; debatni klub moe ih "sustii" i pridruiti se akciji ili trp jeti posljedice koje obino snau one koji "nisu s nama" pa su stoga "na strani terorista " dvije opcije kako ih je izloio predsjednik. Bush i Blair dodatno su naglasili prijezir prema meunarodnome pravu i institucija ma na sastanku na vrhu koji je odran u amerikoj vojnoj bazi na Azorskome otoju, gdje im s e pridruio i panjolski premijer Jose Maria Aznar. Vode SAD-a i Velike Britanije tom su prilikom "postavile ultimatum" Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda: VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA Podinite se naim zahtjevima u sljedea dvadeset etiri sata ili emo napasti Irak i ondje postaviti reim po svojoj volji, bez vaeg nepotrebnog doputenja, a to emo uiniti - ovo je presudan moment - bez obzira na to hoe li Saddam Hussein i njegova obitelj napustiti zemlju. Naje napad legitiman, objavio je Bush, jer "Sjedinjene Amerike Drave imaju suvereno pravo koristiti silu kada trebaju zajamiti vlastitu nacionalnu sigurnost", kojoj Irak prijeti sa i bez Saddama. UN je irelevantan je r "nije ispunio svoje dunosti" - odnosno, nije sluao naloge iz Washingtona. SAD e "provesti pravedne zahtjeve svijeta" ak i ako se velika veina svijeta tome protivi43. Washington se usto potrudio cijelome svijetu jasno pokazati koliko su slubene deklaracije u biti uplje. Na jednoj konferenciji za novinstvo, odranoj 6. oujka, predsjednik je ustvrdio da postoji "tek jedno jedino pitanje: Je li se iraki reim razoruao potpuno i bezuvjetno, prema odredbama rezolucije broj 1441, ili nije?" O dmah nakon toga nedvosmisleno je pokazao da niti odgovor na to jedno jedino pitanje u ope nije vaan, objavljujui da, "kada je rije o naoj sigurnosti, doista ne trebamo niije doputenje". Inspekcije Ujedinjenih naroda i rasprave u Vijeu sigurnosti tako su bi le tek farsa, a ak i u cijelosti potvreno pridravanje rezolucije od strane Iraana bilo je posve irelevantno. Nekoliko dana ranije Bush je odgovor na to "jedno jedino pita nje" proglasio bespredmetnim: SAD e postaviti svoj reim ak i ako se Saddam u potpunosti razorua, ak i ako se maknu i on i njegovi pristae, to je jasno naglaeno na Azorskome otoju44. injenica da predsjednik samo tako prelazi preko tog jednog jedinog pitanja zaprav o je ve prije bila slubeno objavljena. Nekoliko mjeseci ranije glasnogovornik Bijele kue Ari Fleischer izvijestio je novinare da "politika Sjedinjenih Drava ima za cilj p

romjenu reima, s inspektorima ili bez inspektora"; "promjena reima" ne znai vlast kojoj bi bili najskloniji Iraani, nego reim koji e nametnuti osvajaka sila, pritom ga proglaavajui "demokratskim", to je uobiajen postupak; ak je i Rusija postavljala HEGEMONIJA ILI OI'STANAK Page 22 ----------------------- Page 23----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt "narodne demokracije". Poslije, k.da se rat ve primicao zavretku, Fleischer je "je dnom jedinom pitanju" vratio prvobitni znaaj: "cijeli ovaj rat poivao je i poiva" na pit anju irakog oruja za masovno unitenje. Dok je Bush na konferenciji za novinare samome sebi skakao u usta, britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw objavio je da , ako se Saddam Hussein razorua, "neemo traiti promjenu vlasti u Iraku", tako da "jedno jedino pitanje" ostaje razoruavanje: sve prie o "oslobaanju" i "demokraciji" puka s u tlapnja, a Velika Britanija nee podrati Bushovo pribjegavanje sili prema njegovim uvjetima - osim to je Velika Britanija jasno dala do znanja da e initi to joj se naredi45. U meuvremenu, Colin Powell dao je izjavu suprotnu predsjednikovoj objavi da e SAD zauzeti Irak bez obzira na sve: "Pitanje je jednostavno: je li Saddam Hussein do nio strateku politiku odluku da ispuni zahtjeve rezolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda [i] rijei se oruja za masovno unitenje? I to je, ukratko, sve... To je temel jno pitanje. Drugih pitanja nema". Vraamo se na "jedno jedino pitanje" koje je predsj ednik odbacio pet dana ranije i zatim ponovo ve sljedei dan. S poetkom napada na Irak, Powell se vratio "jednom jedinom pitanju". Irak je napadnut "jer je prekrio 'meunarodne obveze' odreene sporazumom o predaji iz 1991. godine, kojim se zahtijevalo otkrivanje i uklanjanje opasnog oruja"46. Sve su ostale tvrdnje, prem a tome, potpuno irelevantne: SAD e jednostrano odluiti da inspektorima treba zabraniti rad , a sporazum iz 1991. Sjedinjenim Dravama omoguuje da pribjegnu sili, suprotno vlastit im eksplicitnim tvrdnjama. Odaberete li izjave nekog drugog dana, pred drugom publikom, cilj e biti "oslobaan je" i "demokracija", ne samo u Iraku, nego i u cijeloj regiji. Rije je o pravom "plemen itome snu". Poruka je vrlo jasna: Radit emo to god hoemo, uz prvu izliku koja nam se nade pri ruci. Vi ete nas "sustii", jer inae... Ostaje nejasno zato je opasnost od oruja za masovno unitenje postala tako velika nakon rujna 2002. godine, iako je savjetnica za nacionalnu sigurnost Condoleezza Rie ranije dijelila opeprihvaen stav VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA da "oruje za masovno unitenje, ak i ako ga nabave, nee biti upotrebljivo, jer bi sva ki pokuaj koritenja doveo do samounitenja"47. Kazna za one koji su "protiv nas" moe biti teka, a prednosti "sustizanja" i ukljuiv

anja u "relevantnoj" ulozi "konkretne". Visoki ameriki dunosnici razaslani su u zemlje lanice Vijea sigurnosti kako bi "vode pridobili da o Iraku glasaju na strani Sjedi njenih Drava, jer e 'u protivnome platiti visoku cijenu'", to nije malo brinulo slabije ze mlje "iji problemi gotovo da i nisu privlaili pozornost prije no to su postale lanicama Vijea". Meksiki diplomati pokuali su washingtonskim izaslanicima objasniti da se narod "velikom veinom protivi ratu", no te su isprike odbaene kao apsurdne48. Poseban problem izniknuo je pred "zemljama koje su podlegle pritisku naroda i pr ihvatile demokraciju [pa] sada moraju odgovarati javnosti". U njihovu bi sluaju kazna zbog potivanja demokratskih formi mogla ukljuivati ekonomske pritiske. Nasuprot tome, " g. Powell jasno naglaava da e ameriki politiki i vojni saveznici imati velike koristi o d ekonomskih ustupaka". Ari Fleischer u meuvremenu je "odluno opovrgnuo" da Bush nudi protuusluge u pridobivanju glasova, "to je medu novinarima izazvalo urnebesa n smijeh", izvijestio je Wall Street Journal49. Nagrade za poslunost obuhvaaju ne samo financijsku pomo, nego i doputanje eskalacije teroristikih zloina. Ruski predsjednik Putin, iji su odnosi s Bushom Page 23 ----------------------- Page 24----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt navodno osobito srdani, nagraen je "diplomatskim doputenjem ruskim snagama da slome otpor eenskih separatista - a taj potez, tvrde neki analitiari u Sjedinjenim Dravama i na Bliskom istoku, mogao bi dugorono tetiti amerikim interesima". Nije teko zamisliti i druge razloge za zabrinutost u vezi s washingtonskom potporom dravnome terorizmu. Kako bi se jasno dalo na znanje da su takve reakcije "ireleva ntne", prvi ovjek jedne muslimanske dobrotvorne organizacije na saveznome je sudu osuen na temelju optube da je slao novana sredstva eenima koji se opiru brutalnoj ruskoj vojnoj okupaciji, upravo u vrijeme kada je Putin dobivao zeleno svjetlo. Prvi ovj ek HEGEMONIJA ILI OPSTANAK iste dobrotvorne organizacije optuen je i za financiranje vozila hitne pomoi za Bo snu; ovaj navodni zloin poinjen je otprilike istodobno kada je Clinton borce Al-Qa'ide i Hezbollaha upuivao u Bosnu radi potpore amerikoj strani u tamonjim ratovima50. I Turskoj su ponueni slini poticaji: ogromna financijska pomo i pravo da zauzme kurdski sjever Iraka. Zaudo, Turska se nije posve priklonila zahtjevima, odravi Zap adu lekciju iz demokracije, koja je izazvala velik bijes i, kako je odmah strogo obj avio dravni tajnik Powell, trenutanu kaznu za prijestup51. "Diplomatske finese" namijenjene su onima koji radije ive u obmani, kao u sluaju prividne potpore lanica Vijea sigurnosti Rezoluciji 1441 koju su inicirale Sjedinj ene Drave. A ta je potpora zapravo pokoravanje; potpisnici su dobro shvatili kakva bi bila alternativa. U pravosudnim sustavima kojima je namjera da budu shvaeni ozbiljno iznueni se pristanci ne priznaju. U meunarodnim odnosima, meutim, iznuivanje se naziva diplomacijom. Nakon rata s Irakom UN se ponovno pokazao "irelevantnim", jer je svojim "sloenim

sustavom trgovinskih odnosa s Irakom" izazivao potekoe amerikim tvrtkama koje su dobile poslovne ugovore pod amerikom vojnom upravom. No taj su sloeni trgovinski sustav nametnule upravo Sjedinjene Drave, u sklopu reima sankcija koje nije podrao praktiki nitko osim Velike Britanije. A taj je sustav sada smetao. Stoga su Sjedi njene Drave, prema rijeima "jednog koalicijskog diplomata", odluile "uputiti poruku: 'Ova mo [u Vijee sigurnosti] dolazimo jer to elimo, ne zato to moramo'". U pozadini cijele prie, slau se diplomati svih strana, zapravo je stajalo pitanje, "koliko slobode t reba dati Sjedinjenim Dravama u upravljanju irakom naftom i uspostavljanju nove vlasti" . Washington zahtijeva slobodne ruke. Ostale zemlje, velika veina amerikog stanovnitva, te (barem koliko znamo) iraki narod, skloniji su "produljenju nadzora Ujedinjenih naroda" te "normaliziranju irakih diplomatskih i gospodarskih odnosa" , kao i unutarnjeg ureenja u tim okvirima52. Kroz sve te promjene opravdanja i izlika provlai se jedno nepromjenljivo naelo: SA D na koncu moraju stei stvaran nadzor nad VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA Irakom, pod kakvom-takvom demokratskom krinkom ako se pokae da ju je mogue navui. To to su se "amerike imperijalne ambicije" nakon propasti jedinog pravog protivnik a proirile na cijeli svijet ne bi trebalo iznenaditi nikoga - pritom nije potrebno naglaavati da u povijesti postoie nebrojeni slini primjeri, ijih se posljedica nerado sjeamo. Danania je situacija, meutim, drukija. Nikada u povijesti nije bilo neeg makar i priblino slinog gotovo potpunome monopolu nad sredstvima za provoenje masovnog nasilja u rukama samo jedne drave - to je samo razlog vie da se njezine metode i operativne doktrine podvrgnu jo podrobnijoj analizi. Page 24 ----------------------- Page 25----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt ZABRINUTOST ELITNIH KRUGOVA Vodee drutvene krugove poela je izuzetno zabrinjavati mogunost da "amerike imperijalne ambicije" prerastu u ozbiljnu opasnost po vlastito stanovnitvo. Zabri nutost tih elitnih slojeva dodatno je porasla kada se Bushova vlada deklarirala kao vla da "revizionistike drave" kojoj je nakana trajno vladati svijetom, i koja postaje kak o se nekima ini, "prijetnjom i sebi i ovjeanstvu", pod vodstvom "radikalnih nacionalista " kojima je cilj "unilateralna dominacija nad svijetom, posredstvom apsolutne vojn e premoi"53. Mnoge iz sredinjeg dijela spektra uasnuli su avanturizam i arogancija radikalnih nacionalista, koji su ponovno stekli mo kakvu su imali osamdesetih, s time da sada djeluju uz manje vanjskih ogranienja. Te brige nisu posve nove. U vrijeme Clintonove vladavine, istaknuti politiki analitiar Samuel Huntington primijetio je da u oima velikog dijela svijeta Sjedinjene Drave "postaju zloinakom supersi-lom, koju

mnogi smatraju apsolutno najveom vanjskom prijetnjom vlastitoj zajednici". Robert Jervis, tadanji predsjednik Amerike politoloke udruge, upozorio je da su, "iz perspektive velikog dijela svijeta, najvei zlikovac danas zapravo Sjedinjene Drave ". Poput mnogih drugih, i oni su predviali stvaranje koalicija koje e se HEGEMONIJA ILI OPSTANAK pojaviti kao protutea toj pokvarenoj velesili, a posljedica e biti nove opasnosti5 4. Nekoliko istaknutih linosti Iz krugova vanjskopolitike elite istaknulo je da poten cijalne mete amerikih imperijalnih ambicija vjerojatno nee tek tako ekati razaranje. "Oni znaju da je Sjedinjene Drave mogue obuzdavati iskljuivo zastraivanjem i preventivnim odvraanjem", napisao je Kenneth Waltz, a da je "Sjedinjene Drave mogue zastraiti jedino orujem za masovno unitenje". Washingtonska politika tako dovodi do proliferacije oruja za masovno unitenje, zakljuuje Waltz, a tome dodatno pogoduje ameriki angaman na uklanjanju meunarodnih mehanizama za spreavanje pribjegavanja sili. Jednaka su se upozorenja ponavljala kada se Bush pripremao z a napad na Irak: prema Stevenu Milleru, jedna je od posljedica i to to e i ostali "vrlo vj erojatno zakljuiti da je oruje za masovno unitenje nuno za odvraanje amerike intervencije". Jedan je drugi poznati strunjak upozorio da e "opa strategija preventivnog rata" drugima vjerojatno pruiti "snaan poticaj da sredstva za zastraivanje i oruje za masovno unitavanje koriste" za odvraanje Amerike od "nesputanog koritenja sile". Mnogi su ukazali i na vjerojatno ubrzanje iranskog programa za proizvodnju nukle arnog oruja. A "uope nema sumnje da je i Sjeverna Koreja na primjeru Iraka shvatila da s u joj potrebna nuklearna sredstva za odvraanje od intervencije", primijetio je Seli g Harrison55. Potkraj 2002. godine Washington je svijetu odrao runu lekciju: elite li se obraniti od nas, bit e vam najbolje da se povedete za primjerom Sjeverne Koreje i stvorite vjerodostojnu vojnu prijetnju, u ovom sluaju u konvencionalnome obliku: topnitvo usmjereno na Seoul i amerike snage u blizini demilitarizirane zone. S velikim emo arom napasti Irak, jer znamo da je opustoen i da se ne moe braniti; no Sjeverna Koreja, iako je rije o jo gorem primjeru tiranske vladavine i premda je neusporedi vo opasnija, nije prikladna meta sve dok je u stanju poiniti nam veliku tetu. Lekcija teko moe biti zornija. VELIKA IMPERIJALNA STRATEGIJA Ipak, preostaje jojedna briga: "druga supersila", javno mnijenje. Ne samo da "revizionizam" politikog vodstva nije imao presedana; jednako je bilo i s protivl jenjem takvoj politici. esto se povlae usporedbe s Vijetnamom. Ve i uobiajeno pitanje, "to Page 25 ----------------------- Page 26----------------------CHOMSKY, NOAM-Hegemonija ili opstanak.txt je s tradicijom prosvjeda i neslaganja?", jasno pokazuje koliko su povijesne inje nice temeljito proiene i koliko je, u mnogim krugovima, nedovoljna svijest o promjenama do kojih je u javnom mnijenju dolo u posljednja etiri desetljea. Jedna konkretna usporedba otkriva nam mnogo: godine 1962. javnih prosvjeda nije bilo, unato najav i da

e Kennedvjeva vlada Ratnome zrakoplovstvu narediti bombardiranje Junog Vijetnama, pokrenuti planove da se milijuni ljudi praktiki otjeraju u koncentracijske logore , te otpoeti kemijsko ratovanje rad