1. Ekologizam i ekonomija 2. Green New Deal

Ekonomski fakultet Zagreb – kolegij “Ekonomika okoliša”

1. travnja 2011.

Zoran Oštrićhttp://zoranostric.blog.hr

Radionica kritičke teorije prirode i društva (KOMAZ)http://zelenapolitika.info

Ekologija i ekonomija

Zajednički korijen: Oikos = dom, kuća, boravište (gazdinstvo)

Aristotel: “ekonomija” nije zarađivanje novca.

Industrijsko društvo: raskol prirode i “gospodarstva”.

Ekologija – biološka i humana – 19. stoljeće.

Problem “eksternalija”

• Arthur Cecil Pigou • Paul Krugman: Building a Green Economy http://www.nytimes.com/2010/04/11/magazine/11Economy-t.html?_r=1 “If there’s a single central insight in economics, it’s this:

There are mutual gains from transactions between consenting adults. (...) But what if a deal between consenting adults imposes costs on people who are not part of the exchange?”

A pogotovo – ako ti ljudi još nisu rođeni.A onda – od antropocentrizma ka ekocentrizmu:

a druga živa bića?

Kako biti zelen i zaraditi?

• Zaštita okoliša je veliki trošak.• “Sad nije vrijeme za to, prvo se moramo

razviti...”• Bitna su radna mjesta, ne povećavajmo

troškove...• Plomin II – 1986. – Pogon za odsumporavanje:

30% skuplje• Ali: novac se ne baca u more!• Netko će zaraditi – dakle, otvoriti radna mjesta.• Vjetroelektrane: “alternativci” se danas njima

više ne bave – postale su veliki biznis.

Globaliziranje ekolološke svijesti

• Briga o okolišu u gradovima i zaštita pojedinih područja (Francuska 1810: Carski dekret o manufakturama i radionicama, koje šire nezdrav i neugodna miris)

• Istraživanje nedirnute prirode i ekosustava (Prva međunarodna konferencija o zaštiti prirode – Bern 1913)

• Postepena svijest o globalnim, nepredvidljivim i dugoročnim utjecajima

• Kratkoročna ekonomska koristi <–> uništavanje ekološke osnove za tisuće i više godina (šume u Europi; kitovi)

• Nesposobnost za zajedničku akciju. Nema ekonomskog poticaja za brigu o Antartiku, preživljavanju kitova ili našim potomcima. Potrebna politička akcija.

Nastanak ekologizma 1960-ih i 1970-ih

• 1948: Feirfield Osborn: Our Plundered Planet• 1962. R. Carson: “Nijemo proljeće” (problem DDT-a –

zabranjen 1972)• 1969: “Blue Marble” (fotografija zemaljske kugle)• 1970: Murray Bookchin: Ecology and Revolutionary

Thought (eko-anarhizam, socijalna ekologija zelene stranke)

• 1972.: “Granice rasta” (Prvi izvještaj “Rimskoga kluba”• 1973.: Rudi Supek: Ova jedina ZemljaIsti autor: Grad po mjeri čovjeka – Pravo na grad (A.

Lefebvre) – aktualno Zagreb od 2007.

Nastanak ekologizma - nastavak

• 1979: James Lovelock: Gaia. A New Look on Life on EarthHans Jonas: Das Prinzip Verantwortung (Princip odgovornosti)Kisele kiše1980: Jeremy Rifkin: Entropija – Novi pogled na svijet (Savjetnik EU i A.

Merkel)1981: Fritjof Capra: Turn point“Klimatski konsenzus”

Ekologizam je svjetonazor, filozofija, ideologija. Uključuje predodžbe o tome kakav svijet jeste i kakav bi trebao biti. Kako treba misliti, što treba činiti, kako treba živjeti.

Ekologizam kao jedna od sedam političkih ideologija – Slaven Ravlić u “ suvremene Političke ideologije”.

Razne varijante – socijalna ekologija, dubinska ekologija.Postoji “ekoprimitivizam”, ali većina ekologista nisu neprijatelji tehnologije,

naprotiv.

Ekologija = ekonomija na dulji rok

Hansruedi Müller: Turizam i ekologija. Povezanost i područja djelovanja, Zagreb: Masmedia, 2004..

• "Ekologija znači dugoročnu ekonomiju". (Müller, 2003:167) "ali je primjena ove činjenice krajnje nabijena napetošću". (Müller, 2003:231) Dva svijeta: ekonomska racionalnost i izvanekonomska moralnost. (Müller, 2003:167)

• "Odbrojeni su dani stoljeću ekonomije, ulazimo, htjeli mi to ili ne, u stoljeće ekologije. U njemu će svatko, tko sebe smatra realistom, biti prisiljen opravdati svoje postupke kao doprinos održavanju okoliša." (Ernst von Weizsäcker u "Erdpolitik”, 1989. - Müller, 2003:230)

Uz prvo načelo ekologizma

Apsurd eksponencijalnog rasta

Prethodni dijagram iz jednog članka iz 1986. o električnoj energiji u Jugoslaviji do 2050.. Projekcija stalnog rasta – 3,5%/god.. Razlog: BDP mora rasti potrošnja energije

mora rasti.Potrošnja u 2050.: 30.000 kWh/stan. Uzor: Norveška. Primjenjeno na Hrvatsku, trebalo bi nam 30 nuklearnih reaktora po 1000 MW – te svakih 8 mjeseci jedan novi.

Autor je danas hrvatski akademik. Godine 2004. objavio je knjigu

“Neodrživost održivoga razvoja”. Ističe Norvešku kao primjer prevelike potrošnje.

Ekonomija za zaradu ili ljudske potrebe?

• Jedan posto rasta godišnje udvostručenje u 70 godina.

• 700 godina tisuću puta više.• Tisuću puta viši BDP??• Tisuću puta veća potrošnja energije??• Moramo negdje stati. Promisliti a ćemu sve to? Ne

možeš spavati u sto kreveta ni popiti sto litara martinija. (Jack London u “Zlato”) Smisao ekonomije je zadovoljiti ljudske potrebe. (A. Maslow: hijerarhija potreba.)

• Ernst von Weizsäcker i Amory Lovins (1998): Factor Four: Doubling Wealth, Halving Resource Use.

NAČELA EKOLOGIZMANAČELA EKOLOGIZMANAČELA EKOLOGIZMANAČELA EKOLOGIZMAZoran OštrićZoran Oštrić

2009.2009.http://zoranostric.blog.hrhttp://zoranostric.blog.hr

Načela ekologizma

1. Čovjek je dio prirodne cjeline biosfere,

koja je ograničena.

Načela ekologizma

2.''Eko-logija'', kao znanost koja

proučava temeljnu "logiku" djelovanja biosfere, nadređena je

''eko-nomiji'', koja je posebna vještina.

Načela ekologizma

3. Ekonomija se ne može dugoročno zasnivati na neograničenom rastu.

Načela ekologizma

4. Sve strategije i politike moraju se

zasnivati na načelu održivosti.

Načela ekologizma

5. Održivost podrazumijeva tri

komponente, koje moraju biti zadovoljene:

ekološka, socijalna i ekonomska.

Načela ekologizma

6.Potreba za osobnim rastom jedna je od

osnovnih potreba ljudskog bića. Ona se međutim mora okrenuti ka

drugim vrijednostima, a ne materijalnom obilju i vladanju nad prirodom.

Zeleni novi dogovor

Zajednički odgovor

na tri isprepletene krize?

Green New Deal Grouphttp://www.greennewdealgroup.org/

• New Economics Foundation

• Početkom 2007. GND Group

• Devet iskusnih stručnjaka i aktivista iz Velike Britanije– Greenpeace, Frends of the Earth, SolarAid, Green Party, Jubilee 2000, The Guardian...

• Prvi izvještaj srpnja 2008.

U slijedećem djelu prezentacije...

... Iznosim sadržaj tog prvog izvještaja. Zelenom bojom dodana su moja razmišljanja i razjašnjenja, uz osnovni tekst. Također, ilustracije nisu dio tog ihzvještaja, nego su iz raznih drugih izvora.

U drugom dijelu prezentacije o daljim aktivnostima i dokumentima, koji su slijedili prvom izvještaju.

Trostruko urušavanje svjetske ekonomije

• Financijska – kriza kreditnih “mjehura”

• Klimatske promjene

• Iscrpljivanje rezervi nafte (“peak oil”)

NESTABILNOST

Zajedničko porijeklo u vladajućem ekonomsko-financijskom modelu

Potrebna radikalna transformacija da bi se postigla stabilnost.

Povezati razne kritike i pokrete

• “Nadamo se da će objavljivanje ovog izvještaja pomoći da se ujedine raznolike društvene i ekonomske snage, rađajući novi progresivni pokret (...) novi politički savez” Razni anti- i alter-globalisti.

• radnički pokret i zeleni pokret

• Industrija i javni sektor

• civilno društvo i akademija

Osnova svih problema: dominacija financijskog sektora

“Taj politički savez je bitan ako se želimo suprotstaviti dominaciji financijskog sektora u privredi, koja prijeti

produktivnim sektorima privrede, korumpira politički sistem i korodira društvene i okolišne vrijednosti.”

Pomak od opće kritike “industrijalizma” kod očeva ekologizma 1970-ih!

Ali uočljivo nedostaje i pojam “kapitalizam”.Industrijalci – “dobri kapitalisti” – protiv financijaša?

Za današnje nedaće kriv je “novčarski kassino-kapitalizam”, rekao je kardinal Reinhard Marx

(“Večernji list”, 27. studenoga 2010.)

“New Deal” F. D. Roosewelta• “Mjenjači novca odletjeli su sa

svojih sjedišta u hramu naše civilizacije. Mi moramo obnoviti taj hram prema drevnim istinama. Mjera uspjeha obnove bit će u tome koliko više cijenimo društvene vrijednosti umjesto profita.”

(Nastupni govor, 1933.)Država regulira financijski sektor

od 1931. (Roosevelt, Leon Blum, Clement Atley; šveđani)

Ključna uloga J. M. Keynesa.Nakon Drugog svjetskog rata –

“Zlatno doba” (Država blagostanja)

Priča iz 1929. se ponovila 2007.

• Ukidanje “zlatne podloge” USD 1971.• Kraj “zlatnog doba” prosperiteta • Deregulacija financijskog sektora od 80-ih. “Porezni

rajevi”, knjigovodstveni trikovi i financijski “derivati”. Zarade bez premca u povijesti.

• Financijski “mjehuri”. 9. kolovoza 2007.: puknuće mjehura hipotekarnih kredita.

• Središnje banke i MMF ogromnim novcem spašavaju banke. Dobici privatni, gubici društveni.

Karl Marx i Milton Friedman

Međunarodne financije su monstrum

• “Međunarodna financijska tržišta pretvorila su se u monstruma, koji mora biti stavljen natrag na svoje mjesto.” (Horst Köhler, bivši predsjednik MMF-a, 15. svibnja 2008.)

Krugman u “Savjest liberala”: politički projekt bogatih od 1970-ih.

Marx: financijski vs. Industrijski kapital – kako potonji prevladava (3. knjiga “Kapitala”)

Jeffry Sax 1997: “Ultranestabilnost”“Mary Poppins” pokazuje kako novac funkcionira.

Čudnost novca i njegovog stvaranja

• Kredit: novac rađa novac. “Lagan ali skup novac” + knjigovodstveni trikovi +“financijski derivati”.

• Novčanice i čekovi su samo komadići papira. “Razum daje tim komadićima papira stvarnu vrijednost i izuzetno razrađenu moć. Iluzija novca drevna je i univerzalna (...) Novac vrijedi samo ako svi vjeruju u njega.” (W. Greide: Tajne hrama, Zagreb, 1991:202)

• Iluzija vlada nad stvarnošću (“realnom ekonomijom”). Beskonačna glad Wall Streeta za rastom. (str. 212)

• Postvarenje (die Verdinglichung): F.W.F. Hegel, Karl Marx, Benedikt XVI (siječanj 2006)

Planeta Zemlja pod hipotekom

• Rast kreditnog mjehura potiče potrošače da žive preko svojih mogućnosti, i preko mogućnosti globalnog okoliša. Deficit u “ekološkom budžetu”.

• Ekonomija usmjerena na potrošnju, smanjivanje dugoročnih investicija.

• Neograničeni rast financija “realni sektor” u dugovima rast eksploatacije.

Ova bi se tema mogla znatno podrobnije obraditi.

Klimatske promjene

• Uloga ugljičnog dioksida u efektu staklenika poznata više od sto godina.

• Čovjekov doprinos: malen, ali ta se malena količina akumulira.

• “Klimatski konsezus” od 1980-ih: A) postoji trend globalnog zagrijavanja, B) to je posljedica čovjekove djelatnosti,

C) posljedice će biti velikom većinom negativne.• Četvrti izvještaj IPCC 2007: Gore nego što smo prije

mislili. 600 znanstvenika iz 113 zemalja.• Pozivi na “ratnu ekonomiju” (uloga države u

mobilizaciji svih resursa za jednu svrhu), primjer Drugi svjetski rat.

“Peak Oil” (Naftni vrh)

• Točka, kad tehnički više nije moguće povećavati godišnje pridobivanje nafte.

• Od 2000., rast novootkrivenih zaliha je ¼ rasta potrošnje.

• IEA tek 2005. uviđa problem. Sve ovisi o Saudijskoj Arabiji, Iranu i Iraku. Godine 2007. predviđa naftni vrh u 2012..

• Lažne nade u bituminozne pjeske (tar sands) i naftni šelf (oil shales).

• Prirodni plin: od 2007., vodeći poslovnjaci upozoravaju na opasnost. Vrh u VB.

Hubertova krivulja(M. King Hubbert 1956)

Hubertova krivulja u SAD(48 država)

Nabavljanje benzina iza 2020.

Green New Deal

1. Strukturna transformacija regulacije nacionalnog i međunarodnog financijskog sustava, uz velike promjene u poreznom sustavu.

2. Program podrške investicijama u štednju energije i obnovljive izvore, praćeno učinkovitim upravljanjem potražnjom (demand management)

Vjerujemo da je moguće...

... ovim mjerama započeti stabilizirati tekuću trostruku krizu. Možemo postaviti osnove za pojavu niza elastičnih nisko-ugljičnih ekonomija, koje otvaraju mnogo radnih mjesta i zasnivaju se na nezavisnim izvorima energije. To će stvoriti stabilnije ekonomsko okruženje s mnogo više lokalne proizvodnje i distribucije, i poboljšati nacionalnu sigurnost.

Primjer Kube 1990:Kriza kakva sve nas čeka?

• 1990. gubi privilegirane cijene za šećer i duhan u SSSR• Uvoz nafte opada za više od pola• Korištenje pesticida i mineralnih gnojiva opada za 80%.• Urod žitarica pada na polovicu, prosječni unos kalorija

opada za trećinu u pet godina.• Uspješan odgovor zahvaljujući ranijim ulaganjima u

znanost, obrazovanje i zdravstvo, zemljišnoj reformi i seljačkim zadrugama idr. Sustav regionalnih istraživačkih instituta razvija inovacije. U pet godina, organske metode u poljoprivredi vraćaju urod na staro. Ljudi pobošljavaju svoje prehrambene navike, više pješače – pad mnogih bolesti. (Prema analizama objavljenim u SAD.)

http://www.cityfarmer.info/2008/01/22/organic-cuba-without-fossil-fuels-the-urban-agricultural-miracle

Urbani vrt u Havanihttp://www.i-sis.org.uk/OrganicCubawithoutFossilFuels.php

Urbani vrt u Zagrebu (Peščenica)

Kako je Kuba uspjela?

• Vrlo dobra kombinacija centralnog upravljanja i lokalne autonomije.

• Ekonomska politika usmjerena na zadovoljenje potreba ljudi, a ne izvoz radi zarade. Svjetska banka to zove “anti-model”.

• Visoko razvijeni ljudski resursi.• Mala gazdinstva prilagođavaju se brže od

velikih, uz odgovarajući sustav potpore.• Također odličan sustav obrane od uragana:

“Katrina” u New Orleansu ubila 1000 ljudi, na Kubi jednako jak uragan šestero.

Ekonomija dobrobiti

• Da li je rastuća ekonomija zaista nužno povezana s rastućom dobrobiti (well-being) ljudi?

Pitanje koje je bilo zabranjeno u službenoj ekonomskoj teoriji.

Indeks ljudskog zadovoljstva. • Kada su jednom osnovne materijalne potrebe i

potrebe sigurnosti zadovoljene, životno zadovoljstvo ne ovisi o tome koliko zemljinih resursa trošite.

Indeks ljudskog zadovoljstvau odnosu na “ekološki otisak”

Potrebne mjere (za VB)

• Ostvarivanje smione nove vizije nisko-ugljične energetike – npr.: “učiniti svaku zgradu električnom centralom”.

• Stvaranje “ugljične armije” radnika koji će osigurati ljudske rasurse za zamašne programe okolišne rekonstrucije. Trebamo stotine tisuća novih radnih mjesta. Njemačka već zapošljava 250.000 ljudi u korištenju obnovljivih izvora energije.

U Njemačkoj taj prelaz započela demokršćanska vlada u prvoj polovici 1990-ih (Angela Merkel

ministrica okoliša)

Zatim – industrija i financije:

• Cijene fosilnih goriva koje uključuju troškove za okoliš, i dovoljno su visoke da potaknu učinkovito sprečavanje klimatskih promjena – energetska učinkovitost i alternativa goriva. Sredstva usmjeriti za financiranje drugih mjera Green New Deala.

• Raznolike mjere financijskih inovacija i inicijativa da se prikupe desetine milijardi funti koje će biti potrebne. Fokus na pametne investicije – nova energetska infrastruktura i smanjivanje potreba za energijom.

Podrobnije o nacionalnim financijama:

• Regulacija domaćeg financijskog sustava za se osiguraju dovoljne emisije novca uz niske kamate, na način sukladan s demokratskim ciljevima, financijskom stabilnosti, socijalnom pravdom i okolišnom održivošću.

• Ukidanje diskreditiranih financijskih institucija koje su trebale toliko mnogo javnog novca da se izvuku iz sloma. Prisilno cijepanje velikih bankarskih i financijskih grupa. Razdvajanje komercijalnog od investicijskog bankarstva.

Financije globalno:

• Stroga inspekcija svih “derivativa” i drugih egzotičnih financijskih instrumenata.

• Onemogućavanje korištenja “poreznih rajeva”.

• Međunarodna regulativa financijskih izvještaja korporacija, da se onemoguće unutrašnji transferi unutar multinacionalnih kompanija.

Još neke globalne mjere:

• Omogućiti svim nacijama veću autonomiju domaće monetarne i fiskalne politike.

• Formalna međunarodna obveza smanjivanja emisije stakleničkih plinova tako da temperatura ne poraste iznad 2 stupnja.

• Pošten i pravičan međunarodni klimatski dogovor koji će naslijediti Kyoto Protokol 2012..

• Izdašna pomoć siromašnijim zemljama za investicije u prilagođavanje klimatskim promjenama i obnovljive izvore.

Obnoviti nadu

• Ponovo raspaliti vitalni osjećaj svrhe, obnoviti povjerenje javnosti i refokusirati korištenje kapitala prema javnim prioritetima i održivosti.

• Osigurati širok spektar socijalnih koristi koje mogu znznatno poboljšati kvalitetu života.

• Obnoviti nadu da društvo može preživjeti smrtne prijetnje s kojima se sad suočava kao rezultat trostrukog urušavanja.

Hrvatska može biti bolja od Velike Britanije

• Malo je lijepo – ali i efikasno!• Prekinuti četrdeset godina blokade društvenih

potencijala..• Obnoviti viziju i nadu.

Uz “klik” u glavi – mane postaju prednosti.Prirođenu dovitljivost preobraziti u inovativnost.

Naučiti raditi timski, u sustavu, ali autonomno. (“Snađi se druže”)

Zahtijevati od države odgovornost, ali ne da riješi sve naše probleme.

(“Razočarao sam se u Obami, ali nisam u sebe.”)

Drugi izvještaj GND Grupeprosinac 2009.

• Kresanja neće pomoći – ali trošenje na Green New Deal (“green quantitative easing”) će smanjiti javni dug, smanjiti emisije ugljičnog dioksida, povećati energetsku sigurnost i smanjiti oskudicu goriva.

UNEP – Globalni Green New Deal i Green Economy Initiative

• Investiranje jednog postotka globalnog BDB u slijedeće dvije godine može osigurati kritičnu masu zelene infrastrukture potrebne da se započne značajno ozel

• enjavanje globalne ekonomije.• Ekonomija 21. st.: umjesto

vladavine financija, razvoj prirodnog kapitala da se osiguraju trajna radna mjesta i blagostanje.

Obama: “green jobs”

Obama urged to create 'Green New Deal'

By Beth Daley

Globe Staff / November 24, 2008

Europski zeleni – izbori 2009.

• Dubok sustavni promašaj• Šansa za transformaciju

u novi sustav• Europa solidarnosti koja

može garantirati građanima dobru kvalitetu života zasnovanu na ekonomskoj, društvenoj i okolišnoj održivosti.

• Nova ekonomija pokretana dugoročnim prosperitetom, a ne kratkoročnim profitima.

Dalji razvoj strategije GND-a

• Studija “A Green New Deal for Europe - Towards Green Modernisation in the face of Crisis”, Wuppertal Institute, siječanj 2010., za Green/EFA grupu u EP.

• Promet, energija, resursi – održive politike

(Dostupna besplatno na internetu)

Još jedna studija - financije

• Francisco Padilla: Green New Deal and a European Response to the Crisis: towards ambitious macroeconomic governance of the EU. Wuppertal Institute.

(Također dostupna na internetu, zasad samo na francuskom.)

Europski zeleni – listopad 2010.Makroekonomski i financijski okvir

Zelenog novog dogovora

• Staviti ekonomiju u službu ljudi i planeta• Staviti financije u službu ekonomije• Smanjiti sustavski rizik• Pojednostaviti financijski sustav• Nijedan sudionik, tržište ili instrument bez

nadzora• Održati zonu eura otvorenom za sve zemlje

članice• Redefinirati ciljeve Europske središnje banke• Prihvatiti održivu proračunsku politiku

Zelena revolucija u Sloveniji

Vratimo se Hrvatskoj...

Stara Grčka - Politika:

briga o stvarima polisa.

Tko se ne bavi politikom – taj je idiot (Aristotel).

Eksperti se bave dijelovima.

Menadžeri ih koordiniraju.

Lideri nude vizije i ljude nadahnjuju.

Takve političare trebamo.

Takvi ljudi moramo postati.

Zelena preobrazba

Solarna HrvatskaBriga o životu, a ne o profitu.

Država mora poticati proizvodnju, ali ne bilo kakvu.

Stare mudrosti i nova znanja.Najvažnija energija je ona ljudskoga uma.

Sve je već tu, samo treba sagledati.Razvijajmo ono što dobro funkcionira!

Komunikacijska mreža zelene politikehttp://zelenapolitika.info

Zeleno nije samo “zaštita okoliša”, niti samo “održivi razvoj”. Načelo održivosti obuhvaća tri komponente: ekološku, društvenu i privrednu. Zelena platforma povezuje četiri stuba: ekološku mudrost, socijalnu

pravdu, sudioničku demokraciju i nenasilje. Politika nije (samo) ono, čime se bave političke stranke,

niti (samo) borba za moć. Biti političan izvorno znači baviti se onim, što je od interesa za „polis“: lokalnu

zajednicu, grad, naciju, planetu. Komunikacija je krvotok, koji gradi zajedništvo. Bez

povezanosti, nema održivosti. Mreža je fleksibilna, pluralistička organizacija sposobna da

uči, prilagođava se i napreduje.

Povezivati...Spajati viziju, teoriju i praksu -

istraživanje i akciju - etiku i pragmatiku. Ne misliti samo o onome što jest,

nego i o onome što može i treba biti. Ne samo o onome što činimo,

nego i o onome što jesmo i što trebamo biti.

Vizija koja nadahnjuje. Teorija, koja je kritička i angažirana. Praksa, zasnovana na viziji i teoriji.

Misliti globalno, uz prilagodbu lokalnim prilikama.

Djelovati lokalno, imajući u vidu da svaka nacija i svaki pojedinac ima udio u globalnim problemima

– i globalnim rješenjima.

Hvala na pažnji!Zoran Oštrić – http://zoranostric.blog.hr – zoranostric@gmail.com