1

BUKBUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni parkKrka”, ISSN 1847-6511 Šibenik, listopad 2016. • godište VII. • broj 14

BUK

– G

lasn

ik J

avne

ust

anov

e “N

acio

naln

i par

k Kr

ka”,

ISSN

184

7-65

11, Š

iben

ik, l

isto

pad

2016

. • g

odiš

te V

II. •

bro

j 14

2

Nakladnik:Javna ustanova “Nacionalni park Krka”

Za nakladnika:Krešimir Šakić

Glavni urednik:Drago Marguš

Uredništvo:Krešimir Šakić, Doris Banić,Mate Bačić, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Gordana Goreta, Drago Marguš, Nataša Zaninović, Katia Župan

Lektor:VilijamLakić

Korektori:Vilijam Lakić, Drago Marguš

Fotografije:arhiva NP „Krka“

Prijelom i grafičko oblikovanje:Ante Filipović Grčić

Tisak:Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Naklada:600

Adresa uredništva:Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22 000 Šibenik

Kontakt:tel. 022 201 777; fax. 022 336 836; e-mail: info@)npk.hr; www.npkrka.hr

Šibenik, listopad 2016.

3

BUK

Drage čitateljice i čitatelji,

najljepše vas pozdravljam u uvodniku još jednog Buka. S radošću promatramo godinu na zalasku, u kojoj smo opet zakoračili stepe-nicu više, otvorili vrata novim zaljubljenicima u prirodu, iznijeli nove ideje, ostvarili nove suradnje, nadopunili već bogat i raznovrstan sadržaj. Nakon dugog toplog vremenskog razdoblja s veseljem smo dočekali zimu i sa zanimanjem promatrali hoće li snijeg zabijeliti veličanstvene slapove te tako doprinijeti zim-skom ugođaju u Nacionalnom parku „Krka“.

Zima je vrijeme sabiranja realiziranih pro-jekata i osmišljavanja i sastavljanja novih, raz-mišljanja o budućim smjernicama, provođenja aktivnosti zaštite i očuvanja jer su minimalne snage angažirane za edukativan prihvat po-sjetitelja. Topli proljetni i jesenski i vrući ljet-ni dani donijeli su NP „Krka“ prvoga listopada 2016. milijuntog posjetitelja, što je najbolja godišnja posjećenost Parka od njegova pro-glašenja. Rezultat je to izuzetno uspješnog tri-desetjednogodišnjeg razvoja projekata zaštite prirodne i kulturnopovijesne baštine, koji je omogućio odgovorno upravljanje, održivi ra-zvoj posjetiteljskih sadržaja i razvoj lokalnog gospodarstva, čime se NP „Krka“ afirmirao kao brend u Hrvatskoj, ali i šire.

S ponosom možemo reći da se od svoga osnutka JU „NP Krka“ uspješno nosi sa svim izazovima, što je doprinos reputaciji zašti-ćenog područja u Republici Hrvatskoj, ali i u svijetu. Svako istraživanje, rezultat i pronala-zak, mapiranje, monitoring i arhiviranje djelo je velikog broja stručnih i predanih ljudi, naših djelatnika i renomiranih stručnih suradnika i institucija s kojima zajednički napredujemo.

Javnosti manje poznat kontinuirani rad na zaštiti prirodne baštine, koji je ujedno i osnov-na misija Parka, ove se godine posebno afirmi-rao predstavljanjem novih publikacija, izložbi i edukativnih filmova. Osim lokalnoj javnosti, posjetiteljima u mnogim hrvatskim gradovima omogućili smo da upoznaju brojne projekte na području zaštite. Zaštita omogućuje od-govorno upravljanje koje na optimalan način pronalazi rješenja za dodatne edukativne sa-držaje.

Dobra posjećenost doprinosi samoodrži-vosti Parka i omogućuje realiziranje brojnih projekata, u prvom redu zaštite i očuvanja a zatim poboljšanja ili izgradnje nove infrastruk-ture u Parku, radi raznovrsnijeg i kvalitetnijeg prihvata posjetitelja, čemu pridonosi i prostor-na razgranatostost i dobra umreženost cesta. Sretni smo što uzvodni lokaliteti postaju po-znatiji javnosti i što nam se lokalni stanovnici i posjetitelji pridružuju u kulturnim događanji-ma, glazbenim večerima uz Krku s ekološkom porukom ili uprizorenju kulturnopovijesne ba-štine i legendi kroz interaktivni pristup.

Krku volimo. S Krkom živimo. Krku čuvamo. Zajednički je to trud naših djelatnika i lokalnog stanovništva kao drevnog Krkinog čuvara. Pre-poznali su to brojni posjetitelji, ali i volonteri iz čitavog svijeta koji na Krku dolaze kako bi upoznali ovaj prirodni biser i pomogli nam u zadaći očuvanja. Od srca hvala svima na tru-du. Nastavimo hrabro i zajedno koračati ovim putom.

Do idućeg susreta srdačno vas pozdrav-ljam!

Krešimir Šakić, ravnatelj JU “NP Krka”

4

5

BUK

Poštovani čitatelji,

četrnaesti broj glasnika Buk sadrži dvana-est rubrika. Rubrika „Zaštita“ donosi prilog “Razlozi izumiranja ptica grabljivica u NP ‘Krka’ i mogućnost njihova povratka“, iz kojeg se može saznati što je reintrodukcija neke vrste i je li moguća reintrodukcija bjeloglavog supa, a onda i supa starješine (koji se nekad gnijezdio na području srednje Dalmacije) u Park.Ta rubri-ka donosi i popis endemičnih, ugroženih i stro-go zaštićenih vrsta vaskularne flore NP „Krka“ prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (2015.) i popisu endemičnih biljaka T. Nikolića i suradnika u knjizi Endemi u hrvat-skoj flori (2015.). Rubrika „Upravljanje“ sadrži priloge „Rezultati vrednovanja općekorisnih funkcija šuma u NP Krka“, u kojem su prikazani rezultati istraživanja provedenog na području NP „Krka“ koji potvrđuju činjenicu da općeko-risne funkcije šuma predstavljaju okosnicu održivog razvoja, i zanimljiv tekst “Klikni Krku – održi život! Kako vratiti život Krke?”, koji otkri-va kako se u novom mileniju novi „život Krke“ neće sam po sebi i slučajno ostvariti. Rubrika „Prirodna baština” donosi priloge o vegetaciji šuma i šikara i opis lokve Mamutovac. Rubrika „Kulturna baština” donosi prilog o izložbi Bur-num – arheološko blago Krke, održanoj u lip-nju 2016. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, i prilog o nalazima konjske opreme u Burnumu. Rubrika „Događanja” do-nosi vijesti o dvadeset devet događaja u NP „Krka”, među kojima se ističu X. Burnumske Ide, projekt „Zelena knjižnica za zelenu Hrvat-sku“, LEGENDFEST – festival mitova, legendi i priča, izložba fotografija i projekcija filma Krka – tajne podzemlja, izložba Industrijska arhitek-tura na Krki u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, dolazak milijuntog posjetitelja u Park i festival

Okusi Mediteran! na Skradinskom buku. Rubri-ka „Izvješća” donosi priloge o biospeleološko-me monitoringu na području NP “Krka”, moni-toringu rasprostranjenosti orlova na području NP „Krka“ i hidrološkim radovima snimanja dubine korita i brzine vode rijeke Krke. Rubrika „Biološka raznolikost” donosi opis oštrolisne šparoge i ribe dalmatinske gaovice, endemič-ne vrste jadranskog slijeva. U rubrici „Speleo-logija” objavljeni su prilozi o špilji Trogrloj jami, predstavljanju podzemne faune Nacionalnog parka „Krka“ i premijeri filma Krka – tajne pod-zemlja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Rubrika „Galerija” donosi grafike flore i faune i etnokulturne baštine nastale u likovnim radionicama „Taj divni svijet” (2002. – 2004.) i nagrađene radove s likovnog natječaja provedenog 2011. u dječjim vrtićima u Šiben-sko-kninskoj županiji. Rubrika „Povijesna foto-grafija” donosi fotografije Jerolima Marasovića snimljene koncem 19. stoljeća, iz bogate arhi-ve skradinske obitelji Marasović koja se danas čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. U rubrici „Zaštićena područja”, namijenjenoj predstav-ljanju zaštićenih objekata prirode u Republici Hrvatskoj, predstavljena je Javna ustanova Pri-roda Šibensko-kninske županije. U posljednjoj rubrici, „Poezija”, objavljene su haiku pjesme Mladena Bjažića.

I dalje čitajte Buk!

Drago Marguš, glavni urednik

6

6 ZaštitaRazlozi izumiranja ptica grabljivica u NP „Krka“ i mogućnost njihova povratkaPopis endemičnih, ugroženih i strogo zaštićenih vrsta vaskularne flore NP „Krka“

14 UpravljanjeRezultati vrednovanja općekorisnih funkcija šumau NP “Krka”Klikni Krku – održi život! Kako vratiti život Krke?

27 Prirodna baštinaVegetacija šuma i šikaraLokva Mamutovac

36 Kulturna baštinaBurnum – arheološko blago KrkeNalazi konjske opreme iz Burnuma

44 Događanja

• X. Burnumske Ide• Projekt „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“• „Zvuci Krke – The Sounds of the River“• The best of Krka – izložba u Fotoklubu Rijeka• Izložba „Ekološke zavrzlame“• LEGENDFEST – festival mitova, legendi i priča• Izložba fotografija i projekcija filma Krka – tajne

podzemlja• Volonteri u Nacionalnom parku „Krka“ –

Eurodyssee 2016.• Izložba Industrijska arhitektura na Krki u

Tehničkom muzeju Nikola Tesla• Dani svemira u Makarskoj• Noć šišmiša i Bioolimpijada• Dan žaba• 6. susret tradicijskih poljoprivrednih

proizvođača i gospodarstvenika• Eco Heritage Task Force• Startasice u Nacionalnom parku „Krka“• Fotonaponska elektrana• Krkin zeleni stol 2016.

• Program predavanja i edukativnih radionica• Nove staze na srednjem toku Krke• Izložba Industrijska arhitektura na rijeci Krki• Zelena linija• Zelena čistka 2016.• Tour of Croatia 2016.• Milijunti posjetitelj Nacionalnog parka „Krka“• Solarna stabla u NP „Krka“• Festival „Okusi Mediteran!“ na Skradinskom buku

28. svibnja 2016.• Gastronomski kutak – skradinski tingul • Pilot-projekt „Crveni križ u plavom okviru“• Sjekač drvene mase

69 IzvješćaBiospeleološki monitoring na području NP “Krka”Monitoring rasprostranjenosti orlova na području NP „Krka“Hidrološki radovi snimanja dubine korita i brzine vode rijeke Krke

79 Biološka raznolikost

Oštrolisna šparogaDalmatinska gaovica

83 SpeleologijaTrogrla jamaKrka – tajne podzemlja

88 Galerija

Likovni natječaj NP “Krka”Dječja radionica “Taj divni svijet”

90 Povijesna fotografijaFotografska zbirka Marasović – figure

95 Zaštićena područja Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije

104 Poezija OKHaiku za Krku – Fratri, Plovidba, Cukar

Sadržaj

7

8

tinjskih zajednica nižih trofičkih razina upravo na njima najranije vidljiva. Danas se smatraju naj-boljim bioindikatorima zdravlja ekosustava, ali i najugroženijom skupinom ptica, ne samo u Hr-vatskoj, nego i u svijetu. U Hrvatskoj je od 27 vrsta grabljivica do sada izumrlo njih 5, a ugro-ženo ih je 19. Još je prije desetak godina Par-ku predloženo da osnuje Centar za zaštitu ptica grabljivica, koji bi djelovao u okviru zamišljenog budućeg Sustava zaštite i reintrodukcije grablji-vica, u cilju zaustavljanja negativnog trenda sve veće ugroženosti i daljnjeg izumiranja grabljivica u Nacionalnom parku „Krka“, ali i u široj regiji, odnosno sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Nažalost, i ta inicijativa, kao i mnoge slične vezane za za-štitu prirode u Hrvatskoj, nije doživjela svoju ra-zradu i provedbu, pa se stanje populacija ptica grabljivica za većinu vrsta nastavilo pogoršavati, pa je tako suri orao na razini Hrvatske iz statu-sa ugrožene vrste (EN) prešao u status kritično ugrožene vrste (CR), a prugasti su orao i krški sokol posve nestali iz Parka.

Na području koje danas zauzima NP „Krka“ dvije su vrste izumrle prije uspostave Par-ka: crkavica (Neophron percnopterus) i bjelogla-vi sup (Gyps fulvus), dvije poslije toga: prugasti orao (Aquila fasciatus) i krški sokol (Falco biarmi-cus), a jedna je upravo u fazi izumiranja: suri orao (Aquila chrysaetos). Za sivog sokola (Falco pere-grinus) nakon 2004. nije potvrđeno gniježđenje unutar Parka. Sljedeće dvije vrste: sup starješina (Aegypius monachus)i bjelonokta vjetruša (Falco naumanni) izumrli su u bližoj ili široj okolici Par-ka prije nego je uspostavljen.

Crkavica (Neophron percnopterus) u Hr-vatskoj je izumrla vrsta. Nakon 1987. više nije viđena na području naše zemlje. Posljednje gni-

Sustavno istraživanje strukture ornito-faune na području Nacionalnog parka „Krka“ počeli su djelatnici i suradnici Zavoda za orni-tologiju HAZU prije gotovo 30 godina, točnije 1987. Jedan od važnijih rezultata dugogodišnjih istraživanja bila je ornitološka valorizacija, koja je omogućila i prijedlog mjera zaštite i upravljanja Nacionalnim parkom s ciljem očuvanja rijetkih i ugroženih vrsta ptica. Nastavak ornitoloških istraživanja provedenih u razdoblju od 2002. do 2004. omogućio je uvid u promjene u trendovi-ma populacija ptica, a rezultirao je i prvim upo-zorenjem upravi Parka da utječe na to da se pro-mjeni negativni trend prisutan kod rijetkih vrsta ptica grabljivica. Usporedba ukupnog broja vrsta ptica, kao i broja gnjezdarica, s ostalim nacional-nim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj ne daje realnu sliku stvarnog stanja jer se radi o područjima različitog stupnja istraženosti, a i ukupni brojevi vrsta za isti park, u ovom slučaju za NP „Krka“, različito se interpretiraju, zavisno od autora koji provodi analizu: od 239 vrsta s 80 gnjezdarica do 211 vrsta koje uključuju 112 gnjezdarica ili, recentno, za šire područje Parka broj od 225 vrsta. No, bez obzira na ta razilaže-nja, neprijeporna je činjenica da je područje NP „Krka“ i njegove bliže okolice ornitološki važno na nacionalnoj i međunarodnoj razini: zbog toga je to područje uključeno u četrdeset najvažnijih područja za ptice u Republici Hrvatskoj. I Crve-na knjiga ptica Hrvatske uključuje to područje među „najvažnija područja za zaštitu ugroženih vrsta ptica u Hrvatskoj“. Od svih skupina ptica, ptice grabljivice (redovi Accipitriformes i Fal-co niformes) jedan su od najboljih pokazatelja kompleksnosti staništa, odnosno bogatstva bi-oraznolikosti nekog područja, i to zahvaljujući činjenici da se nalaze na vrhu trofičke piramide, pa je svaka promjena u strukturi biljnih i živo-

Razlozi izumiranja ptica grabljivica u NP „Krka“ i mogućnost njihova povratka

ZAŠTITA

9

ježđenje u NP „Krka“ utvrđeno je na stijenama nad Roškim slapom 28. svibnja 1975. Crkavica se prestala gnijezditi u NP „Krka“ prije ili u isto-vrijeme kad je ta vrsta izumrla u NP „Paklenica“, odnosno to se dogodilo između 1976. i 1986.

Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) je, za razliku od crkavice, koja je izumrla u čitavoj Hrvatskoj, pa se više ne viđa ni u preletu, za NP „Krka“sa-mo kao gnjezdarica lokalno izumrla vrsta jer ne samo da još uvijek obitava u drugim dijelovima Hrvatske, negoi redovito prelijeće NP „Krka“, da-kle moguće ga je promatrati u Parku. Bjeloglavi sup je kao gnjezdarica izumro u svim gnjezdiliš-nim područjima u kontinentalnom i priobalnom dijelu Hrvatske, kao i na svim otocima južno od otoka Paga, pa se danas gnijezdi još samo na pet kvarnerskih otoka: Krku, Prviću, Cresu, Plavniku i Pagu. Kolonija supova na stijenama iznad Roš-kog slapa nestala je negdje između 1976. i 1986. godine, a uzrok bi, kao i za crkavicu, najvjero-jatnije moglo biti trovanje, zbog čega je veličina kolonije došla na biološki minimum, pa nakon toga nije više mogla pronaći dovoljno hrane za opstanak na tom području.

nima koji se mogu očitati iz daljine, ustanovilo se da kvarnerski bjeloglavi supovi redovito obilaze sve aktivne, ali i bivše odnosno „izumrle“ koloni-je, i to ne samo u Hrvatskoj, već i one u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Grčkoj, ali i širom Meditera-na. Sup sa satelitskim odašiljačem prelijeće NP „Krka“ nakon obilaska kanjona Paklenice, Zrma-nje, Krupe i Krnjeze. Kanjon Krke prelijeće upra-vo na mjestu nekadašnje kolonije supova kod Roškog slapa.

Police iznad Roškog slapa na kojima su se do 1975. gnijezdili crkavica i bjeloglavi sup

Zahvaljujući GPS satelitskom odašilja-ču koji je 2009. stavljen na jednog bjeloglavog supa, kao i velikom broju opažanja supova obi-lježenih krilnim markerom i obojenim PVC prste-

Narančaste crte pokazuju rute kojima je bjeloglavi sup obi-lježen satelitskim odašiljačem prelijetao NP „Krka“ nakon što je obišao bivše gnjezdilišne kolonije u kanjonima Pakle-nice, Zrmanje, Krupe i Krnjeze

Područje iznad Roškog slapa nekadašnja je gnjezdilišna kolonija bjeloglavih supova; narančasta crta ruta je kojom je sup s odašiljačem recentno preletio tu koloniju

Bjeloglavi sup vrsta je koju bi se uspješno moglo vratiti na njene nekadašnje kolonije u ka-njonu rijeke Krke, odnosno u NP „Krka“. Povratak te vrste olakšao bi ili čak omogućio opstanak su-

BUK

10

rog orla u Parku. Ponovnim naseljavanjem litica iznad Roškog slapa i osiguravanjem stalnih i do-statnih količina hrane, ostvario bi se i preduvjet povratka supa starješine u Hrvatsku.

Riđi škanjac (Buteo rufinus) u dva je na-vrata (u svibnju i lipnju 2015.), tijekom istraživa-nja orlova u NP „Krka“, promatran u lovu. Oba puta taj je odrasli riđi škanjac naposljetku odletio u istom smjeru, što ukazuje na mogućnost gni-ježđenja te vrste unutar Parka ili u njegovoj bli-žoj okolici. Recentno je potvrđeno da se nekoli-ko parova redovito gnijezdi na Livanjskom polju, odnosno da sveukupna gnjezdilišna populacija u Bosni i Hercegovini iznosi 20-40 parova. Nalaz riđeg škanjca unutar NP „Krka“ u doba gniježđe-nja ukazuje na činjenicu da se populacija koja se gnijezdi na Livanjskom polju počela širiti i da su se prvi parovi počeli naseljavati s hrvatske strane Dinare. Nužno je organizirati monitoring riđeg škanjca kako bi se mogla pratiti dinamika njego-va naseljavanja u NP „Krka“, odnosno uspješnost gniježđenja.

Suri orao (Aquila chrysaetos) vrsta je ko-joj konstantno opada brojnost, tako da je u Dal-maciji dovedena na rub istrijebljenja. Slično je i u NP „Krka“: suri orao zabilježen je prilikom svih dosadašnjih ornitoloških istraživanja. U proljeće 2004. pronađeno je i gnijezdo, ali je utvrđena i činjenica da se vjerojatno radi o mužjaku koji održava gnjezdilišni teritorij i dograđuje gnijez-do, ali ne uspijeva formirati par jer nema ženke. Neki autori zaključuju da se vjerojatno radi o za-vršnoj fazi izumiranje te vrste, drugi recentno za-ključuju da je već izumro na području NP „Krka“.

To se ( još) nije dogodilo jer su istraživa-nja provedena 2015. pokazala da je gnijezdo bilo aktivno tijekom prethodnih godina, a dvije činje-nice ukazuju da je u međuvremenu formiran i par: 2014. pronađen je iscrpljeni juvenilni suri orao (prvogodišnji) na području Dubravica (E. Menđušić, usmeno), pa bi se moglo raditi o mla-doj ptici upravo iz tog gnijezda, jer je u gnijezdu

uočena kost koja ukazuje da su roditelji u njemu 2014. othranili mladu pticu. Nažalost, 2015. na tom je gnijezdu ponovno bila samo jedna ptica (ovaj put ženka), a kako su u neposrednoj bli-zini gnijezda žice dalekovoda, koje presijecaju kanjon okomito na smjer leta surog orla u lovu, moguće je da je upravo to razlog stradavanja mužjaka, odnosno, deset godina prije toga, one prethodne ženke.

Odrasli suri orao u lovu u kanjonu Krke, lipanj 2015.

Gnijezdo surog orla, s ostacima kostiju plijena iz prethodne sezone (2014.)

Prugasti orao (Aquila fasciatus) u Parku je tijekom istraživanja 1987. – 1989. promatran sedam puta, zimi i u vrijeme gniježđenja, no gni-jezdo nije pronađeno. U siječnju 2002. i kolovo-

ZAŠTITA

11

zu 2004. zabilježene su pojedinačne ptice u oko-lici Čikole, ali u to vrijeme izgleda da se više nije gnijezdio u Parku. U istraživanjima provedenim 2012. i 2013., kao i u onima koja su provedena 2015., nije zabilježen niti jednom. No, potrebno je provesti sustavna istraživanja da bi se defini-tivno potvrdila ili otklonila tvrdnja da je i ta vrsta orla posve nestala s područja NP „Krka“.

Krški sokol (Falco biarmicus) gnijezdio se u Parku, što prvi puta dokazuje opažanje od 23.5.1968. kad je kod Bilušića buka napao sokola lastavičara (Falco subbuteo). Zabilježen je u vrije-me gniježđenja tijekom istraživanja 20-ak godina kasnije (1987.), ali nakon toga više nikada, pa se ta vrsta smatra izumrlom na području NP „Krka“.

Sup starješina (Aegypius monachus) i Bjelonokta vjetruša (Falco naumanni) vrste su koje su nekad obitavale u okolici područja koje danas zauzima NP „Krka“, ali su u srednjoj Dal-maciji izumrle prije osamdeset ili više godina. No, kako je bjelonokta vjetruša nedavno ponov-no postala gnjezdarica na Kvarneru, moguće je vratiti je i u NP „Krka“, a kod supa starješine pro-ces reintrodukcije morao bi slijediti onaj kojim će se prvo u kanjon Krke naseliti bjeloglavi supovi – tek nakon njihova uspješna naseljavanja može uslijediti reintrodukcija supa starješine.

Gotovo su sva dosadašnja istraživanja ukazala na važnost NP „Krka“ za obitavanje pti-ca grabljivica: prema kvalitativnoj strukturi, za tu je skupinu ptica to područje bilo jedno od naj-važnijih u Hrvatskoj. Za zaštitu prirode, odnosno za zaštitu i stabilnost ukupne populacije neke ugrožene vrste, osobito se važnim smatraju one lokalne populacije koje čine znatan udio (više od 1%) ukupne populacije te vrste u državi. Prema tom osnovnom kriteriju, u valorizaciji nekog po-dručja posebno se izdvajaju vrste kod kojih su lokalne populacije koje obitavaju na tom po-dručju važne za stabilnost ukupne populacije na nacionalnom, europskom ili globalnom nivou ili su čak važne za opstanak cijele vrste. Prema tom

kriteriju, za NP „Krka“ izdvojene su sljedeće vrste grabljivica: suri orao (Aquila chrysaetos), pruga-sti orao (Aquila fasciatus), sivi sokol (Falco pere-girnus) i mali sokol (Falco columbarius). Gnijezde će populacije triju od tih vrsta (surog orla, pru-gastog orla i sivog sokola) važne su za opstanak i stabilnost tih gnjezdarica u Hrvatskoj. Zimujuće populacije malog sokola važne su za opstanak i stabilnost zimujućih populacija te vrste u Hrvat-skoj. Područje NP „Krka“ od iznimne je važnosti za ugrožene vrste ptica grabljivica koje u Parku redovito obitavaju ili su njihove populacije u fazi izumiranja, kao što su suri i prugasti orao, ali to je područje potencijalno važno gnjezdilište i za izumrle vrste, kao što su bjeloglavi sup, crkavica i krški sokol, jer za njih tu još uvijek postoje po-godna staništa u koja se mogu vratiti, a sup se povremeno i viđa nad Parkom. NP „Krka“ jedno je od rijetkih područja u Hrvatskoj u koje je mo-guće vratiti i supa starješinu (Aegypius monac-hus), pa i bjelonoktu vjetrušu (Falco naumanni).

Je li moguća zaštita vrsta ptica grabljivi-ca koje su pred izumiranjem? Postoje li uvjeti za reintrodukciju (tj. repopulaciju ako proces pro-matramo na razini Hrvatske) izumrlih vrsta na područje NP „Krka“ i što je potrebno za to?

1. Potrebno je minimizirati negativni učinak nad-zemnih vodova za prijenos električne energije, modificiranjem vodova potencijalno opasnih za orlove.

2. Potrebno je zamijeniti vjetroelektrane koje su preblizu NP „Krka“ onima koje nisu opasne za krupne ptice grabljivice (prvenstveno orlove i strvinare).

3. Potrebno je uspostaviti hranilište na kojem bi se u kritičnim razdobljima godine osigurala dostatna količina hrane za orlove, ali i privukli bjeloglavi supovi koji redovito nadlijeću Park.

4. Potrebno je upravljanjem staništima povećati broj prirodnog plijena surog i prugastog orla – spaljivanjem šmrike, koja sve više zatvara ne-kad otvorene površine i livade.

BUK

12

5. Potrebno je poticati povratak ekstenzivnog ov-čarstva na područja uz granice i unutar granica Parka.

6. Potrebna je kontrola krivolova vrsta koje su pli-jen orlovima (zečeva, jarebica…), kao i stroga kontrola mogućeg trovanja predatora (čaglje-va, vukova, lisica...), te izuzeće olovne lovačke municije koja se koristi u lovu na divlje svinje, srne i sl., odnosno njena zamjena municijom koja ne sadrži olovne kugle ili olovnu sačmu.

7. Potrebno je uspostaviti zonu zabrane pristupa turistima udijelovima kanjona s aktivnim gni-jezdima onih vrsta o kojima se vodi briga, i to ne samo tijekom razdoblja gniježđenja, kako bi se minimiziralo uznemiravanje.

Što je reintrodukcija i je li moguća?

Reintrodukcija je ponovno prilagođava-nje na život u prirodi jedinki određene životinj-ske vrste nakon njihova puštanja u staništa u ko-jima je ta vrsta nekada obitavala, ali je lokalno izumrla. Životinje se u prirodu puštaju: a) reintro-dukcijom, b) repopulacijom (ojačavanjem posto-jećih populacija puštanjem jedinki iste vrste) i c) introdukcijom u područje u kojem ta vrsta ranije nije obitavala (unosom alohtonih vrsta). Projekti reintrodukcije trebaju se provoditi kadje to nei-zbježna mjera zaštite neke vrste, odnosno kad su iscrpljene sve druge metode zaštite, kad postoji adekvatno stanište za tu vrstu (najbolje unutar nacionalnog parka ili drugog zaštićenog prirod-nog rezervata), kad su faktori koji su uzrokovali izumiranje te vrste prestali djelovati na staništu izabranom za reintrodukciju i kad postoji želja i podrška šire javnosti za spašavanje odabrane vr-ste. Ako nisu zadovoljeni svi navedeni uvjeti, ne treba počinjati projekt reintrodukcije. NP „Krka“ je, uz PP „Velebit“, PP „Učka“ i PP „Biokovo“, jed-no od rijetkih područja u Hrvatskoj gdje se ti preduvjeti mogu, u slučaju izumrlih vrsta ptica grabljivica, uspješno ostvariti.

Na području NP „Krka“ moguća je reintro-dukcija bjeloglavih supova, a zatim i supa starje-šine (koji se nekad gnijezdio na području srednje Dalmacije). Naseljavanje bjeloglavih supova mo-guće je provesti na nekadašnjoj koloniji na po-dručju sjeverno od Roškog slapa. Njihov povratak ne samo da bi znatno povećao atraktivnost Parka pasioniranim promatračima ptica i fotografima, već bi time NP „Krka“ pomogao opstanku te vrste u Hrvatskoj i okolnim zemljama, te tako znatno pridonio ostvarenju svrhe svog postojanja. Mo-guća je i reintrodukcija bjelonokte vjetruše.

Goran Sušić

Napomena: Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima pri-rode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015.

Područje lova surog orla na kojem bi trebalo poduzeti mjere upravljanja staništima koje bi surom orlu omogućile više pli-jena i njegovu lakšu dostupnost

Područje lova surog i prugastog orla zarasta u šmriku (Junipe-rus oxicedrus). Takvim se staništem u svrhu zaštite tih orlova najkvalitetnije upravlja kontroliranim spaljivanjem guste ve-getacije, čime se ujedno olakšava povratak ekstenzivnog ov-čarstva

ZAŠTITA

13

Popis endemičnih, ugroženih i strogo zaštićenih vrsta vaskularne flore NP „Krka“

Na području Nacionalnog parka „Krka“, koje se nalazi na prijelazu iz područja vazdazelene mediteranske u listopadnu submediteransku vegetaciju, veliki broj različitih staništa (sedrenih barijera, većih vodenih staništa s tekućom i stajaćom vodom, stijena, točila, kamenjara i antropogenih staništa) omogućio je razmjerno veliku raznolikost biljnog svijeta. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, u granicama NP „Krka“ raste oko 1 200 samoniklih svojti i podsvojti papratnjača (Pteridophyta) i sjemen-jača (Spermatophyta), što je oko 20% ukupne flore Hrvatske. Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (2015.), Zakonom o zaštiti prirode strogo je zaštićeno 68 biljaka, 31 je uvrštena u neku od kategorija ugroženosti a 30 ih je endemično (tab. 1).

Tablica 1. Zaštićene, ugrožene i endemične vaskularne biljke u NP „Krka“

Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv UgroženostZakon

o zaštiti prirode

Endem

Achnatherum calamagrostis (L.) P. Beauv. planinska hrapavica DD SZAlopecurus rendlei Eig mješinasti repak VU SZAnacamptis pyramidalis (L.) Rich. crvena vratiželja NT SZAstragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bern-hardt) Chater ilirski kozlinac SZ DA

Astragalus muelleri Steud. et Hochst. krčki kozlinac NT SZ DAAurinia sinuata (L.) Griseb. izveruganagromotulja SZ DABeckmannia eruciformis (L.) Host rigastabekmanija CR SZCampanula fenestrellata Feers sp. fenestrellata prozorski zvončić SZ DACardamine adriatica Jar. Kučera, Lihová et Marhold jadranska režuha SZ DACarduus micropterus (Borbás) Teyberssp. micropterus uspravni stričak SZ DACarexd ivisa Huds. razdijeljeni šaš EN SZCarex extensa Gooden. veliki obalni šaš EN SZCarex riparia Curtis obalni šaš VU SZ

Centaurea spinosociliata Seenuss sp. cristata (Bertol.) Dostál krestava zečina SZ DA

Centaurea spinosociliata Seenuss sp. spinosociliata SZ DACephalanthera damasonium (Mill.) Druce bijela naglavica NT SZChaerophyllum coloratum L. obojena krabljica NT SZ DAChouardia litardierei (Breistr.) Speta livadski procjepak NT SZ DACyperus fuscus L. smeđi šilj VU SZCyperus longus L. dugi oštrik VU SZDelphinium peregrinum L. strani veliki kokotić EN SZ

BUK

14

Delphinium staphisagria L. sredozemni veliki kokotić EN SZ

Dianthus carthusianorum L. kartuzijanski karanfil SZDianthus ferrugineus Miller ssp. liburnicus (Bartl.) Tutin liburnijski karanfil SZ DA

Dianthus sylvestris Wulfenin Jacq. ssp. sylvestris šumski karanfil SZDianthus ylvestris Wulfenin Jacq. ssp. tergestinus (Reichenb.) Hayek šumski karanfil SZ DA

Edraianthus tenuifolius (Waldst. et Kit.) A.DC. uskolisno zvonce SZ DAGenis tasericea Wulfen svilenasta žutilovka SZ DAGenis tasylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb. dalmatinska žutilovka SZ DA

Glyceria fluitans (L.) R.Br. plivajuća pirevina VU SZGlyceria plicata (Fr.) Fr. naborana pirevina VU SZHippuris vulgaris L. obični borak EN SZHydrocotyle vulgaris L. obični ljepušak CR SZIris adriatica Trinajstć ex Mitic jadranska perunika NT SZ DAIris illyrica Tomm. ilirska perunika SZ DAIris pseudacorus L. žuta perunika SZLeontodon crispus Vill. ssp. rossianus (Degenet Lengyel) Hayek Rossijev lavlji zub SZ DA

Limodorum abortivum (L.) Sw. ljubičasti šiljorep SZLythrum portula ( L.) D. A. Webb potočni pilićnjak VU SZOnobrychis arenaria (Kit.) DC. ssp. tommasinii (Jord.) Asch. et Graebn.

Tommasinijeva gra-horka SZ DA

Onosma echioides (L.) L. ssp. dalmatica (Scheele) Peruzziet N. G. Passal. dalmatinski oštrolist SZ DA

Ophrys liburnica Devillers et Devillers-Tersch. liburnijska kokošica SZ DAOphrys scolopax Cav. ssp. cornuta (Steven) E.G.Camus roščićasta kokica SZ

Ophrys sphegodes Mill. kokica paučica VU SZOphrys sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) Soó kokica paučica SZOrchis laxiflora Lam. rahlocvjetni kaćun SZOrchis laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnieret Layens rahlocvjetni kaćun VU SZ

Orchis morio L. mali kaćun VU SZOrchis provincialis Balb. ssp. pauciflora (Ten.) Camus finobodljasti kaćun EN SZOrchis purpurea Huds. grimizni kaćun CR SZOrchis quadripunctata Cirillo ex Ten. četverotočkasti kaćun NT SZ

Ornithogalum dalmaticum Speta dalmatinsko ptičje mlijeko SZ DA

Parapholis incurva (L.) C. E. Hubb. svinuti tankorepaš SZPeucedanum coriaceum Rchb. kožasta pukovica SZ DAPolycnemum arvense L. poljska jelica SZPolygonum salicifolium Brouss. ex Willd. vrbolisni dvornik VU SZ

ZAŠTITA

15

Pseudognaphalium luteoalbum (L.) Hilliard et B. L. Burtt

žutkastobijela runolistka SZ

Ranunculus lingua L. veliki žabnjak SZRhamnus intermedius Steud. et Hohst. srednja krkavina SZ DASeseli montanum L. ssp. tommasinii (Rchb. f.) Arcang. Tomasinijevo devesilje SZ DASeseli tomentosum Vis. pustenasto devesilje VU SZ DAStellaria alsine Grimm močvarna mišjakinja SZTanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip. buhač SZ DATrifolium dalmaticum Vis. dalmatinska djetelina SZ DATrifolium resupinatum L. perzijska djetelina VU SZUrtica pilulifera L. loptasta kopriva EN SZVincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr. jadranski lastavičnjak SZ DA

Viola suavis M.Bieb. ssp. adriatica (Freyn) Haesler jadranska ljubica SZ DA

Opis kratica:

(CR – kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – osjetljiva vrsta prema Crvenoj knjizi/popisu, SZ – stro-go zaštićena vrsta i E - endemična vrsta za Republiku Hrvatsku prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13)

Popisu 30 endemičnih biljaka T. Nikolić i suradnici u knjizi Endemi u hrvatskoj flori (2015.) za flo-ru NP „Krka“ navode dodatnih 11 endema (tab. 2). Do sada nije pronađena ni jedna endemična biljka vezana isključivo za područje Parka a većina ih pripada skupini ilirsko-jadranskih endema, koji dolaze i u drugim dijelovima Hrvatskog primorja.

Tablica 2. Popis endema u flori NP „Krka“ (Nikolić i sur., 2015)

Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv

Crocus biflorus Mill. ssp. weldenii (Hoppeet Fürnr.) K. Richt. Weldenov šafran

C. thomasii Ten. Thomasov šafran

Dianthus ciliatus Guss. ssp. ciliatus trepavičavi karanfil

Festuca illyrica Marikgr.-Dann. ilirska vlasulja

*Ophrys dinarica Kranjcev et P. Delforge dinarska kokica

*O. incantata Devillers et Devillers-Tersch. opjevana kokica

O. sphegodes Mill. ssp. tommasinii (Vis.) Soó Tommasinijeva kokica

*O. x flavicans Vis. dalmatinska kokica

Peltaria alliacea Jacq. mrežasta lukica

Rorippa lippizensis (Wulfen) Rchb. raznolisni dragušac

Thymus bracteosus Vis. ex Benth. mekolisna majčina dušica

Drago Mrguš

BUK

16

Rezultati vrednovanja općekorisnih funkcija šuma u NP “Krka”

Uvod i problematika

Utvrđivanje vrijednosti šuma i prostora koji pokrivaju šume otkriva posebnosti koje se ne mogu uspješno vrednovati klasičnim metodama ekonomije ili šumarstva. Često je lakše razumjeti ekonomsku i šumarsku stranu toga pitanja nego-li etičku, jer je ekonomska strana snažnija i razu-mljivija zbog načina na koji se mjeri, dok etička zahtijeva uključivanje vrijednosnih stavova kori-snika. Međutim, ako se vrijednosti utvrđuju bez uključivanja stavova korisnika, vrednovanje neće biti zadovoljavajuće. Esencijalno pitanje u sagleda-vanju ekonomike šumskih resursa jest upravljanje šumskim resursima u duhu potrajnog gospodare-nja, a potječe od poznatog ekonomskog zakona oskudnosti: dobra su ograničena, a želje se čine neograničenima. To je ujedno i temeljni pojam ko-jim se bavi ekonomika šumskih resursa. Dobra su oskudna zato što nema dovoljno šumskih resursa da se proizvedu sva dobra što ih ljudi žele trošiti ili se njima koristiti. S obzirom na to da su šumski re-sursi oskudni, treba učiti kako izabrati najbolje od raspoloživih dobara i usluga šuma, kako vrednova-ti različite šumske proizvode i usluge i tko i kako ta dobra troši ili koristi.

Ekonomika prirodnih resursa očituje se u potrajnom gospodarenju šumama, s naglaskom na općekorisnoj funkciji šuma i asimilatorskoj spo-sobnosti prirodnih resursa. Na temelju toga jasno je da se primjena ekonomike prirodnih resursa očituje u višestrukom značenju šumarstva i u ideji

UPRAVLJANJE

17

o jednakoj važnosti svih funkcija šume, i težnji da se načelo maksimizacije proizvodnje zamijeni na-čelom skladnosti i koordinacije u korištenju svih funkcija šume.

Jedno od glavnih načela ekonomike je oskud-nost resursa. To znači da uvijek kada donosimo od-luku o korištenju jednog resursa na određeni način žrtvujemo mogućnost da ga upotrijebimo na drugi način. Drvo koje proizvodi šuma predstavlja vrlo vri-jednu sirovinu, ali sirovine i energija nisu njeno jedi-no dobro. Šume imaju i niz drugih, dodanih vrijed-nosti koje se danas cijene znatno više od vrijednosti koje daje njena bioproizvodnja. Te su vrijednosti šuma nazvane njihovim općekorisnim funkcijama i u mnogim su zemljama po svojoj važnosti nadma-šile gospodarske funkcije šuma.

Šumarska znanost došla je do zaključka da stabilni šumski ekosustavi s prirodnom strukturom omogućuju maksimalnu proizvodnju općekorisnih funkcija. Težnja čovjeka za što većim uživanjem prirodnih bogatstava često dovodi do prekomjer-nog korištenja općekorisnih dobara. Iz tog je ra-zloga nezamjenjiva uloga općekorisnih funkcija u očuvanju osnovnih parametara životne zajednice i u etičkim obvezama čovjeka prema prirodi. Zato suvremena urbanizacija s pratećim demografskim, socijalnim i drugim promjenama mora u uređenju i korištenju cjelokupnog prostora ozbiljnije valorizi-rati općekorisna dobra kao osnovne komponente zdravog i uravnoteženog čovjekova okoliša. Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu dr-žave i koriste se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o šumama. Zakonom su određeni uvjeti i način gospodarenja šumama i šumskim zemlji-štem kako bi se omogućilo optimalno gospodar-sko iskorištavanje uz istovremenu zaštitu i unapre-đenje svih općekorisnih funkcija. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 43 % ukupnog državnog te-ritorija i zajedno sa šumskim zemljištem čine je-dinstveno šumskogospodarsko područje ukupne površine 2 688 687 ha. Od toga je 77 % šuma u državnom vlasništvu, a 23 % u privatnom.

18

Zaštićeni dijelovi prirode od velikog su inte-resa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu po-sebnu zaštitu. Zaštita prirode ima zadaću očuva-nja rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, životnih zajednica i njihovih biotopa i prvobitnih ekosustava, te poticanje trajno održivog razvoja; sudjeluje u očuvanju, njezi i unapređenju krajobra-znih prostora koji se odlikuju posebnom ljepotom i biodiverzitetom, te im nastoji dati ono značenje koje jedinstvena priroda ove zemlje zaslužuje. Na temelju vizije i strateških ciljeva razvoja Parka, te procjene njegovih bioloških, geomorfoloških, socio ekonomskih i turističkih vrijednosti, razrađe-ne su mjere očuvanja prirodnih vrijednosti i kul-turne baštine na njegovu području. Plan se pro-glašava za razdoblje od deset godina, uz reviziju nakon pet godina. Detalji planiranih aktivnosti u različitim zonama opisani su u pojedinim akcij-skim planovima, koji su sastavni dio Plana uprav-ljanja i podliježu redovitoj reviziji tijekom njihove provedbe. Provedba Plana upravljanja temelji se na transparentnosti i otvorenosti, sudjelovanju jav-nosti, obrazovanju i interpretaciji, partnerstvu, me-đunarodnoj suradnji, akcijskim planovima, praće-nju stanja (monitoringu) i rezultatima znanstvenih istraživanja.

Ekonomsko (monetarno) vrednovanje netr-žišnih ekoloških dobara daleko je od savršenog, posebice ako se određena ekološka dobra pro-cjenjuju zajedno. Ako se zanemari vrednovanje okoliša, određene promjene u njemu ne mogu se niti pratiti, niti predočiti javnosti ili nositeljima politike. Prilikom utvrđivanja ukupne ekonomske vrijednosti (total economic values – TEV) okoliša ili ekoloških dobara treba imati na umu da priroda ima primarnu vrijednost u održavanju cjelokupnog života. Primarne se vrijednosti prirode ne mogu izravno procijeniti. Kako npr. procijeniti vrijednost zraka ako je on uvjet opstanka cjelokupnog živo-ta. Zbog toga se te procjene izostavljaju iz razma-tranja. Uporabna vrijednost okoliša podrazumije-va vrijednost koju ljudi pridaju nekom ekološkom dobru kada im služi u praktične svrhe. Uporabna vrijednost može se mjeriti spremnošću plaćanja

19

za korištenje tog ekološkog resursa. Ukupna eko-nomska (gospodarska) vrijednost okoliša ne od-nosi se samo na vrednovanje sklonosti koje ljudi pokazuju prema uporabnoj vrijednosti okoliša. Osim „izravnog“ korištenja okoliša, ljudi često uži-vaju samo u promatranju okoliša (neposredno ili posredno), tako da ga na određen način koriste, pa se takve vrijednosti mogu uključiti u gospodarsku vrijednost okoliša. Vrijednost postojanja je ta koja se pridaje ekološkom dobru, ali nije ni u kakvoj vezi sa stvarnom ili potencijalnom uporabom do-tičnoga dobra. Na prvi pogled ona može izgledati kao neka neobična kategorija gospodarske (eko-nomske) vrijednosti. Ipak, mnogi se ljudi zalažu za očuvanje tropskih šuma ili kitova iako je gotovo sigurno da oni ni danas ni u budućnosti neće ko-ristiti tu prirodnu vrijednost. Samo postojanje tih vrsta ili ekosustava za njih je vrijednost.

Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) dijele se na društvene ili socijalne i zaštitne ili ekološke. U skupinu socijalnih funkcija spadaju rekreacijska, estetska, zdravstvena i turistička. U skupinu eko-loških funkcija spadaju hidrološka, protuerozijska, klimatska i protuimisijska funkcija šuma, zaštita od lavina, pogledne šume, vjetrobrane šume, šume za zaštitu prometnica, te zaštitna područja i objek-ti. Prema Zakonu o šumama (NN 140/05) šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Repu-bliku Hrvatsku, pa imaju njezinu osobitu zaštitu. U članku 3. Zakona općekorisne funkcije šuma jesu:

• zaštita tla od erozije vodom i vjetrom• uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu te

sprečavanje bujica i visokih vodnih valova• pročišćavanje voda procjeđivanjem kroz

šumsko tlo te opskrba podzemnih tokova i izvorišta pitkom vodom

• povoljni utjecaj na klimu i poljodjelsku djelat-nost

• pročišćavanje onečišćenog zraka• utjecaj na ljepotu krajobraza• stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje• osiguranje prostora za odmor i rekreaciju

20

• uvjetovanje razvoja ekološkoga, lovnog i seoskog turizma

• očuvanje genofonda šumskog drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze

• očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrs-ta, ekosustava i krajobraza

• podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza

• ublažavanje učinka stakleničkih plinova vezivanjem ugljika te obogaćivanje okoliša kisikom

• opća zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološk-og kapitala velike vrijednosti te

• značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.

Općekorisne funkcije šume, prema Pravilniku o utvrđivanja naknade za prenesena i ograničena prava u šumi i šumskom zemljištu, mogu se svr-stati u više kategorija, što je u Pravilniku poštivano kroz obrazac O 16, koji je koncipiran tako da se površina određenog odsjeka upisuje u one kolone kojima on pripada, s tim da zadnja kolona služi za ukupnu uvećanu površinu, koja na kraju daje pro-sječnu ocjenu općekorisne funkcije šuma. Prpić, B. (1992) izradio je metodu vrednovanja općekorisnih funkcija šuma koja se temelji na procjeni kategorije pomoću skale sudova i sustava ocjena, pri čemu se dobivena ocjena množi novčanom vrijednošću gospodarske funkcije šume.

Rezultati

Najvažnija uloga šuma NP a općekorisnog je karaktera jer su uvrštene u tzv. šume posebne namjene. S obzirom na tu specifičnu ulogu šuma, za dobivanje rezultata korišten je anketni upitnik pod nazivom “Analiza općekorisnih funkcija šuma na području NP ‘Krka’“, na hrvatskom i engleskom jeziku. Terenskim radom prikupljeni su podaci di-rektno od ispitanika, pa se mogu odnositi na razli-

čite varijable, kao što su činjenice, stanja, mišljenja, stavovi, osjećaji i sl. Anketa je provedena u svibnju, lipnju i srpnju 2013. godine s ciljem da se dobije što veći uzorak kako bi se bolje utvrdila količina i vrsta općekorisnih funkcija i proizvoda i usluga na području istraživanog poligona. Anketiranje je obuhvatilo 320 ispitanika. Uzorak je obuhvatio do-maće i strane posjetitelje različitih dobnih skupina. Pitanja su koncipirana jednostavno i jasno – njiho-vom formuliranju posvećena je velika pažnja radi što boljih rezultata. Postavljena su tako da traže jasne odgovore bez obzira odgovara li na njih vi-sokoobrazovani stručnjak ili prosječno obrazova-ni posjetitelj. Koncipirana su tako da je mišljenje ispitanika vrednovano ocjenama od 1 do 10 na svako postavljeno pitanje o općekorisnim funkcija-ma šuma. Npr. osmo, najvažnije, pitanje glasilo je: „Utjecaj na očuvanje faune 1_2_3_4_5_6_7_8_9_10.“

Nakon prikupljanja podataka obavljena je nji-hova analiza i obrada. Sve varijable analizirane su uz pomoć deskriptivne statistike: aritmetičke sredine, standardne devijacije, minimuma, medijana i maksi-muma. Procjena signifikantnosti razlike aritmetičkih sredina svakog pojedinog para skupova obavljena je pomoću studentovog t -testa. Statistička obrada

Slika 1. Prikaz frekvencija odgovora na pitanje vezano za kva-litetu prirodnih resursa

podataka napravljena je uz pomoć statističkog ra-čunalnog paketa Statistica. Za izradu rada korišteni su računalni paketi Microsoft Word i Excel.

U uvodnom dijelu upitnika posjetitelji su upitani koliko su zadovoljni viđenim prirodnim re-

UPRAVLJANJE

21

sursima u Prku. Kvalitetu prirodnih resursa većina ispitanika ocijenila je kao odličnu (169) i vrlo dobru (119). Slabiju ocjenu dao je manji broj ispitanika: njih 16 smatra da je kvaliteta prirodnih resursa do-bra, dok jedan ispitanik smatra da je nedovoljna. Pet posjetitelja nije odgovorilo (sl. 1).

Premda objekt ovog istraživanja prema svo-joj kategorizaciji spada u šume posebne namjene, a uz to je još i u nacionalnom parku, rezultati po-tvrđuju pravilo da je upravo na takvim lokacijama kvaliteta prirodnih resursa na najvišoj razini.

Preferencije posjetitelja NP-a prema različi-tim ekološkim funkcijama šuma na njegovu po-dručju prikazane su na slici 2. Prema njihovom mišljenju, šume imaju najveći utjecaj na estetiku krajobraza, zatim na očuvanje faune, te na zaštitu i povećanje kvalitete okoliša, kao što su biorazno-likost i sl. Spomenute općekorisne funkcije šuma posjetitelji su ocijenili visokim ocjenama. Nešto manje važnima smatraju utjecaj na klimu, turizam

1. Utjecaj na vodni režim jezerskog sustava2. Zaštita tla, prometnica i objekata od ero-

zije, bujica i poplava3. Utjecaj šume na klimu4. Rekreativna uloga5. Turistička uloga6. Zdravstvena uloga7. Estetska vrijednost8. Zaštita i povećanje kvalitete okoliša9. Utjecaj na ekološku i poljoprivrednu

proizvodnju10. Utjecaj na očuvanje faune

Slika 3 metodološki se nastavlja na sliku 2 a preferencija posjetitelja razvrstana je na domaće i strane posjetitelje. Za pet općekorisnih funkcija šuma strani posjetitelji dali su veću ocjenu od do-maćih, a kod jedne funkcije (utjecaja na ekološku i poljoprivrednu proizvodnju) njihovi su odgovori jednaki. Rezultati ukazuju na to da nema statistički značajne razlike u preferenciji općekorisnih funkci-ja šuma između domaćih i stranih turista.

Zaključak

Multifunkcionalnost okoliša i velika ekološ-ka i socijalna vrijednost odavna su prepoznatljive uloge mediteranskih šuma u cijeloj regiji. Danas mediteranske šume nisu samo proizvođači drv-

Slika 2. Prikaz općekorisnih funkcija šuma prema mišljenju posjetitelja

i zdravstvenu funkciju. Najmanje važnima smatraju rekreacijsku funkciju, utjecaj na vodni režim i utje-caj na ekološku i poljoprivrednu proizvodnju.

Prilikom ispunjavanja anketnog upitnika po-sjetitelji su odgovarali na sljedeća pitanja i rangirali odgovore od 1 do 10.

Slika 3. Prikaz općekorisnih funkcija šuma prema mišljenju domaćih i stranih posjetitelja

BUK

22

nih šumskih proizvoda, već imaju važnu ulogu i u proizvodnji nedrvnih šumskih proizvoda zbog svojih općekorisnih funkcija. Procijenjena ukupna ekonomska vrijednost šuma u mediteranskoj regiji kao cjelini iznosi oko 133 US $ po hektaru šume. Prosječna ukupna ekonomska vrijednost u zemlja-ma na sjeveru Mediterana (173 US $/ha) znatno je veća od one u zemljama na jugu (70 US $/ha) i istoku (oko 48 US $/ha) Mediterana.

Mediteranske šume proizvode godišnju vri-jednost od oko 63 US $ po stanovniku za ljude koji žive na tom području. Prosječne vrijednosti veće su u zemljama na sjeveru (oko 90 US $ po stanovniku) nego u onim na istoku (14 US $ po stanovniku) i jugu (9 US $ po stanovniku). Velike razlike izme-đu procjena za zemlje na sjeveru i procjena za ze-mlje na jugu odnosno istoku Mediterana rezultat su kako većih šumskih površina na sjeveru, tako i kvalitetnijeg gospodarenja tim površinama, te po-voljnih klimatskih uvjeta i nižih stupnjeva degrada-cije na tom području. Također, procjene su manje zastupljene i slabije u zemljama na jugu i istoku u usporedbi sa zemljama na sjeveru Mediterana. Vrijednost primarne uporabe pridonosi oko 70 % od procijenjene ukupne gospodarske vrijednosti za Mediteran, dok vrijednost sekundarne uporabe i ukupna neuporabna vrijednost pridonose oko 15 % svaka. To je uglavnom tako zbog toga što je vri-jednost primarne uporabe mnogo jednostavnija za mjerenje i jer su podaci lako dostupni. Poteškoće u procjenama znatno se povećavaju kada se prijeđe na vrijednost sekundarne uporabe i ukupnu neu-porabnu vrijednost.

Na temelju provedenog istraživanja, a prema mišljenju posjetitelja, šume imaju najveći utjecaj na estetiku krajobraza, zatim na očuvanje faune, te na zaštitu i povećanje kvalitete okoliša, kao što su bioraznolikost i sl. Analizirane općekorisne funkci-je šuma posjetitelji su ocijenili visokim ocjenama. Nešto manje važnima smatraju utjecaj na klimu, turizam i zdravstvenu funkciju. Najmanje važnima smatraju rekreacijsku i vodozaštitnu ulogu kao, i utjecaj na ekološku i poljoprivrednu proizvodnju.

Rezultati istraživanja provedenog na po-dručju NP „Krka“ potvrđuju činjenicu da općeko-risne funkcije šuma predstavljaju okosnicu održi-vog razvoja analiziranog zaštićenog područja, koje svojim atrakcijama i fenomenima privlači do mili-jun posjetitelja godišnje. Iako šuma ne predstav-lja temeljni fenomen ovoga parka, jasno je da bez nastavka provođenja akcijskih planova i aktivnosti vezanih za zaštitu šuma nije moguće razvijati sveo-buhvatnu turističku ponudu baziranu na održivom gospodarenju i očuvanom biodiverzitetu flore i fa-une ovoga područja.

Stjepan Posavec, Karlo Beljan i Natalija Cvjetković

Napomena: Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim područjima priro-de u Republici Hrvatskoj: aktivna zaštita i održivo uprav-ljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015.

Slika 4. Prikaz raspršenosti preferencije općekorisne funkcije šuma

UPRAVLJANJE

23

Klikni Krku – održi život! Kako vratiti život Krke?

Klikanje za životom Krke!

Kako uz Krku ostvariti život s više svrhe i smisla, koji ispunjava sve aspekte ljudskog bivstvo-vanja, sveukupnost ljudskih potreba, želja, motiva, očekivanja i žudnje za višim, boljim, vrjednijim, tra-jnijim, sretnijim. Sve ono što čini ličnost, individual-nost i osobnost gostiju NP „Krka“, ali i zaposlenika i lokalnih stanovnika, mora biti u središtu market-inškog promatranja menadžmenta NP „Krka“, vod-stava općina i gradova uz Krku, njihove energije i ambicija i želje da uz očuvanje Parka poboljšavaju doživljaje gostiju i zadovoljstvo zaposlenika, ali i da održe tradicijsku kulturu lokalnog stanovništva.

Pored stvarnih fizičkih, racionalnih, emocio-nalnih i duhovnih potreba i želja gostiju, i njihova zadovoljavanja na što višoj razini, te zaposlenika i lokalnih stanovnika, važno je da menadžment posveti pažnju simboličnom i virtualnom komuni-ciranju, te miljeu u kojem “globalno selo” živi.

Na važnost simbolike u životu čovjeka up-ućuje prvi simbol u povijesti kršćanske civilizaci-je, onaj što ga je Jahve utisnuo na Kajina. Riječ je, naravno, o križu. U znaku križa oduvijek se razvi-jaju vjerski osjećaji i kultura kršćanske vjere. To je prava pouka kako, uz ime, znak i osnovnu kršćan-sku poruku, treba graditi brendove Krke i vezati osjećaje i emocije gostiju, zaposlenika i stanovnika za sjajne doživljaje i „brend Krke”.

Kako Krku, njene pritoke, izvore i tokove, njene krajolike i život preostalih stanovnika učiniti ekološki i životno održivim? Kako to ostvariti bez osmišljavanja i razvijanja gospodarskih aktivno-sti, bez turizma osobitih doživljaja i bez „Krkine ekonomije sjajnih doživljaja”? „Ekonomiju sjajnih

24

doživljaja“ uvijek treba graditi na darovima: prirode, materijalne i duhovne kulture, na ugostiteljskoj i trgovačkoj ponudi, te na gostinskoj kulturi, tradi-cionalnom ugođaju, gostoprimstvu i gostoljublju domaćina. U „Krkinoj ekonomiji sjajnih doživljaja” bitno je da se ostvari oduševljenje gostiju – izvrsni doživljaji gostiju, ali i visoko zadovoljstvo zaposle-nika i stanovnika „Krke”, te prepoznatljivost, ugled, vrijednost i konkurentnost „Krke” – sjajni doživlja-jni „brend Krke”.

Kliktanje u „globalnom selu“!

Kuda ideš „Krko“ danas? Kuda ideš svijete, ti veliko „globalno selo“, u 3. mileniju? Što tebi „selo“ danas radimo, a što bismo trebali raditi? Zašto se tako malo, slabo i rijetko „kliče“ i „vrišti“ pred toli-kim opasnostima i izazovima novog vijeka i novog milenija?

Zašto kliče Hans Jochim Schellnhuber, vodeći svjetski klimatolog, savjetnik pape Franje za kli-matske promjene? „Ako se nastavi kao dosad (…) naš će planet biti posve transformiran i nemoguć za život mnogim ljudima“.

Koliko Naomi Klein opominje: „Ako nastavi-mo sadašnjim putem. (…) Veliki gradovi vjerojatno će potonuti, mora će progutati drevne civilizacije (…) za takvu budućnost, nije potrebno učiniti ništa. (…) samo nastavimo činiti što činimo sada (…)“

Tužna je mlada majka Indijanka, Melachrini Liakou, zbog svoga neopisivo lijepog dijela svije-ta, koji ugrožavaju naftne kompanije, kada govori: „Ja sam dio zemlje. Poštujem je, volim je. (…) Želim ovdje živjeti ove godine, sljedeće godine i onda je predati naraštajima koji dolaze.“

Bune se i demonstriraju građani Venecije: „Dosta nam je turista!“ U potpunosti prilagođena turistima koji su dobrodošli u Veneciju, ali u broju prilagođenom kapacitetima Venecije. Građani se bune, viču, vriskaju i žale se: „Nitko više ne pita, niti je koga briga kako nam je!“ Broj im se brzo sma-

25

njuje: 1951. bilo ih je 175000, 1996. svega 70000, danas ih je ispod 55000.

Kliču „Krkaši“ – stanovnici Krke i njenog por-ječja: čemu čudesna ljepota „Krke“ ako je za niko-ga? Čemu čari njenih slapova bez života i ljubavi njenih vjekovnih stanovnika? Čemu priče, legende, pjesme bez srca onih koji su ih živjeli? Čemu srca bez topline doma i duha domaćica i domaćina? Kakav je duh bez perspektive ljepote života i etične strasti? Gdje je iskonski osjećaj ljubavi prema ne-opisivoj divoti „Krke“, njenim izvorima, slapovima, jezerima, biljnom i životinjskom svijetu, utvrdama, svetištima, brižnim ljudima, bez staza i vidikovaca koji povezuju ljude s Krkom i njenom okolinom još od slavnih predaka: Liburna, Delmata, rimskih legi-ja, vojskovođa, careva, srednjovjekovnih knezova i hrvatskih velikaša, do danas stanovništvom osiro-mašene Krke.

„Klikni Krku – održi život!“ vrisak je to na-jveće boli za gubitkom života! Krik je to za ljepo-tom života na Krki i uz nju, za njenim stanovnicima, stadima ovaca, koza i goveda, jatima ptica pjevica i grabljivica, zečevima, lisicama…, što su nestali ili će nestati.

Zašto klikati i vriskati za „životom“ u nesta-janju? Zašto je potrebna velika, prodorna vika, vriskanje do boli? Božanska etika i svemirski zakoni opstanka kazuju da je u životu najvažnija ljubav, brižnost, služenje i pomaganje drugima, a naroči-to potrebitim stanovnicima „Krke“. Danas je nužna strastvena ljubav i aktivnost da se održi život, koji je izložen opasnosti. Ljubav prema drugima „božans-kom čovjeku“ donosi više zadovoljstva, unutarnjeg sklada i mira od bilo čega drugoga.

Kako prodajom „doživljaja“ vratiti život Krke!

Medicina je 1978. službeno uspostavila ho-listički (cjeloviti) – tjelesni, racionalni, emocionalni i duhovni – pristup u liječenju bolesnika. Ljudski or-ganizam kao cjelina nešto je bitno drugačije i više negoli puki zbroj svih njegovih dijelova. Čovjekov

26

duh spaja fizičku, psihološku, mentalnu i emocio-nalnu dimenziju života. Kakve su emocije i duh čovjeka bez domovine, najljepšeg i najdražeg rod-nog kraja, koji su voljeli i poštovali svi preci? Iako se živjelo u materijalnoj oskudici, svoju zemlju, kuće, a naročito cijela domaćinstva, preci nikada nisu prodavali, gotovo uvijek su ih ostavljali u naslijeđe sinovima, unucima, najbližima – svojim korijenima.

I naši su preci poštovali domovinu, voljeli je i odnosili se prema njoj kao prema svom životu, životu svojih majki i očeva, svojih obitelji. Razmje-njivali su naši preci svoje proizvode i usluge, me-đusobno i s drugima, i tako ekonomski opstajali. Znali su oni njegovati gostinsku kulturu primanja, čašćenja i ispraćaja svojih osobnih i poslovnih pri-jatelja i partnera. Znali su naši preci kolika je moć biblijskog načela: „Primati, častiti i ljubiti gosta kao Krista!“ Mudriji su ga redovito koristili.

„Klikni Krku – održi život!“ Radi razmjene s gostima, važno je održati ljepotu prirode i ljudskog života. To svakako trebaju raditi ljudi koji su još tu uz Krku, radi sebe i ekonomije svojeg domaćinstva. Suvremeni životi ekonomija znatno su složeniji, a svakodnevno se odvijaju dvojako: virtualno i stvar-no (realno), materijalno i duhovno. Bez gospodar-skog razvoja, bez nove ekonomije doživljaja i pri-hoda od prodanih doživljaja nužnih za život, nema ni opstanka, ni produženja života Krke.

Suvremeni svijet, danas je toliko razvijen, tehnički i tehnološki, da svuda stvara viškove go-tovo svega. Danas nije problem proizvesti bilo što – veliki je problem kako proizvedeno prodati i još naplatiti. Zato je danas temeljni problem za svakog poduzetnika što i za koga proizvoditi, da bi svoj proizvod poznatom kupcu mogao prodavati.

Prodaja kroz turizam, na turističkom tržištu, šansa je za one zemlje, regije, krajeve koji imaju prirodne ljepote, materijalnu i duhovnu kulturu, koji razvijaju ugostiteljstvo i trgovinu, koji edu-ciraju gostoprimljive i gostoljubive domaćine. U svemu tome trebaju kompetentni stručnjaci i pravi marketing, koji osmišljava, kreira i miksa destinacij-ske „pakete ponude“, te ih prodaje kao „robu sjaj-

27

nih doživljaja“ – „sjajne doživljaje Krke“, brendove „Krke“.

Ovdje se danas nameće jednostavno pitanje: što od svega toga danas „Krka“ objektivno ima, a što nema? Ima „Krka“, prirodne ljepote, nezabo-ravljenu kulturu života sela i gradova, strateško opredjeljenje i usmjerenje za korištenje objektiv-no danih turističkih i gospodarskih mogućnosti. Nema marketinški osmišljenu „ekonomiju doživ-ljaja“ i prodaju „sjajnih doživljaja“ kao robe namije-njene tržišnoj utakmici na „globalnom turističkom tržištu“, virtualno i stvarno. Za tu misiju, za razmje-nu na turističkom tržištu, „Krku“ treba pripremiti, treba osmisliti „sjajne doživljaje“, kreirati ih, „dove-sti“ na turističko tržište među svjetske „ajkule“, ne bilo kako, već strastveno, uzbudljivo, informativno i, iznad svega, zabavno – infozabavno.

„Prodavati je ljudski.“ I brinuti se za bolju budućnost života na „darovima Krke“ je ljudski!

Svako stvaranje započinje brigom i ljubav-lju, a stvaranje sjajnih doživljaja velikom brigom i velikom ljubavi, velikom strašću. I za „život Krke“ potrebna je velika strast „Krkinih“ kreatora i stvara-laca. Strast uvijek budi emocije kreatora dok osmi-šljavaju i kreiraju smisleniji svijet – sjajne doživljaje, „sjajni život Krke“, još ljepšu rijeku i pritoke, sela i gradove, pristupačnije utvrde i slapove, srdačnije zaposlenike i stanovnike „Krke“.

U stvaranju sjajnog svijeta „Krke“– odušev-ljenja „Krkom“, voljom i željom, mogu i trebaju sudjelovati gosti, zaposlenici, stanovnici, poslovni partneri, djeca, đaci, studenti, profesori, radnici, menadžeri, umjetnici, političari… svi: stvaraoci i ko-risnici.

Strast je potrebna u procesima istraživa-nja, kreiranja i provođenja „paketa“ ponude koji omogućuju da „Krka“ funkcionira na ljepši način, da pruža bolji život domaćinima i sjajne doživljaje gostima, prijateljima, poznanicima, svim posjetite-

28

ljima. Potrebna je strast domaćina prema načinu na koji unapređuje živote svojih gostiju, kako ih dočekuje, poslužuje i ispraća, strast u svemu ono-me čime se bavi i onome što osjeća prema dragim gostima.

Vizija, misija i strategija „života Krke“ trebaju omogućiti ugodno druženje i stvaranje prijateljstva radi doživljaja oduševljenja „Krkom“, te lojalnosti gostiju i njihova ponovnog dolaska i dovođenja novih posjetitelja.

„Krkinom životu“ trebaju pravi, veliki vođe – pravi lideri s velikom strašću za okupljanje i potica-nje kreativnih ljudiradi bolje budućnosti, iskustva ugodnog druženja i „sjajnih doživljaja Krke“.

Hrabri sudanašnji stanovnici „Krke“! Čuvari su to djedovine, prijatelji, partneri, ljubitelji, krea-tori, graditelji „preostalog života Krke“. Njihovim idejama, pričama iiskustvu potrebni su stručni ra-dovi, poduzetnički projekti, kojima će se oživjeti i prodavati „darovi darovite Krke”. Sve ono što se gostima može ponuditi, s čime će se susretati a što će im omogućiti sjajne doživljaje za pamćenje predstavlja „darove Krke“. Radi bolje budućnosti „stanovnika Krke“, „ljudski je prodavati“:

1. „Darove prirode” – rajske izvore, vilinske i an-đeoske tokove, bistru rijeku i pritoke, krasne slapove, brzace, jezera, otoke, usjeke, strme grede, zelene livade, hrastove, grabove, boro-ve, šume, špilje, podzemne kanale, biljno i ži-votinjsko carstvo…

2. „Darove materijalne kulture” – ostavštinu pre-daka, prošlosti, tradicije – stambene i gospo-darske zgrade, zaseoke, tvornice, kapele, cr-kve, samostane, manastire, amfiteatre, utvrde, dvorce, spomenike, lugarnice, ceste, putove, šetnice, mostove... oruđe, oružje, pribor, nova-ca, nakit...

3. „Duhovne darove” svojih predaka i suvremeni-ka – legende, bajke, poslovice, priče, pjesme, romane, drame, slike, umjetnine... o životu vladara, careva, kraljeva, knezova, feudalaca, svećenika, časnika, časnih sestara, vjernika, za-

vjetnika, hodočasnika, kapitalista, robova, kme-tova, najamnika, seljaka, mlinara, vrtlara, zadru-gara, lugara, čobana, vojnika, putnika, lutalica, prosjaka, anđela, vila i vilenjaka, vodiča, vozača, zabavljača, animatora, pratitelja, ...

4. „Darove ugostiteljstva i trgovine” – ugodne prostore, ambijente za druženje uz kavu, piće, marende, ručkove i večere na tradicijski način, atraktivno uz pjesme, kola, plesove i dr.

5. „Darove gostoprimstva i gostoljublja” svih do-maćina od dolaska do odlaska gostiju – ljudski je radosno primati i ispraćati, častiti, služiti, pa i po biblijskom načelu ljubiti goste.

„Klikni Krku – održi život“ poziv je za opsta-nak i napredak života stanovnika i povratnika uz Krku. To je stvar razumnog i svjesnog izbora nade, da se stvore bolji uvjeti za život uz Krku i pritoke. To će biti naporan proces, poput upornog guranja teškog zamašnjaka uz brdo. Za guranje su potreb-ni strastveni ljudi, izvrsni, gotovo fanatični vođe s velikom brigom za „život Krke“.

Uspjehu su prijeko potrebne ambicije, op-timizam i pozitivna energija „Krkaša“ da postignu izvrsne rezultate, da pruže sjajne doživljaje. Stra-teškim promišljanjem, operativnim djelovanjem i upornim „klikanjem“ bit će moguće ostvariti i odr-žati realni „život Krke“

Zaključno: Krka trećeg milenija čeka svo-je „klikaše“ i stvaratelje. Novi „život Krke“ neće se sam po sebi i slučajno ostvariti. Izbor pravog „života Krke“ u sadašnjosti najbolje mogu ponuditi mudri i maštoviti umovi i poduzetnici, strastvenom voljom, stvaralačkom odlučnošću, aktivnim radom i talen-tom. Staze budućnosti za plemeniti “život Krke“ mo-raju se stalno osmišljavati, graditi, unapređivati, kao što to s velikom ljubavi radi sav napredni svijet. I zato, u nadi za budućnost „sjajnih doživljaja Krke“, još jednom: „Klikni Krku – održi život!“

Petar Gardijan

UPRAVLJANJE

29

Vegetacija šuma i šikara

Iako šume ne zauzimaju velike površine u Nacionalnom parku “Krka”, iznimno su važne za cjelovit doživljaj krajobraza. Tri su prirodne šumske zajednice koje prevladavaju na području Parka: mješovite šume medunca i bijeloga gra-ba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939), mješovite šume crnike i crnoga jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić 1958) i šume crnoga graba s jesenskom šašikom (Seslerio-Ostryetum).

Najraširenija je zajednica hrasta medun-ca i bijeloga graba iako je zbog stoljetnog isko-rištavanja i paljenja radi ispaše blaga najčešće razvijena u obliku niskih šuma ili šikara, a vi-soka šuma je rijetka. U flornom sastavu u ovoj šumskoj zajednici, od drveća i grmlja u njoj se ističu bijeli grab (Carpinus orientalis), hrast me-dunac (Quercus pubescens), crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acermonspes sulanum), pucali-na (Colutea arborescens), rašeljka (Prunus ma-haleb), trnina (Prunus spinosa), drača (Paliurus spina-christi), grašar (Coronillaem eroides), sm-rdljika (Pistacia terebinthus) i sl. U sloju prizem-nog rašća česte su primorska šparoga (Aspar-agus acutifolius), veprina (Ruscus acutifolius), tetivka (Smilax aspera), velika crvena djetelina (Trifolium rubens), plemenita pavitina (Clematis flammula), jesenska šašika (Sesleria autumna-lis), perasta kostrika (Brachypodium pinnatum), rutava ljubica (Viola hirta), primorska oštrica (Dactylis hispanica) i sl.

Na obroncima južne ekspozicije razvije-na je zajednica mješovite šume crnike i crnoga jasena. Ta mješovita listopadno-zimzelena šum-ska zajednica zauzima malu površinu, najčešće u obliku guste, visoke makije, a rijetko u obliku visoke šume. Lijepe šumske sastojine nalaze se na lokalitetima Mačkovica i Obla glava, na koji-ma se nalaze stara stabla hrasta crnike potpuno zatvorenog sklopa. U flornom sastavu u ovoj

šumskoj zajednici, od drveća i grmlja ističu se cr-nika (Quercus ilex), crni jasen (Fraxinus ornus), ve-liki vrijes (Erica arborea), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus) i vazdazelena krkavina (Rhamnus alaternus), a na otvorenijim staništima ponegdje i vlasnati bušin (Cistus incanus subsp. incanus). U sloju prizemnog rašća često se nalaze šparožina (Asparagus acutifolius), veprina (Rus-cus aculeatus), broćika (Rubia peregrina), dvornik (Dorycnium hirsutum) i kostrika (Brachypodium ramosum), a u degradacijskom stadiju makije i neke povijuše: kozokrvina (Lonicera implexa), te-tivika (Smilax aspera), bljušt (Tamus communis), plemenita pavitina (Clematis flammula) i sl.

Na riječnim obalama, s obiljem vlage u zraku i tlu, na malim fragmentarnim površinama nalaze se poplavne i vlažne šume razreda Sali-cetea purpureae Moor 1958 i Alnetea glutinosae Br.-Bl. et Tx. 1943, slične kontinentalnim nizinskim poplavnim šumama, ali s primjesom mediteran-skih i submediteranskih elemenata.U flornom sastavu u ovoj šumskoj zajednici, od drveća, uz različtevrste vrba (Salix alba, S. cinerea, S. fragilis, S. purpurea), nalaze se crna joha (Alnus glutinosa), crna i bijela topola (Populus nigra i Populus alba) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia subsp. oxy-carpa). U sloju prizemnog rašća česti su močvarna žuta perunika (Iris pseudacorus) i veliki šaš (Carex pendula), a nalaze se i termofilne vrste suših sta-ništa, kao što su smokva (Ficus carica), primorski kozlac (Arum italicum), pajasen (Ailanthus glandu-losa), crni grab (Ostrya carpinifolia), dvije vrste pa-vitina (Clematis flammula i Clematis viticella) i sl.

Na strmim liticama kanjona rijeke Kr-kenalaze se i zasađene kulture četinjača. Osim manjih površina pod čempresom (Cupresus sempervirens), najrašireniji je alepski bor (Pinus halepensis), koji se sam spontano širi i zauzima opožarene površine, ali i područja koja su nekada pokrivali pseudogarizi i submediteranske kame-njare. U starijim šumama alepskog bora razvio se bogat sloj autohtonog grmlja i prizemnog rašća, dok su mlađe kulture, nastale spontanim širenjem, uglavnom vrlo guste pa je pod njima vrlo rijetko razvijena ikakva vegetacija.

PRIRODNA BAŠTINA

30

Na području sječom degradiranih šuma hrasta medunca i bijeloga graba razvijene su otvo-rene niske šikare, uglavnom zajednice šibljaka dra-če (Paliuretum spinae-christi). U toj zajednici pre-vladava trnoviti grm drača (Paliurus spina christi), a česti su grmovi srednja krkavina (Rhamnus inter-media), smrdljika (Pistacia terebinthus), primorska šmrika (Juniperus oxycedrus) i bijela metla (Osyris alba). U sloju niskog rašća javljaju se brojne vrste trava, kao npr. smilica (Koeleri asplendens), perasta kostrika (Brachypodium pinnatum), kršin (Chryso-pogon gryllus), uspravni ovsik (Bromus erectus) te mnoge druge biljne vrste.

Drago Marguš

Pucalina (Colutea arborescens)

Bijeli grab (Carpinus orientalis)

31

Hrast medunac (Quercus pubescens)

Veprina (Ruscus acutifolius)

Drača (Paliurus spina-christi)

32

Kozlac (Arum italicum)

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia)

Primorska šparoga (Asparagus acutifolius)

33

Tetivka (Smilax aspera)

Rašeljka (Prunus mahaleb)

Smrdljika (Pistacia therebinthus)

34

Lokva Mamutovac

Lokve su plitke, visokoproduktivne (eutrofne) stajačice prirodnog, poluprirodnog ili umjetnog podrijetla. Prirodne lokve nastale su nakupljanjem vode na nepropusnoj podlozi a njihov izgled i izdašnost odraz su geoloških, hidroloških i klimatskih karakteristika. Polupri-rodne i/ili umjetne lokve nastale su ljudskim radom. Neovisno o podrijetlu, neke su lokve stalne i cijelu godinu zadržavaju vodu, a neke su periodične pa u toplom dijelu godine uglav-nom (ovisno o oborinama) presušuju. Prema ekološkim značajkama jako se razlikuju, ovisno o količini vode, fizikalno-kemijskim karakteri-stikama, gaženju, gnojenju (kada služe kao po-jilište stoke) i načinu korištenja.

Lokva Mamutovac nalazi se izvan Naci-onalnog parka „Krka“, u blizini zaseoka Donji Mudrinići. To je prirodna povremena lokva u kojoj se voda zadržava gotovo tijekom cijele godine (presuši za vrućih ljeta bez oborina). Lokva je u dobrom stanju, u njoj nisu primi-jećene strane invazivne vrste i još se koristi za napajanje stoke.

Od životinja, u lokvi obitavaju velika ze-lena žaba (Rana ridibunda) i bjelouška (Natrix natrix). Od biljaka, pronađena je rijetka vrsta hrvatske flore, Damasonium polyspermum, globalno osjetljiva vrsta, rasprostranjena is-

PRIRODNA BAŠTINA

35

Skupina Znanstveni naziv Hrvatski naziv Kategorija ugroženosti

Zakonska zaštita

Vodozemci Rana ridibunda velika zelena žaba Z

Gmazovi Natrix natrix bjelouška Z

Flora Alopecurus sp. mišji repak

Damasonium polyspermum DD SZ

Medicago orbicularis okruglasta vija

Phragmites australis trska

Plantago major ssp. intermedia veliki trputac

Polygonum aviculare ptičji dvornik

Polygonum persicaria pjegasti dvornik

Rorippa sylvestris šumski grbak

Rubus sp. kupina

Thymus sp.

Trifolium fragiferum jagodasta djetelina

Tablica 1. Popis zabilježenih vrsta (DD – nedovoljno poznata vrsta, SZ – strogo zaštićena vrsta; Z – zaštićena)

36

ključivo na Mediteranu, u plitkim slatkovod-nim stajaćicama s velikim promjenama razine vode.

Lokva Mamutovac dio je Ekološke mreže Hrvatske (NATURA 200 – oznaka HR2001492) pod nazivom Bunari. Prema Direktivi o stani-štima, pripada prioritetnom stanišnom tipu 3170 *Mediteranske povremene lokve. Iako joj je površina svega 802 m2, izuzetno je važna jer je jedno od tri poznata ugrožena staništa biljke Damasonium polyspermum. Vrsta je u Hrvatskoj prvi put zabilježena 1994. godine u Jezerima na otoku Murteru. Godine 2011. ot-krivena je i 2012. potvrđena na lokvi Bunari, a 2014. pronađena je na području Vranskog je-zera. Vrsta je globalno procijenjena kao osjet-ljiva (VU). Na nacionalnoj razini nema dovoljno podataka, pa je označena kao nedovoljno po-znata (DD). Noviji nalazi i istraživanja ukazuju da je ugrožena (EN) do kritično ugrožena (CR) vrsta.

Zbog rijetkih nalazišta i vrlo specifičnih ekoloških zahtjeva vrste, JU „NP Krka“ u svoj Godišnji program zaštite, održavanja, očuva-nja, promicanja i korištenja Nacionalnog Parka „Krka“ za 2017. uvrstila je i istraživanje flore i faune lokve Mamutovac (Bunari), s posebnim naglaskom na vrstu Damasonium polysper-mum, s ciljem izrade plana upravljanja radi njezina očuvanja.

Drago Marguš

37

38

Burnum – arheološko blago Krke

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu u suradnji s JU „NP Krka“ i Gradskim mu-zejom Drniš priredila je izložbu Burnum – arheo-loško blago Krke, koja je otvorena 7. lipnja 2016. godine u predvorju Knjižnice. Svečanom otvorenju nazočili su dr. sc. Mario Šiljeg, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode, i veleposlanik Republike Italije u Republici Hrvatskoj NJ. E. Adriano Chiodi Cianfarani.

Izložba sadrži presjek istraživanja arheo-loškog lokaliteta Burnum od početka 20. stoljeća do danas: izvorne rukotvorine, poput oružja, oru-đa, nakita i predmeta za svakodnevnu uporabu, i bogatu zbirku znanstvenih radova, monografija i tematskih članaka iz fonda NSK.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Tatijana Petrić na svečanom je otvorenju izložbe istaknula da joj je izuzetno drago da se izložba Burnum – arheološko blago Krke pred-stavlja u NSK, hramu hrvatske kulture, a posebno joj je zadovoljstvo što je NSK tom prilikom domaćin uglednim znanstvenicima, doajenima hrvatske an-tičke arheologije, koji su govorili o izložbi i o knjizi The Burnum Archaeological Collection.

O lokalitetu i njegovu značaju govorili su akademik Nenad Cambj i prof. dr. sc. Marin Zani-nović, koji je ujedno predstavio englesko izdanje monografije o burnumskoj zbirci The Burnum Ar-chaeological Collection, objavljenoj u nakladi JU „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš.

U sklopu izložbe prikazana je reprezenta-tivna skupina artefakata iz arheološke zbirke u Eko kampusu Puljane. Od vrjednijih izložaka, posjeti-teljima su predstavljeni staklena perla s prikazom Gorgone iz 1. stoljeća (Sirija/Libanon), valjkasti

KULTURNA BAŠTINA

39

pečat od slonovače koji je služio za ovjeru doku-menata rimske XI. legije i denar Marka Antonija iz 32./31. godine prije Krista, kao i brojni zanimljivi predmeti i relikti s toga vrijednog arheološkog na-lazišta. Po prvi put javnosti je predstavljen i virtu-alni ormar, najaktivniji dio novog dijela arheološke zbirke u Eko kampusu Puljane, koji će biti službeno otvoren krajem godine. Virtualni ormar predstavlja najmodernije tehnološko rješenje pomoću kojeg se posjetitelj može virtualno obući u rimsku odjeću – izgledati poput legionara, centuriona, konjanika, gladijatora ili običnog Rimljanina ili Rimljanke – a potom fotografiju proslijediti sebi preko e-maila kao trajnu uspomenu.

„Arheološko nalazište Burnum jedan je od najvrjednijih lokaliteta kojima upravlja Javna usta-nova ‘Nacionalni park Krka’. Izuzetno smo ponosni što se Burnum nalazi u Nacionalnom parku ‘Krka’ i što blisko surađujemo s eminentnim stručnjaci-ma iz područja arheologije, iz Hrvatske i svijeta, s kojima aktivno radimo na zaštiti i promociji tog izuzetnog mjesta. Uz povijesnu važnost Burnuma ističemo i njegov kulturološki aspekt jer lokalnom stanovništvu i posjetiteljima Parka želimo približiti način života Rimljana na našem području. Kultura koja nam je ostavljena u nasljeđe od neizmjerne je važnosti pa ju nastojimo sačuvati za buduće gene-racije“, naglasio je na svečanom otvorenju izložbe ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić.

Izložba je organizirana u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, koji je NSK pokrenula radi izobrazbe i senzibiliziranja svojih korisnika, osobito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, odnosno prirodnih bogatstava, kao bitnog elementa hrvatske kulturne baštine.

Nataša Zaninović

BUK

40

Nalazi konjske opreme iz Burnuma

KULTURNA BAŠTINA

41

42

Nalazi konjske opreme iz Burnuma

Tijekom trinaest godina sustavnih arheo-loških istraživanja (od 2003. do 2016. godine) na prostoru amfiteatra i vojnog vježbališta u Burnumu pronađeni su brojni predmeti za koje je utvrđeno da su dijelovi konjske opreme.

Krševit prostor sjeverozapadne periferi-je prije izgradnje amfiteatra, vježbališta i drugih objekata niveliran je i nasut materijalom u kojem je pronađena velika količina sitnog arheološkog materijala vojnog podrijetla (dijelovi opreme i na-oružanja, ali i predmeti iz svakodnevnog vojničkog života). Stručnom obradom utvrđeno je da gotovo svi predmeti pronađeni u tom sloju pripadaju prvoj polovici 1. st. poslije Krista.

Rimljani nisu baštinili konjaničku tradiciju. Ti-jekom višestoljetne borbe s narodima koji su imali bogatu konjaničku tradiciju uvidjeli su ubojitu moć konjaništva te su ga počeli razvijati i obogaćivati iskustvima iz mnogobrojnih bitaka. Suvereno kori-štenje konjaništva vidljivo je početkom principata (principat je općeprihvaćeni naziv za državno ure-đenje koje je uspostavio prvi rimski car, Oktavijan August; okvirno je trajao od početka Augustove vladavine, 27. god. pr. Krista pa do stupanja na pri-jestolje cara Dioklecijana 284. godine).

Utjecaj brojnih naroda, u prvom redu Kelta, s kojima su se Rimljani gotovo svakodnevno suko-bljavali, ostavio je traga i na njihovoj konjaničkoj opremi. Od Kelta su Rimljani preuzeli sedlo, ostru-ge i pojedine dijelove orme. Prema vrsti predme-ta koji su pronađeni u Burnumu konjsku opremu mogli bismo podijeliti u dvije skupine: uporabnu i ukrasnu.

Uporabni predmeti zastupljeni su kroz spoj-ne karike, spojne kuke, dvodijelne zapinjače, me-talne jezičce remena, pređice, dio žvala i konjske sandale. Izrađeni su od željeza i bronce tehnikama kovanja i lijevanja. Brončani su bili ukrašeni kositre-

KULTURNA BAŠTINA

43

BUK

44

njem i nieliranjem. Tijekom dosadašnjih istraživa-nja nisu pronađeni metalni dijelovi sedla ili barem dosad nisu identificirani.

Do sada je pronađen jedan brončani pred-met za koji bi se moglo reći da je dio ostruge i jedan željezni koji po svom obliku i dimenzijama ukazuje da bi mogao biti dio konjskih žvala.

Većina pronađenih dijelova konjske orme odnosi se na spojne karike (tipične za rano 1. sto-ljeće poslije Krista), spojne kuke, metalne jezičke, remenje i pređice. U dosadašnjim istraživanjima nije pronađen niti jedan razdjelnik remenja, dok je spojnih kuka i spojnih karika pronađeno nekoliko. Sastavni dio konjske orme bile su ukrasne falere, koje su zastupljene jednim nalazom.

Posebno vrijedan nalaz konjske opreme čine dvije konjske sandale. Jedna je sačuvana gotovo u cijelosti, a od druge samo dio (privezna kuka). Izrađene su od željeza tehnikom kovanja. Sačuvani cjeloviti primjerak s donje strane ima četiri pirami-dalna trna koja su sprječavala proklizavanje konja. Konjske sandale korištene su na blatnjavim i sip-kim terenima.

Najviše je pronađeno ukrasnih predmeta ( jednostavnih i višedijelnih privjesaka). Prema vr-sti, prevladavaju listoliki, srcoliki, lunulasti, suzoliki, rombični i falični privjesci. Izrađeni su od bronce ili brončanih legura tehnikama lijevanja i rezanja, a ukrašeni pokositrenjem i nieliranjem. Posebice se ističe višedijelni lunulasti privjesak velikih dimen-zija koji je bio apliciran na tri kožna remena. Uz njega je pronađeno deset velikih kalotastih aplika bez sačuvanih trnova, devetnaest manjih kalota-stih aplika s trnom i šest pločastih okruglih aplika. U njegovoj neposrednoj blizini pronađen je, veo-ma kvalitetan, modelirani falični privjesak, koji je s vidljive strane bio pokositren. On je također bio apliciran na kožno ili tekstilno remenje.

Britanski arheolog Michael Bishop izradio je tipologiju konjske opreme analizirajući nalaze s

brojnih lokaliteta. Analitički su obuhvaćeni prikazi konja s opremom na nadgrobnim spomenicima, tropejima, Trajanovom stupu i trijumfalnim luko-vima, te predmeti pronađeni tijekom arheoloških istraživanja na mnogobrojnim lokalitetima (najviše na prostoru Njemačke i Velike Britanije).

Gotovo svi burnumski predmeti mogu se svr-stati u Bishopovu tipologiju, osim velikog višedjel-nog privjeska, kojeg nema u njegovoj tipologiji, pa se može zaključiti da se radi o vrlo rijetkom nalazu.

U dosadašnjim istraživanjima u Burnumu pronađeno je više od dvjesto predmeta za koje se može reći da pripadaju konjskoj opremi, od toga preko stotinu ukrasnih privjesaka različitih oblika.

Joško Zaninović i Nataša Zaninović

KULTURNA BAŠTINA

45

BUK

46

DOGAĐANJA

X. Burnumske Ide

Već je tradicionalno da sa svojom obitelji su-djelujem u Idama – ni ove godine nije bilo dru-gačije. Naš doprinos sveopćem slavlju antike ovaj put bile su Olimpijske igre – burnumski petoboj. Za vrijeme dok su trajale prave olimpijske igre u Riju, i na Burnumu su se održavala natjecanja u trčanju, skoku u dalj, bacanju koluta, bacanju kugle i ba-canju koplja. Pod geslom “Brže, više, jače” (Citius, Altius, Fortius) i ovaj put je bilo najvažnije u igrama sudjelovati, dati sve od sebe i boriti se pošteno, što je najvažnije od same pobjede. Moje djevojčice su-djelovale su u tom međunarodnom dječjem slavlju sporta sve dok odjednom nisu poželjele uključiti se u brojne događaje oko njih. Ogladnijele su pa su kušale fantastične okruglice s medom i makom (globos) s antičkog stola, uživale u prezentaciji le-gionarskih skupina i njihove opreme, isprobale ra-zne antičke obrte i vještine (pisanje voskom, izradu drvenih igračaka, mozaika i bula, filcanje vune), a najdulje su izrađivale nakit. Zatim su se dotjerale za odmaranje na trikliniju, odmorile se, pojele još glo-bosa i onda ušle u šator za gatanje. Pravo rimsko poslijepodne. Bilo im je sve zabavnije uz predstave izvan amfiteatra, no prava zabava bila je u amfite-atru. Uz žonglere, plesače i gladijatore, saznale su o prvim dojmovima cara Augusta Oktavijana kada je stigao na ovo područje. Koncert Colonije izne-nadio ih je i donio još jedno iskustvo.

Amfiteatar je savršena pozornica za sve obli-ke događaja. Možda je burnumski amfiteatar iz-

građen kao vojno vježbalište, no i dalje mu je pri-marna namjena bila zabava. Zato je uvijek tako lijepo i rado mu se vraćamo. Osvaja nas priroda, arheologija, čist zrak, dobra atmosfera i zabava baš za cijelu obitelj. Spoj davnih vremena i današ-njice, novo u starome, stvara čarobnu predstavu u kojoj sudjeluju svi: „Rimljani“, arheolozi, djelatnici NP „Krka“, umjetnici, pjevačke zvijezde, gladijatori, glumci, žongleri, turisti, domaći ljudi, djeca, volon-teri, fotografi, novinari. Predstavu na Burnumskim Idama ne čini samo službeni dio programa, nego je kompletni događaj interaktivna predstava.

Zbog toga svaki put kad odemo na Ide sret-nemo poznate ljude, ali i upoznamo nove, za koje znamo da će opet doći. Jedva čekamo sljedeće Ide.

Ivana Ožanić Roguljić

Projekt „Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (NSK) 6. svibnja 2016. predstavljen je projekt Ze-lena knjižnica za zelenu Hrvatsku. Projekt je pred-stavila Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSK, koja je u svom govoru naglasila: „Osnovni ciljevi pro-jekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku odnose se na izobrazbu korisnika Knjižnice, njihovo osvje-šćivanje i senzibiliziranje za zaštitu i očuvanje pri-rode i okoliša, kao i na popularizaciju programa s područja zaštite i očuvanja prirode i predstavljanje rezultata znanstvenih istraživanja, stručnih radova, nakladništva i projekata. Zadatak je privući što veći broj korisnika i zainteresiranu javnost kako bismo im sudjelovanjem u odabranim programima usa-dili nove vrijednosti i navike.“ U uvodnom dijelu programa svoje projekte predstavili su ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Krešimir Šakić, stručni voditelj u Javnoj ustanovi „Nacional-ni park Paklenica” Gordan Lukač, voditeljica mar-ketinga Javne ustanove „Nacionalni park Risnjak“ Silvija Barbarić i voditeljica Službe za prezentacije aktivnosti Javne ustanove „Park prirode Kopački

47

BUK

rit“ Ružica Marušić. Tom prigodom u korisničkome prostoru NSK na trećem katu postavljene su izlož-be fotografija i makete nacionalnih parkova „Krka“, „Risnjak“, „Paklenica“ i Parka prirode „Kopački rit“.

U nastavku projekta NSK će organizirati temat-ske izložbe, izložbe starih časopisa, knjiga, rječni-ka, plakata i ostalih zanimljivosti iz fonda Knjižnice, virtualne izložbe izabrane građe i motiva iz starih časopisa, knjiga, rječnika, s plakata i sl., predava-nja hrvatskih znanstvenika i prirodoslovaca, npr. članova Hrvatskoga prirodoslovnog društva, pro-midžbu digitalnoga projekta NSK Flora Jadrensis, manifestaciju Zeleni sajam koja uključuje zajednič-ki nastup i izravnu promidžbu vlastitih programa svih suradnika i zainteresirane javnosti u predvorju NSK, manifestaciju Zeleni tjedan, koja se održava u organizaciji Europske komisije, i sl.

Drago Marguš

„Zvuci Krke – The Sounds of the River“

Manifestacija „Zvuci Krke – The Sounds of the River“, koja se održava svake godine u sklopu kul-turnog ljeta na prostoru Nacionalnog parka „Krka“, ove godine posvećena je prenošenju ekološke po-

ruke kao glazbe s porukom. Prije svakog koncerta posjetiteljima je predstavljen niz izložbi, radionica i ekoloških akcija koje su imale za cilj isprovocira-ti, izazvati i usmjeriti posjetitelje na aktivnosti koje mogu doprinijeti dobroj, održivoj budućnosti za-štićenih područja, ali i cjelokupnog okoliša. Kon-certi su održani na lokalitetu Roški slap u Nacional-nom parku „Krka“ i u gradu Šibeniku. Manifestacija „Zvuci Krke“ samo je jedna u nizu manifestacija koje se održavaju na lokalitetima koji su manje po-sjećeni. „Zvuci Krke – The sounds of the River“ prije svega su namijenjeni lokalnom stanovništvu, ali i njihovim gostima.

Prije i tijekom koncerata održane su sljedeće akcije:

•Izložba Svete Bjelića Ekološke zavrzlame•Izložba ekoloških akcija udruge „Krka“ iz Knina•Prikupljanje igračaka za ekoknjižnicu u Kninu

(ekološka akcija ReuseReduceRecycle)•Prikupljanje slikovnica i knjiga za ekoknjižni-

cu u Kninu (ekološka akcija ReuseReduceRe-cycle).

Puhački orkestar „Primošten“, Roški slap, 26. lipnja 2016.

Najbolji puhači na ovim prostorima izveli su po-pularne hrvatske i svjetske skladbe na prvom ovo-godišnjem koncertu u sklopu manifestacije „Zvuci

48

DOGAĐANJA

Krke – The Sounds of the River“. Osamdeset šest godina postojanja i iskustva Puhačkog orkestra Primošten garancija su kvalitete, a mladost, talent i muzikalnost sadašnjih članova donose potpuno suvremen pristup glazbi pod ravnanjem profesora Borisa Plazibata.

Marko i Sara Škugor, Roški slap, 7. srpnja 2016.

Marko i Sara Škugor predstavnici su nove ge-neracije talentiranih šibenskih pjevača i glazbeni-ka. Na Roškome slapu izveli su vlastite skladbe i svjetske hitove popularne glazbe u unplugged ver-ziji. Poznati belkanto, kvaliteta interpretacije i ši-roke vokalne mogućnosti Marku Škugoru otvorili su vrata mnogih pozornica u Hrvatskoj i Sloveniji. Sara Škugor njeguje nešto drugačiji glazbeni izri-čaj, u kojem su prisutni pop i modernija tonska produkcija.

Posjetitelji koncerta mogli su sudjelovati u eko-loškoj akciji u suradnji s ekoudrugom Krka-Knin. Jedina ekoknjižnica igračaka u Hrvatskoj otvorila je svoja vrata svim ljudima dobroga srca. Posjetitelji koncerta bili su pozvani da donesu igračku i doni-raju je u tom humanitarnom projektu.

Sandra Bagarić, Roški slap, 31. srpnja 2016.

Sandra Bagarić, sopranistica iznimnog glasa, održala je koncert uz klavirsku pratnju supruga Darka Domitrovića, vrsnog međunarodno prizna-tog glazbenika i skladatelja. Zavidnu karijeru San-

Meri Cetinić, Roški slap, 22. srpnja 2016.

Meri Cetinić, kantautorica iz Splita čije pjesme rado slušamo i u njima uživamo već godinama, održala je koncert dobrih vibracija i unijela šanso-nijerski ugođaj glazbene večeri uz Krku. Koncert je održala u duetu s kćerkom Ivanom Burić u izuzet-nom ambijentu na Roškome slapu. Tom prigodom izvela je svoje najveće hitove, kojih je zaista mno-go: Mornareva žena, Četiri stađuna, Lastavica, U prolazu, kao i neke nove skladbe koje je snimila s Ivanom Burić na CD-u Dozvoli mi.

49

BUK

s kojim je snimio album Songs from the Labyrinth, jedan od najprodavanijih albuma klasične glazbe. Karamazov je sa Stingom obišao i sve svjetske po-zornice. Izvrsnu suradnju ima i s Cecilijom Bartoli, Andreasom Schollom i vokalnim ansamblom An-tiphonus. Posebno rado izvodi engleske madrigale i skladbe Johna Dowlanda.

Goran Karan, Roški slap, 26. kolovoza 2016.

Goran Karan, glazbenik prepoznatljiva glazbe-nog izričaja i bogate karijere, na Roškome je slapu sa svojim bendom Vagabundo izveo niz hitova koji su obilježili njegovu dosadašnju karijeru u unplug-ged verziji, odnosno samo s akustičnim instrumen-tima. Posjetitelji koncerta uživali su u poznatim hito-vima, ali i opernim arijama koje Goran Karan izvodi na prepoznatljiv način pokazujući svoje glasovne kvalitete. Taj glazbeni događaj neki su nazvali “kon-certom ljeta” pozivajući se na kvalitetu izvođača i poseban ambijent koji pruža Roški slap.

Posjetitelji koncerta Gorana Karana mogli su sudjelovati u ekološkoj akciji u suradnji s eko-udrugom Krka-Knin. Jedina ekoknjižnica u Hrvat-skoj otvorila je svoja vrata svim ljudima dobroga srca. Posjetitelji koncerta bili su pozvani da donesu knjigu ili slikovnicu i doniraju je u ovom humani-tarnom projektu.

Doris Banić

dra Bagarić stekla je nastupajući sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Za-grebačkim solistima, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom Mostar i Tam-buraškim orkestrom HRT-a a koncertno je nastu-pala u Belgiji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Hrvat-skoj, Italiji, Izraelu, Japanu, Mađarskoj, Njemačkoj, SAD-u (na Floridi i Havajima), Portoriku i Sloveniji. Sandra Bagarić i Darko Domitrović izveli su izni-mno zanimljiv, dinamičan i interpretacijski kvalite-tan koncert sastavljen od popularnih melodija iz klasičnog i opernog opusa, a dijelom i iz zabavnog repertoara tih vrsnih umjetnika.

Edin Karamazov, Šibenik, 3. kolovoza 2016.

Koncert Edina Karamazova održan je u klaustru samostana sv. Frane u Šibeniku. Edin Karamazov za sebe kaže da je “glazbenik širokog spektra”, no publika ga najbolje poznaje kao klasičnog gitari-sta i lutnjista. Lutnja ga je povezala i sa Stingom,

50

DOGAĐANJA

The best of Krka – izložba u Fotoklubu Rijeka

Foto klub Šibenik udruga je fotografa koja na šibenskoj sceni postoji preko 50 godina a okuplja zaljubljenike u fotografiju koji su svoje prve foto-grafije često napravili upravo u Nacionalnom par-ku „Krka“ ili su u njemu otkrili svoju zaljubljenost u fotografiju. Posjet Nacionalnom parku „Krka“ go-tovo uvijek u čovjeku budi potrebu da ga zabilje-ži bar fotografijom. Fotografija kao grana likovne umjetnosti specifična je utoliko što danas, kao ni-kada do sada, daje mogućnost svakom pojedincu da se okuša u njoj, da bude umjetnik barem na trenutak. Iako je dostupna svima, fotografijom se ne bavi široka populacija, već istinski zaljubljeni-ci u motiv, kadar, trenutak, osjećaj, lica i impresije. Upravo takvi zaljubljenici i Javna ustanova „Nacio-nalni park Krka“ već godinama uspješno surađuju i bilježe već niz izložaba fotografija. Jedna od njih, sad već tradicionalna, na Svjetski dan voda, iznje-drila je pregršt prekrasnih kadrova te zlatne teku-ćine i Krke kao njene reprezentativne predstavnice. Probrani snimci objedinjeni u izložbu The best of Krka predstavljeni su u Galeriji Principij u Rijeci od 14. do 24. svibnja 2016.

Silvija Čaleta

LEGENDFEST – festival mitova, legendi i priča

LegendFest je obiteljski festival koji nudi za-bavne umjetničke sadržaje kao što su koncerti, predstave, izložbe, radionice i performansi, ali i edukativne sadržaje kao što su predavanja i vi-deoprezentacije/projekcije. Sudionici su istaknuti domaći umjetnici, kazališne trupe, etnolozi, povje-sničari, ilustratori i dr. Posjetitelji tako uče mitove, legende i zabavne povijesne detalje o određenom mjestu kroz interaktivna događanja. Festival je to koji je počeo prije 11 godina u malom istarskom mjestu Pićnu i od tada se u njemu tradiocionalno održava. Prije tri godine, proširio se na zagrebačku županiju, točnije na malo mjesto Lukavec, te je i tu

stekao karakter tradiocionalnog festivala. Ove go-dine 9. i 10. srpnja, po prvi put je održan na Roško-me slapu, kao predstavnik tog festivala u južnom dijelu Hrvatske.

Legende i priče dalmatinskog zaleđa o vilama, nesretnim mladencima, tužnom ocu, okrutnom zmaju i mnoge druge nastale na obalama čarobne rijeke Krke LegendFest je oživio kroz brojne radio-nice, pričaonice, interaktivne predstave, predava-nja, koncerte i sl. Posjetitelji Festivala ta dva dana na Roškom slapu bili su dio druge dimenzije, bajke u kojoj su i oni sami bili akteri, a ne gledatelji.

51

BUK

Roški slap sam je po sebi mističan: visoke grede, čista rijeka, skriveni kutci prirode, prekrasne Ogrlice i tajanstvena Oziđana pećina dovoljni su razlog da na trenutak zastanete, udahnete i zamislite mitska bića koja tu izađu kad napustite Roški slap. Uopće nije teško zamisliti vile kako se razigrano igraju po livadi u maglovito jutro, pa ta livada i u vama budi potrebu da bosi zaplešete. Pogled na strme litice u vašoj mašti zasigurno doziva glavnog glumca legende, koji se tu sklonio od svojih progonitelja. Nebrojen je broj scenarija koji u vama budi ovaj lokalitet, a LegendFest je upravo to zamišljeno rea-lizirao. Ta je atraktivna manifestacija posjetiteljima omogućila da na poseban način dožive bogatstvo nematerijalne i materijalne kulturne baštine ovoga kraja. Festival su zajedno organizirali Val kulture i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“.

Od jutarnjih do kasnih večernjih sati izmjenji-vali su se programi koji su mogli zadovoljiti šaroli-ku publiku. Rad akademskog kipara Nikole Fallera, slamnata skulptura jelena, ostao je na Roškom sla-pu kao podsjetnik na to događanje, dokaz da ta dva dana nisu bila san, već stvarnost, koja će se, nadamo se, ponoviti sljedeće godine.

Silvija Čaleta

Izložba fotografija i projekcija filma Krka – tajne podzemlja

U povodu Mjeseca hrvatske knjige, koji se obilježava od 15. listopada do 15. Studenoga, u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik 26. listo-pada 2016. otvorena je izložba fotografija Rijetka i endemska fauna NP „Krka“ i prikazan dokumentar-ni film Krka – tajne podzemlja.

Izložba sadrži dvadeset četiri fotografije podzemnih životinja i osam postera koji prikazuju skupine životinja koje žive u špiljama i jamama na području NP „Krka“. Fotografije su snimili i poste-re pripremili članovi Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba, koji desetak godina istražuju podzemnu faunu NP „Krka“.

52

DOGAĐANJA

Nakon otvorenja izložbe u multimedijalnoj dvo-rani prikazan je film KRKA – tajne podzemlja, koji je premijerno, u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, prikazan 23. rujna 2016. u Na-cionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Film je snimljen u razdoblju od 2005. do 2015. u produkciji JU „Nacionalni park Krka“. Scenarij potpisuje Drago Marguš a montažu Matea Šarić. Film traje dvadest osam minuta a prikazuje zemljopisni smještaj rijeke Krke, geološke naslage na području Parka, nekoliko atraktivnih speleoloških objekata, podzemna stani-šta i špiljsku faunu Nacionalnog parka “Krka”.

Drago Marguš

Volonteri u Nacionalnom parku „Krka“ – Eurodyssee 2016.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove se godine uključila u program međunarodne razmje-ne mladih Eurodyssee. Na tromjesečnom usavrša-vanju u Nacionalnom parku „Krka“ tijekom ljeta boravile su mlade prevoditeljice iz Italije i Španjol-ske s kojima je potpisan Ugovor o profesionalnom i

jezičnom usavršavanju. Sudionice programa poha-đale su intenzivni tečaj hrvatskog jezika a u okviru programa Eurodyssee za njih su bile organizirane i brojne kulturne aktivnosti.

Program Eurodyssee međunarodni je program razmjene mladih među regijama članicama Skup-

štine europskih regija (Assembly of European Re-gions – AER). Program mladim ljudima u dobi od 18 do 30 godina omogućava stjecanje profesio-nalnog iskustva na različitim područjima djelova-nja i usavršavanje stranog jezika u trajanju od 3 do 7 mjeseci. Kandidati različitih obrazovnih pro-fila obavljaju praksu u tvrtkama ili institucijama iz različitih područja. Regija domaćin dužna je pokriti sve troškove, koji uključuju intenzivni jezični tečaj, smještaj, džeparac ili plaću te socijalno i zdrav-stveno osiguranje. Troškove puta snose kandidati. Proces razmjene temelji se na principu reciprocite-ta, što znači da regija ugošćuje, ali isto tako i šalje mlade ljude u regije partnere.

Ciljevi programa su, osim stjecanja profesional-nog iskustva i jezičnog usavršavanja, upoznavanje regije domaćina, prijateljski kontakti s ostalim su-dionicima programa, stvaranje europske svijesti, međuregionalno povezivanje i omogućavanje br-žeg i kvalitetnijeg zapošljavanja nakon povratka u svoju regiju.

Volonterski program u zaštićenim područjima Republike Hrvatske

Dvije mlade hrvatske studentice obavile su jednomjesečno volontiranje u NP „Krka“. Obje su stigle s velikim očekivanjima jer su Park već posje-tile s obitelji i đačkom ekskurzijom. Kao velike lju-biteljice prirode Krku su odabrale zbog savršenog spoja prirode, slapova i kulturne baštine.

U Nacionalnom parku „Krka“ volonterke su obavljale dužnost brodskog domaćina na izletu Skradinski buk – Visovac – Roški slap. Svojim za-vidnim znanjem o prirodi i sadržajima u NP „Krka“ oduševile su posjetitelje Parka a komunikativnošću i srdačnošću osvojile su djelatnike JU „NP Krka“.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kroz projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) osmislilo je i po-krenulo program volontiranja u 11 parkova prirode i 8 nacionalnih parkova pod nazivom „Razvoj volon-terskih programa u hrvatskim nacionalnim parko-vima i parkovima prirode“. Osmišljen je ukupno 31

53

BUK

volonterski program. Aktivnosti u koje se volonteri mogu uključiti obuhvaćaju prikupljanje podataka o biološkoj raznolikosti, anketiranje i informiranje po-sjetitelja, pomoć u održavanju staza i sl.

Volonterskim programima omogućuje se su-stavno uključivanje zainteresiranih pojedinaca i grupa u aktivnosti koje ustanove provode u zašti-ćenim područjima. Svi programi usklađeni su s pla-novima upravljanja parkova i osmišljeni na način da doprinose zaštiti prirode.

Razvoj programa volontiranja predstavlja još jedan iskorak u valorizaciji završne faze izgradnje Eko kampusa Puljane, unutar kojeg JU „Nacionalni park Krka“ razvija važan volonterski centar kojem je namjena olakšati razvoj volonterske djelatnosti na području NP „Krka“ i zaštite prirode općenito.

Katia Župan

Izložba Industrijska arhitektura na Krki u Tehničkom muzeju Nikola Tesla

Dana 25. listopada 2016. u Tehničkom muze-ju Nikola Tesla u Zagrebu otvorena je izložba In-dustrijska arhitektura na Krki. Posjetiteljima su se prigodnim riječima obratili Markita Franulić, rav-nateljica Tehničkog muzeja Nikole Tesle, mr. sc. Krešimir Šakić, ravnatelj Javne ustanove “Nacional-ni park” Krka, i mr. sc. Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku, koja je u ime autorica predstavila izložbu. Izložbu je otvorio mr. sc. Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za kulturu, obra-zovanje i sport Grada Zagreba.

Izložba, izvorno postavljena u vodenici na Skra-dinskom buku u povodu 120. obljetnice puštanja u rad prve hidroelektrane na rijeci Krki, rezultat je projekta istraživanja industrijskih pogona duž toka rijeke Krke koji je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ provela u suradnji s Državnim arhivom u Ši-beniku.

Na izložbi su korišteni arhivski dokumenti, fo-tografije i nacrti iz NP “Krka”, Gradskog muzeja Dr-niš, Državnog arhiva u Šibeniku, Hrvatskog držav-nog arhiva i privatne zbirke obitelji Šupuk.

Nataša Zaninović

Dani svemira u MakarskojDani svemira, manifestacija međunarodnog ka-

raktera, ove su godine održani u Makarskoj, ispred platoa zvjezdarnice, 11. i 12. kolovoza, u suradnji Turističke zajednice grada Makarske, Nextbike su-

54

DOGAĐANJA

stava javnih bicikala, Makarske zvjezdarnice i Javne ustanove „Nacionalni park Krka“.

Obje večeri od 21.30 posjetitelji su mogli uživati u bogatom programu radionica, s brojnim iznena-đenjima i poklonima, u promatranju kiše meteora i predavanjima astrofizičara dr. sc. Michala Zajčeka iz Instituta Max Planck iz Njemačke i mladog ma-karskog znanstvenog novaka Ante Ravlića s Priro-doslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Manifestaciji Dani svemira ove godine pridru-žio se Nextbike sustav javnih bicikala, koji je svoju mrežu stanica s biciklima za iznajmljivanje proši-rio na deset gradova u Hrvatskoj. Ova manifesta-cija bila je promocija Nacionalnog parka „Krka“ u ovom javnom gradskom prijevozu a posjetitelji Dana svemira mogli su na nextbike biciklima otkriti čari grada Makarske.

Promocija Nacionalnog parka „Krka“ u javnom gradskom prijevozu koji štiti okoliš u skladu je s jednim od osnovnih ciljeva Parka a Makarska, jed-na od perjanica hrvatskog turizma, svake godine bilježi sve više posjetitelja. Ljepota zaštićenog po-dručja koje u vrućim ljetnim danima nudi osvježe-nje drukčije od onoga koje pružaju ljepote Jadrana jedan su od razloga za posjet NP „Krka“. Bila je to prilika da se pokažu svi lokaliteti u Parku, posebice oni u gornjem toku rijeke Krke, koje posjetitelji tek trebaju otkriti.

Silvija Čaleta

Noć šišmiša i Bioolimpijada

Neka od događanja u Javnoj ustanovi „Nacio-nalni park Krka“ već sada su tradicionalna. Repre-zentativni primjeri takvih događanja svakako su Biolimpijada i Noć šišmiša.

Bioolimpijada je svojevrsno natjecanje među učenicima šestih razreda OŠ iz Skradina, s ušća Krke, i OŠ iz Knina, s njenog izvora. Bioolimpijada je rezervirana za natjecateljski duh, pa tako djeca već dođu motivirana za revanš ili obranu pobjede, što je poticaj za sudjelovanje budućim šestašima. Povod ovog natjecanja proslava je Međunarodnog

dana biološke raznolikosti, koji se obilježava 22. svibnja s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi zaštite biološke raznolikosti.

Biološka raznolikost podrazumijeva zaštitu sva-kog člana toga bogatstva. Najteže je javnost sen-zibilizirati za jedinke koje se povijesno smatraju

55

BUK

štetočinama, opasnim ili jednostavno ružnim. Naš odabir je tako bila malena životinja – šišmiš – oko koje se stoljećima gradila negativna stigma: nepra-vedno je optužena da se zapliće u kosu i da pije ljudima krv. Kako su se u pričama i filmovima, pa tako i u ljudskim morama, uvijek vezivale za vješti-ce, vampire i druga strašna bića, negativna stigma bila im je neizbježna. Noć šišmiša jedno je od na-jomiljenijih događanja u organizaciji JU „NP Krka“, posebice među mlađim posjetiteljima i njihovim roditeljima. Noć šišmiša obilježava se u cijelom svi-jetu posljednjeg vikenda u kolovozu, pa je i mi već godinama organiziramo u Skradinu.

Noć šišmiša je razonodnog karaktera: djeca uži-vaju u predstavi, radionicama, raznoraznim igrama i performansima. Između dugonogog šišmiša na štulama, tetoviranja air brushom ili interaktivne špi-lje teško je bilo izabrati omiljenog. Ove godine pun pogodak bio je i odabir lokacije u dječjem parku u Skradinu, gdje je igra među stoljetnim murvama, na travi ispod postavljenih kućica za šišmiše bila tako prirodna. Sigurni smo da smo već sada stvo-rili naraštaj mladih koji šišmiše gledaju drukčijim očima i ne vide razloga za njihovo ubijanje. To je dovoljan razlog da isto ponovimo sljedeće godine i da se zajedno s djecom veselimo tom događaju.

Silvija Čaleta

Dan žaba

Dan žaba – Save The Frogs Day, koji se obilje-žava 30. travnja, još je jedan u nizu dana kojima se želi javnosti pokazati koliko smo štete kao čovje-čanstvo nanijeli prirodi i još jednu životinju doveli na listu ugroženih vrsta. “Što je to život ako čovjek ne može čuti usamljeni ptičji krik ili prepirku žaba noću oko ribnjaka?” misao je indijanskog poglavi-ce Seattle, zapisana 1854. godine.

Na svijetu živi oko 5 450 vrsta žaba, od kojih je prema IUCN-u ugroženo čak 32,5 posto, a u po-sljednjih deset godina 165 vrsta žaba je izumrlo. Glavni razlozi ugroženosti žaba, ali i cijele grupe vodozemaca, jesu nestanak njihovih staništa, za-

gađenje i klimatske promjene. Vodozemci se nala-ze u sredini hranidbenog lanca, te su važna karika koja povezuje sitnije organizme, poput kukaca, i krupnije, poput ptica.

Dan žaba obilježava se od 2008. godine zadnje subote u travnju. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ po prvi put se ove godine pridružila global-nom pokretu obilježavanja Dana žaba s ciljem da se skrene pozornost na njihovu ugroženost i potre-bu njihova očuvanja. U posjet Nacionalnom parku „Krka“ došla je ekološka skupina djece iz Katoličke osnovne škole u Šibeniku i na predavanju učila o osnovnim značajkama žaba. Ono što su znali ot-

56

DOGAĐANJA

prije ili su naučili pomoglo im je u igri „žablji skok“. U likovnoj radionici izradili su masku žabe te su „žabljim jezikom“ pokušavali uhvatiti muhe. Sim-patično je koliko su truda uložili uživljeni u ulogu žabe, komentirajući da žabama i nije baš lako. Za te školarce to je bila zanimljiva i poučna škola u prirodi i o prirodi.

Silvija Čaleta

6. susret tradicijskih poljoprivrednih proizvođača i gospodarstvenika

U subotu, 14. svibnja 2016. u Ekokampusu Pu-ljane održan je 6. susret tradicijskih poljoprivrednih proizvođača i gospodarstvenika uz Krku, na kojem su nastavljeni razgovori s lokalnim stanovništvom užeg i šireg područja Krke s ciljem pripreme ra-zvojnih projekata. Pobliže su predstavljene mjere namijenjene ruralnom razvoju, s naglaskom na mjeru 6 i podmjere 6.2.1. i 6.4.1.

Sonja Karoglan Todorović, stručnjakinja za po-ljoprivredu i EU projekte iz Ecologice, predstavila je pojam diverzifikacije djelatnosti na poljopri-vrednim gospodarstvima, koji se odnosi na sve aktivnosti, osim poljoprivredne proizvodnje, koje imaju ekonomski utjecaj na gospodarstvo. Naime, od 2003. do 2013. ugasilo se svako četvrto poljo-

privredno gospodarstvo u Europskoj uniji. Zato se snažno potiče diverzifikacija, koja omogućava do-datni prihod i doprinosi stabilizaciji i sigurnosti do-hotka. Različite vrste prihoda čine poljoprivredno gospodarstvo otpornijim, omogućavaju zapošlja-vanje članova obitelji i, što je važno, pobuđuju in-teres mladih. Diverzifikacija je iznimno važna i zbog održavanja vitalnosti ruralnih područja (očuvanja krajobraza odnosno prirode, očuvanja tradicijskih znanja i vještina i stvaranja dodatnog prihoda od turizma i izvan poljoprivrednog gospodarstva). Za diverzifikaciju se koriste postojeći resursi na gos-podarstvu (zemljište, zgrade, proizvodi), poseban položaj gospodarstva (primjerice, unutar zaštiće-nog područja) i znanja i vještine vlasnika. Neki od primjera diverzifikacijejesu seoski turizam, iznaj-mljivanje soba, trgovina na OPG-u, kušaonice vina, sira i pršuta, prodaja ukrasnog bilja, wellness na farmama, edukativne farme za djecu i slično.

Potpore Europske unije diverzifikaciji u pro-gramskom razdoblju od 2014. do 2020. dodjeljuju se kroz mjeru 6 (i LEADER mjeru), za što je nami-jenjeno jedanaest milijardi eura. Kroz podmjeru 6.2.1. potpora se dodjeljuje za novu poljoprivred-nu djelatnost, dok podmjera 6.4.1. podrazumijeva i nadogradnju postojeće djelatnosti.

Na 6. susretu sastavljen je popis sudionika za-interesiranihza navedene dvije podmjere, te će biti formirana manja radna skupina, kako bi se učinko-vitije započelo s konkretnim pripremama.

Katia Župan

57

BUK

Eco Heritage Task Force

Četrdeset mladih hrvatskih iseljenika iz Argen-tine, Australije, Bolivije, Bosne i Hercegovine, Bra-zila, Hrvatske, Irske, Južne Afrike, Mađarske, Make-donije, Paragvaja, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije boravilo je ovog ljeta u Šibeniku, gdje su upoznali bogato prirodno i kulturnopovijesno nasljeđe Republike Hrvatske, aktivno sudjelujući u programima šibenskih tvrđava i u arheološkim istraživanjima na lokalitetu Burnum u Nacional-nom parku „Krka“.

Posjet mladih iseljenika, koji je trajao od 24. srpnja do 13. kolovoza, organiziran je, prema pro-gramu rada Hrvatske matice iseljenika za 2016. godinu, u sklopu projekta Eco Heritage Task Force 2016, u kojem sudjeluju mladi iz hrvatskog iselje-ništva (iznad osamnaest godina). U sklopu svog boravka posjetili su lokacije na kojima su se održa-vali prijašnji Eco Heritage Task Force: Skradin i Bri-birsku glavicu (1997.) i Murter (2013.), a razgledali su i Split, Trogir i Knin.

Mladi hrvatski iseljenici došli su u pratnji teren-skih voditelja, predavača hrvatskoga jezika, vodite-lja medijske radionice i voditelja dramsko-filmske radionice, koje su se svakodnevno održavale u ve-černjim satima. Bogat plan boravka i rada mladih hrvatskih iseljenika obuhvaćao je upoznavanje Ši-benika i šibenskih tvrđava, te izlete u Knin, Trogir i Split. U NP „Krka“ mladi su iseljenici sudjelovali u arheološkim istraživanjima na lokalitetu Burnum i u poslovima održavanja dijela pješačkih staza na lokalitetu Roški slap.

„Javna ustanova ‘Nacionalni park Krka’ bila je ponosan domaćin mladim ljudima koji žele aktivno upoznati svoju domovinu. Najljepši način za to je upravo boravak u okruženju njene bogate prirodne i kulturnopovijesne baštine, kao što je to u okrilju NP ‘Krka’, Šibenika i cijele županije, ali i upoznava-nje ljudi koji ovdje žive i rade i, vjerujem, stjecanje poznanstava za cijeli život. U NP ‘Krka’ dolaze po-sjetitelji iz svih zemalja, tako da će ovi mladi ljudi biti naši najbolji glasnogovornici u svijetu“, kazao je Krešimir Šakić ravnatelj Javne ustanove „Nacio-nalni park Krka“.

Hrvatska matica iseljenika organizirala je prije-voz mladih iseljenika iz Zagreba do Šibenika i na-trag i osigurala honorare za voditelje i predavače, a pobrinula se i za promidžbeni materijal. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ financirala je pre-hranu sudionika, dok je Grad Šibenik organizirao njihov smještaj u Studentskome domu u Šibeniku. U projekt su se uključile i turističke zajednice grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, koje su osi-gurale apartman za glavnog voditelja i profesora i organizirale izlete.

Katia Župan

Startasice u Nacionalnom parku „Krka“

Davne 1931. godine osnovano je današnje Borovo d.d. kao tvornica specijalizirana za proi-zvodnju cipela i radne obuće od kože i gume. U svom zlatnom razdoblju zapošljavalo je dvadeset tri tisuće radnika i godišnje prozvodilo dvadeset tri milijuna pari obuće. Uz Borosanu, startasice su najpoznatiji brend vukovarske tvornice. Ove godi-ne proslavile su svoj četrdeseti rođendan. Vrhunac popularnosti doživjele su 1987. godine kao službe-na obuća Univerzijade.

Danas ova tvornica zapošljava sedamsto pet radnika, pa je i dalje jedan od najvećih poslodava-ca u svojoj županiji, a godišnje proizvede 400 000 pari obuće. Borovo je svojevrsna hrvatska uzdani-ca, simbol nade u uspjeh hrvatskog gospodarstva,

58

DOGAĐANJA

simbol vjere u domaći prozvod i domaćeg prozvo-đača. Iz tog razloga posebno nas je obradovalo kad se Borovo d.d. prijavilo na natječaj za prodaju suvenira u Nacionalnom parku „Krka“. Startasice su nam dobro poznate, ali smo se oduševili kad smo na njima vidjeli motive Krke, kao što su šišmiši, žabe i vretenca.

Startas tenisice izrađene su u potpunosti od prirodnih materijala, kao što su pamučno platno i guma dobivena iz kaučuka. I danas se, kao i ne-kad, startasice izrađuju ručno, pa svaki par prijeđe preko dvadeset tri para brižnih ruku u tvornici u Vukovaru.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ podr-žava svaki napor, bilo prozvođača pojedinca, bilo ovakvog hrvatskog diva, u proizvodnji i plasma-nu specifičnih suvenira. U svijetu je dobro poznat termin patriot economy ili domoljubna ekonomija, čiji smo pobornici, jer na naše proizvode trebamo biti jednako ponosni kao i na naše prirodne ljepo-te. Bez modnog pomodarstva, koje nas pretvara u slijepe sljedbenike trendova, guši individualnost i potiče konzumerizam, koji naš planet danas izje-da više nego ikad, potrebno je kupovati lokalne proizvode. U doba prezasićenosti istim suvenirima diljem svijeta i globalne magnetomanije, pravo je osvježenje imati ovakve suvenire na našim polica-ma. Prodavačima u suvenirnicama Nacionalnog parka „Krka“ čast je o njima ispričati i pokoju riječ našim stranim posjetiteljima.

Pozivamo sve zainteresirane da posjete Naci-onalni park „Krka“ i naša maloprodajna mjesta, da

uživaju u prirodi i da za uspomenu na svoj pohod u prirodu ponesu „njezin dio” hodajući u novim “šiš-miš/žaba” ili “vretence” startasicama.

Startasice posebno izrađene za NP “Krka” do-stupne su u sljedećim modelima: „šišmiši“, „žabe“ i „vretenca“, a mogu se kupiti po cijeni od 190,00 kn na prodajnim mjestima u Šibeniku i na Roškome slapu i Skradinskome buku.

Silvija Čaleta

Fotonaponska elektrana

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ obno-vila je recepciju na ulazu u manastir Krka u cilju poboljšanja radnih uvjeta djelatnika i održivog poslovanja. Na objektu su sanirana oštećenja i nedostaci, ugrađen je učinkovitiji sustav grijanja i hlađenja i postavljen fotonaponski sustav, koji će zadovoljavati sve potrebe djelatnika na toj lokaci-ji. Fotonaponski sustav ima nazivnu snagu od 2,80 kW a sadrži baterijski paket kapaciteta 5kWh kako bi električna energija bila dostupna u trenutcima

kada nema dovoljno sunčeve energije za trenutnu potrošnju. U sklopu rekonstrukcije postavljeni su i sustav alarmne zaštite i videonadzora.

Osim podizanja standarda rada djelatnika JU „NP Krka“, ovaj projekt ima za cilj educiranje posjetitelja i lokalnog stanovništva o energetskoj učinkovitosti kako bi ih potaknuo na korištenje ob-novljivih izvora energije. Posjetiteljima se, ovim i drugim projektima JU „NP Krka“, žele pružiti do-

59

BUK

datni sadržaji osim prirodnih i kulturnopovijesnih znamenitosti koji će ih potaknuti na dulji boravak u Parku i širenje popularnosti Nacionalnog parka „Krka“ kao destinacije pogodne za aktivni i eduka-tivni odmor.

Ovaj projekt prvi je korak na putu do energet-ske neovisnosti JU „NP Krka“ i potpunog prelaska na obnovljive izvore energije. Prelaskom na ob-novljive izvore energije JU „NP Krka“ želi očuvati izvornu prirodu, te svojim primjerom osnažiti i mo-tivirati druge institucije i lokalno stanovništvo na korištenje modernih tehnologija u svrhu povećanja energetske učinkovitosti.

Katia Župan

Krkin zeleni stol 2016.

Prvi Krkin zeleni stol ove godine održan je na Lozovcu, glavnom ulazu u Nacionalni park „Krka“, u srijedu, 25. svibnja 2016. u povodu Europskog dana Parkova.

Obilježavanje Europskog dana Parkova, 24. svibnja, pokrenuo je 1999. Europarc Federation. Ove godine Europski dan Parkova obilježavao se pod sloganom A Taste of Nature! kako bi se na-glasila važnost održivog razvoja i suradnje Parko-va s lokalnim stanovništvom u zajedničkoj brizi za prirodu. Dana 24. svibnja 2016. u zaštićenim po-dručjima u dvadeset dvjema europskim državama organizirano je 300 različitih aktivnosti u cilju pred-

stavljanja najboljih lokalnih, ekoloških i tradicijskih, proizvoda. Manifestaciji se rado pridružila i JU „NP Krka“ omogućivši lokalnom stanovništvu da izrav-no predstavi i prodaje svoje proizvode.

Krkin zeleni stol projekt je prigodnog izlož-beno-prodajnog karaktera namijenjen registrira-nim proizvođačima autohtonih poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina na užem i širem području NP „Krka“. Pokrenut je 2015. kada je održano šest Krkinih zelenih stolova. Opći cilj projekta je una-prjeđenje suradnje s lokalnim stanovništvom, te promocija autohtonih proizvoda u Nacionalnom parku “Krka”, dok je specifični cilj projekta potpo-ra lokalnom stanovništvu u proizvodnji i plasmanu svojih proizvoda. Izlagači su odabrani preko jav-nog poziva.

Od svibnja do kolovoza 2016. održana su tri Krkina zelena stola, na Lozovcu 25. svibnja u povo-du Europskog dana Parkova i 11. srpnja u povodu Svjetskog dana stanovništva i na Stinicama 2. kolo-voza u povodu Gospe od Anđela. Četvrti Krkin ze-leni stol, predviđen 19. kolovoza u manastiru Krka u povodu Preobraženja gospodnjeg, nije održan zbog kiše.

Istovremeno, u okviru brenda Parkovi Hrvatske, a u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i priro-de, osam nacionalnih i jedanaest parkova prirode, te UNDP-ova projekta PARCS, od 21. do 29. svibnja obilježen je prvi Tjedan parkova Hrvatske. Kroz tje-dan dana hrvatski su parkovi brojnim zanimljivim događanjima za posjetitelje obilježili i Dan zaštite prirode RH i Međunarodni dan bioraznolikosti, 22. svibnja, te Europski dan parkova, 24. svibnja.

Katia Župan

Program predavanja i edukativnih radionica

Na početku nove školske godine Javna ustano-va „Nacionalni park Krka“ uputila je poziv na su-radnju ravnateljicama i ravnateljima dječjih vrtića i osnovnih i srednjih škola u Šibensko-kninskoj žu-

60

DOGAĐANJA

paniji s Programom predavanja i edukativnih radi-onica u školskoj godini 2016./2017.

JU „Nacionalni park Krka“ za novu školsku je godinu pripremila brojna predavanja, ekološke i edukativne radionice, terensku nastavu i sportske aktivnosti. Programi u kojima sudjeluju djelatnici NP „Krka“ prilagođeni su djeci različitog uzrasta a namijenjeni su širenju znanja o zaštiti prirode i okoliša i kulturnopovijesnoj baštini.

Radionice za vrtiće: Mini čuvari prirode, 3R (Re-duce, Reuse, Recycle) i Šišmiši.

Radionice i terenska nastava za niže razrede osnovne škole: Mali čuvari prirode, 3R (Reduce, Re-use, Recycle), Šišmiši i Mala škola arheologije.

Predavanja i terenska nastava za više razrede osnovne škole: Rimljani u našim krajevima, Živo-tinjski svijet u NP „Krka“, Voda, GIS – geoinforma-cijski sustav, Voda koja gradi slapove i Upravljanje nacionalnim parkovima.

Predavanja i terenska nastava za srednje škole: Rimljani u našim krajevima, Životinjski svijet u NP „Krka“, Voda koja gradi slapove, GIS – geoinfor-macijski sustav, Prihvat i prijevoz posjetitelja u NP „Krka“ i Strateško upravljanje nacionalnim parkom.

Predavanja i edukativne radionice održavaju se na Skradinskom buku (škola u prirodi), u Ispo-stavi JU „NP Krka“ u Skradinu (multimedijalni cen-tar), na Roškome slapu (škola u prirodi), u Ispostavi JU „NP Krka“ u Drnišu (multimedijalni centar), na arheološkom nalazištu Burnum (škola u prirodi), u Eko kampusu Puljane (arheološka zbirka i škola u

prirodi), na poučno-pješačkoj stazi Stinice – Roš-ki slap – Oziđana pećina, Oziđanoj pećini (škola u prirodi) i u školama i vrtićima (prema dogovoru). Prigodnim aktivnostima s djecom i mladima na po-dručju Parka obilježavaju se i važni datumi, poput rođendana NP „Krka“, Svjetskog dana voda, Svjet-skog dana planeta Zemlje, Međunarodnog dana biološke raznolikosti, Svjetskog dana zaštite okoli-ša, Noći šišmiša i sl.

Zahvaljujemo svim vrtićima i školama koji su do sada surađivali s JU „NP Krka“, te iskazujemo nadu u nastavak suradnje i pozivamo sve koji nam se žele pridružiti u radu da to s povjerenjem i učine.

Katia Župan

Nove staze na srednjem toku Krke

JU „Nacionalni park Krka“ uredila je tri nove poučno-pješačke staze na srednjem toku Krke u cilju promocije posjetiteljske infrastrukture i omo-gućavanja kvalitetnijeg boravka u zaštićenoj priro-di. Obnovljeni su putovi kojima se lokalno sta-novništvo nekada koristilo za dolazak do rijeke ili do svog zemljišta na širem području Roškoga sla-pa. Staze su svečano otvorene rekreativnom utr-kom, kao doprinosom sportskoj rekreaciji i aktiv-nom boravku u prirodi u sklopu Europskog tjedna kretanja.

61

BUK

Utrka „Rogovo – Roški slap“ održana je u subo-tu, 17. rujna 2016. na 9 km dugoj stazi, s otiskom povijesti, koja je nastala spajanjem većeg dijela tri-ju novih poučno-pješačkih staza na srednjem toku:

1. Rogovo – Rupe, 2 300 m2. Laškovica – Žižići – Roški slap, 3 300 m3. Roški slap – Uz ploču, 1500 m.

Okupljanje sudionika počelo je u 9 sati, nakon olujne i kišne noći i jutra. Do starta utrke, u 10 sati, vrijeme se potpuno razvedrilo te su natjecatelji nove staze otkrivali obasjani suncem i toplinom. S pogledom na smaragdni tok Krke tijekom ci-jele utrke, natjecatelji su otkrivali izvornu krševitu prirodu, predivan kanjon Među gredama, Rogovo i srednjovjekovnu utvrdu Kamičak, Ogrlice i Roški slap, obnovljene vodenice i izazovne nove staze koje su svaka za sebe jedinstvene i posebne.

Sudionici su dobili svoj natjecateljski broj radi

lakše identifikacije a staza je bila označena (traka-ma, zastavicama i strelicama), uz asistenciju timova na njoj: djelatnika Parka, članova društva 08 Forca Šibenik i članova spasilačke službe.

Vrijeme prosječnog kretanja po stazi iznosi 1 h a duljina staze, ako se prođe točno zadanom rutom od starta do cilja, iznosi 9 km, pa je prolazak kroz cilj bio zabilježen postignutim vremenom. Utrka je završila prolaskom kroz cilj posljednjeg sudionika. Pobjednik je zadanu rutu pretrčao za 45 minuta.

Sudionicima utrke „Rogovo – Roški slap“ zah-valjujemo na odazivu te se nadamo da su uživali u lijepom izletu i dobroj rekreaciji!

Katia Župan

Izložba Industrijska arhitektura na rijeci Krki

U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, a u sklopu godišnjeg Sajma cvijeća, u Muzeju Croata Insulanus grada Preloga 22. travnja 2016. otvorena je izložba Industrijska arhitektura na rijeci Krki.

Muzej se tim događajem priključio manifesta-cijama Dani Međimurske županije i Noć knjige. Izložbu su predstavili kustosica Iva Kožnjak i ravna-telj Državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar a o njoj su govorile autorice, Nataša Mučalo, ravnate-ljica Državnog arhiva u Šibeniku, Nataša Zaninović, voditeljica Odsjeka za kulturnopovijesnu baštinu Nacionalnog parka „Krka“, i Gordana Goreta, vodi-teljica Odsjeka za zaštitu voda Nacionalnog parka „Krka“. Izložbu je otvorio gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek.

62

DOGAĐANJA

Izložba je kao stalni postav otvorena 28. kolo-voza 2015. na Skradinskom buku u povodu pušta-nja u rad prve HE na rijeci Krki 1895. godine. Reali-zirana je u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku, a sadrži arhivske fotografije, nacrte, didaktičke makete i stare dokumente iz državnih arhiva u Hrvatskoj i privatne zbirke obitelji Šupuk. Prelogu najbliža hidroelektrana na rijeci Dravi, HE Dubrava, ujedno je najviša u Hrvatskoj, dok je umjetno jeze-ro treće po veličini.

Nataša Zaninović

Zelena linija

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 6. ruj-na 2016. javnosti je predstavila novu infrastrukturu za punjenje električnih automobila na Lozovcu i nova električna i hibridna plug in vozila. Taj pro-jekt predstavlja doprinos zaštiti prirode i okoliša, ali i cjelokupnoj društvenoj zajednici, jer se kori-štenjem takvih automobila smanjuje emisija štet-nih plinova koje proizvode konvencionalni motori s unutarnjim izgaranjem.

U sklopu programa “Zelena linija“, koji su pokrenuli Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a koji je namijenjen javnim ustanovama za uprav-ljanje zaštićenim područjima, nacionalnim par-kovima i parkovima prirode, JU „Nacionalni park

Krka“ nabavila je pet novih hibridnih i električnih automobila.

„Ovo predstavlja korak više u zaštiti prirode. Posebno nam je drago da se i JU ‘NP Krka’ pridru-žila projektu ‘Zelena linija’, koji zaštićenim područ-jima pruža mogućnost da, sudjelovanjem u njemu, budu uzor za uvođenje i širu primjenu električnih automobila. Nadamo se da će se projekt i dalje razvijati kako bi se što veći broj građana mogao uključiti u izravnu zaštitu okoliša kupnjom električ-nih automobila“, naglasio je ravnatelj JU „NP Krka“ Krešimir Šakić.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 158.724 eura, od čega je 80 % sufinancirao Fond za zašti-tu okoliša i energetsku učinkovitost. Nabavljeno je jedno Mitsubishi I-MIEV električno vozilo, dva plug in hibridna Mitsubishi Outlander Phev Intense Navi 4 WD AT vozila i dva Toyota Prius 1,8 hibridna vozila.

Prednosti tih vozila jesu naklonjenost prirodi, zaštita okoliša i smanjeni troškovi održavanja i go-riva. Sva navedena vozila u električnom su modu nečujna. Primjerice, Mitsubishi I-MIEV električno vozilo je plug in čisto električno vozilo s baterijom koja se može puniti iz vanjske mreže (iz utičnice ili javne punionice) a domet s punom baterijom izno-si 160 km. Emisija CO2 je 0 g/km.

Plug in hibridna-električna vozila imaju bateriju koja se može puniti iz vanjske mreže (iz utičnice ili javne punionice) a domet im je, s punom bateri-jom, 52 km. U slučaju kada se smanji kapacitet ba-

63

BUK

terije ili je potrebna veća snaga, uključuje se ben-zinski motor. On ne služi za pokretanje vozila, nego za generiranje električne struje, tj. pokretanje agre-gata i punjenje baterije. Za pogon vozila zadužena su dva elektromotora. Emisija CO2 je 42 g/km, dok vozilo sličnih karakteristika u dizelskoj verziji ima emisiju od 154 g/km, pa i više. Iz toga proizilazi prijateljski odnos vozila prema prirodi: smanjenje zagađenja emisijom CO2 i zagađenja bukom.

JU „NP Krka“ postavila je i novu punionicu za punjenje električnih automobila na Lozovcu a još jedna bit će postavljena u sklopu uređenja okoli-ša novog informacijskog centra u Laškovici iznad Roškoga slapa. Vrijednost investicije za obje puni-onice iznosi 399.850 kuna, što je financirala sama JU „NP Krka“.

Infrastruktura za punjenje električnih automo-bila Terra DC 53 jest multistandardna modularna stanica od 50 kW za brzo punjenje, električnih vo-zila s jednim, dva ili tri priključka. Fleksibilni dizajn omogućava više protokola, i to CCS i CHAdeMO i brzi AC protokol, ovisno o individualnim potre-bama svakog korisnika. Namjenski je dizajnirana za korištenje po principu superbrzog punjenja i idealna je za upotrebu na benzinskim stanicama i u dijelovima grada s velikim protokom vozila.

„Punjači su opremljeni internetskim aplikacija-ma koje korisnicima omogućuju jednostavno pri-ključivanje njihovih uređaja na različite softverske sisteme, kao što su baze podataka, platforme za plaćanje ili sistemi inteligentnih energetskih mre-ža. Time je omogućeno daljinsko praćenje, održa-vanje i nadogradnja funkcija. Radna temperatura je od -35 °C do +50 °C “, istaknuo je Aleksandar Radosavljević, predstavnik ABB Ltd. Zagreb.

U skladu s dostupnim podacima, u Republici Hrvatskoj trenutno je aktivno preko sto punionica a trend rasta intenzivno se nastavlja.

Program „Zelena linija“ potpuno je u skladu s politikom energetske učinkovitosti Republike Hr-vatske iskazane u Strategiji energetskog razvoja i Nacionalnom programu energetske učinkovitosti za razdoblje od 2008. do 2016. godine i nacional-

nim akcijskim planovima energetske učinkovitosti koji slijede iz njega.

Katia Župan

Zelena čistka 2016.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove se godine pridružila globalnoj volonterskoj akciji Ze-lena čistka. Akcija čišćenja održana je u petak, 22. travnja 2016. na Lozovcu.

Djelatnici JU „Nacionalni park Krka“ u suradnji s volonterima iz Braniteljske socijalno radne zadru-ge Branitelj, Kulturne udruge Slovenaca „dr. France Prešeren“ Šibenik (sekcije Ljubitelji prirode Plani-ka – Runolist) i Ekološke udruge „Monte Promo-na“ iz Siverića i lokalnim stanovništvom čistili su nelegalno odlagalište otpada na Lozovcu, nedale-ko od glavnog ulaza u NP „Krka“. Tom prigodom sanirano je nelegalno odlagalište otpada površine oko 1 ha. Na odlagalištu se uglavnom nalazio sitni i srednji kućanski otpad, ali i ostaci građevinskog materijala.

Zelena čistka, zajednička jednodnevna akcija čišćenja nelegalnih odlagališta otpada, najveći je volonterski ekoprojekt u Hrvatskoj, koji okuplja aktivne građane i udruge, a dio je velike globalne akcije World cleanup, pokrenute 2008. Temelji se na buđenju svijesti o važnosti odgovornog gospo-darenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planeta Zemlje.

Katia Župan

64

DOGAĐANJA

Tour of Croatia 2016.

Tour of Croatia, međunarodna etapna bicikli-stička utrka kroz Hrvatsku, u trećoj etapi, 21. trav-nja 2016. sišla je u kanjon Krke i prošla preko Roš-koga slapa.

Tour of Croatia ove je godine održan od 19. do 24. travnja, s ukupno šest etapa. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ pridružila se utrci kao do-maćin dijela etape i službeni sponzor, kao i NP „Plitvička jezera“ i projekt PARCS, pod okriljem Mi-nistarstva zaštite okoliša i prirode. Upravo su preli-jepa priroda i očuvani okoliš jedan od razloga zbog kojeg veliki broj posjetitelja dolazi u Hrvatsku, pa je taj veliki sportski događaj bio prilika da se Par-kovi Hrvatske predstave i u duhu aktivnog turizma.

Nacionalni park „Krka“ područje je iznimne pri-rodne ljepote i kulturnopovijesne baštine, dio Na-tura 2000 područja, koji našu lijepu zemlju svrsta-va u sam vrh zaštićenih područja Europe. Najljepši način da se svijetu predstavi takvo bogatstvo jest aktivni boravak u prirodi. Upravo se zato Nacio-nalni park „Krka“ pridružio toj biciklističkoj manife-staciji. „Tour of Croatia adrenalinska je vožnja kroz Hrvatsku koja će brojnim ljudima u svijetu poslati dozu pozitivne energije zelene i plave boje Parko-

va Hrvatske i biti motiv da i oni naprave obilazak kroz Lijepu Našu“, istaknuo je ravnatelj Javne usta-nove „Nacionalni park Krka“ Krešimir Šakić.

Tour of Croatia manifestacija je koja povezu-je prirodne ljepote, sport i promociju turističkih destinacija. Događaj su pratili milijuni gledatelja diljem Europe. U utrku, dugu tisuću kilometara, uključilo se dvanaest gradova domaćina i deset žu-panija, a biciklisti su prošli kroz više od sto mjesta diljem Hrvatske. Utrku su izravno prenosili HRT i Eurosport, a TV-prijenos kasnije su emitirale broj-ne televizijske postaje diljem svijeta.

Katia Župan

Milijunti posjetitelj Nacionalnog parka „Krka“

Čarobno okruženje Nacionalnog parka „Krka“, u kojemu izvorna ljepota prirode ljubi bogatu kulturnopovijesnu baštinu čuvajući višestoljetnu tradiciju, u subotu, 1. listopada 2016. posjetio je milijunti posjetitelj, što je najbolja godišnja posje-ćenost Parka od proglašenja nacionalnim parkom.

Toni i Sonja Cvetko s četveromjesečnom Jer-com kupili su milijuntu ulaznicu u NP „Krka“. Mlada obitelj tri je tjedna provela na ljetovanju u Hrvat-skoj a to im je bio prvi posjet NP „Krka“. Tim povo-dom dočekao ih je ravnatelj JU „NP Krka“, koji im je uručio prigodne darove.

Zaštita prirodne i kulturnopovijesne baštine

Osnovna misija nacionalnog parka je zaštita prirode, a u slučaju NP „Krka“ i tisućljetne kultur-nopovijesne baštine. Prirodni fenomeni, biljni i životinjski endemi, staništa i povijesno i kulturno nasljeđe zahtijevaju posebnu skrb i zaštitu. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ od svoga osnutka uspješno se nosi sa svim izazovima, što je dopri-

65

BUK

nos reputaciji zaštićenih područja u Republici Hr-vatskoj, ali i u svijetu.

U protekla tri desetljeća JU „Nacionalni park Krka“ uspješno provodi različite aktivnosti u cilju očuvanja prirodne i kulturnopovijesne baštine i edukacije: mjere zaštite prirode, krajobraza i vrsta, te održiva razvoja, istraživanje flore i faune, očuva-nje tradicijske poljoprivrede, zaštitu kulturnopovi-jesnih spomenika, očuvanje baštine i tradicionalnih običaja, realizaciju važnih infrastrukturnih projeka-ta, edukaciju djece i odraslih itd. Pritom nastoji po-stići sinergiju s lokalnim stanovništvom i podignuti svijest o potrebi očuvanja biološke raznolikosti. Svake godine provodi i edukativni prihvat, sve brojnijih, posjetitelja iz Hrvatske i cijeloga svijeta.

Odgovorno upravljanje

Skradinski buk, jedna od poznatijih prirodnih ljepota Republike Hrvatske, najposjećeniji je slap na rijeci Krki. Kako bi uspješno provela projekte zaštite toga lokaliteta, Uprava Parka proteklo de-setljeće intenzivno radi na prostornoj i vremenskoj disperziji posjetitelja: prostornoj u smislu osposo-bljavanja postojećih i uređenja dodatnih sadržaja za posjećivanje, a vremenskoj u smislu godišnje i dnevne raspoređenosti posjetitelja po lokalitetima.

U toj namjeri za posjetitelje je napravljeno dva-naest poučno-pješačkih i jedna biciklistička sta-

za, obnovljene su vodenice koje služe prezentaciji starih zanata, uređeni su etnoselo na Skradinskom buku, Visovačka kuća Kuželj na Stinicama i isposta-ve JU „NP Krka“ u Skradinu, Drnišu i Kninu a omo-gućen je i obilazak arheološkog lokaliteta Burnum i uživanje u pogledu na šest od ukupno sedam Kr-kinih slapova.

Senzibiliziranje za skladan odnos prema prirodi provodi se i kroz redovite manifestacije s jasnom ekološkom porukom. Glazbene i filmske večeri, izložbe, akcije, radionice i festivali na prekrasnim lokalitetima idealna su mjesta za poticanje odgo-vornog ponašanja čovjeka prema prirodi.

Sva infrastruktura namijenjena posjetiteljima zauzima tek 5 % cjelokupne površine Nacionalnog parka „Krka“, koji se prostire na 109 km2. Posjetite-lji se označenim stazama kreću pod budnim okom djelatnika i nadzorom čuvara prirode. Kad dođe u NP „Krka“ svaki posjetitelj bude upoznat s pravi-lima ponašanja u zaštićenom području, kojih se i pridržava. Očuvanju prirode doprinosi i ekološka osviještenost samih posjetitelja.

Održivi razvoj

Prednost Nacionalnog parka „Krka“ je prostor-na razgranatost i dobra umreženost cesta. Osim triju prijelaza preko Krke, brojna naselja uz Park povezuju i prometnice, što, uz kvalitetnu signaliza-ciju, omogućuje širenje novih posjetiteljskih sadr-žaja. Ove godine zabilježen je porast zanimanja za Visovac za 29 %, Roški slap 30 % i 31 % za manastir Krka, Burnum i Eko kampus Puljane.

Radi optimalnog protoka posjetitelja i kontrole njihova zadržavanja u Parku u tijeku je realizaci-ja nekoliko projekata, od kojih bi prvi – uređenje pristaništa za brodove u Skradinu – trebao biti re-aliziran do ljeta 2017. Sljedeći projekti odnose se na uređenje nekoliko ulaza u Park: Laškovice, Eko kampusa Puljane i Lozovca, glavnog kopnenog ulaza u Park, kako bi posjetitelji prilikom obilaska

66

DOGAĐANJA

Parka optimalno mogli raspodijeliti svoje vrijeme i uživati u bogatoj ponudi lokalnih gospodarstvenika.

Cilj upravljanja Parkom svakako je održivi ra-zvoj, gdje je uz zaštitu prirode lokalnoj zajednici omogućen rast i razvoj. Prosperiranje krajeva uz Krku zaustavit će depopulaciju područja i omogu-ćiti učinkovito korištenje dobara.

Razvoj lokalnog gospodarstva

Svaka kupljena ulaznica doprinos je trajnoj za-štiti, očuvanju i unapređenju NP „Krka“, a neizrav-no i njegova šireg područja. Porast posjećenosti rezultira i porastom sredstava, koja se zatim ulažu u projekte zaštite, inventarizacije i monitoringa, obnovu i razvoj infrastrukture, osmišljavanje novih sadržaja, projekte suradnje s lokalnom zajednicom, održavanje protupožarnih putova i sl.

Zajednički projekti doprinose prepoznatljivo-sti Nacionalnog parka „Krka“ kao brenda. Porast posjećenosti omogućuje intenzivniju promociju, prezentaciju i prodaju lokalnih proizvoda kroz iz-ravnu prodaju ili u suvenirnicama JU „NP Krka“. Brend NP „Krka“, s prepoznatljivom očuvanom prirodom i bogatom baštinom i tradicijom, po-spješuje prezentaciju i prodaju autohtonih, a posebno ekoloških, proizvoda izrađenih na tra-dicionalan način u samom Parku ili u njegovoj neposrednoj blizini. Zaštićena priroda i ekološki uzgoj rezultiraju izrazitom kakvoćom proizvoda, koje posjetitelji prepoznaju i u kojima mogu uži-vati u brojnim seoskim domaćinstvima i lokalnim gospodarstvima uz NP „Krka“.

Na kraju, podsjećamo da od svog osnivanja Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ bilježi kon-stantan porast posjećenosti, izuzev, naravno, tije-kom Domovinskog rata. U proteklih desetak godi-na radilo se o prosječnom godišnjem porastu od 6 do 7 %. Do naglog skoka došlo je 2015. kada je NP „Krka“ posjetilo 951 106 posjetitelja, što je predstavljalo porast od 18 % u odnosu na 2014.

godinu. Ove godine Park očekuje oko 12 % veću posjećenost u odnosu na 2015.

Katia Župan

Solarna stabla u NP „Krka“Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predsta-

vila je još jedan projekt koji doprinosi zaštiti priro-de i okoliša – solarna stabla SunInside. U suradnji sa šibenskom tvrtkom Upgrade energy j.d.o.o. po-stavljena su tri takva stabla, u ispostavi Skradin, na Skradinskom buku i na ulazu Lozovac.

Solarno stablo SunInside inovativan je, atrakti-van i funkcionalan ekološki proizvod urbane opre-me, koji solarnu energiju pretvara u električnu. Osim što predstavlja mjesto za odmor i za prihvat bicikla ono omogućava i punjenje mobilnih uređa-ja. Proizvod je u potpunosti energetski neovisan, a razvijen je, dizajniran i proizveden u Šibeniku.

Naši posjetitelji, kao i svi suvremeni turisti, mo-bilne uređaje koriste za fotografiranje, informira-nje, snalaženje u prostoru i dijeljenje sadržaja, pa se često dogodi da im se tijekom posjeta Parku po-troši baterija. Postavljanjem solarnih stabala pruža-

67

BUK

mo dodatnu uslugu i istovremeno ih educiramo o mogućnostima praktičnog i učinkovitog korištenja energije dobivene iz obnovljivih izvora. Posebno nam je zadovoljstvo što je proizvod u potpunosti osmišljen i proizveden na šibenskom području, pa ovim projektom pomažemo i razvoj domaće ino-vativne tehnologije.

Dizajner Antonio Šunjerga, jedan od članova Energy Upgrade tima, svoj je proizvod opisao ri-ječima: „SunInside je solarno stablo inovativnog dizajna, modularno i prilagodljivo, jednostavno za instalaciju u prirodi i urbanim sredinama. Proizvod se sastoji od središnjeg stabla (konzole) s kroš-njom solarnih panela i punjačima mobilnih ure-đaja (IOS, Android i USB priključcima), te sadržava klupu za odmor i stalke za bicikl. Može sadržavati i WiFi Hotspot, informativne i oglasne površine, dodatnu rasvjetu, koš za otpad, web ili sigurnosnu kameru, meteostanicu i druge elemente. Ovaj ino-vativan proizvod urbanu opremu pretvara u toč-ku okupljanja, mjesto informiranja, komunikacije, zabave i dijeljenja sadržaja. Idealan je za primjenu u turizmu jer suvremeni turisti neprestano koriste mobilne uređaje, te su stalno u potrazi za mjestom gdje mogu napuniti uređaj i spojiti se na internet.“

Postavljanjem solarnih stabala JU „Nacional-ni park Krka“ nastavlja s promocijom obnovljivih izvora energije i poticanje održivog razvoja i lokal-nog gospodarstva.

Ivona Cvitan

Festival „Okusi Mediteran!“ na Skradinskom buku 28. svibnja 2016.

Gastronomskoj ponudi posljednjih se godina u destinacijama duž cijele Hrvatske pridaje sve veća pozornost s ciljem obogaćivanja turističke ponude i privlačenja turista. Današnji turist želi na putova-nju uz prirodne ljepote upoznati kulturu i identitet lokalnog stanovništva, a to je nabolje kroz gastro-

nomsku ponudu. Nacionalni park „Krka“ ima sreću da se nalazi na području koje je kroz povijest,ali i danas bilo poznato kao gastronomsko područje mediteranske kuhinje, osobito dalmatinske, s au-tohtonim namirnicama i jelima.

Upravo je bogatstvo znanja i umijeća pove-zanih s prehranom na Jadranu potrebno očuvati kako se ne bi izgubilo zbog suvremenog načina ži-vota. Kao važan dio brojnih svečanosti i događanja hrana je, u Hrvatskoj vezana za mnoge svetkovine, običaje, vjerovanja i pučko liječenje pa u novije vri-jeme postaje dio turističke ponude koju je potreb-no razvijati i promovirati u svijetu.

Mediteranska prehrana nisu samo recepti za pripremanje određenih namirnica, već je to način života, posebna kultura spravljanja jela i uživanja u njima, temeljena na uzgoju autohtonih sorti koje uspijevaju na Mediteranu. Dalmatinska kuhinja odiše posebnim začinima, tek ispečenim kruhom ispod peke i domaćim vinom, čije će nepce ugod-no iznenaditi svakog gosta.

Mediteranska se prehrana na području hrvat-skog Jadrana, njegove obale, otoka i dijela zaleđa, zbog gospodarskih promjena u novije vrijeme dra-stično promijenila. Tako se, primjerice, sredinom 20. stoljeća meso jelo samo nedjeljom i blagda-nima, dok je posljednjih 30-40 godina učestalije u prehrani. Također, kruh se pekao jednom tjedno za čitavu obitelj, od domaće uzgojenih žitarica. I to se promijenilo zbog smanjenja poljoprivrednog stanovništva i povećanja dostupnosti industrijskih prehrambenih proizvoda, pogotovo u slučaju oto-ka, zbog bolje trgovinske komunikacije s kopnom.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ ulaga-njem u razvoj uzvodnih lokaliteta i obogaćivanjem ponude na cijelom prostoru rijeke Krke direktno utječe na rast i razvoj obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednika, koji su ključni za očuvanje i pro-mociju gastronomske kulture na cijelom području rijeke Krke.

„Okusi Mediteran!“ je festival koji predstavlja mediteransku prehranu, suvremene enološke i ga-stronomske tečevine, te promovira Šibenik i Šiben-

68

DOGAĐANJA

Gastronomski kutak – skradinski tingul

Skradin je u posljednjih nekoliko godina sve če-šće na listi gastronomskih meka. Razlog tome krije se u stoljetnom utjecaju raznih kultura na ovom području, od venecijanske gastronomske tradicije, otomanskog utjecaja i bodulskih običaja, koje su s otoka donosile i „unosile“ kuharice i služavke bo-gatih skradinskih obitelji, do senzacionalnih lokal-nih namirnica.

Tajna dobro pripremljenih skradinskih jela (i vina) vjerojatno se krije u prekrasnom krajoliku uz rijeku Krku, kojem su se nekada divili carevi, voj-skovođe i putopisci, a danas pripadnici kraljevskih obitelji, jet seta, blogeri i sl. koji na luksuznim je-drenjacima, ili u skradinskim restoranima i kono-bama, u intimi svojeg društva, uživaju u šarolikoj paleti lokalnih namirnica, bilo da se radi o školjka-ma, o riječnoj ili morskoj ribi, pastrvi ili lubinu ulov-ljenom ispred Skradina, o divljač ulovljenoj podno skradinskih brda ili o janjcima, pivcima, kokošima i odojcima sa seoskih imanja.

Uz čašu autohtonih vina od grožđa iz vinogra-da s obližnjih proplanaka i dalmatinsku pismu i ugodne domaćine ljubitelj dobre hrane i kapljice otkrit će kutak gastronomskog raja i sigurno mu se opet vratiti. Do tada se može okušati u pripremi starog jela čiji se recept u Skradinu može pronaći samo u konobama, u razgovoru ispod murve ili na jutarnjoj kavi, gdje ćete shvatiti da su Skradinja-ni, osim što su poznati „marendaši“, dobri kuhari i još bolji kritičari. Upravo ta (samo)kritičnost i inat,

sko-kninsku županiju kao poželjne gastronomske destinacije kroz brendiranje lokalne gastronomske ponude. Ove godine održan je od 26. do 29. svib-nja 2016. Partner festivala je WWF (Svjetska orga-nizacija za zaštitu prirode), kojem se Javna ustano-va „Nacionalni park Krka“ pridružila kao sponzor.

Doris Banić

ali i ekonomičnost i kreativnost u pripremi raznih jela, tjeraju ih uvijek da budu bolji i da nadmaše sebe same. Pripremajući tekst za skradinski tingul, shvaćam da nije tajna u receptu, već u priči. Stoga slijedi priča o skradinskom tingulu.

Tingul je u gastronomskom svijetu poznat kao jelo koje se priprema od mesa peradi, kao pileći paprikaš ili pirjana piletina s rižom, ali u Skradinu taj naziv ima (upravo zbog spomenutih raznih ga-stronomskih utjecaja) malo izmijenjenu recepturu.

Potrebno je naglasiti da se to jelo u skradin-skom kraju najčešće nalazi na stolu nakon blag-dana Tri kralja, a razlog je vrlo zanimljiv. Dakle, od blagdana Svih svetih, Božića i Nove godine do Sve-ta Tri kralja domaća pečena puretina (tuka) glav-no je jelo na stolu Skradinjana i cijele skradinske okolice. Prilikom obrade i pripreme mesa za peče-nje (bilo da se radi o peki, bilo o roštilju), odvaja-ju se iznutrice i ljubomorno čuvaju da bi se nakon blagdana Tri kralja pripremio tingul za društvo na marendi. U svakoj se skradinskoj kući, restoranu, gostionici ili konobi priprema tingul, čiji će okus ugodno iznenaditi nepce svakog gosta.

Sastojci:• Temeljac od domaće kokoši/pivca• Luk • Pureće bijelo meso

69

BUK

• Sol i papar• Pureća jetrica i durel (želudac)• Peršin, • Češnjak• Pire od rajčica• Maslinovo ulje• Riža

Priprema: Na maslinovom ulju ispirjati luk, do-dati sitno narezano pureće bijelo meso, dodati je-tricu i durel, dolijevati temeljac, dodati začine po želji. Dodati pire od domaćih rajčica. Kad se mast, odvoji dodati rižu i temeljac, ponovo dodati sol i papar ako je potrebno.

Na kraju dodati sir ribanac i malo masla prije posluživanja.

U sklopu festivala Okusi Mediteran! upravo ovaj recept bio je tema kulinarskog dvoboja na Skra-dinskom buku: jelo je prema originalnom receptu pripremala chef Vesna Miletić a njegovu malo mo-dificiranu verziju chef Lionel Levy. Da su oba jela bila više nego ukusna, pokazali su prazni tanjuri i mnoštvo oko stola.

U potrazi za novim zaboravljenim receptima sljedeće godine, u slast!

Doris Banić

Izložba „Ekološke zavrzlame“

U sklopu manifestacije Zvuci Krke –The sounds of the river, koja traje od 1. lipnja do 1. rujna 2016., a ove je godine bila posvećena prenošenju eko-loške poruke kao glazbe s porukom, Javna usta-nova „Nacionalni park Krka“ organizirala je izložbu crteža – karikatura Ekološke zavrzlame, Svete Bje-lića, koju je predstavila umjetnica Andrea Deskar. Izložba je posjetiteljima, ali i cjelokupnoj javnosti, poslala poruku o važnosti ekološke osviještenosti i racionalnog postupanja s prirodnim resursima, odnosno poruku o razmjerima zagađenja okoliša zbog čovjekova djelovanja.

Čovjek i priroda oduvijek su međusobno pove-zani u jedinstven i dinamičan sustav, koji obilježava uzajamna interakcija. Zdrava i nezagađena životna sredina preduvjet je za egzistenciju i opstanak lju-di, stoga je potreba za očuvanjem zdravog okoliša svakim danom sve veća. Svojim ponašanjem čovjek je doveo u pitanje sam opstanak Zemlje, prirode, a samim time i opstanak ljudi na Zemlji. Budući da razvoj civilizacije zahtijeva racionalniji pristup u pri-svajanju prirode i stalno jačanje ekološke svijesti kako bi se ona zaštitila od daljnjeg propadanja, kraj-nji je čas da se takav odnos prema prirodi promijeni. Izložba je privukla pažnju brojnih posjetitelja.

Doris Banić

70

DOGAĐANJA

Pilot-projekt „Crveni križ u plavom okviru“

U sklopu projekta „Crveni križ u plavom okviru“ u razdoblju od 9. do 11. rujna 2016. godine odr-žana je ekološka akcija čišćenja rijeke Krke. U ak-ciji su sudjelovali Hrvatski Crveni križ, u suradnji s tvrtkom Lauzuli, i Društvo za podvodne sportove Zagreb, čijih je sedamnaest ronilaca čistilo područje oko pontona na Skradinskom buku nizvodno pre-ma Skradinu. Podršku u pripremi i provedbi ekološ-ke akcije čišćenja omogućila je JU „NP Krka“ a akciji su se pridružili djelatnici Crvenog križa iz Šibenika, Splita i Solina, te ronilački centar HVIDRA-e iz Spli-ta. Cilj akcije bio je pokazati kako održivo korištenje prirodnih dobara, radi doprinosa društveno-gospo-darskom razvoju na lokalnoj razini, ujedno podrazu-mijeva i povećanje svijesti i znanja o potrebi zaštite okoliša i očuvanja ovog zaštićenog područja.

Gordana Goreta

Sjekač drvene mase

Ljepota i sigurnost zaštićenih prirodnih područ-ja uvelike ovisi i o njihovom održavanju. Usposta-vom šumskog reda, orezivanjem granja i vegetaci-je koja onemogućava prolaznost puteva, stvara se otpadni zeleni materijal, koji je potrebno propisno zbrinuti. Zbog osjetljivosti terena, potrebni su lakši i mobilniji strojevi kojima se može prići materijalu i zbrinuti ga na licu mjesta. Usitnjavanje zelenog otpada i njegovo vraćanje u prirodu ima višestruku korist. Raspršivanjem usitnjenog materijala po tlu smanjuje se rizik od požara a razgradnjom mate-rijala hrani se tlo. JU “NP Krka“ našla je idealno rje-šenje u mobilnom sjekaču drvene mase Green Mech Arborist 150 s jedinstvenim Disc-Blade sustavom okruglih noževa. Posebno oblikovani okrugli noževi

sijeku materijal pod kutom, što omogućuje usitnja-vanje i najtvrđih drvenih materijala.

Veliki utovarni otvor, veličine 970 x 790 mm, ne zahtijeva dodatno rezanje i usitnjavanje materija-la, a zajedno s utovarnim grlom u obliku pisma, dimenzija 150 x 230 mm, omogućava lagani uto-var razgranatog, grmovitog i gustog materijala, te krošnji. Time se uvelike smanjuje potreba za motornom pilom. Riječ je o i do stotinjak rezova manje svaki dan, što rezultira većim dnevnim učin-kom. Elektronički No-Stress sustav kontrole uto-vara u slučaju potrebe okreće utovarne valjke i u suprotnom smjeru kako bi rasteretio noževe sje-kača, bez gubitka radne brzine zamašnjaka. To u konačnici povećava radni učinak stroja.

JU “NP Krka“ nabavila je sjekač drvne mase Green Mech Arborist 150 za potrebe usitnjavanja odrezanih grana, a sve s ciljem održavanja šuma i šikara na području Parka. Taj sjekač drvne mase u obliku prikolice smanjit će nastajanje zelenog otpada i korištenje motornih pila, te znatno una-prijediti produktivnost rada i kvalitetu obavljenog posla. Usitnjeno granje vraćat će se u prirodu u obliku drvne sječke i koristiti kao idealan materijal za održavanje poučno-pješačkih staza u Nacional-nom parku „Krka“.

Korištenjem tog stroja JU “NP Krka“ želi nagla-siti važnost recikliranja i pretvaranja okrčenih grana i stabala u koristan materijal s novom upotrebnom vrijednošću. Šume uz rijeku Krku ne obuhvaćaju velike površine, ali su izuzetno važne za ukupan doživljaj krajobraza na području oštrog kontrasta ljutog krša, riječnih tokova i mora. Zbog vitalno-sti šumskog ekosustava, iznimno je važno njiho-vo redovito i pravilno održavanje. Unutar Parka se redovito održava desetak protupožarnih putova, ukupne duljine oko 40 km, i 14 poučno-pješačkih staza, ukupne duljine oko 28 km.

Mate Bačić

71

Biospeleološki monitoring na području NP “Krka”

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u surad-nji s Hrvatskim biospeleološkim društvom (HBSD) iz Zagreba u razdoblju od 2014. do 2016. provela je projekt Biospeleološki monitoring triju specifič-nih speleoloških objekata na području Nacional-nog parka „Krka“.

Istražena su tri speleološka objekta: Stara ja-metina, Oziđana pećina i Sedrena špilja iza mlina, s ciljem utvrđivanja trenutačne brojnosti populacija (kvantitativne) i sastava faune (kvalitativne) podze-mnih beskralješnjaka zbog kontinuiranog praćenja promjena njihovog stanja. Istraživanja su prove-li Kazimir Miculinić, Ana Komerički, Jana Bedek, Marko Lukić, Martina Pavlek, Tvrtko Dražina, Petra Bregović, Petra Kutleša i Hrvoje Cvitanović.

Istraživanjem su utvrđene mikrolokacije u objektimana kojima se nalaze pojedine svojte, izra-đene su karte staništa, određene površine/područ-ja na kojima su zabilježene sve primijećene životi-nje i utvrđen njihov broj i prostorni raspored. Takav pristup omogućuje da se sljedećim monitoringom mogu utvrditi promjene sastava i brojnosti faune.

Nakon osam terenskih izlazaka (po dva u sva-kom godišnjem dobu) u trima speleološkim objek-tima zabilježeno je osamdeset sedam svojti, prika-zanih u tablici 1.

72

Tablica 1. Popis svojtizabilježenih u istraživanim speleološkim objektima u razdoblju od 2005. do 2016. (SJ – Stara jametina, O – Oziđana pećina, SŠ – Sedrena špilja iza mlina)

Broj Svojta Speleološki objekt Klasifika.SJ O SŠ

Puževi (Gastropoda)1. Aegopinella sp. + Tx2. Cecilioides spelaea A. J. Wagner, 1914 + Tb3. Gen. sp. + ?4. Oxychilus (Oxychilus) cellarius (O.F. Müller, 1774) + subTf5. Zospeumis selianum Pollonera, 1886 + Tb

Pijavice (Hirudinea)6. Hirudinea gen. sp. + ?

Štipavci (Scorpiones)7. Euscorpius sp. + Tx

Paučnjačići (Palpigradi)8. Eukoenenia sp. + Tb

Pauci (Araneae)9. Agelenidae + ?10. Araneae 1 + + Tx11. Araneae 2 + + Tx12. Araneae 3 + Tx13. Barusia maheni (Kratochvíl & Miller, 1939) + Tf14. Epsinus cavernicola (Kulczyński, 1897) + Tf15. Harpactea sp. + Tf16. Holocnemus pluchei (Scopoli, 1763) + Tf17. Meta bourneti Simon, 1922 + Tf18. Metellina merianae (Scopoli, 1763) + Tf19. Micrargus herbigradus (Blackwall, 1854) + Tf20. Nesticus eremita Simon, 1879 + + Tf21. Palliduphantes istrianus (Kulczyński, 1914) + Tf22. Phlocus sp. + Tx23. Stalagtia hercegovinensis (Nosek, 1905) + + Tb24. Tegenaria sp. + Tx

Lažištipavci (Pseudoscorpiones)25. Chthoniidae, gen. nov., sp. nov. + + Tb26. Microchthonius rogatus Beier, 1938 + Tb27. Neobisium (N.) carsicum Hadži, 1933 + Tf28. Neobisium stribogi Ćurčić, 1988 + Tb29. Roncus sp. + Tf

IZVJEŠĆA

73

Lažipauci (Opiliones)30. Gen. sp. + ?31. Nelima troglodytes Roewer, 1910 + + Tf

Grinje (Acari)32. Eschatocephalus vespertilionis (Koch, 1844) + + Parazit/Tx33. Gen. sp. + ?34. Labidostomma (Nicoletiella) absoloni Willmann, 1940 + Tb35. Poecilophysis weyerenensis (Packard, 1888) + ?36. Rhagidiidae gen. sp. + Tx

Jednakonožnirakovi (Isopoda)37. Alpioniscus balthasari (Frankenberger, 1937) + + + Tb38. Armadillidium sp. + Tx39. Cyphopleon kratochvili (Frankenberger, 1939) + + Tf40. Porcellio dilatatus Brandt, 1833 + Tx41. Porcellio sp. + Tx42. Trachelipus cf. ater (Budde-Lund, 1896) + Tx43. Trachelipus sp. + Tx

Strige (Chilopoda)44. Eupolybothrus tridentinus (Fanzago, 1845) + + Tf45. Scutigera coleoptrata (Linneaus, 1758) + + Tx

Dvoje noge (Diplopoda)46. Apfelbeckia sp. + Tx47. Dyocerasoma intermedia Makarov et al., 2003 + Tf48. Glomeris pulchra C. L. Koch, 1847 + + Tx49. Julidae, gen. sp. + Tx50. Polydesmidea gen. sp. + + + Tf51. Solentanodesmus insularis Antid & Reip, 2014 + Tb

Kratkonošci (Symphyla)52. Scutigerellidae ? gen. sp. + Tx

Skokuni (Collembola)53. Heteromurus nitidus (Templeton, 1835) + + Tf54. Hypogastruridae, gen. sp. + Tb?55. Isotomidae gen. sp. + Tx56. Lepidocyrtus sp. + Tx57. Megalothorax sp. + Tx58. Mesaphorura sp. + Tx59. Micranurophorus sp. + Tx60. Neanuridae, gen. sp. + + ?61. Neelidae + + ?62. Neelus sp. + Tf

BUK

74

63. Oncopodura sp. + Tb64. Onychiuridae gen. sp. + Tx65. Pseudachorutes sp. + Tx66. Pseudosinella sp. + Tf67. Troglopedetes pallidus Absolon, 1907 + + + Tb68. Verhoeffiella sp. nov. + Tb

Dvorepci (Diplura)69. Plusiocampa sp. + ?70. Plusiocampa (Stygiocampa) sp. + Tb

Trorepci (Thysanura)71. Gen. sp. + ?72. Machilidae gen. sp. + Tx

Kornjaši (Coleoptera)73. Atheta spelaea (Erichson, 1839) + Tf74. Blaps sp. + Tx75. Laemostenus cavicola cf. muelleri Ganglbauer, 1903 + + Tf76. Staphylinidae gen. sp. + + Tx

Grizlice (Psocoptera)77. Psyllipsocus sp. + + subTf

Dvokrilci (Diptera)78. Limonia nubeculosa Meigen, 1804 + + + subTf79. Muscidae gen. sp. + + Tx

Ravnokrilci (Orthoptera)80. Dolichopoda araneiformis (Burmeister, 1838) + + + subTf81. Troglophilus ovuliformis Karny, 1907 + subTf

Polukrilci (Hemiptera)82. Cixiidae + Tf

Opnokrilci (Hymenoptera) 83. Formicidae + Tx

Leptiri (Lepidoptera)84. Amphipyra effusa Boisduval, 1828 + subTf85. Apopestes spectrum (Esper, 1787) + subTf86. Hypena obsitalis (Hübner, 1811) + subTf

Gujavice (Lumbricidae)87. Gen. sp. + ?

UKUPNO 46 36 33

Legenda

Tb – troglobiont Tf – troglofil subTf– subtroglofil Tx – trogloksen

IZVJEŠĆA

75

Klasifikacija ObjašnjenjeTroglobiont Kopneni organizam prilagođen i ograničen na život u podzemlju, gdje provodi cijeli životni ciklusTroglofil Kopneni organizam s određenim prilagodbama na život u podzemlju, nije ograničen samo na

život u podzemlju, može se hraniti i razmnožavati u podzemljuSubtroglofil Kopneni organizam koji nije prilagođen na život u podzemlju, već je dijelom životnog ciklusa

vezan za podzemlje ili pokazuje sklonost prema životu u podzemljuTrogloksen Kopneni organizam koji je slučajno zalutao u podzemlje

Rezultati analize triju speleoloških objekata po-kazuju velike razlike u sastavu i brojnosti njihove faune. U svim objektima žive samo dva troglobi-onta, jednakonožni rak Alpioniscus balthasari i skokun Troglopedetes palidus, i dva subtroglofila, dalmatinski špiljski konjic Dolichopoda araneifor-mis i dvokrilac Limonia nubeculosa.

Najveći broj životinja zabilježen je u Staroj ja-metini (46), slijedi Ozđana pećina (36) pa Sedre-na špilja iza mlina (33). Od toga, u Staroj jametini zabilježeno je 9 troglobionta, u Oziđanoj pećini 4 a u Sedrenoj špilji iza mlina 5, što je uvjetovano ra-znolikošću staništa i stabilnim špiljskim ekološkim uvjetima (temperaturom i vlagom).

Drago Marguš

BUK

Alpioniscus balthasari

Troglopedetes palidus

76

Monitoring rasprostranjenosti orlova na području NP„Krka“

Područje NP „Krka“ s bližom okolicom ornitološki je važno na nacionalnoj i međuna-rodnoj razini, pa je uključeno u 40 najvažnijih područja za ptice u Republici Hrvatskoj. Sto-ga je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u suradnji s Centrom za zaštitu ptica grabljivica Grifoni iz Senja, 2015. godine provela projekt „Monitoring rasprostranjenosti orlova iz rodo-va Aquila i Hieraeetus na području Nacionalnog parka ‘Krka’” da bi se utvrdilo gnijezde li se or-lovi iz rodova Aquila i Hieraeetus na području Nacionalnog parka “Krka”, kako bi se izradio model njihova monitoringa i provele mjere nji-hova očuvanja i zaštite. Istraživanja su proveli Goran i Marin Sušić tijekom sezone gniježđenja orlova, od travnja do srpnja 2015., na srednjem toku rijeke Krke, od Roškog slapa do Brljanskog jezera.

Tijekom istraživanja promatrani su riđi škanjac (Buteo rufinus), prugasti orao (Aquila fasciatus), suri orao (Aquila chrysaetos), sivi so-kol Falco peregrinus i mali sokol (Falco colum-barius). Gnijezdeće populacije triju od tih vrsta (surog orla, prugastog orla i sivog sokola) važne su za opstanak i stabilnost tih gnjezdarica u Hr-vatskoj.

Suri orao, vrsta koja je u Dalmaciji do-vedena na rub istrijebljena, u NP „Krka“ vjero-jatno se još gnijezdi jer je utvrđeno da je gni-

77

jezdo 2014. bilo aktivno. U gnijezdu je uočena kost koja ukazuje na to da su roditelji u njemu othranili mladu pticu. U to vrijeme na području Dubravica pronađen je iscrpljeni juvenilni (prvo-godišnji) suri orao (E. Menđušić, usmeno), vjero-jatno iz tog gnijezda. Nažalost, 2015. na tom je gnijezdu uočena samo ženka, a gnijezdo je bilo prazno.

Prugasti orao na Krki je promatran zimi osamdesetih godina. Godine 2002. i 2004. pro-matran je u okolici Čikole, no gnijezdo nije pro-nađeno, pa izgleda da se više ne gnijezdi u Parku. U recentnom istraživanju 2015. nije zabilježen.

Riđi škanjac zabilježen je 2015. u dva na-vrata (10. svibnja i 15. lipnja). Promatran je u lovu na livadi uz rijeku Krku a oba puta odletio je u istom smjeru, što ukazuje na mogućnost da se gnijezdi u Parku ili njegovoj blizini.

Pošto je područje NP „Krka“ iznimno važno za ugrožene vrste ptica grabljivica (una-toč tomu što je većina u fazi izumiranja), autori studije navode prijedloge zaštitnih mjera jer je područje Parka potencijalno važno gnjezdilište i u njemu još postoje pogodna staništa za njihov povratak. Stoga predlažu da se na dalekovode u kanjonu postave pomični ili viseći svjetleći distraktori („odvraćivači“), da se postojeće vje-troelektrane zamijene manje opasnim za krupne ptice grabljivice (prvenstveno sure orlove), da se naprave hranilišta za orlove, da se pali šmrika da bi ptice lakše lovile prirodni plijen, da se revitali-zira ekstenzivno ovčarstvo, da se zabrani trovanje čagljeva i lisica u blizini Parka i pristup posjetite-ljima u dijelove kanjona s aktivnim gnijezdima i da se uvede stalni monitoring ptica grabljivica.

Drago Marguš

Distraktori („odvračivači“) – A pomični i B svjetleći

A B

78

Hidrološki radovi snimanja dubine korita i brzine vode rijeke Krke

Na temelju ugovora sklopljenog između Jav-ne ustanove “Nacionalni park Krka“ i Državnog hidrometeorološkog zavoda iz Zagreba, u ožuj-ku 2015. godine obavljena su mjerenja uzdužnih i poprečnih profila korita rijeke Krke, te poprečnih profila brzine vode. Mjerenje je imalo za cilj pri-kupljanje batimetrijskih podataka o konfiguraciji dna i određivanje prosječne i maksimalne brzine vode u površinskom dijelu toka rijeke Krke.

Mjerenja su izvedena na unaprijed određe-nim lokacijama. Dva uzdužna profila snimljena su na dionicama Skradinski buk – Roški slap i Roški slap – manastir Krka, dok su popreč-ni profili snimljeni na lokaciji Među gredama i dionicama Roški slap – manastir Krka. Navede-ne lokacije izabrane su namjerno jer je lokacija Među gredama najuža u tom dijelu kanjona, pa se pretpostavljalo da će tu biti i najveća brzina strujanja vode, dok su dionice od Skradinskog buka do manastira Krka plovni put za brodove Javne ustanove.

Uzdužni profili snimljeni su u ukupnoj duži-ni od 11 104 m prateći plovni put brodova. Na dionici Skradinski buk – Roški slap izmjerena mi-nimalna dubina vode iznosi 2,28 m, neposredno iznad pristaništa na Skradinskom buku, a maksi-malna 33,63 m, na predjelu Kaličkog kuka. Pro-sječna dubina na toj dionici iznosi 21,2 m.

Na dionici Roški slap – manastir Krka, ukupne duljine 6 513 m, konfiguracija dna razlikuje se od prethodne dionice. Minimalna izmjerena dubina iznosi samo 0,72 m, ali nije na plovnom putu. Na dijelu plovnog puta minimalna dubina je 3,64 m,

79

a maksimalna 23,67 m, izmjerena na prvom su-ženju kanjona iznad Roškog slapa.

Morfologija dna toga dijela rijeke Krke nije ujednačena, već je česta izmjena plitkih i dubljih dijelova, s tim da se u suženjima kanjona dubina povećava, dok se u otvorenim, širim dijelovima kanjona smanjuje. Prosječna dubina rijeke na toj dionici iznosi 9,62 m.

Osim uzdužnih izabrano je i osam poprečnih profila na kojima su izvedena mjerenja brzine vode. Snimanjem i mjerenjem poprečnih profila na rijeci Krki zabilježene su vrlo niske brzine, oso-bito u nizvodnom dijelu toka. Prosječna srednja brzina tek na jednom profilu prelazi 0,2 m/s, dok se na ostalima kreće od 0,05 do 0,1 m/s. Maksi-malna srednja brzina iznosi 0,74 m/s a izmjerena je na najuzvodnijem poprečnom profilu, Roški slap – manastir Krka. Minimalne brzine na svim profilima u rasponu su od 0,01 do 0,02 m/s.

Posebno su razmatrane brzine u zoni do 2 m dubine. Uočeno je da su u toj zoni maksimalne brzine veće od maksimalnih srednjih brzina po cijeloj dubini profila. Također su i srednje brzine u ovoj zoni više od prosječnih srednjih brzina po cijeloj dubini profila. Minimalne brzine manje su od minimalnih srednjih brzina po cijeloj dubini profila, te imaju negativne vrijednosti. Pojava br-zina s negativnim predznakom rezultat je nejed-nolikog tečenja, koje je karakteristično gotovo

Izmjereni parametri

Uzdužni profili

Skradinski buk – Roški slap Roški slap – manastir Krka

Ukupna duljina (m) 11 104 6 513

Maksimalna dubina (m) 33,63 23,67

Minimalna dubina (m) 2,28 0,72

Prosječna dubina (m) 21,28 9,62

na svim poprečnim profilima. Strujanje u suprot-nom smjeru najčešće se javlja u rubnim dijelo-vima profila kao rezultat vrtloženja oko stijena ili obalnog raslinja. Izmjerene vrijednosti prikazane su u tablici 2.

Rezultati batimetrijskih podataka prikuplje-nih na uzdužnom profilu Skradinski buk – Roški slap ukazuju na ujednačenu morfologiju dna s prosječnom dubinom od 21,28 m, karakteristič-nu za ujezerene dijelove riječnog toka. Brzine su vrlo niske, u prosjeku < 0,1 m/s. Najizraziti-ja promjena konfiguracije dna uočena je na sa-mom početku mjerenja, gdje se na udaljenosti od samo 356 metara nalaze najdublja i najplića točka na profilu s ukupnom visinskom razlikom od 31,35 m. Uzdužni profil Roški slap – manastir Krka pokazuje raznolikiju konfiguraciju dna s če-stim izmjenama plitkih i dubljih dijelova, s tim da se dubine povećavaju u suženjima kanjona, dok se u otvorenim dijelovima smanjuju. Prosječna dubina uzdužnog profila te dionice iznosi 9,62 m. Brzine su također vrlo niske, u prosjeku < 0,1 m/s.

Dimenzije poprečnih profila izrazito su vari-jabilne s obzirom na njihov geografski položaj. Širina im se kreće od 31,9 m kod najuzvodnijeg profila do 113,1 m kod zadnjeg profila u donjem dijelu toka. Konfiguracija dna na poprečnim pre-sjecima uglavnom je obilježena ujednačenom morfologijom s ravnomjernim produbljivanjem

Tablica 1. Rezultati mjerenja uzdužnih profila

BUK

80

Tablica 2. Rezultati mjerenja poprečnih profila

Izmjereni parametri

Poprečni profili

Među gredama uzvodno

Među gredama nizvod-no

Roški slap – manastir 1

Roški slap – manastir 2

Roški slap – manastir 3

Roški slap – manastir 4

Roški slap – manastir 5

Roški slap – ma-nastir 6

Ukupna duljina (m) 64,25 113,11 31,86 27,27 30,41 43,91 89,46 98,71

Maks. dubina (m) 24,55 24,20 7,69 13,92 15,57 22,68 11,95 15,15

Min. dubina (m) 0,96 0,58 0,12 4,64 1,96 4,23 1,49 3,13

Srednja dubina (m) 20,88 17,59 3,66 12,54 12,98 18,89 9,21 9,26

Maks. srednja brzina (m/s) 0,12 0,11 0,74 0,22 0,20 0,12 0,30 0,14

Min. srednja brzina (m/s) 0,01 0,01 -0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01

Prosječna srednja brzina (m/s) 0,05 0,04 0,21 0,10 0,11 0,06 0,11 0,05

Zona 2 m dubine maks.brzina (m/s) 0,31 0,43 1,13 0,30 0,46 0,99 0,72 0,35

Zona 2 m dubine min.brzina (m/s) -0,19 -0,14 -0,49 -0,12 -0,18 -0,90 -0,18 -0,26

Zona 2 m dubine srednja brzina (m/s) 0,08 0,10 0,34 0,12 0,14 0,11 0,15 0,07

dna prema sredini toka. Na pojedinim profilima središte toka nije simetrično u odnosu na os vo-dotoka, pa nagib lijeve i desne obale nije jednak.

Na temelju izvedenih hidroloških radova i dobivenih podataka moguće je zaključiti da na cijeloj razmatranoj dionici rijeke Krke, pri režimu srednjeg vodostaja prevladavaju niske brzine te-čenja. Nešto više brzine zabilježene su u uzvod-nom dijelu toka, gdje je u površinskoj zoni do 2 m dubine zabilježena maksimalna brzina od 1,13 m/s.

Gordana Goreta

IZVJEŠĆA

81

Oštrolisna šparoga Oštrolisna šparoga (Asparagus acutifo-

luis L.) pripada obitelji šparogovki Asparagace-ae. U izvorima nalazi se nekoliko istoznačnica narodnog naziva: beluš, biluš, oštrolista špar-ga, sparog, sparožin, sparožina, šparog, šparo-ga, šparožina i vija. Raste divlja po obroncima, na livadama, u živicama i šikarama i u svijetlim šumama, većinom u obalnom pojasu. U Naci-onalnom parku “Krka” nalazimo je na cijelom

području u listopadnim i vazdazelenim šuma-ma, uz živice i gromače i na kamenjarskim paš-njacima. Trajna je zeljasta biljka s jako razvijenim i razgranjenim drvenastim podzemnim podan-kom. Iz podanka izraste više bijelih mesnatih izdanaka, koji pozelene kada se izlože danjem svjetlu. Stabljika je tanka i razgranjena, pri dnu deblja i odrvenjela, visoka do 1 m. Listići su sit-ni, ljuskasti, s ostrugom na bazi. U njihovim pa-zušcima nalaze se pramenovi listolikih igličastih izdanaka (filokladija). Cvjetići su sitni, zvonoliki, bijeli ili zelenkasto-žuti, dvodomni, obješeni na dugim dršcima pojedinačno ili po dva zajedno. Biljka cvjeta u travnju i svibnju. Plod je zelena boba veličine graška. Ujesen plod pocrveni, a sa-drži 3 – 4 crne sjemenke. Mladi i mekani izdanci

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

82

vrlo su ukusno povrće. Sakupljaju se u pro-ljeće, od ožujka do svibnja. Stariji izdanci sadrže mnogo celuloze, drvenasti su i teš-ko probavljivi. Podanak se iskapa u jesen. Šparoge imaju malu energetsku vrijednost (100 grama šparoga daje od 72 do 79 kJ odnosno od 17 do 19 kcal) jer sadrže oko 93 % vode, a samo 1,7 do 1,9 % bjelan-čevina, 2,2 do 2,6 % ugljikohidrata i samo 0,1 % masti. Njihova hranjiva vrijednost proizlazi iz bogatstva minerala i vitamina. U prosjeku sadrže oko 600 mg mineralnih sastojaka, od čega trećina otpada na kalij. Ostalo su kalcij, fosfor, fluor, magnezij, jod, natrij, željezo i cink.

Šparoga se upotrebljavala kao hra-na i lijek još u staroj Kini, Egiptu i Grčkoj, a kao povrće kultivirana je u starom Rimu, te je nalazimo na freskama u Pompejima. U staroj Kini (3000 god. pr. Kr.) koristila se kao lijek protiv suhog kašlja i oteklina (kupke). U srednjem vijeku vjerovalo se da djeluje kao moćan afrodizijak, a u pučkoj medicini upotrebljavala se za liječenje bu-brežnih bolesti.

Službena medicina ne priznaje lje-kovitost šparoge iako je njezino blago-

83

tvorno djelovanje nesumnjivo. Kako sadrži neprobavljiva vlakna celuloze, djeluje kao blagotvorno sredstvo protiv zatvora. Zbog malog sadržaja ugljikohidrata preporučuje se dijabetičarima. Vjeruje se da otvara ape-tit, stoga se preporučuje mršavim anemič-nim osobama i rekonvalescentima. Najzna-čajnije je njezino diuretično svojstvo. Po-maže kod otežanog mokrenja, te osobama oboljelim od gihta, vodene bolesti i reume. Preporučuje se kao stimulator pri velikim intelektualnim naporima jer sadrži amino-kiselinu valin, koja potiče odvijanje živčanih funkcija, ali zbog istih razloga ne preporu-čuje se nervoznim osobama niti onima koji pate od nesanice. Nakon čestog uzimanja šparoga mokraća poprimi svojstven neugo-dan miris, no to je samo znak da se iz orga-nizma izlučuje višak otrovnih tvari. U pučkoj medicini vjeruje se da odstranjuje pijesak i kamence iz žučnog i mokraćnog mjehura. Najdjelotvornija je ako se jede sirova u sa-lati začinjena s malo ulja i limunova soka. Danas se šparoge koriste više kao delikate-sa nego kao lijek.

Drago Marguš

84

Dalmatinska gaovica

Dalmatinska gaovica (Phoxine llusdalmaticus Zupančič & Bogutskaya, 1999) pripada redu ša-ranki (Cypriniformes), porodici šarana (Cyprini-dae). Rasprostranjena je samo u Hrvatskoj. Živi u rijekama jadranskog slijeva: Krki i Čikoli. Endem je jadranskog slijeva, hrvatski endem i endem slijeva rijeke Krke. Tijelo joj je izduženo, bočno spljošteno. Leđa su zelenkasto-siva, bokovi sme-đo-žuti, s brojnim sitnim, crnim točkicama, a tr-buh svijetložute do srebrne boje. Tijelo je uglav-nom golo, bez ljusaka. Ljuske se nalaze samo na bočnoj pruzi. Relativno su velike, slabo okoštale i potpuno uložene u kožu. Bočna pruga je ispre-kidana. Prsne, trbušne i podrepna peraja žućka-ste su, a njihova osnova crvenkaste boje. Leđna i podrepna peraja imaju po tri nerazgranjene i sedam razgranjenih šipčica. Podrepna peraja za-vršava dosta iza kraja leđne. Repna peraja plitko je urezana i ima zaobljene vrhove. Glava je izdu-žena, gubica tupa, usta donja, s jakim usnama. Oči su relativno sitne. Dužina tijela je do 6 cm. Životni im je vijek nepoznat. Mrijeste se u prolje-

će, od travnja do lipnja, u plitkoj vodi, na šljun-kovito-kamenitom dnu. Ženka odlaže jajašaca na kamenje i šljunak ili među korijenje vodenog bilja. Za vrijeme mrijesta mužjaci su intenzivni-je obojeni od ženki i na prednjem dijelu tijela i tvrdim šipčicama peraja dobivaju mrijesne kvrži-ce. Slabo je istražena svojta pa su veličina i dob kad doseže spolnu zrelost nepoznati. Hrani se sitnim ličinkama kukaca, račićima, maločetinaši-ma i ostalim sitnim vodenim beskralješnjacima. Živi u čistim, sporotekućim i stajaćim krškim vo-dama (mirnijim riječnim odvojcima, močvarama i sl.). Zimi i za suša odlaze u podzemne vode i ponornice. Žive u manjim plovama. Kad izlaze iz podzemnih tokova mogu se vidjeti u velikim plovama. Ugrožena je organskim i industrijskim onečišćenjem voda, promjenom staništa i uno-som alohtonih svojti riba, osobito gambuzije, koja se hrani njihovim jajašcima i ličinkama. U Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvršte-na je u kategoriji osjetljive svojte a u Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) proglašena je strogo zašti-ćenom zavičajnom svojtom.

Drago Marguš

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

85

Trogrla jama

Nalazi se na desnoj obali Krke, pet-stotinjak metara nizvodno od Bilušića buka, na nadmorskoj visini od 224 m. Srednje je veličine, duga 77, duboka 44 m. Po dubini druga je jama na području NP „Krka“. Ulaz u jamu teško je pristupačan. Špiljskog je tipa, bez vode nakapnice, stožasta oblika, visok oko 10, širok oko 5 m. Nakon kratkog ulaznog dijela, u koji ulazi dnevna svjetlost, slijede tri manja ulaza (po kojima je dobi-la naziv) u daljnji prostor. Jama se sastoji od nekoliko dvorana koljenasto smještenih jedna ispod druge. Prva polovica jame je horizontalna, nakon čega slijede dva skoka približno duboka 15 i 10 m. U dvoranama se nalaze raznoliki špiljski ukrasi (speleot-heme, saljevi...). Horizontalni dio jame je suh, a dublji dijelovi vlažni, puni šišmišjeg guana. Od životinja u jami obitavaju tri vrste pauka (Araneae): Stalagtia hercego-vinensis (Nosek, 1905), Nesticus eremita Simon, 1879 i Meta bourneti Simon, 1922. U ulaznom dijelu česte su troglofilne vr-

SPELEOLOGIJA

86

ste Meta bourneti (veličine 13 do 16 mm) i Nesticus eremita, rasprostranjene u većem dijelu Europe. Troglobiontna, depigmen-tirana i slijepa Stalagtia hercegovinensis, veličine do 12 mm, rasprostranjena u sred-njoj i južnoj Dalmaciji, BiH, Crnoj Gori i Grč-koj, obitava u dubljim dijelovima i ne ple-te mrežu, već plijen lovi krećući se po tlu i zidovima. Lažištipavci (Pseudoscorpiones) zastupljeni su rodom Chtonius, grinje (Aca-ri) rodom Chiroptella i vrstom Eschato cep-halus vespertilionis (Koch, 1844) a kopneni jednakonožni rakovi (Isopoda terrestria) depigmentiranom troglobiontnom vrstom Alpioniscus cf. balthasari (Frankenberger, 1937). Od skokuna (Collembola) nalaze se troglobiontne jedinke roda Oncopodur, endem Dinarida, depigmentirana troglo-biontna vrsta Troglopedetes pallidus Abso-lon, 1907 i troglofilna vrsta Heteromurus nitidus (Templeton, 1835). Kornjaši (Cole-optera) su zastupljeni, u Dinaridima široko rasprostranjenom, subtroglofilnom vrstom Atheta spelaea (Erichson, 1839), ravnokril-ci (Orthoptera) troglofilnim dalmatinskim špiljskim konjicem Dolichopoda araneifor-mis (Burmeister, 1838), endemom zapad-nog Mediterana, a grizlice (Psocoptera) trogloksenim jedinkama roda Psyllipsocus, čestim u mediteranskim špiljama. Na dnu jame pronađena je lubanja divlje mačke i nekoliko kostiju nepoznatog sisavca.

Marija Marguš i Drago Marguš

87

88

Krka – tajne podzemlja

U sklopu projekta Zelena knjižnica za zele-nu Hrvatsku u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiž-nici (NSK) u Zagrebu 23. rujna 2016. u organi-zaciji Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, Hrvatskog biospeleološkog društva i NSK predstavljena je podzemna fauna Nacional-nog parka „Krka“. Nakon pozdravnih riječi Ta-tijane Petrić, glavne ravnateljice NSK, i Kreši-mira Šakića, ravnatelja Javne ustanove „Naci-onalni park Krka“, u uvodnom dijelu programa održana su dva izlaganja. Akademik, Mladen Juračić u izlaganju Fenomeni krša govorio je o hrvatskom krškom području, s naglaskom na

Nakon izlaganja premijerno je prikazan film KRKA – tajne podzemlja, snimljen u raz-doblju od 2005. do 2015. u produkciji JU „Na-cionalni park Krka“. Film su snimili Joško Bojić, Mario Krišto, Marko Lukić, Anđelko Novosel i Tonči Rađa, u montaži su kao stručni surad-nici sudjelovali Kazimir Miculinić, Jana Bedek, Branko Jalžić, Tvrtko Dražina, Roman Ozimec, Martina Pavlek i Ana Komerički a scenarij pot-pisuje Drago Marguš. Film traje dvadest osam minuta. U prvih osam minata prikazuje zemljo-pisni smještaj rijeke Krke u makroprostoru krša Dalmacije i čitavih Dinarida, geološke naslage na području Parka i nekoliko najatraktivnijih speleoloških objekata uz rijeku Krku. U osta-lih dvadeset minuta prikazana su podzemna

SPELEOLOGIJA

dinarskom kršu u Šibensko-kninskoj županiji i nastanku podzemnih špilja i jama a Kazimir Miculinić u izlaganju Biospeleološka istraživa-nja u NP „Krka“ o povijesti biospeleoloških istaživanja, kojima je istraženo više od sto spe-leoloških objekata, od toga 65 na području NP „Krka“, u kojima je zabilježeno 175 podzemnih životinja, među njima i neke znanosti nepo-znate svojte.

89

BUK

staništa i jedinstvena, ljudskom oku uglavnom nedostupna, špiljska fauna Nacionalnog par-ka “Krka”. Fauna je prikazana prema utjecaju činilaca okoliša u trima osnovnim područjima: ulaznoj zoni, zoni polumraka i zoni mraka, pre-ma stupnju prilagođenosti organizama životu u podzemlju.

Nakon završetka filma u predvorju NSK otvorena je izložba fotografija Podzemna fa-una NP „Krka“. Izloženo je trideset fotografija (dimenzija 200 x 75 cm) životinja, od kojih je

većina manja od deset milimetara. Uz njih je izloženo trinaest postera pod nazivom Skupi-ne podzemnih životinja NP „Krka“. Na devet su prikazane skupine životinja – skokuni, pa-uci, kornjaši, jednakonožni rakovi, dvojenoge, rakušci, grinje, lažištipavci, lažipauci, dvorepci i strige, dva prikazuju čovječju ribicu, dinarskog

špiljskog cjevaša, a dva tematska prikazuju ži-vot i smrt u podzemlju.

U predvorju NSK izloženi su stari časopi-si i knjige, te znanstveni i stručni radovi bio-speleološkog sadržaja i postavljene skulpture troglobiontnog kornjaša (Neotrechus gangl-baueri) i čovječje ribice Proteus anguinus, rad akademskog kipara Igora Lenarda.

Uz brojne posjetitelje programu je prisu-stvovalo i pedesetak sudionika međunarod-nog Dinarskog biospeleološkog simpozija (Di-naric Symposium on Subterranean Biology), koji se u organizaciji Hrvatskog biospeleološ-kog društva i Instituta Ruđer Bošković održa-vao u Zagrebu.

Drago Marguš

90

Likovni natječaj NP „Krka“

U okviru obilježavanja Međunarodne godine šuma i Godine šišmiša Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2011. provela je likovni natječaj u vrtići-ma Šibensko-kninske županije. Prikupljena su 162 likovna rada. Uvažavajući dob djece i rukovodeći se kriterijima originalnosti i kvalitete likovno-teh-ničke izvedbe, povjerenstvo u sastavu: Antonija Modrušan, akad. slikarica grafičarka, ravnateljica Galerije sv. Krševana, Pavao Roca, umirovljeni rav-natelj Galerije sv. Krševana, Zdenka Bilušić, prof. li-kovne kulture, voditeljica Centra za vizualnu kultu-ru djece i mladih Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“, Silvija Čaleta, voditeljica Odsjeka promidžbe, i Do-ris Banić, voditeljica Odsjeka ugostiteljstva JU „NP Krka“, u kategoriji dječjih vrtića – tema „Zastavice s motivom lista“ (stabala koja rastu na području NP „Krka“) u tehnikama: slikanja, vezenja, aplikacija od tkanina, kombiniranih tehnika i sl., nagradilo je sljedeće vrtiće:

1. DV Građa s dva grupna rada i pedeset četiri individualna rada, mentori Gordana Kalauz, Lidija Sekulić, Anči Blaće, Adrijana Dikić, Mila Kovač i Željana Ljubić,

2. DV Žižula, Skradin, s deset individualnih radova, mentori Ivana Gulin, Mirjana Mikulandra, Marija Vukušić i Marina Skorić,

Čestitamo nagrađenima!

Silvija Čaleta

GALERIJA

91

Dječja radionica „Taj divni svijet“

Grafičke mape sadrže dječje radove, u tehni-kama visokog tiska (linoreza) i dubokog tiska (ba-kropisa, akvatinte i bakroreze), s motivima flore, faune i etnokulturne baštine Nacionalnog parka „Krka“. Nastale su u likovnim radionicama što su ih od 2002. do 2004. organizirali Galerija svetog Kr-ševana i JU „Nacionalni park Krka“. Projekt su vodili vrsni šibenski akademski slikari i grafičari s dugo-godišnjom pedagoškom praksom: Zdenka Bilušić, Velibor Janković, Antonija Modrušan i Ana Polić.

Pavao Roca

BUK

92

Fotografska zbirka Marasović - figure

Fotografije pripadaju bogatoj arhivi skradinske obitelji Marasović, koja se danas čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. Snimio ih je koncem 19. stoljeća Jero-lim Marasović, skradinski posjednik, sin Ivana Mara-sovića, gradonačelnika Skradina.

Jerolim Marasović fotografijom se bavio ama-terski pa one na sebi imaju oznaku dilletante, ko-jom su u primorskom području amateri označavali svoje radove. Fotografije prikazuju figure Skradinjki i Skradinjana. Fotografska zbirka Marasović u cijelosti je prikazana u knjizi koja je 2009. godine objavlje-na u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš.

Nataša Zaninović

POVIJESNA FOTOGRAFIJA

93

BUK

94

95

96

ZAŠTIĆENA PODRUČJAPOVIJESNA FOTOGRAFIJA

97

Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

98

ZAŠTIĆENA PODRUČJAZAŠTIĆENA PODRUČJA

99

BUK

Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije

Nije ni nacionalni park ni park prirode, a zaštićeno je?

E, tu se javljamo mi, u cijeloj dužini svog naslova: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske župani-je – Priroda ili, skraćeno, Javna ustanova Pri-roda Šibensko-kninske županije.

Osnovana je u studenom 2007. godine za obavljanje djelatnosti zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja s ciljem za-štite i očuvanja izvornosti prirode, osigura-vanje neometanog odvijanja prirodnih pro-cesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziranje provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja, te su-djelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monito-ring). Sa svojih sedam zaposlenika brine se o sedam značajnih krajobraza, dvama spome-nicima prirode i šezdeset jednom području ekološke mreže Natura 2000. Rijeka Krčić, Krka krajolik gornji tok, Vodeni tok i kanjon Čikole, Krka krajolik donji tok, Kanal – luka u Šibeniku, Gvozdenovo – Kamenar i Žut-sko-sitska otočna skupina sedam je veličan-stvenih značajnih krajobraza naše županije. Cetina – Vrela zaštićena je u kategoriji spo-menika prirode kao hidrološki, a Stara straža kod Knina kao geološki spomenik prirode.

100

101

Područje Stare straže, zaštićeno 1961. godine, obuhvaća površinu od 1,17 ha. Na-lazi se nekoliko kilometara od Knina na ce-sti prema Gračacu. Taj lokalitet važan je zbog karakterističnih paleontoloških, mineraloških, petrografskih i sedimentnih profila. Profil je jako zanimljiv kao poligon za učenje geološ-kih pojmova, odnosno osnovnih strukturnih elemenata u stijenama, kao što su slojevitost, bore i rasjedi.

Vrela rijeke Cetine ubrajaju se među najljepša krška vrela Hrvatske. Spomenik pri-rode obuhvaća tri glavna vrela rijeke Cetine: Veliko ili Cetina vrilo, Vukovića vrilo i Batića vrilo, te prvih dvjesto metara toka rijeke. Vrela su nastavci izoliranih podzemnih tokova Di-narskog masiva, što u dodiru s nepropusnim stijenama izbijaju na površinu. Nalaze se u podnožju Dinare, na prosječnoj nadmorskoj visini od 380 m, u sjeverozapadnom dijelu Cetinskog polja nedaleko od Vrlike. Najveće je i vodom najizdašnije Veliko vrilo, koje je ujedno potopljeni speleološki objekt, istražen do dubine od 150 m. To je područje dio eko-loške mreže Natura 2000 HR2001314 Izvoriš-ni dio Cetine s Paškim i Vrličkim poljem.

Značajni krajobraz Kanal – luka u Šibe-niku obuhvaća prostor od Šibenskog mosta do kraja kanala sv. Ante, točnije do tvrđave sv. Nikole, s pripadajućim okolnim obalnim prostorom. Područje Kanal – luka u Šibeniku proglašeno je zaštićenim zbog iznimnih kraj-obraznih vrijednosti, te šuma alepskog bora i, manjim dijelom, hrasta crnike. Jedinstveni krajobraz sačinjava potopljeno ušće rijeke Krke s istaknutim kanalom sv. Ante, čije obale prema otvorenom moru prelaze u zaklonje-ne uvale, a prema kopnu se otvaraju u jedin-stveni panoramski pogled na grad Šibenik. To područjedio je ekološke mreže Natura 2000 HR3000171 Ušće Krke zbog prisutnih zna-čajnih staništa Pješčana dna trajno prekrive-na morem, Estuarij, Špilje i jame zatvorene za javnost i Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje.

Projekt „Turistička valorizacija kanala sv. Ante“, prepoznat kao jedan od najvrjednijih razvojnih potencijala Šibensko-kninske župa-nije, kao i samog Značajnog krajobraza Ka-nal – luka, obuhvaća uređenje 4,4 km duge pješačko-biciklističke staze s vidikovcem i odmorištem, postavljanje opreme uz stazu, sanaciju pristaništa ispod crkvice/pećine sv. Ante, izgradnju drvenog mostića Škar–Školjić, te hortikulturno uređenje uz stazu. Sufinanci-rala ga je Europska unija kroz IPAIIIC Business Related Infrastructure Grant scheme.

Na izlazu iz kanala sv. Ante, na otoku Ljuljevcu, na mjestu porušenog benediktin-skog samostana sv. Nikole, nalazi se tvrđa-va sv. Nikole. Izgrađena je u 16. stoljeću radi obrane Šibenika od turskih napada s mora. Tvrđava sv. Nikole nominirana je za UNES-CO-ovu Listu svjetske baštine.

Ljepota Krke odavno je prepoznata pa je rijeka u cijelosti zaštićena. Osim središnjeg toka, kojim upravlja Javna ustanova „Nacio-nalni park Krka“, Javna ustanova Priroda štiti gornji i donji dio toka rijeke Krke. Gornji dio, od izvora, zaštićen je kao Značajni krajobraz Krka krajolik gornji tok, a donji, najširi i naj-mirniji, kao Značajni krajobraz Krka krajolik donji tok. Tu se Krka širi u Prukljansko jeze-ro, drugo po veličini u Hrvatskoj. U njega se ulijeva rječica Guduća, koja svojim kristalno čistim tokom i zvukovima brojnih ptica pruža pravu safari avanturu.

102

Rijeka Krčić zajedno s rijekom Krkom čini jedinstven hidrografski sustav s obiljem krško-hidrografskih i morfoloških fenome-na. Zaštićena je kao značajni krajobraz 1964. godine. Područje Krčića, osim što je značaj-ni krajobraz, uvršteno je i u ekološku mrežu Natura 2000 zbog populacija šišmiša veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i vrsta jezerski regoč (Lindenia tetraphylla) i dalma-tinski okaš (Proterebia afra dalmata), te sta-ništa Sedrene barijere krških rijeka Dinarida i Špilje i jame zatvorene za javnost. Posebno je značajna špilja u podnožju Topoljskog buka.

Značajni krajobraz Vodeni tok i kanjon Čikole karakterizira duboki kanjon, koji je izniman geomorfološki fenomen, a područ-je je važno i kao primjer hidroloških pojava

103

u kršu. Područje obuhvaća i ekološku mre-žu Natura 2000 HR2000919 Čikola – kanjon zbog prisutnosti ribe dalmatinske gaovice (Phoxinellus dalmaticus) i HR1000026 Krka i okolni plato kao područja očuvanja značaj-nog za ptice.

Tijekom 2016. godine realiziran je pro-jekt „Razvoj turizma na rubnim dijelovima Krke“ u sklopu kojeg su u kanjonu rijeke Či-kole izgrađeni šetnica s vidikovcima, duga 2,5 km, penjački smjerovi, kanjoning staza i, kao najveća atrakcija, Zip line.

Leđa grada Šibenika čuvaju brdašca obrasla stoljetnom šumom alepskog bora, te su zaštićena kao značajni krajobraz Gvozde-novo – Kamenar.

Žutsko-sitska otočna skupina zaštićena je kao značajni krajobraz od 1967. godine.

Sastoji se od ukupno 35 otoka koji nisu uklju-čeni u granice NP Kornati i/ili PP Telašćica. Područje značajnog krajobraza uvršteno je u ekološku mrežu Natura 2000. Otočići Rončić (HR3000081), Vela i Mala Skala (HR3000082), Babuljaši i okolni grebeni (HR3000473) zbog zaštite staništa Naselja posidonije (Posidonion oceanicae). Čitavo područje značajnog kraj-obraza dio je šireg područja ekološke mre-že Natura 2000 J. Molat-Dugi-Kornat-Mur-ter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat (HR3000419), važnog zbog zaštite populacija dobrog dupina (Tursiops truncatus) i staništa Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje.

Ekološka mreža Natura 2000 pruža se od najvišeg vrha Hrvatske, na Dinari, do naji-sturenijeg otočića u Šibensko-kninskom arhi-pelagu, Blitvenice.

104

105

Najveći izazov za uspješno upravljanje svim našim zaštićenim područjima je balan-siranje ograničenim financijskim sredstvima i nedostatan broje zaposlenika. Rješenje za financije pronalazimo u apliciranju na razli-čite europske i nacionalne natječaje za pot-poru projektima zaštite prirode.

Avantura sufinanciranja aktivnosti Ustanove iz različitih fondova rezultirala je nizom projekata s infrastrukturnim kom-ponentama, međusektorskom suradnjom i uključivanjem javnosti, uz naglasak da oču-vanje i održivo korištenje zaštićenih dijelo-va prirode počinje već od samog njezina osnutka i neprekidno traje do danas.

Neki od najznačajnijih projekta jesu SIPA, Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku, Edukativna podmorska staza u Murterskom kanalu, Poučna staza uz pod-morsku stazu na području ekološke mreže otok Murter od Jezera do Tisnog, Priroda Dalmacije i Razvoj turizma na rubnim dijelo-vima Nacionalnog parka „Krka“.

Nadamo se da već planirate idući vi-kend u prirodi. Neka zvukovi prirode prevla-daju – u njoj ostavite samo trag svojih sto-pala.

Ana Vukšić i Anita Babačić Ajduk

106

Haiku za Krku

Fratri

Najljepši otok

Visovac s fratrima

ures je Krke.

Plovidba

Od Buka mogu

i veliki brodovi

Krkom uzvodno.

Cukar

Na kraju puta

zaiskrit će bjelina

Roškog slapa.

Mladen Bjažić, 4. srpnja 2014.

107

108

BUK

– G

lasn

ik J

avne

ust

anov

e “N

acio

naln

i par

k Kr

ka”,

ISSN

184

7-65

11, Š

iben

ik, l

isto

pad

2016

. • g

odiš

te V

II. •

bro

j 14