Kasno carstvoZapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeñi

Vojnički carevi• 222. – 235. g.: Aleksandar Sever – ubijen od

vojnika XXII. legije za vrijeme pohoda na germanskom limesu

• 235. – 285. g.: razdoblje vojničkih careva – kaos i grañanski ratovi – propadanje države u svim vidovima

• vojni zapovjednici (uglavnom barbari s granice) – izmjenjuju se kao carevi – grañanski ratovi careva i protucareva po cijeloj državi

• u slijedećih 50 godina; samo jedan car od njih tridesetak doživio prirodnu smrt – ubili ih protucarevi ili njihova vlastita vojska

• povremeni raspad države na nezavisne dijelove – pojedine provincije ili više njih –262. – 272. g.: palmirska država – Zenobija i Valbalat – uzurpatorska država obuhvaćala Bliski istok, Egipat i Malu Aziju

• raste barbarski pritisak izvana: Alamani, Goti, Vandali, Franci, Langobardi – prodiru duboko u državu – limes zapušten i u rasulu –anarhija i opći kaos

• Alamani i Franci – Rim napušta 260 .g. područje s desne obale Rajne – tek Dioklecijan ponovno uspostavlja čvrsti limes na Rajni

• od 240. g. – Goti upadaju u Rimsko Carstvo preko donjeg toka Dunava – s brodovima prolaze kroz Bospor i pljačkaju grčke otoke Palmira u Siriji

Maksimin Tračanin – prvi car barbarskog porijekla (235. – 238. g.)

Vojnički carevi• Trajan Decije (249. – 251. g.) – roñen kod

Sirmija – poginuo u borbi s Gotima i Karpimau Dobrudži (SI Bugarska)

• 270. g. – Klaudije II. Gotički – pobijedio Gote kod Naisa – protjerao ih s Balkana

• za vrijeme Aurelijana napuštena Dacija 271/2. g. – prodor Alamana u Italiju 271. g. –Aurelijan ih uspijeva pobijediti nakon teškog poraza kod Placentije

• Aurelijan protjeruje barbare iz Ilirika, Trakije i Mezije

• uspon sasanidske Perzije na istoku – trajni neprijatelj rimskoj državi – kasnije i Bizantu –sve do arapskih osvajanja u 6. i 7. st.

• visoki porezi zbog vojnih napora – pljačkanje i razaranje u ratovima – propadanje obrta i trgovine – osiromašenje stanovništva

• visoka inflacija u državi – obezvrjeñivanje novca – pojava naturalne razmjene

• sve više kršćana u državi – protivljenje carskom kultu – novi progoni kršćana pod Trajanom Decijem

• od 268. g. carevi iz Ilirika: Klaudije Gotički, Aurelijan, Prob – postupan izlazak iz krize i stabilizacija države

• nakon Karove smrti – Numerijan i Karinproglašeni Augustima – Karin vlada u Rimu –Numerijan uskoro ubijen na istoku

Zlatni novac Trajana Decija

Aurelijanove zidine u Rimu

Dioklecijan na vlasti• Numerijanovi zapovjednici u Nikomediji –

izabiru Diokla (Diocles) za novog cara –uzima latinizirano ime Dioklecijan (GaiusAurelius Valerius Diocletianus)

• 285. g. pobjeñuje Karina na rijeci Margus– ostaje jedini car u državi – završetak grañ. ratova i razdoblja vojničkih careva

• Dioklecijan se prihvaća sreñivanja stanja u državi – imenuje prijatelja Maksimijana285. g. suvladarom (Cezarom) na zapadu Carstva

• odlazi na istok – ureñivanje stanja u Siriji i na ist. limesu – pobjeda nad Perzijom – za kralja Armenije postavlja Tiridata III. odgojenog u Rimu

• 286. g. Maksimijan se proglašava Augustom – Dioklecijan se vraća s istoka – obojica ratuju protiv Alamana na desnoj obali Rajne

• Maksimijan sam sreñuje stanje u Galiji i ratuje s uzurpatorom Karauzijem u Britaniji

• Dioklecijan se vraća na istok – usput pobjeñuje Sarmate na Dunavu

• 287. g.: Dioklecijan – Iovius; Maksimijan –Herculius

Dioklecijan

Dioklecijan – uspostava tetrarhije• 293. g. – uspostava tetrarhije:

– Maksimijan (August) u Mediolanu (Milanu) – Konstancije Klor (Cezar) u Trieru

– Dioklecijan (August) u Nikomediji – Galerije (Cezar) u Solunu

• Dioklecijan 294. i 295. g. pobjeñuje iznova Sarmate – gradi novi sustav utvrda na lijevoj obali Dunava – nasuprot većpostojećim vojnim logorima kao mostobrane – Ripa Sarmatica

• 295/296. g.: novi sukob s Perzijancima –Narzes protjeruje Tiridata III. i pobjeñuje Galerija

• Galerije uspijeva 298. g. uz pojačanja s Dunava pobijediti Narzesa i osvojiti Ktesifon – 299. g. sklopljen mir: Rim dobiva nova područja izmeñu Eufrata Tigrisa – Tiridat III. vraćen na prijestolje u Armeniji

• Dioklecijan u Egiptu pobjeñuje uzurpatore Domicijana koji se proglasio Augustom i Ahila 297/298. g. Ruševine Ktesifona

Galerije

Dioklecijanove reforme• Dioklecijan sebe i suvladare prikazuje

kao obnovitelje države• nestanak zadnjih tradicija republike i

principata – purpurna odjeća cara i zlatna kruna – orijentalni način štovanja: proskineza

• Rim gubi značaj kao glavni grad države –senat postaje gradsku organ uprave u Rimu – Italija postaje jedna od provincija

• teritorijalna reogranizacija države – 4 prefekture (Orientis, Illyrici, Galliarum, Italiae) – 13 dijeceza – 116 provincija

• smanjenje provincija radi bolje kontrole nad činovništvom u njima – odvajanje civilne (vicarii i praesides) od vojne uprave (duces) u provincijama

• reforma grañanskog pravnog sustava –kraj klasičnog perioda rimskog prava

• kodifikaciju carskih konstitucija – dva pravnika porijeklom s istoka –Gregorianus (Codex Gregorianus 291. g.) i Hermogenianus (C. Hermogenianus295. g.)

Tetrarsi

Dioklecijanova reorganizacija Carstva

Dioklecijanove reforme• reforma vojske – povećanje broja

vojnika s 390 000 (cca. 285. g.) na oko 580 000 za njegove vladavine

• 1:25 (omjer vojnici : muškarci) – raste na 1:15

• konjaništvo – osnova vojske – bolja pokretljivost – oklopljeni konjanici i konjanici-strijelci – većinu vojske čine barbari (ponajviše Germani)

• gospodarstvo u službi vojske – zabrana napuštanja pojedinih zanimanja – obavezno nasljeñivanje

• znatno pojednostavljenje poreznog sustava – capita i iuga: po glavi i po zemlji

• monetarna reforma 293. g. – pokušaj obuzdavanja inflacije – uvoñenje novih novčanih nominala

• neuspjeh novog sustava – 301. g. car prepolavlja vrijednost novca ediktom –devalvacija

• Dioklecijan odredio najviše cijene pojedinih proizvoda u cijeloj državi –maksimizacija cijena – edikt De pretiis –vrlo štetna odluka za slobodno tržište

Dio edikta De pretiis

Kraj Dioklecijanove vladavine• zalagao se za povratak starorimskih

tradicija – progoni istočnjačke kultove –uključivo i kršćane od 299. g.

• 303. g. – izdaje u Nikomediji “Edikt protiv kršćanstva” – uzrok: protivljenje kršćana carskom kultu i deifikaciji – veliki progoni kršćana - nastanak kršćanskih mučenika

• Dioklecijan se 303. g. vraća u Rim – 304.. polazi u pohod na dunavski limes iz Ravenne – vraća se u Nikomediju

• abdicira 305. g. zbog bolesti – povlači se u palaču kod Salone – umro vj. 311. g. –Maksimijan se takoñer povlači na imanja u Kampaniji

• zapad: Konstancije Klor (August) – Sever(Cezar)

• istok: Galerije (August) – Maksimin Daja(Cezar)

• Dikolecijanova ostavština – apsolutna monarhija – tetrarhija – definitivni kraj principata – uvod u novi sistem koji će se razviti za Konstantina: dominat

Maksimijanov novac

Konstantinov uspon• 306. g. umire Konstancije Klor – Konstantin

novi August – proglašen od britanskih legija• u Rimu – Augustom proglašen Maksencije –

Maksimijanov sin• Sever – isprva takoñer želi postati August –

odriče se vlasti 307. g. – Maksencije ga pogubljuje

• 308. g. – sastanak careva u Karnuntu –zapad: Licinije (August), Konstantin (Cezar) – istok: Galerije (August), Maksimin Daja(Cezar)

• Maksencije – uzurpator u Italiji – protjeruje oca Maksimijana koji bježi Konstantinu koji ga daje pogubiti 310. g.

• 311. g. – Galerijeva smrt – neposredno prije ukida edikt o progonu kršćana

• 312. g. – Konstantin kreće na Maksencija –bitke: Torino, Verona, Milvijski most – In hocsigno vinces – poraženi Maksencije se utapa u Tiberu

• Konstantin podiže na forumu svoj kip s križem – znak pobjede – izjednačava kršćanstvo sa starim vjerovanjima koja ne dira – zadržava titulu Pontifex Maximus

Maksencijeva bazilika u Rimu

Maksencijev novac

Konstantin i Licinije• 313. g. Milano – Konstantinov edikt o

vjerskoj toleranciji – pridobiva kršćane: početak povezivanja države i crkve

• Licinije u savezništvu s Konstantinom –uklanja Maksimina Daju na istoku – postaje istočni August

• 314. g. počinje sukob Konstantina i Licinija –bitka kod Cibala – Licinijev poraz – sklopljen sporazum – iliričke provincije prelaze pod Konstantinovu vlast – Licinije ostaje na vlasti na istoku

• Konstantin – brani limes od Germana i Sarmata – Licinije na istoku vodi protukršćansku politiku – novi sukob s Konstantinom

• 324. g. – bitke kod Hadrianopola i Krisopola– Licinije poražen i interniran – ubijen 325. g.

• Konstantin Veliki – ostaje jedini vladar u cijelom Carstvu

• proglašava svoje sinove Cezarima: Krisp i Konstantin II. 317. g. – Konstancije II. 324. g. – Konstans 333. g.

Konstantin

Konstantinove reforme• centralizacija uprave i vlasti – težnja k

apsolutnoj monarhiji – daljnje razvlašćivanje senata

• zadržava Dioklecijanovu podjelu države – novo – tri prefekture u Carstvu: istočna, zapadna, središnja

• strogo oporezivanje – razrezivanje poreza po veličini i kvaliteti zemljišnog posjeda – svake 5. godine

• nova prijestolnica – Konstantinopol (nekadašnji Bizancij) – 330. g.

– strateški položaj– simbolika novog kršćanskog Rima– zabranjeni stari kultovi– gradnja brojnih crkava– unutarnja organizacija po uzoru na Rim – senat,

Kapitol, besplatna opskrba žitom• Rim i Konstantinopol odvojeni od teritorijalnog

ustroja države – upravu u njima drže 4 senatska prefekta – vojna i civilna vlast

• car postaje Kristov zastupnik – gospodar države i crkve – dominat (dominus) – apsolutni vladar –zadržana poganska božanska obilježja vladara – orijentalni dvorski ceremonijal

• 328. i 332. g. – Konstantin II. pobjeñuje Alamane i Gote – novi napad Perzijanaca

Carigradski bedemi

Konstantinovi nasljednici• 337. g. – Konstantin umire u Nikomediji –

sahranjen u Konstantinopolu• vlast preuzimaju 3 sina – Konstantin II.,

Konstancije II. i Konstans – uskoro počinje njihov meñusobni sukob

• Konstantin II. – pogiba 340. u bici protiv Konstansa kod Akvileje

• 340. – 350. g. – Konstans na zapadu –Konstancije II. na istoku – stalni napadi Germana, Sarmata i Perzijanaca

• 350. g. – Magnencije Magnus detronizira i ubija Konstansa

• 351. g. Konstancije II. poražava Magnencijakod Murse i 353. g. u južnoj Galiji –samoubojstvo Magnencija – Konstancije II. ostaje jedini vladar do svoje smrti 361. g.

• car postaje Julijan – Konstancijev nećak –pobornik neoplatonizma i stare rimske religije

• nastoji potisnuti kršćanstvo i obnoviti stara vjerovanja – Apostata (otpadnik) – pogiba 363. u borbi sa Sasanidima

• 363. g.: Flavije Jovijan – opoziva Julijanov edikt protiv kršćanstva – prepušta Perzijancima područja istočno od Tigrisa i Armeniju – Jovijanumire 364. g.

Novac Konstancija II.

Julijan Apostata

Valentinijan i Valent• vojska izabire dvojicu braće – panonskih vojnih

zapovjednika za Auguste• Flavije Valentinijan (364. – 375.) na zapadu –

Flavije Valent (364. – 378.) na istoku• Valentinijan uspijeva održati limes na Rajni i

Dunavu – 364. – 368. g.: prodire na desnu obalu Rajne – rezidenciju seli u Trier

• 370. g. – pohod protiv Pikta u Britaniji – vodi ga vojni zapovjednik Teodozije – budući car

• 372. – 375. g.: ustanak u Mauretaniji – 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta iza Drave

• Valentinijan i Teodozije uspijevaju potisnuti napadače i uspostaviti limes

• Valentinijan umire 375. g. – nasljednik sin Gracijan

• Istočni i Zapadni Goti potisnuti od Huna –pokreću se prema Carstvu – 376. g. Zapadni Goti (Vizigoti) naseljavaju se kao federati u Meziji – uz dozvolu Valenta – njih 70 000

• uskoro pobuna zbog sukoba s carskom upravom – kreću pod Fritigernom na Carigrad

• Gracijan zauzet borbama s Alamanima – ne može pomoći Valentu

• Valent pogiba u teškom porazu rimske vojske kod Hadrijanopola 378. g.

Valent

Bitka kod Hadrijanopola 378. g.

Teodozije i protivnici• Gracijan postavlja Teodozija za Augusta na

istoku• Teodozije uspijeva potisnuti najopasnije

skupine Gota s Balkana – dio Gota ulazi u sastav rimske vojske

• novi federatski ugovor: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna autonomija, osloboñenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice

• Teodozije zabranjuje poganske kultove – 391. g. proglašava kršćanstvo državnom religijom

• na zapadu – Magnus Klement Maksim s britanskim i galskim legijama – pobuna protiv Gracijana – Gracijan pogiba kod Lugdunuma

• germanske čete izabiru Gracijanova polubrata Valentinijana II. za cara 383. g.

• Teodozije ga priznaje – pomaže mu u ratu protiv Maksima – Maksim poražen kod Siscijei Petovija – zarobljen kod Akvileje

• Valentinijan II. – uz pomoć Franka Arbogastaporažava i Maksimovog sina Viktora

• 392. g. – Valentnijan II. ubijen – Arbogastproglašava Eugenija carem na zapadu –Teodozije ga ne priznaje

Teodozijev novac

Podjela Carstva• 394. g. – bitka kod Vipave (Frigidus)

u Sloveniji – poraz i smrt Eugenija i Arbogasta

• Teodozije ostaje jedini car – prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – na dvije upravne cjeline iste države – nije mislio na podjelu na dvije države

• dvojica Teodozijevih sinova postaju carevi – istok: Arkadije (Konstantinopol) – zapad: Honorije(Milano, Ravenna)

• imenuje regente – na istoku prefekt Rufin – uskoro zamijenjen Eutorpijem – njega nasljeñuje Got Gainas (magister militum) – regent na zapadu: Vandal Stilihon (magistermilitum)

• na zapadu: Stilihon nastavlja Teodozijevu politiku prema Germanima – u Carigradu raste otpor barbarima u vojsci i na položajima – sve veći raskol izmeñu Istoka i Zapada

Honorijev novac

Arkadijev novac

Dalmacija i Panonija u 3. st.• 235. g. – Maksimin Tračanin – vlada u Sirmiju• Trajan Decije (249. – 251. g.) – roñen u Sirmiju

– poginuo u borbi s Gotima• 258. g. – kod Murse bitka Galijena (260. – 268.

g.) i Ingenua (Ingenuus) – poraz i smrt Ingenua

• Galijen i protucar Regalijan takoñer ratuju u Panoniji za prijestolje

• oko 265. – Galijen osniva kovnicu novca u Sisku

• Klaudije II. Gotički (268. – 270. g.) – roñen u Sirmiju – pobijedio Gote kod Naisa 269. i protjerao ih s Balkana

• Aurelijan (270. – 275. g.) – pobijedio u Panoniji na Dunavu Gote, Vandale i Gepide – 271. napušta Daciju – protjerao barbare iz Ilirika i Trakije

• Prob (276. – 282. g.) – takoñer iz Sirmija – sreñuje stanje u Panoniji – protjeruje Vandale s Dunava – ubijen u Sirmiju

• ponovno mir u Dalmaciji – smirivanje stanja u Panoniji – Marko Aurelije Kar (282. – 283. g.) pobjeñuje Sarmate u Panoniji

• nakon razdoblja vojničkih careva – Panonija teško opustošena – Dalmacija u znatno boljoj poziciji – Carstvo u lošem stanju

• 284. g. Dioklecijan – proglašen novim carem

Galijen

Aurelijanov novac

Dioklecijanovo razdoblje• Dioklecijan boravi u Sirmiju 290. – 291. g.

– ratuje protiv Vandala, Gota i Sarmata• 293. g. – uspostava tetrarhije – Sirmij

postaje jedno od carskih sjedišta –Galerije provodi Dioklecijanove reforme u Panoniji – modernizacija limesa, vojne i civilne reforme, podjela provincija

• 295. god. nova podjela provincija• podjela iliričkih provincija:

– Gornja Panonija: Pannonia Prima (Savaria– Szombathely) i Pannonia Savia (Siscia)

– Donja Panonija: Pannonia Valeria(Sopianae – Pečuh) i Pannonia Secunda(Sirmium)

– Dalmacija: Dalmacija (od Raše do Budve) i Prevalitana – Praevalis (Skodra)

• sve četiri Panonije, Dalmacija i dva Norika– 8. (Ilirička ili Panonska) dijeceza, kasniji Zapadni Ilirik – podreñena prefekturi Italije i Ilirika (u Konstantinovo doba)

• Prevalitana ulazi u 7. (Dačku) dijecezu –spada pod prefekturu Ilirik (u Konstantinovo doba), kasniji Istočni Ilirik

Sirmij

Podzemne grobnice u Sopijanama (Pečuh), 4. st.

Dioklecijanova podjela iliričkih provincija

Dioklecijanovo razdoblje• 299. – 311. g. – Galerije pobjeñuje

Sarmate tri puta na dunavskom limesu – stabilno stanje u Panonijama

• 303 – 306. g. – progoni kršćana u Dalmaciji i Panonijama

• mučenici: – Salona: Sv. Dujam (Manstirine), Sv.

Anastazije– Siscija: Sv. Kvirin – mučen i ubijen u

Savariji

– Sirmij: Sv. Donat, Sv. Irenej, Sv. Anastazija, Sv. Hermagora, Sv. Fortunat, petorica klesara (bačeni u olovnim sanducima u rijeku)

– Cibale: Sv. Polion

• Dioklecijan za vrijeme aktivnog vladanja gradi palaču kod Salone – današnji Split

• povlači se u nju nakon abdikacije zbog bolesti 305. g. – živi ondje do svoje smrti 311. g.

Dioklecijanova palača

Ranokršćanski kompleks Manastirine u Saloni

Dalmacija i Panonije u 4. st.• 308. g. – Licinije kao novi August dobiva

pod upravu Ilirik na sastanku careva u Karnuntu

• 314. god. – bitka izmeñu Licinija i Konstantina kod Cibala – pobjeda Konstantina – iliričke provincije postaju dio zapadnog dijela države – Sirmijpostaje Konstantinovo sjedište

• 322. g. – značajna Konstantinova pobjeda nad Sarmatima u Panoniji – ureñenje limesa – gotski napadi na Dunavu

• poslije Konstantinovog edikta o vjerskoj toleranciji – razvoj crkvene organizacije u Dalmaciji i Panoniji

• biskupska središta u Dalmaciji: Salona (od 2. pol. 3. st.), Narona, Arba, Jader, Skardona, Epidaur, Bistue Nova –nadbiskupski naslov se pojavljuje tek od 6. st. (Salona)

• biskupska središta u južnoj Panoniji: Siscija, Sirmij, Mursa, Cibale, Basijane– sirmijska biskupija postaje metropolija

Rab (antička Arba)

Dalmacija i Panonije u 4. st.• 351. g. – sukob Konstancija II. i

protucara Magnencija – Konstancijevapobjeda kod Murse – Magnencijeizvršava samoubojstvo

• nakon 351. g. – Konstancije II. često boravi u Sirmiju – 357/358. g. uspješno ratuje protiv Kvada i Sarmata –proglašava arijanstvo službenom religijom

• 361. Julijan kao novi car ulazi trijumfalno u Sirmij

• 365. g. – susret Valentinijana i Valenta u Sirmiju – dogovor oko rata s barbarima

• 373. g.: Kvadi i Sarmati – upad u Panoniju – rimska vojska potisnuta južno od Drave – velika razaranja u Panoniji Primi i Valeriji

• Valentinijan ponovno dograñuje utvrñenja na panonskom limesu –promatračnice i zidovi

• 375. – 378. g. – Valentinijan II. vlada u Sirmiju

Magnencijev novac

Valentinijanov novac

Dalmacija i Panonije u 4. st.• 378. g. – nakon Valentovog poraza i

pogibije kod Hadrijanopola – Vizigoti pustoše Meziju i Panoniju

• 379. g.: Teodozije proglašen carem u Sirmiju

• novi federatski ugovor s Gotima: Vizigoti u Meziji, Ostrogoti u Panoniji – posebne povlastice: puna autonomija, osloboñenje od poreza, dodatne plaća za čuvanje granice

• 388. g. Teodozije pobjeñuje uzurpatora Maksima – kod Siscije uz pomoć hunskih federata – kod Petovije uz pomoć Ostrogota i Alana

• 395. g. – Teodozije prije smrti 395. g. dijeli carstvo na dva dijela – Dalmacija i sve četiri Panonije ulaze u zapadni dio carstva – Sirmij sjedište Zapadnog Ilirika – Prevalitana postaje dio Istočnog carstva

• 396. g. Vizigoti (Alarih) pljačkaju Trakiju, Makedoniju i Tesaliju –zapadni magister militum Stilihon ih smiruje – Alarih postaje magistermilitum za Ilirik

Teodozije

Gradovi u iliričkim provincijama• gradovi u provincijama – kolonije i municipiji

– različit stupanj grañanskih prava• kolonije – naselja rimskih i italskih

naseljenika ili vojnih veterana – puno grañansko pravo

• municipiji – djelomično grañansko pravo –obično naselja saveznika ili pokorenog lokalnog stanovništva koje je dobilo lokalnu samoupravu

• lokalne zajednice koje su stekle civitet – niži stupanj samouprave

• gradovi – nositelji romanizacije – centri političkog života, društvenog i gospodarskog razvoja

• uprava gradova – na čelu duoviri – po uzoru na dva konzula – mandat od 1 godine – bira ih općinsko vijeće

• dva edila: javna sigurnost• kvestori: financijski poslovi• općinsko vijeće (Ordo decurionum) –

vijećnici birani prema imovini (cenzusu) –biraju ih duoviri quinquenales

Počasni natpis cara Trajana Decija iz Stenjevca

Gradovi u iliričkim provincijama• kolonije na Jadranu:

– Martia Iulia Salona i Narona – za Cezara

– Colonia Pola pietas Iulia – 43. g. pr. Kr.– Iader i Epidaurum – za Augusta– Colonia Iulia Parentium – za Tiberija– Colonia Claudia Aequum – za Klaudija –

veteranska kolonija – prva u unutrašnjosti (Čitluk kod Sinja)

• kolonije u Panoniji:– Colonia Flavia Siscia i Colonia Flavia

Sirmium – za Vespazijana– Colonia Aelia Mursa – za Hadrijana– Colonia Aurelia Cibalae – za Septimija

Severa ili Karakale

• municipiji na Jadranu: Issa, Tragurium, Rhizinium, Buthua, Olcinium, Varvaria(Varvarini), Nedinum (Neditae), Asseriates (Asseria)

• municipiji u Panoniji: Andautonia(Ščitarjevo), Aquae Balissae(Municipium Iasorum – Daruvar), IoviaBotivo (Ludbreg)

Rimski forum u Zadru

Ostaci rimske Murse

Gradovi u iliričkim provincijama• u gradovima – javne izgradnje po uzoru

na Rim i italske gradove

• bedemi – važni za sigurnost grada –služe i kao dokaz prestiža grada –javna financiranje – često financirani od careva ili viših dužnosnika – dio grada ostaje izvan bedema: predgraña

• vodovodi i cisterne – javni objekti –dokaz civilizacijske razine

• teatri i amfiteatri – sačuvan teatar u Puli i Saloni – amfiteatri u Puli, Saloni i Burnumu – kod ovih objekata česte carske donacije

• terme (kupališta) – javna mjesta –važna za društveni život – često donirana od bogatih pojedinaca

• bazilike i kurije – javna izgradnja –ponekad i privatna donacija

• hramovi – javna i privatna izgradnja –sačuvani hramovi: Augustov hram u Puli, Zadar, Split

Amfiteatar u Burnumu

Augustov hram u Puli

Gradovi u iliričkim provincijama• Salona i Sirmij – dva najveća i

najrazvijenija grada na našem povijesnom prostoru

• u Sirmiju kasnije sagrañena carska palača i hipodrom – kraj Salone sagrañena Dioklecijanova palača – oba grada dobivaju carski značaj

• Salona – sjedište provincije Dalmacije –prije i Ilirika

• uz sjedište provincije važni i konventi –sudbeno-upravna središta – namjesnik provincije u odreñene dane u pretorijusvakog konventa vrši sudovanje

• u Dalmaciji – tri konventa:– za Liburniju i Japode: Skardona– za središnji dio Dalmacije – Salona– za južni dio – Narona

• Siscija postaje važan centar u kasnoj antici – 3. i 4. st. – važna kovnica novca – osnovana za Galijena oko 265. g. –traje do vladavine Arkadija (395. – 408. g.)

• Sirmij – kovnica radi: 324. – 328. i 351. g. do Arkadija

Skradin

Rimski novci kovani u Sisciji

Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama• ceste – gradnje prvenstveno radi vojnih

potreba i državnih interesa – omogućuje brzo kretanje vojnika prema zadanom odredištu – strateški značaj

• uz izgradnju – vrlo važno je i njihovo održavanje – mnogi dokazi govore o tome – miljokazi raznih careva na istom pravcu

• Akvileja – ishodište cesta prema Dalmaciji i Panoniji

• važni prometni pravci:– Akvileja – Nauport – Emona – Celeja –

Petovij – Savarija – Karnunt– Petovij – Akva Viva – Mursa – Cibale-

Sirmij – Singidun – Nais – Serdika –Filipopol (Plovdiv) – Hadrijanopol (Jedrene) – Konstantinopol

– cesta uz dunavski limes – od Vindobonenizvodno uz Dunav

– Karnunt – Petovij – Akva Viva –Andautonija – Siscija – Salona

– Emona – Neviodun – Siscija – Servicij –Marsonija – Cibale – Sirmij

– Akvileja – Parencij – Pola – Albona –Tarsatika – Senija – Vratnik – Siscija

– Senija – Arupij – Burnum – Salona –Narona – Epidaur – Rizinij – Dirahij – ViaEgnatia – Solun Miljokaz iz Jelkovca kod Zagreba postavljen od

cara Maksimina Tračanina 235. – 238. g.

Povezanost i prometni pravci u iliričkim provincijama• izgradnja cesta u Dalmaciji – najveća

zasluga upravitelja provincije PublijaKornelija Dolabele (14. – 20. g.)

• Salona – ishodište cesta u Dalmaciji – 5 glavnih pravaca:

– Salona – Tragurij – Danilo (Rider) –Skardona – Jader

– Salona – Andetrij (Muć) – Burnum – Jaderili prema Arupiju i Seniji ili dolinom Une preko Retinija (Golubić) prema sjeveru i Sisku

– Salona – Ekvum – Salvij – Servicij(Bosanska Gradiška)

– Salona – Tilurij – Bistua Vetus (Bugojno) –Domavia (Srebrenica) – Drina – Sirmij

– Salona – Bigeste (Ljubuški) – Narona –Epidaur – Olcinij – Dirahij – Via Egnatia

• osim cestovnih prometnih pravaca – velika važnost rijeke

• Krka: plovidba do Skardone i Burnuma –Neretva: do Narone

• panonski plovni put: Nauportus (Vrhnika) –Ljubljanica – Sava – Dunav

• važne luke: Nauport, Neviodun, Andautonija, Siscija, Servicij

• ostale plovne rijeke: Drava, Kupa, Una, Sana, Bosut

Struktura rimske ceste

Karta Panonije nakon Trajanove podjele

Gospodarski život• gradovi – nositelji gospodarskih aktivnosti

u obje provincije – gradsko obrtništvo i manufakture

• obrtnici u gradovima – udruženi u kolegije (collegii):

– collegium fabrum – kovači– collegium fabrum Veneris – zlatari

– collegium dendroforum – tesari

– collegium lapidariorum – klesari– collegium aeneatorum – glazbenici

– collegium purpurariorum – bojadiseripurpurom

– collegium naviculariorum – lañari (u Sisku)

• trgovina – unutarnja i vanjska

• vanjska trgovina – izvan Carstva – samo na odreñenim mjestima na limesu

• zabrana izvoza van Carstva za oružje, željezo, vino, ulje, žito, sol, zlato

• za svaki uvoz u provinciju se plaća carina – portorium – u iliričkim provincijama 2,5 % vrijednosti robe

Rimski kovač

Amfora

Gospodarski život• rudarstvo – važan izvor državnih prihoda• vañenje metala – na potezu od današnje

Banovine u Hrvatskoj preko bosanskog gorja do Srebrenice i rijeke Drine

• rudarstvo – jaka predrimska tradicija –ilirska i ponajviše keltska

• zlato – ispiranje i kopanje – porječje Vrbasa, Fojnice i Lašve

• srebro – Domavia i Argentaria: Srebrenica –cesta od Salone do Argentarije: ViaArgentaria

• srebrni rudnici poznati i u sjevernoj Panoniji• olovo – Plumbum (današnje Olovo u BiH)• željezo – Topusko, Gvozdansko, Ljubija,

Sanski most, Japra, Fojnica, Visoko, Vareš• rudnici željeza na Banovini i SZ Bosni u

službi sisačkih radionica za obradu željeza – oružje i oruñe za potrebe okolnih provincija i vojske na limesu

• kamenolomi: Kirmenjak kod Poreča, Vinkuran kod Medulina, Trogir, Brač(Splitska, Škrip), Čiovo, Medvednica, Fruška Gora

• kamena sol: Ad Salinas (Tuzla)

Srebrenica

Rimski kamenolom u Vinkuranu

Gospodarski život• poljoprivreda – napredak pod rimskom

vlašću: uvoñenje novih kultura – bolja obrada zemlje – veći prinosi

• villae rusticae – osnovne jedinice poljoprivredne proizvodnje – u Istri i na Brijunima postoje i velike latifundije –neke vj. u carskom vlasništvu

• jadranska obala – mediteranske kulture – ponajviše masline i vinova loza – ove kulture uvedene kod nas od grčkih kolonista – širenje na veće površine uz obalu

• Panonija – oranice, pašnjaci i šume –krčenje šuma radi dobivanja obradivih površina

• u blizini Sirmija sredine 3. st. – velika carska imanja – car Prob sadi vinovu lozu na Sirmij

• dinarski planinski prostor – zadržavanje tradicionalnog transhumantnogstočarstva Rimska vila na Brijunima

Rekonstrukcija rimske vile rustike

Duhovna sfera života u Dalmaciji i Panoniji• s rimskom državom – prodor rimskog

državnog kulta – posebno u gradskim sredinama naseljenim italskim doseljenicima

• kontakt s religijskim vjerovanjima starosjedilačkog stanovništva

• povezivanje i identifikacija starih božanstava s novim rimskim

• antički Silvan identificiran s sličnim domaćim božanstvom – božanstvo voda i izvora Bind izjednačen s Neptunom

• nastavak štovanja starih riječnih božanstava – Savus, Dravus, Danuvius

• pojava istočnjačkih kultova: Mitra, Kibela (Magna Mater), Izida, Serapis

• prvi tragovi kršćanstva u Dalmaciji potkraj 1. st. – pojedinačne općine

• u drugoj polovici 3. st. – osnutak salonitanske biskupije – mučeništvo Sv. Venancija (prvi salonitanski i dalmatinski biskup) u Delminiju – oko 257. g.

Mitrej iz Močića u Konavlima

Kasno carstvoZapad i Istok rimskog svijeta – Ilirik na razmeñi

• Literatura:Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske kulture,

ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I: Srednji

vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb: Leykam

international, 2009McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York: Cambridge

University Press, 2007Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Povijest, sv. 5, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress holding,

2007Suić, Mate: Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb: Golden marketing, 2003Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga,

1925The Archaeology of Roman Pannonia, ur. A. Lengyel, G. T. B. Radan, Budapest, Lexington:

Akadémiai Kiadó, The University Press of Kentucky, 1980 The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia 1, ur. M. Šašel Kos, P. Scherrer, Situla 41,

Ljubljana: Narodni muzej Slovenije, 2003The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford: Oxford

University Press, 2001Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 7, ur. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar Keršovani,

1974