str. i

10 godina Hrvatske zaklade za znanost

str. ii str. 1

10 godina Hrvatske zaklade za znanost

str. 2 str. 3

Sadržaj

8 . . . Riječ urednika

10 . . .Od Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske do Hrvatske zaklade za znanost

14 . . .Povezanost s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti

16 . . .Hrvatska zaklada za znanost i međunarodna suradnja: suradnja u okviru članstva u Europskoj znanstvenoj zakladi (European Science Foundation – ESF)

20 . . .Hrvatska zaklada za znanost

25 . . .Programi 2001. - 2011.

34 . . .Vrednovanje projektnih prijedloga

38 . . .Razvitak istraživačkih karijera 39 . . . Nagrada ZNANOST 40 . . . Stipendije za doktorande i Postdoc 44 . . . Uspostavne potpore

48 . . .Suradnja znanosti i gospodarstva

52 . . .Kompetitivni sustav financiranja znanstvenih istraživanja

55 . . .Izazovi u narednom desetljeću

61 . . .Upravni odbor

66 . . .Financirani projekti

79 . . .Pravni akti

str. 4 str. 5Rekli su o Zakladi

str. 6 str. 7

Dosadašnja iskustva s navedenim programima vidljiva su u ovoj publikaciji te u ranijim publikacijama Zaklade.

Po završetku prvog desetljeća rada, Upravni odbor izražava svoju nadu da će se Zakladi u narednom desetljeću povjeriti zadaća financiranja izvrsnih projekata koji su potrebni za razvitak istraživačkog prostora i koji se uklapaju u europski istraživački prostor, ali odgovaraju i na potrebe gospodarstva i na druge prioritetne teme Republike Hrvatske. Postojanje unaprijed poznatih natječaja i natječajnih procedura u okviru kojih bi se mogli planirati projekti i uspostavljanje znanstvene suradnje u zemlji i inozemstvu te financirati projekti po kompetitivnom principu bio bi značajan doprinos hrvatskoj znanosti i njenom povezivanju s gospodarstvom. Također, omogućilo bi se ispunjavanje još jedne važne zadaće za cjelokupnu hrvatsku znanost, a to je očuvanje i razvitak centara izvrsnosti u Hrvatskoj i kompetitivnost hrvatskih znanstvenika prilikom natjecanja za sredstva EU fondova.

Stoga, izražavam svoje uvjerenje da će se u narednom razdoblju za ostvarivanje ove važne zadaće koja je povjerena Hrvatskoj zakladi za znanost osigurati potrebna podrška te da će Zaklada svojim aktivnostima i dalje ostvarivati značajne učinke na razvitak sustava znanosti u Republici Hrvatskoj.

akademik Ivica Kostović predsjednik Upravnog odbora

Riječ urednikaDa bi ispunila zadaću financiranja znanstvenih projekata kojim bi se potaknuo razvitak istraživačkog prostora i obnova hrvatskog gospodarstva, Hrvatska je zaklada za znanost u proteklom desetljeću osigurala sve potrebne preduvjete.

Osim iskustva u provođenju natječajnog postupka, nadgledanju projekata i vrednovanju te profesionalizacije sustava vrednovanja i osnivanja znanstvenih odbora, Zaklada je svojim djelovanjem ostvarila značajne učinke na sustav znanosti i obrazovanja, na izobrazbu doktoranada i poslijedoktoranada te uspostavu karijera mladih znanstvenika, povezivanje znanosti i gospodarstva, uključivanje u europske mreže projekata, potporu reformi visokog obrazovanja, organizaciju skupova i ljetnih škola i potporu nacionalno važnim projektima, poput izgradnje hrvatskog strukovnog nazivlja. Također, hrvatskim znanstvenicima je po prvi put omogućeno nacionalno financiranje kroz različite programe, po kompetitivnom principu, pri čemu ocjenjivanje provodi od izvršne vlasti neovisna ustanova.

Na kraju prvog desetljeća postojanja Zaklade u prvom je planu pitanje njenog financiranja koje bi prema standardima nove krovne organizacije čija je misija razvitak europskog istraživačkog prostora (ScienceEurope) trebalo ostvariti značajan utjecaj na nacionalni sustav znanosti kao i na nacionalni proračun (najmanje 30% ukupnih nacionalnih izdvajanja za znanost i istraživanje). Upravni odbor intenzivno radi na osiguravanju djelovanja Zaklade u skladu s odredbama novog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost prema kojima je Zaklada središnja ustanova koja osigurava kompetitivno financiranje znanosti u Hrvatskoj na osnovi tri načela: strogog međunarodnog vrednovanja projekata, izvrsnosti te usklađenosti s nacionalnim prioritetima razvoja. Ipak, po završetku prvih deset godina postojanja Zaklade, još uvijek nedostaje jasan model kojim bi se ostvarilo stabilno financiranje Zaklade i njena osnovna misija.

Svoju će misiju Zaklada ostvariti ponajprije kroz ulaganje u istraživačke karijere, povezivanje znanstvenih istraživanja i gospodarstva te podrškom izvrsnim istraživačkim projektima i suradnim programima. Posebna je pažnja pritom usmjerena k nacionalnim prioritetnim temama, no kao opći prioritet za unaprjeđivanje znanja financiraju se i projekti iz temeljnih znanosti.

str. 8 str. 9

za uspješno i kvalitetno korištenje međunarodne peer review evaluacije. Cijeli sustav evaluacije oslanjao se na iskustva vrednovanja projekata koje provodi Europska komisija te zaklade koje su činile Savjet Zaklade. I konačno, nezavisnost rada, kvaliteta evaluacijskog sustava i transparentnost bili su temelj za brzo primanje Zaklade u članstvo Europske znanstvene zaklade te za povećanje međunarodne vidljivosti Zaklade. Štoviše, inovativnost i utjecaj Zaklade omogućile su okupljanje velikog broja sličnih srednjoeuropskih organizacija u IPRO (International Peer Rewiev Opatija) – inicijativu za formiranje združenog srednjoeuropskog prostora za istorazinsku procjenu.

Od 2005. do 2009. godine Zaklada je razvijala financijske instrumente koji su bili komplementarni s inicijativama u Europskom istraživačkom prostoru i pažljivo trošila inicijalna sredstva, no, nažalost, nacionalne politike nisu uspjele prebaciti težište znanstvenih aktivnosti s državne uprave na Zakladu, uslijed čega je izostalo punjenje fonda Zaklade koje je dovelo Zakladu u poziciju neodrživosti. Osim toga, usprkos brojnim pokušajima, nije se uspjelo osigurati stabilno financiranje istraživanja nezavisno o Državnom proračunu pa je djelovanje Zaklade, a time i razvoj sustava znanosti, i dalje ostalo pod snažnim utjecajem kretanja u političkoj areni. Koncept „izdvajanja dijela sredstava iz privatizacije“, kao način sigurnog ulaganja u budućnost kroz tranziciju nije se uspio implementirati u političke rakurse, pa su u tranzicijskim vrtlozima ispali oni koji su najvažniji za očuvanje ekonomije i države – ljudi koji su svojim sposobnostima, kreativnom energijom, poduzetnošću i inovacijskim potencijalom u stanju igrati utakmice na globalnoj sceni. To se najbolje očitovalo onog trenutka kada je počela ekonomska kriza i kada je postalo jasno da se zaustavlja ekspanzija znanstvenog i sveučilišnog sustava u trajanju od 2002. – 2008. godine. Veliki broj mladih znanstvenika, od kojih je ponajbolje podržavala i Zaklada, ostao je u zrakopraznom prostoru bez mogućnosti planiranja vlastitog razvoja. Stoga su mnogi od njih počeli napuštati Hrvatsku i ponovno otvorili rijeku odljeva mozgova, a upravo su „priljev mozgova“ i „cirkulacija mozgova“ bili ključni financijski instrumenti koje je Zaklada razvijala.

Pažljivom analizom financijskih instrumenata koji su se razvijali kroz nekoliko proteklih desetljeća u Europi, uočava se evolucija od financiranja znanstvenih projekata koji su se dodjeljivali iskusnim istraživačima prema financijskim instrumentima kojima se potiče razvoj nezavisnih istraživačkih karijera od najranije faze - od doktoranada, preko postdoktoranada prema mladim profesorima i voditeljima grupa (engl. group leaders). Time se tradicionalni način istraživanja koja su fokusirana na interese iskusnih istraživača širi i usmjerava kreativnošću mladih istraživača još u najranijoj fazi, upravo kako bi se proširio inovacijski potencijal jednog istraživačkog prostora. Stoga se lako može zapaziti širenje fokusa s iskusnih voditelja projekata prema mladim profesorima, zatim prema postdoktorandima te konačno prema doktorandima. Usprkos tome, Europa uočava da je inovacijski potencijal i dalje premalen te da gubi korak u konkurentnosti u odnosu na ostala područja svijeta.

Od Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske do Hrvatske zaklade za znanost

U proteklih nekoliko desetljeća znanstvene se politike u znanstveno i ekonomski naprednim državama Europe oblikuju kroz promjenu modela upravljanja sustavom visokog obrazovanja i znanosti. Napušta se model „državnog upravljanja“ jer je već desetljećima jasno da državna uprava nema kapacitet i ekspertizu za upravljanje inovacijama i uvodi se model „državnog nadziranja“ kojim se daje više slobode i fleksibilnosti, ali i odgovornosti, sveučilištima i znanstvenicima.

U sustavu znanosti, pored financiranja infrastrukture i projekata od interesa za državne politike, izgrađuju se ustanove koje su u stanju formirati nezavisne financijske instrumente. Tim instrumentima upravljaju najkompetitivniji znanstvenici po načelima znanstvene izvrsnosti i natjecanja za financiranje. Naravno, financijski instrumenti ne teku nezavisno od nacionalnih razvojnih politika, već se usklađuju sa

strateškim i policy ciljevima koji se utvrđuju u strateškim dokumentima.

Osnivanjem Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (NZZ), donošenjem posebnog zakona u prosincu 2001., i Hrvatska se opredijelila za put razvoja znanosti sličan naprednim europskim državama. Iako osnivanje Zaklade nije imalo jasnu poziciju u strateškim dokumentima, jer ih nije bilo, hvalevrijedna inicijativa Hrvatskog sabora slijedila je trend „europskih politika“ i priključenja Hrvatske Europskoj uniji. Usprkos tome, opredjeljenje tadašnje Vlade za uspostavljanje takvoga puta razvoja znanosti potvrđeno je izdvajanjem gotovo 100 milijuna kuna iz Fonda za razvoj u fond Zaklade.

Upravni odbor Zaklade formiran je 2003. godine i tijekom 2004. razvijao je pravila funkcioniranja, sustav vrednovanja projekata, osmišljavao prve programe (financijske instrumente) i započeo s okupljanjem mladih i kompetentnih suradnika koji su se obrazovali za primjenjivanje europskih praksi u konstruiranju financijskih instrumenata i upravljanju cijelim sustavom vrednovanja. U tome su uvelike pomogle najnaprednije europske zaklade koje su pozvane u Međunarodni savjet Zaklade: Njemačka zaklada za znanost (DFG), Švicarska nacionalna znanstvena zaklada (SNSF), Irska zaklada za znanost (SFI) i Finska akademija (AFi). Prvi su programi pokrenuti koncem 2004. godine i njihovo provođenje u narednih nekoliko godina pokazalo je da se i u Hrvatskoj mogu primjenjivati najbolje „europske prakse“. Razvijena je internacionalna mreža evaluatora, ali je i obavljan probir najboljih evaluatora u Hrvatskoj koji su kroz transparentan sustav evaluacije stvorili platformu

str. 10 str. 11

Zbog toga se može očekivati još jedan pomak – prema studentima master studija (u Hrvatskoj diplomskih studija) za koje se sve više uočava da su najveća inovacijska baza.

Širenje inovacijskog kapaciteta Hrvatske preduvjet je opstanka i ekonomskog razvoja, odnosno ostvarivanja kvalitetnijeg života hrvatskih građana. To je razlog zbog kojeg se inovacijski kapacitet ne može temeljiti na razmjerno maloj skupini međusobno slabo povezanih pojedinaca, koliko god oni bili uspješni i međunarodno prepoznati. Inovacijski kapacitet treba se širiti osposobljavanjem, stvaranjem prilika za samostalno istraživanje i poticanjem povezivanja velike skupine mladih istraživača koji su u proteklom desetljeću preplavili hrvatska sveučilišta i hrvatski istraživački prostor. Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je sačiniti skalu financijskih instrumenata kroz koju će se nadolazeći istraživači moći penjati na temelju svoje uspješnosti i međusobne povezanosti. Posebice je važno, stoga, unaprijediti sustav doktorskog studiranja i stvoriti platformu za uključivanje studenata u istraživanje i prije ulaska u doktorski studij. Isto tako, nužno je otvoriti skalu financijskih instrumenta za njihov transfer prema malim poduzećima i korištenju njihova znanja i poduzetnosti za pokretanje nove ekonomije koja se temelji na proizvodima i uslugama s visokom dodanom vrijednošću, što drugim riječima znači sposobnost iznalaženja „niše“ na globalnom tržištu i djelovanja po načelima globalne ekonomije. Naravno, u doba intenzivnog socijalnog restrukturiranja i intenzivnog razvoja tehnologije koja omogućuje trenutno komuniciranje s cijelim svijetom, inovacijski kapacitet itekako ovisi o transparentnosti i pravednosti.

Cijeli taj posao netko treba odraditi. I dalje ne vjerujem da se taj posao može odraditi kroz sustav i logiku administrativnog pristupa koji se prakticira u tijelima državne i regionalne uprave. Posebice ne u strukturama koje su pod izravnim utjecajem političkih procesa. Taj posao, barem kada je riječ o sustavu znanosti i inovacija, treba odraditi Hrvatska zaklada za znanost. Zbog toga Hrvatska zaklada za znanost treba razvijati financijske instrumente koji su dugoročni i predvidivi kako bi svi oni koji žele istraživati i inovirati mogli planirati svoju budućnost. Zbog toga Hrvatsku zakladu za znanost treba jačati i osigurati stabilno financiranje koje ne ovisi o Državnom proračunu i kretanjima u političkoj areni.

prof. dr. sc. Pero Lučin

rektor Sveučilišta u Rijeci predsjednik Upravnog odbora Zaklade od lipnja 2003. do studenog 2010.

str. 12 str. 13

U nacionalnom kontekstu, želio bih posebno istaknuti jedinstven i originalan program Zaklade pod nazivom „Priljev mozgova”, kojim se financiraju znanstvenici koji su ostvarili karijeru u inozemstvu, a trenutno su zaposleni u Hrvatskoj. To je pravi način da se iskustva stečena u inozemstvu donesu u domovinu te tako unaprijedi hrvatska znanost, ali i hrvatsko društvo.

Ono što Zaklada, putem svojih programa, danas nudi znanstvenicima na hrvatskim sveučilištima i znanstveno-istraživačkim institutima nadaleko je poznato.

Uzevši u obzir djelovanje Hrvatske zaklade za znanost u prvih deset godina, sa sigurnošću mogu ustvrditi da će njezin ugled i važnost u narednim godinama približavanja Hrvatske Europskoj uniji, samo rasti.

Zadovoljstvo mi je bilo sudjelovati u njezinu radu u samim početcima.

akademik Zvonko Kusić

predsjednik HAZU član Upravnog odbora Zaklade od travnja 2004. do svibnja 2007. zamjenik predsjednika Upravnog odbora od lipnja 2007. do studenog 2010.

Povezanost s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnostiČlanom Upravnog odbora tadašnje Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske postao sam nakon što me Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti imenovalo na mjesto pokojnoga akademika Antona Švajgera, u veljači 2004. godine.

U skoro osam godina djelovanja u Hrvatskoj zakladi za znanost čast mi je bila obavljati funkciju člana Upravnog odbora, a od lipnja 2007. do studenoga 2010. godine i mjesto zamjenika predsjednika Upravnog odbora.

Svjedočio sam stvaranju nove ustanove u Republici Hrvatskoj, čija svrha postojanja je plemenita - financirati hrvatsku znanost.

Hrvatska se zaklada za znanost brzo razvijala i nametnula kao važan faktor znanstvene politike Republike Hrvatske.

U međunarodnom kontestu, u kratko vrijeme povezala se s brojnim europskim zakladama i organizacijama, kao što su Njemačka zaklada za znanost (DFG), Europska organizacija molekularne biologije (EMBO), Irska znanstvena zaklada (SFI), Švicarska nacionalna znanstvena zaklada (SNSF), Finska akademija (AFi) i Mađarska znanstvena zaklada (OTKA) te od njih crpila europska znanja i prakse.

Poseban je uspjeh ostvarila, kao mlada organizacija, 2008. godine kada je, uz preporuku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, postala članicom Europske znanstvene zaklade te se tako svrstala uz bok s vodećim europskim agencijama i zakladama za financiranje znanosti. Članstvo i Akademije i Hrvatske zaklade za znanost u Europskoj znanstvenoj zakladi urodilo je osnivanjem Koordinacijskog odbora HAZU-HRZZ u kojem obje ustanove zajednički odlučuju o financiranju sudjelovanja hrvatskih znanstvenika u programima i projektima Europske znanstvene zaklade. Zaklada je i na taj način hrvatskim znanstvenicima otvorila europska vrata.

str. 14 str. 15

određivanje znanstvenih prioriteta, kao i prioritetnih tema Europskoga istraživačkog prostora. Važno je bilo u proteklih osam godina zastupati hrvatske interese u okviru Europskoga istraživačkog prostora, točnije u onom segmentu koji pokriva Europska znanstvena zaklada.

Zalaganje hrvatskih predstavnika u Stalnim odborima ogleda se i u sve većem odazivu hrvatskih znanstvenika na sudjelovanje ne samo u programima i projektima, već i u tzv. strateškim aktivnostima te konferencijama ESF-a. S gledišta humanističkih znanosti, samo u proteklih godinu dana mladi su hrvatski znanstvenici sudjelovali u nekoliko Strateških radionica, primjerice u sklopu Young Researchers’ Forum ESF Humanities Spring na temu Changing Publication Cultures in the Humanities održanom u lipnju 2011. godine u Irskoj, te na konferenciji First-Person Writing, Four-Way Reading u prosincu 2011. godine u Londonu. Sudjelovanje hrvatskih mladih znanstvenika u različitim aktivnostima ESF-a od izuzetne je važnosti kako za njih same, tako i za integraciju hrvatske znanstvene misli, humanističke provenijencije, u europske znanstvene tijekove.

Od 2010. godine započinje preobrazba Europske znanstvene zaklade i te godine se bilježe pokušaji integracije ESF-a i EuroHORCs-a (European Heads of Research Councils). Nakon opsežnih pregovora Upravno vijeće donosi odluke koje vode k postupnom gašenju ESF-a sa sjedištem u Strasbourgu te osnivanju nove organizacije ScienceEurope, koja će imati svoje sjedište u Bruxellesu.

Zasad zacrtani prioriteti nove organizacije pod imenom ScienceEurope jesu daljnji razvoj strateškog promišljanja razvoja svih područja znanosti u Europskom istraživačkom prostoru te lobističke aktivnosti prema Europskoj komisiji, točnije prema onim segmentima kojima se zacrtava daljnji razvoj znanstvene politike u Europi. Nepotrebno je naglašavati koliko je važno da Hrvatska zaklada za znanost i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti postanu članicama nove organizacije u svjetlu njene buduće izuzetno važne uloge u zacrtavanju europskih znanstvenih prioriteta.

akademkinja Milena Žic Fuchs

predsjednica Stalnog odbora za humanističke znanosti ESF-a

Akademkinja Milena Žic Fuchs postala je članicom Stalnog odbora za humanističke znanosti ESF-a 2005. godine. Godine 2006. izabrana je u Jezgrenu skupinu (Core Group) Stalnoga odbora te 1. siječnja 2009. godine postaje predsjednicom Stalnog odbora za humanističke znanosti ESF-a. Valja naglasiti da su i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska zaklada za znanost poduprle kandidaturu Milene Žic Fuchs u izboru za predsjednicu Stalnog odbora i da je Milena Žic Fuchs izborom za predsjednicu postala najviše rangirana osoba iz Hrvatske u okviru Europske znanstvene zaklade.

Hrvatska zaklada za znanost i međunarodna suradnja: suradnja u okviru članstva u Europskoj znanstvenoj zakladi (European Science Foundation – ESF)Hrvatska zaklada za znanost postala je članicom Europske znanstvene zaklade (ESF) 1. siječnja 2008. godine i to uz podršku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja je članicom Europske znanstvene zaklade od 2003. godine.

Bliska suradnja između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost ostvarena je i osnivanjem Koordinacijskog odbora HAZU-HRZZ koji je započeo s radom u listopadu 2008. godine, a čiji je cilj bio kako uskladiti aktivnosti u okviru europske znanstvene zajednice, tako i osigurati podupiranje sudjelovanja hrvatskih znanstvenika u različitim projektima i programima ESF-a.

Aktivno sudjelovanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u radu ESF-a te potonje uključivanje Hrvatske zaklade za znanost ojačalo je ulogu Hrvatske u Europskom istraživačkom prostoru. Sudjelovanje hrvatskih predstavnika u pet Stalnih odbora Europske znanstvene zaklade te sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u različitim forumima ESF-a zasigurno je povećalo vidljivost Hrvatske i njene znanosti. Dosada su Akademija i Zaklada imenovale predstavnike u svim Stalnim odborima ESF-a: LESC - akademik Željko Kučan, prof. dr. Đurđica Ugarković; PESC - akademik Božidar Liščić, prof. dr. Mladen Žinić; SCH - akademik August Kovačec, akademkinja Milena Žic Fuchs, prof. dr. Marko Tadić; SCSS - prof. dr. Maja Seršić, akademik Davorin Rudolf, prof. dr. Arsen Bačić; EMRC - akademik Daniel Rukavina, prof. dr. Krešimir Pavelić.

Dosada je Zaklada imenovala predstavnike u sljedećim forumima ESF-a: MO Forum on Peer Review (predstavnice: doc. dr. Alenka Gagro i Janja Trkulja) i MO Forum on Research Integrity (predstavnica: doc. dr. Livia Puljak), dok je Akademija imenovala predstavnika u MO Forum on Medium-sized Research Infrastructures (predstavnik: akademik Leo Budin).

Hrvatski predstavnici u Upravnom vijeću (Governing Council) ESF-a bili su akademik Boris Kamenar, a nakon izmjena Statuta ESF-a čelnici ustanova članica - akademik Milan Moguš i prof. dr. Pero Lučin. U sadašnjem mandatu hrvatske članice predstavljaju predsjednik Akademije, akademik Zvonko Kusić i predsjednik Upravnog odbora Zaklade, akademik Ivica Kostović.

Valja istaknuti da je sudjelovanje hrvatskih predstavnika u radu Stalnih odbora u proteklih osam godina bilo od izuzetne važnosti, i to ne samo zato što su se hrvatski znanstvenici postupno počeli prijavljivati i natjecati za pojedine programe i projekte ESF-a, već u većoj mjeri zato što rad Stalnih odbora utječe na oblikovanje i

str. 16 str. 17Aktivnosti 2001. - 2011.

str. 18 str. 19

istorazinskog vrednovanja (engl. peer review) u kojem sudjeluju međunarodni stručnjaci i na praksi panel vrednovanja u koja su uključeni hrvatski stručnjaci. U vrednovanju projektnih prijedloga Zaklade od prvih je programa sudjelovalo više od 600 hrvatskih i stranih znanstvenika koji su svojom stručnošću i predanošću značajno utjecali na rad Zaklade.

Od 2011. godine, sukladno izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost1, postupak vrednovanja provode znanstveni odbori sastavljeni od hrvatskih i stranih znanstvenika. U osmišljavanju postupka vrednovanja i definiranja dobre prakse, Zaklada je preuzimala iskustva ostalih europskih zaklada s dugogodišnjim iskustvom, kao i preporuke Europske znanstvene zaklade. Naime, postupak stručnog vrednovanja odgovoran je i složen zadatak te je jedna od zadaća Zaklade bila ciklički analizirati taj postupak i unaprjeđivati ga kako kroz prikupljeno iskustvo, tako i kroz sudjelovanje u brojnim inicijativama, istraživanjima i radnim grupama posvećenima ovoj temi, primjerice International Peer Review Opatija (IPRO) i radne grupe Europske zaklade za znanost (ESF Member Organisation Forum on Peer Review). Pritom probir i financiranje projekata počiva na kompetitivnom sustavu vrednovanja koje se u najvećoj mjeri oslanja na međunarodnu istorazinsku procjenu, što je standard primijenjen u većini europskih zaklada.

Programi Zaklade su u ovom razdoblju pratili sve tranzicije koje je prolazio sustav visokog obrazovanja i znanosti; od potpore visokoobrazovnim ustanovama u uvođenju Bolonjskog procesa i privlačenju hrvatskih znanstvenika iz inozemstva na uključivanje u projekte u Hrvatskoj ili na zasnivanje radnog odnosa u Hrvatskoj, do potpore aktivnostima vezanim uz pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Kako bi olakšala transformaciju hrvatskog društva u društvo znanja, Zaklada je, putem ciljanih i fokusiranih programa, od svog osnutka aktivan promicatelj povezivanja znanosti i društva, kao i znanstvenih istraživanja i gospodarskog razvitka.

Potporu međunarodnoj suradnji na području znanosti i visokog obrazovanja Zaklada za hrvatske znanstvenike iz svih znanstvenih područja osigurava ponajprije članstvom u Europskoj znanstvenoj zakladi čime je hrvatskim znanstvenicima omogućeno nacionalno financiranje projekata koji se provode u suradnji s istraživačkim grupama iz 30 europskih zemalja. Zaklada je 2008. godine postala

1 Tekst Zakona o Zakladi dostupan je na http://narodne-novine.nn.hr

Hrvatska zaklada za znanostHrvatsku zakladu za znanost osnovao je Hrvatski sabor posebnim zakonom u prosincu 2001. godine sa svrhom promocije znanosti, visokog školstva i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj i temeljnim ciljem osiguravanja gospodarskog razvoja i poticanja zapošljavanja. Zaklada je osnovana pod nazivom Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, a njen je naziv 2010. godine promijenjen u Hrvatska zaklada za znanost. Zakladom upravlja deveteročlani Upravni odbor kojega na prijedlog Vlade RH bira Hrvatski sabor koji između kandidata imenuje i predsjednika Upravnog odbora. Prvi Upravni odbor Zaklade konstituiran je 2003. godine, a do tada je svim aktivnostima vezanim uz pravnu regulativu i osnivanje Zaklade upravljao privremeni upravitelj.

Hrvatska je zaklada za znanost osnovana po uzoru na slične europske i srednjoeuropske zaklade kao središnja nacionalna ustanova koja podržava izvrsnost u znanstvenim istraživanjima, a time i razvitak međunarodno prepoznatljivih znanstvenih istraživanja i gospodarstva temeljenog na znanju. Kako bi ostvarila svoju svrhu, Zaklada osigurava potporu znanstvenih, visokoobrazovnih i tehnologijskih programa i projekata te potiče međunarodnu suradnju na području znanosti i visokog obrazovanja. Potpora se osigurava kroz natječaje za fokusirane programe čiji se ciljevi određuju u skladu s nacionalnim dokumentima za razvitak znanosti i visokog obrazovanja i strateškim planom Zaklade.

Svojim je programima u proteklih deset godina Zaklada financirala široku paletu inicijativa kojima su se novačili, educirali i razvijali nadareni i kreativni pojedinci, posebice znanstvenici i stručnjaci s međunarodnim kompetencijama, te zadržavali u Hrvatskoj kako bi preuzeli vodeće uloge u istraživanjima i razvoju u područjima u kojima Hrvatska želi razvijati gospodarstvo temeljeno na znanju i prepoznaje ih kao nacionalne prioritete. O doprinosu Zaklade sustavu visokog obrazovanja i znanosti u posljednjih deset godina najbolje govori podatak o više od 450 projekata u vrijednosti od 70 milijuna kuna koje je Upravni odbor odobrio za financiranje. Važno je pritom naglasiti da se sredstva Zaklade dodjeljuju po kriterijima izvrsnosti predloženog istraživanja i voditelja projektnog prijedloga. Uz izvrsnost predloženog znanstvenog istraživanja, programima Zaklade potiče se izobrazba i uključivanje doktoranada i mladih znanstvenika na projektne aktivnosti. Još jedna strateška vrijednost koju Zaklada promiče kroz svoje programe i posebno vrednuje je uspostavljanje suradnje i partnerstva pojedinaca, ustanova i gospodarstva s ciljem povećanja istraživačke, tehnologijske i ekonomske konkurentnosti Hrvatske.

Kako bi se osigurao probir i financiranje najboljih projekata, Zaklada je razvila stručan i strog postupak kompetitivnog vrednovanja projektnih prijedloga. Postupak vrednovanja temelji se na europskoj praksi

Hrvatska zaklada za

znanost

str. 20 str. 21

punopravna članica Europske znanstvene zaklade čime je olakšana integracija hrvatskih znanstvenika u Europski istraživački prostor.

Kako bi se omogućila daljnja internacionalizacija aktivnosti, 2005. godine osnovan je Međunarodni savjet Zaklade u čijem radu sudjeluju vodeće europske srodne organizacije.

Vrijednosti koje Zaklada promiče u svojem radu su transparentnost procedura i jednakost postupanja. Postupak prijave projektnih prijedloga, kao i svi uvjeti natječaja i kriteriji po kojima će projekti biti vrednovani, javno su objavljeni i dostupni na mrežnim stranicama Zaklade. Javno je dostupna i baza svih financiranih projekata Zaklade, a voditeljima projektnih prijedloga dostavljaju se sve recenzije. Rezultate programa i osnovne informacije o financiranim projektima, Zaklada objavljuje i u svojim publikacijama, tiskanim i elektroničkim glasnicima, na radionicama i okruglim stolovima2. Kako bismo javnosti prezentirali rezultate svojih programa, tiskane su tri knjige, izrađene u suradnji s voditeljima financiranih projekata u okviru tri programa: Doktorski studiji, Združeni studiji i Kvaliteta u visokom obrazovanju. Održane su i brojne radionice na kojima su raspravljana problemska područja istaknuta tijekom provođenja projekata.

Ulaganjem u razvitak procedura i neprekidnim učenjem Upravni je odbor Zaklade osigurao stabilno i uspješno djelovanje Zaklade kroz proteklih deset godina. Najvažniji pokazatelji takvog djelovanja Zaklade su: uspostavljanje jasne procedure javno dostupne svim korisnicima, otvaranje široke palete programa koji omogućavaju uključivanje hrvatskih znanstvenika u Europski istraživački prostor kao i stjecanje povjerenja znanstvenika koji se svake godine u sve većem broju prijavljuju na programe Zaklade.

2 Publikacije su dostupne na http://www.hrzz.hr/

Ured za programe, Opatija

str. 22 str. 23

Programi 2001. - 2011.Programi Zaklade financijski su instrument za ostvarivanje misije i strateških ciljeva Zaklade. Raspisuje ih Upravni odbor isključivo u skladu sa Strateškim planom i s utvrđenim strateškim područjima, a razvijaju se u konzultacijama sa svim dionicima hrvatskog znanstvenog i visokoobrazovnog sustava.

Od osnivanja Zaklade, njezina je temeljna zadaća brzo i fleksibilno odgovoriti na potrebe sustava visokog obrazovanja i sustava znanosti u skladu s važećim strateškim dokumentima. Stoga su, nakon prihvaćanja Strateškog plana za razdoblje 2004. – 2008. godine3, pokrenuti prvi programi u skladu s potrebama znanstvenoistraživačkog i visokoobrazovnog sustava, a u okviru kojih su do danas raspisana dvadeset i tri natječaja, uključujući natječaje za nagrade.

Budući da je u Strateškom planu Zaklade naglasak bio na promociji znanosti, visokog školstva i tehnologijskog razvoja, u 2004. godini prva su raspisana programska područja „Potpora reformi visokog obrazovanja“ i „Priljev mozgova“, zatim je 2005. raspisan program „Izobrazba doktoranada“, a 2006. su pokrenuti „Partnerstvo u temeljnim istraživanjima“, „Nagrada ZNANOST“ i „Međunarodni programi“ te je 2008. godine osmišljen program u području „Sociokulturna tranzicija iz industrijskog u društvo znanja“4.

Novi su programi Zaklade, „Istraživački projekti“ i „Suradni istraživački programi“ raspisani 2011. godine, a financiraju se prema kriteriju izvrsnosti iz postojećih sredstava Zaklade. No, za nastavak je ovih programa potrebno prihvaćanje Strateškog plana Zaklade za razdoblje od 2011. do 2015. godine te uplata sredstava Zakladi, što su preduvjeti za postavljanje kompetitivnog sustava financiranja znanosti u Hrvatskoj.

U strateškom području Reforma visokog obrazovanja, Upravni je odbor definirao područja reforme visokog obrazovanja koja su zahtijevala dodatnu podršku, a to su uspostavljanje programa III. ciklusa (doktorskih studijskih programa), poticanje mobilnosti studenata, nastavnika i administrativnog osoblja (uključujući i mobilnost unutar Republike Hrvatske), uspostavljanje sustava za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja te uspostavljanje programa združenih studija (engl. joint studies) na

3 Strateški plan 2004. - 2008. dostupan je na http://www.hrzz.hr/

4 Detaljni rezultati svakoga programa razrađeni su u godišnjim izvješćima dostupnim na http://www.hrzz.hr/

Programi 2001. - 2011.

Reforma visokog obrazovanja

str. 24 str. 25

znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) kako bi se u Hrvatskoj pronašao najbolji model za financiranje preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studenata.

Program Reforma visokog obrazovanja rezultirao je trima publikacijama Zaklade: Doktorski studiji, Združeni studiji i Kvaliteta u visokom obrazovanju te istoimenim radionicama na kojima su voditelji financiranih projekata i zainteresirani stručnjaci u području izmijenili stavove i mišljenja, a zaključci radionica dostupni su na mrežnim stranicama Zaklade6.

S obzirom da je međunarodna razmjena znanja, kao i mobilnost istraživača i akademskog osoblja od izuzetnog značaja za visoko obrazovanje i istraživanje, među prvima je pokrenut i program Priljev mozgova, kojim su osigurana sredstva za olakšavanje povratka vrhunskih stručnjaka nakon što su unaprijedili svoja znanja i vještine u inozemstvu.

Gost, Senior i Postdoc prve su individualne potpore Zaklade, a ti su programi raspisani 2005. godine te su među prvim otvorenim natječajima. Natječajem Gost znanstvenicima se iz inozemnih ustanova omogućio boravak na znanstvenoistraživačkom projektu koji se provodi na znanstvenoj ustanovi u Hrvatskoj. Program Senior omogućavao je zasnivanje radnog odnosa sveučilišnog profesora ili priznatog znanstvenika na hrvatskom sveučilištu ili znanstvenom institutu, gdje je provodio istraživanja i sudjelovao u nastavi, a prijaviti su se mogli hrvatski ili strani sveučilišni profesori.

Natječaj Postdoc, jedan od najdugotrajnijih i najpopularnijih natječaja Zaklade, od 2005. godine omogućuje postdoktorandima zaposlenim u hrvatskim znanstvenim ustanovama odlazak na inozemne ustanove te postdoktorandima iz inozemnih akademskih ustanova i industrije rad na znanstvenoistraživačkom projektu u Hrvatskoj.

6 Publikacije su dostupne su na http://www.hrzz.hr/

Pokretanjem programa Reforma visokog obrazovanja Zaklada je financirala 28 projekata, doprinijevši pokretanju doktorskih i združenih studija, poticanju razvoja jedinica za osiguranje kvalitete, uspostavi obrazovanja temeljenog na ishodima učenja te razradi modela integriranog sveučilišta.

Priljev mozgova

nacionalnoj i međunarodnoj razini. Budući da je bilo procijenjeno da ne postoji nacionalni model doktorskih studija, koji je jedan od preduvjeta za uklapanje Hrvatske u Europski istraživački prostor, prvi je, krajem 2004. godine, raspisan natječaj Uspostavljanje programa III ciklusa (doktorskih studija). Izgradnja institucijskih mehanizama za unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja je drugi raspisani natječaj Zaklade, a za cilj je imao potaknuti razvoj institucijskih organizacijskih jedinica i mehanizama za osiguranje kvalitete na sveučilištima i ostalim visokim učilištima. Naglasak je bio na stvaranju institucijske strategije za osiguranje kvalitete i formiranje nacionalne mreže za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja sukladno Standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete u Europskom visokoobrazovnom prostoru koji su usvojeni na ministarskoj konferenciji u Bergenu 20055.

Natječajem Uspostavljanje programa združenih studija nastojalo se osigurati pokretanje združenih studijskih programa, posebice poduprijeti razvoj združenih studija (engl. joint studies) u prioritetnim područjima utvrđenim Strateškim planom za razdoblje od 2004. do 2008. godine, koji studentima omogućuju stjecanje akademskog i kulturnog iskustva u inozemstvu, a visokoobrazovnim ustanovama daju priliku za čvrstu suradnju koja omogućuje proširenje kompetencija i resursa.

Natječaj Integrirano sveučilište i integrirani sustav tercijarnog obrazovanja raspisan je u skladu s odrednicama Zakona o znanosti i visokom obrazovanju iz 2003. godine, koji je predviđao integraciju sveučilišta u nekoliko koraka. Kako se od pravne integracije sveučilišta u hrvatskim zakonodavnim okvirima očekivalo otvaranje niza pitanja, Upravni je odbor Zaklade raspisao ovaj program kako bi omogućio temeljito istraživanje svih aspekata integracije.

U skladu s trendovima u ostalim europskim zemljama natječajem Visoko obrazovanje temeljeno na ishodima učenja Zaklada je pružala potporu hrvatskim sveučilištima, javnim institutima, fakultetima, veleučilištima, visokim školama, strukovnim udrugama, državnim agencijama i nevladinim organizacijama u utvrđivanju institucijskih politika za provođenje visokog obrazovanja temeljenog na ishodima učenja.

U skladu s prvim Strateškim planom raspisan je i natječaj za program Modeli financiranja studija koji je pokrenut u suradnji sa Savjetom za financiranje

5 Bergenski sporazum dostupan je na http://www.bologna-bergen2005.no/

str. 26 str. 27

Zaklada je prepoznala i važnost suradnje znanosti i gospodarstva te je među prvim natječajima 2005. godine raspisala program Partnerstvo u temeljnim istraživanjima kojim se potiče suradnja znanstvenih ustanova s industrijom i poduzetništvom te nastoji privući ulaganja industrije u temeljna istraživanja koja su jedan od značajnih preduvjeta za razvitak Hrvatske. Zaklada je u okviru ovoga programa financirala relevantna znanstvena istraživanja koja mogu ubrzati razvoj novih i postojećih poduzeća te istovremeno unaprijediti mogućnosti za obrazovanje i razvoj, kako na visokoškolskim ustanovama, tako i u industriji i poduzetništvu.

Svjesni činjenice da je unaprjeđenje znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj moguće samo uz uključivanje hrvatskih znanstvenika u Europski istraživački prostor, uz instrumente poticanja mobilnosti, Zaklada je povezivanje znanstvenika s inozemnim stručnjacima osigurala i kroz program Međunarodna suradnja. Međunarodna je suradnja Zaklade znatan poticaj dobila uključivanjem u programe Europske znanstvene zaklade (ESF), a osnovni je instrument suradnje s Europskom znanstvenom zakladom program Potpora uključivanju hrvatskih znanstvenika u programe Europske znanstvene zaklade. U okviru ovoga je programa Zaklada financirala projekte prijavljene na natječaje Programi istraživačkih umrežavanja Europske znanstvene zaklade (Research Networking Programmes) i Programi EUROCORES (European Collaborative Research Scheme).

Nadalje, u 2006. godini pokrenuta je važna suradnja s Europskom organizacijom molekularne biologije (European Molecular Biology Organization, EMBO) pa je raspisivanjem natječaja EMBO potpora za uspostavu laboratorija (EMBO Installation Grants) vrhunskim znanstvenicima s područja bioloških znanosti Zaklada omogućila uspostavljanje laboratorija u Hrvatskoj i razvoj karijere unutar europske znanstvene zajednice.

U okviru programa Partnerstvo u temeljnim istraživanjima financirano je 20 projekata, a za njihovu je provedbu Zaklada osigurala oko 14,5 milijuna kuna, dok je gospodarski sektor u spomenute projekte uložio oko 7 milijuna kuna.

Partnerstvo u temeljnim

istrazivanjima

›

Medunarodna suradnja-

Omogućavanje vrhunskim znanstvenicima, koji su ostvarili nezavisnu istraživačku karijeru u inozemstvu, infrastrukturnih uvjeta za provođenje istraživanja u Hrvatskoj bio je cilj natječaja Potpora znanstvenicima–povratnicima i znanstvenicima iz inozemstva (Povratnik), koji je bio otvoren od 2006. do 2008. godine.

Kako bi potakla osamostaljivanje uspješnih mladih znanstvenika i uspostavljanje samostalnih istraživačkih skupina na hrvatskim ustanovama predvođenih izvrsnim mladim istraživačima, Zaklada je krajem 2007. godine raspisala program Uspostavne potpore.

Kao rezultat programa Priljev mozgova te kao poticaj daljnjem isticanju važnosti i olakšavanju međunarodne razmjene znanstvenika, Zaklada je u prosincu 2007. godine organizirala okrugli stol na temu „Mobilnost i priljev mozgova“, na kojemu su iskustava izmijenili domaći i inozemni znanstvenici7.

Kvalitetnu poslijediplomsku izobrazbu Upravni odbor smatrao je preduvjetom poticanja razvoja zanimljive i financijski motivirajuće karijere profesionalnih mladih istraživača te je stoga 2005. godine raspisan program Izobrazba doktoranada. Dio su ovoga programa natječaji Nacionalni tečajevi i ljetne škole za doktorande, kojima se nastojalo unaprijediti i podići kvalitetu doktorskih studija kroz organizaciju vremenski ograničenih tečajeva i ljetnih škola te Stipendije za doktorande, osobne stipendije za hrvatske i inozemne doktorande kojima se financiraju boravci i rad na istraživanjima u inozemstvu, odnosno dolasci na hrvatske ustanove, a koji je zbog strateške važnosti podupiranja mobilnosti doktoranada ostao otvoren i u 2011. godini.

7 Zaključci okruglog stola dostupni su na http://www.hrzz.hr/

Priljev mozgova je brojem financiranih projekata drugi najuspješniji program Zaklade. Programom je financirano 127 projekata, a ističe se broj od 87 osobnih stipendija postdoktorandima, kojima je hrvatskim znanstvenicima omogućen radni boravak i stjecanje iskustva u inozemnim ustanovama te osigurana mogućnost radnih boravaka stranih postdoktoranada na hrvatskim ustanovama. Nadalje, program je dosad rezultirao i uspostavom 12 laboratorija mladih znanstvenika te povratkom 11 renomiranih znanstvenika iz inozemstva.

Važnost koju Zaklada posvećuje ovom programu očituje se u najvećem broju financiranih projekata. Zaklada je podržala 152 projekta, od čega je dodijelila 131 stipendiju za doktorande i omogućila stjecanje i usavršavanje znanja 127 znanstvenih novaka ili asistenta koji su se nakon znanstvenog boravka u inozemnim ustanovama vratili na matične znanstvenoistraživačke ustanove u Hrvatskoj. Istovremeno, 4 su inozemna mlada znanstvenika sudjelovala u projektima na hrvatskim znanstvenim ustanovama.

Izobrazba doktoranada

str. 28 str. 29

9 Rezultati projekta dostupni su na http://struna.ihjj.hr/

Kao rezultat ovoga programa financirano je 14 projekata izgradnje strukovnog nazivlja. Sustavno istraživanje nazivlja pojedinih struka i prijedlog najboljih naziva i definicija bit će dostupni akademskoj i široj zajednici u bazi e-Struna9, čiju izradu vodi nacionalni koordinator programa, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Zbog važnosti suradnih istraživanja u području ekonomskih, društvenih, političkih i humanističkih znanosti kojima bi društvo moglo odgovoriti na civilizacijske iskorake koji dolaze s transformacijom u društvo znanja, u skladu s prvim Strateškim planom Zaklade, 2007. godine pokrenut je natječaj u strateškom području Sociokulturna tranzicija iz industrijskog u društvo znanja. S obzirom na činjenicu da je sustavno izgrađeno nazivlje jedan od temeljnih preduvjeta svakoga međunarodno priznatog jezika te da se u okviru pristupnih pregovora s Europskom unijom prevode mnogobrojni dokumenti za područja za koja u hrvatskome jeziku ne postoji izrađeno nazivlje, raspisan je natječaj Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja. Njime je Zaklada poduprla inicijativu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika i osigurala instrument za stvaranje potrebnih preduvjeta kako bi se temeljito proučilo nazivlje pojedinih struka i izradili nužni obrasci za njegovu izgradnju, usustavljivanje i kontinuiranu skrb.

Tijekom 2011. godine, uz nastavak dijela uspješnih i za znanstvenu zajednicu potrebnih programa, kako bi odgovorila na potrebe i izazove hrvatske znanstvene zajednice, Zaklada je pokrenula nove programe – Istraživački projekti i Suradni istraživački programi, osmišljene kao potpore temeljnim istraživanjima i centrima izvrsnosti koji bi dodatno povećali kompetitivnost u sustavu znanstvenih istraživanja. Istraživačkim projektima Zaklada podržava istraživačke skupine koje se bave međunarodno kompetitivnom problematikom, a čiji su voditelji dosadašnjim postignućima znanstveno prepoznatljivi, dok Suradnim istraživačkim programima želi potaknuti razvoj i umrežavanje istraživačkih skupina koje mogu stvarati međunarodno kompetitivne programe te stvaranje preduvjeta za razvoj centara izvrsnosti. Uz pokretanje ovih kompetitivnih programa osmišljen je novi sustav vrednovanja projekata koji se oslanja na procjenu inozemnih stručnjaka i znanstvenih odbora čiji su članovi odabrani međunarodnim natječajem.

Sociokulturna tranzicija iz industrijskog u drustvo znanja›

Suradni istrazivacki programi

› ›

Istrazivacki projekti

› ›

Godine 2008. Zaklada se uključila i u Europsko društveno istraživanje8, međukulturni europski projekt koji je pokrenula Europska znanstvena zaklada, a u koji su uključeni Europska komisija i nacionalne zaklade pojedinih zemalja. Europsko društveno istraživanje projekt je kontinuiranog praćenja promjena u društveno-političkim stavovima i vrijednostima građana europskih zemalja, a uključivanjem hrvatskih znanstvenika stekao se uvid u tijek društvenih promjena i omogućila usporedba Hrvatske s europskim zemljama.  

Radi jačanja suradnje hrvatskih i stranih znanstvenika i omogućavanja razvoja zajedničkih znanstvenih projekata, pokrenut je natječaj Međunarodni suradni skupovi u okviru kojeg je Zaklada podržavala organizaciju i provođenje međunarodnih suradnih skupova.

Kako bi se istakla važnost uključivanja studenata u znanstvenoistraživački rad i nagradili i istakli najbolji studenti koji su svoje prve znanstvene radove objavili tijekom studija, Zaklada je 2005. godine u suradnji s dnevnikom Novi list pokrenula poseban projekt, nagradu ZNANOST. Za program, koji je trajao pet godina, od 2006. do 2010. godine, vladalo je veliko zanimanje kandidata, a u okviru nagrade ZNANOST, pokrenut i razvijen natječaj Idejno rješenje skulpture nagrade ZNANOST, kojim se studente umjetničkih akademija svih sveučilišta potaklo na traženje idejnog rješenja skulpture što se dodjeljivala dobitnicima nagrade ZNANOST.

8 Rezultati istraživanja dostupni su na http://ess.nsd.uib.no/

Različitim je instrumentima međunarodne suradnje financirano 35 projekata, od kojih je najveće zanimanje hrvatskih znanstvenika vladalo za Programe istraživačkog umrežavanja Europske znanstvene zaklade, u okviru kojih je financirano 18 projekata. Najznačajnija su sredstva uložena u istraživačke projekte u programu EUROCORES te u projekte uspostave laboratorija u okviru EMBO potpora.

Tijekom pet godina dodijeljeno je 15 nagrada studentima te su nagrađena 4 studenta hrvatskih likovnih akademija, a kako je naglasak programa bio na prezentaciji značaja uključivanja studenata u istraživanja, svi su sudionici natječaja, posebice dobitnici nagrada i njihovi mentori, predstavljeni javnosti u medijskoj kampanji Novog lista.

Nagrada ZNANOST

str. 30 str. 31

U skladu s potrebama znanstvenoistraživačkih ustanova te nacionalnom i vlastitom strategijom, Zaklada je u prvome desetljeću rada, odnosno tijekom šest godina raspisivanja natječaja, financirala više od četiristo pedeset projekata10. Najveći je broj projekata financiran u programima Priljeva mozgova i Izobrazbe doktoranda, a najveća su sredstva uložena u Partnerstvo u temeljnim istraživanjima.

10 Podatci o svim financiranim projektima dostupni su u Bazi projekata na http://epp.hrzz.hr/financirani_projekti

str. 32 str. 33

omogućiti probir najboljih projekata čije su teme istraživanja usklađene s nacionalnim prioritetima i strateškim prioritetima Zaklade.

Ovaj zadatak nije jednostavan, s obzirom na brojne specifičnosti o kojima treba voditi računa prilikom procesiranja projektnih prijedloga u okviru nekog natječaja: kod znanstvenih programa osnovno je utvrditi jamči li projektni prijedlog potencijal za uspostavljanje centra izvrsnosti, a kod osobnih stipendija izvrsnost i usklađenost s nacionalnim prioritetima u znanstvenim istraživanjima, a time i s prioritetima Zaklade.

Organizacija i provođenje postupka vrednovanja ponajprije ovise o ciljevima natječaja, vrsti financijskih instrumenta (na primjer istraživački projekti, stipendije, mreže, suradnja s industrijom itd.) i njihovim varijantama (tematski specifični programi ili otvoreni, financiranje visoko inovativnih istraživanja (engl. breakthrough research), monodisciplinarni ili višedisciplinarni fokus).

Sve navedene mogućnosti zahtijevaju prilagodbu procedura i kriterija vrednovanja kako bi postupak vrednovanja bio što bolje prilagođen specifičnim potrebama programa. Međutim, unatoč specifičnostima koje proizlaze iz različitih vrsta natječaja i programa, postoje određena temeljna načela u provođenju postupka vrednovanja koje različite organizacije koriste kao misao vodilju pri provođenju svakog postupka vrednovanja.

Projekti koje Zaklada financira moraju biti iznimno visoke znanstvene, tehničke i upravljačke kakvoće u kontekstu natječaja, ali i strateških ciljeva i misije Zaklade. Sva načela i postupci koji se odnose na pripremu projektnih prijedloga i vrednovanje moraju biti detaljno objašnjeni, javni i pravodobno dostupni svim zainteresiranim kandidatima. Projektni prijedlozi se vrednuju na temelju istih, dosljednih i jasnih mjerila, a rezultati vrednovanja dostupni su predlagačima kako bi povratnu informaciju mogli iskoristiti za unaprjeđenje budućih prijava projekata. Sa svim projektnim prijedlozima u postupku vrednovanja postupa se jednako, a sve osobe uključene u obradu projektnih prijedloga i vrednovanje obvezne su poštivati i čuvati povjerljivost svih materijala kao i identitet stručnjaka za vrednovanje.

Nadalje, kao jednu od temeljnih postavki kojima se osigurava integritet provođenja postupka vrednovanja, Zaklada postavlja izbjegavanje sukoba interesa. Zaklada propisuje osnovna načela kojima se na najmanju mjeru smanjuje mogući sukob interesa te prema kojima se sukob interesa rješava. Preporuke o izbjegavanju sukoba interesa, koje su sastavni dio Priručnika za vrednovanje projektnih prijedloga, daju konkretne naputke

Hrvatska zaklada za znanost vrednovanje projektnih prijedloga temelji na načelima kakvoće, transparentnosti, jednakosti postupanja, učinkovitosti i brzine, povjerljivosti i poštivanju etičkih načela.

Vrednovanje projektnih prijedlogaKako bi ostvarila svoju temeljnu svrhu, a to je razvoj znanosti, visokog obrazovanja i tehnologijskog razvoja u Republici Hrvatskoj, Zaklada je od početka svoga rada posebnu pažnju posvećivala razvoju transparentnog i učinkovitog sustava vrednovanja.

Izmjenama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost11 iz srpnja 2010. godine, velika uloga u provođenju postupka vrednovanja pripala je novom tijelu Zaklade – znanstvenim odborima. S tim u skladu, početkom 2011. godine, prilagođena je procedura vrednovanja te je razvijen novi Priručnik za vrednovanje projektnih prijedloga12.

Sukladno novom Zakonu, Upravni je odbor osnovao pet znanstvenih odbora, od kojih svaki ima po pet članova i to dva znanstvenika koji djeluju na području Republike Hrvatske, jednog znanstvenika koji djeluje izvan područja Republike Hrvatske i državljanin je Republike Hrvatske i dva znanstvenika koji djeluju izvan područja Republike Hrvatske i nisu državljani Republike Hrvatske. Članovi znanstvenih odbora izabrani su putem međunarodnog javnog natječaja, a njihove zadaće uključuju provođenje vrednovanja predloženih projekata (uključujući znanstvene recenzije), predlaganje Upravnom odboru projekata za financiranje, predlaganje Upravnom odboru novih programa ili prilagodbi postojećih programa, nadgledanje provedbe programa, nadziranje financiranja znanstvenih istraživanja te predlaganje primjene znanstvenih ishoda.

U svom radu Zaklada ide ukorak s europskom praksom kontinuirano razvijajući i unaprjeđujući postojeće procedure, a s osnovnim ciljem podupiranja znanstvene izvrsnosti. Podupiranje znanstvene izvrsnosti ovisi o kvaliteti postupaka kojima se projektni prijedlozi odabiru za financiranje. Taj zahtjevan zadatak je ujedno i najveći izazov s kojim se suočavaju svi pojedinci i organizacije koji se bave tim poslom.

Učinkovito i nezavisno znanstveno vrednovanje koje omogućuje utvrđivanje znanstvene kakvoće i prioriteta projektnih prijedloga u temelju je svih aktivnosti Zaklade. Stoga je razrada postupka vrednovanja izuzetno značajna, budući da se prilikom odabira projekata koji će se financirati žele postaviti jasna pravila koja će

11 Zakon o Zakladi dostupan je na http://narodne-novine.nn.hr/

12 Priručnik za vrednovanje projektnih prijedloga dostupan je na http://www.hrzz.hr/

Vrednovanje projektnih prijedloga

str. 34 str. 35

o načinu izbjegavanja, odnosno rješavanja pitanja sukoba interesa na razini imenovanja stručnjaka za vrednovanje, kontaktiranja stručnjaka, provođenja vrednovanja te donošenja odluke o financiranju.

Općenito, pri provođenju postupka vrednovanja, Zaklada se vodi načelima i procedurama koje primjenjuju slične organizacije, posebice Istraživačko vijeće za medicinske znanosti Velike Britanije (Medical Research Council, MRC) te Europska znanstvena zaklada (European Science Foundation, ESF). Zaklada, kao i većina ostalih europskih organizacija koje se bave financiranjem znanstvenih istraživanja, postupak vrednovanja temelji na procesu istorazinskog vrednovanja (engl. peer review).

S ciljem analize različitih praksi koje europske zemlje koriste prilikom provođenja postupka vrednovanja, Europska je znanstvena zaklada (ESF), koja okuplja 78 organizacija članica koje se bave financiranjem ili provođenjem znanstvenih istraživanja iz preko 30 zemalja, pokrenula forum organizacija članica na temu istorazinskog vrednovanja u kojemu je sudjelovala i Hrvatska zaklada za znanost.

Nakon analize različitih praksi koje europske organizacije koriste za vrednovanje projektnih prijedloga, Europska znanstvena zaklada je u ožujku 2011. godine izdala Europski vodič za istorazinsku procjenu (European Peer Review Guide)13 kojim je integrirala različite prakse vrednovanja u koherentne procedure. Prilikom izrade nove procedure vrednovanja, Hrvatska zaklada za znanost uzimala je u obzir načela i preporuke spomenutog vodiča.

Proces vrednovanja koji provodi Zaklada u svojoj je osnovi kompetitivan, uključuje usporedbu projektnih prijedloga prijavljenih na pojedini natječaj vodeći računa o uvjetima natječaja, prioritetima Zaklade utemeljenim Strateškim planom i znanstvenoj kakvoći i izvedivosti projektnih prijedloga. Stjecanjem vlastitih iskustava te sudjelujući u raspravama o vrednovanju na europskoj i svjetskoj razini, Zaklada kontinuirano razvija i poboljšava svoje operativne procedure s ciljem osiguravanja efikasnog sustava vrednovanja koji će omogućiti probir najboljih projektnih prijedloga te podržati razvoj znanosti temeljene na izvrsnosti.

13 Europski vodič za istorazinsku procjenu dostupan je na http://www.esf.org/

str. 36 str. 37

Nagrada ZNANOST

Važnost poticanja razvitka istraživačkih karijera očituje se i u posebnom projektu Hrvatske zaklade za znanost i dnevnika Novi list, nagradi ZNANOST, namijenjenoj studentima hrvatskih sveučilišta koji su objavili znanstveni rad tijekom studija. Natječaj za nagradu ZNANOST raspisivan je pet godina zaredom, od 2005. do 2010. godine, s ciljem prepoznavanja, isticanja i promoviranja znanstvenoistraživačkog rada studenata te kako bi se studente potaklo na rano uključivanje u znanstvenoistraživački rad. Uz isticanje važnosti nagrađivanja studenata koji su odabrali baviti se znanstvenoistraživačkim radom, vrlo je važna dimenzija nagrade ZNANOST upoznavanje javnosti s rezultatima znanstvenoistraživačkog rada studenata na hrvatskim sveučilištima, koju je nagradi dao medijski partner Novi list. Nagrada ZNANOST se dodjeljivala za tri znanstvena područja - prirodne i biomedicinske, društvene i humanističke te tehničke i biotehničke znanosti. Mladim je znanstvenicima Zaklada dodjeljivala novčanu nagradu u iznosu od 20.000 kuna, a Novi list prijenosno računalo Macintosh i mobilni telefon. Posebno su se nagrađivali i isticali mentori studenata na radu kako bi se istakla važnost njihove uloge.

U okviru natječaja za nagradu ZNANOST, od 2006. godine raspisivan je i natječaj Idejno rješenje skulpture nagrade ZNANOST, kojim se tražilo idejno rješenje skulpture koja se dodjeljivala dobitnicima nagrade ZNANOST za trajnu uspomenu. Od natječaja koji je prve godine bio namijenjen studentima Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, ovaj je natječaj prerastao u nacionalni natječaj u okviru kojega su surađivale akademije četiri hrvatska sveučilišta – Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba.

Autor najbolje ocjenjenog rada nagrađen je iznosom od 5.000 kuna, a u jakoj konkurenciji na natječaju 2010. godine, dodijeljeni su i poklon bonovi u trgovinama slikarskom opremom autorima tri najbolja rješenja.

Petogodišnji projekt nagrada ZNANOST kroz veliko je zanimanje studenata, mentora i umjetnika za natječaje pokazao izuzetan potencijal hrvatskih mladih znanstvenika i umjetnika te osigurao nagrađenima zasluženu pažnju javnosti.

Skulptura nagrade ZNANOST 2010.

Razvitak istraživačkih karijeraBriga o razvitku kvalitetnih mladih istraživača te o njihovom sustavnom usavršavanju preduvjet je izvrsnosti i inovacija u znanstvenim istraživanjima, stoga na njihovom prepoznavanju i poticanju njihovog rada počiva potencijal istraživanja u Hrvatskoj i u Europi.

Jedan od važnih elemenata razvitka istraživačkih karijera je mobilnost istraživača. U tom kontekstu razlikuju se međusektorska i geografska mobilnost, a obje imaju učinak na istraživačke karijere. Europska komisija ističe da je velika prepreka mobilnosti, posebice onoj međusektorskoj, nepriznavanje i neprepoznavanje stečenog profesionalnog iskustva te je izrađen dokument Researchers in the European Research Area: One Profession, Multiple Careers14 ne bi li se uklonile postojeće prepreke i potaknula mobilnost.

Na tragu spomenutih zaključaka Europske komisije su i zaključci okruglog stola Mobilnost i priljev mozgova koju je Zaklada održala 7. prosinca 2007. godine, a na kojoj su znanstvenici koji su koristili programe poticanja mobilnosti Zaklade istaknuli administrativne i organizacijske probleme vezane uz dolazak u Hrvatsku i nedostatak podrške sustavnom rješavanju tih problema15. Kako bi se osigurao transfer znanja i vještina od posebne je važnosti partnerstvo znanosti i industrije, no ne postoji sustav koji bi omogućio ovakvu mobilnost. Odgovarajući na potrebu povezivanja znanosti i gospodarstva, Hrvatska zaklada za znanost kroz program Partnerstvo u temeljnim istraživanjima omogućava zapošljavanje znanstvenih novaka koji rade na projektima koji se provode u partnerstvu s gospodarstvom i industrijom.

Istraživačke kompetencije stečene geografskom mobilnošću prepoznaju se na razini sveučilišta i instituta u Hrvatskoj. Hrvatska zaklada za znanost razvila je programe kojima se potiče razvitak istraživačkih karijera, a isti programi omogućavaju i potiču geografsku mobilnost. Riječ je o programima Stipendije za doktorande, Postdoc, Uspostavne potpore te o nagradi ZNANOST.

U tekstu koji slijedi moguće je pronaći više informacija o ovim programima te o iskustvima Zaklade u provođenju tih programa. Predstavljeni su i rezultati anketa provedenih polovicom 2011. godine među dobitnicima osobnih stipendija u okviru programa Stipendije za doktorande i Postdoc.

14 Dokument je dostupan na http://www.eucen.eu/

15 Zaključci okruglog stola dostupni su na http://www.hrzz.hr/

Razvitak istrazivackih

karijera

› ›

str. 38 str. 39

Kako bi dodatno potaknuo mobilnost mladih istraživača, Upravni je odbor Zaklade već 2005. godine otvorio dva programa kojima potiče dolaznu i odlaznu mobilnost mladih znanstvenika u trajanju od 3 do 12 mjeseci. Na ovaj način Upravni je odbor Zaklade ciljano utjecao na povećanje mobilnosti mladih istraživača sredstavima dostupnim svim hrvatskim i stranim znanstvenicama kroz kompetitivan sustav vrednovanja.

Programom Stipendije za doktorande podržavaju se doktorandi zaposleni na hrvatskim znanstvenim ustanovama (asistenti i znanstveni novaci) za odlazak na inozemne ustanove te doktorandi zaposleni na inozemnim ustanovama za rad na znanstveno istraživačkom projektu u hrvatskim znanstvenim ustanovama. Na natječaj Postdoc mogu se prijaviti postdoktorandi zaposleni na hrvatskim znanstvenim ustanovama za odlazak na inozemne ustanove te postdoktorandi iz inozemnih akademskih ustanova i industrije za rad na znanstvenoistraživačkom projektu u Hrvatskoj i to do starosti od 35 godina.

Mobilnost istraživača važna je za cirkulaciju znanja (engl. knowledge circulation) i jačanje istraživačkih centara koji se mogu razvijati temeljem stečenih znanja i novih tehnologija po povratku istraživača u nacionalne ustanove. S druge strane, mobilnost za mlade istraživače iz manje razvijenih zemalja omogućava odljev mozgova što ne doprinosi cirkulaciji znanja i na taj način dodatno oslabljuje znanstveni potencijal manje razvijenih zemalja. Općenito, čimbenici koji utječu na dolaznu mobilnost su kvaliteta i reputacija znanstvenih istraživanja u odabranoj državi, dostupna sredstva i jezične prepreke. Istovremeno, nedostatak mogućnosti za zapošljavanje ili za napredovanje u vlastitoj državi poticaj su za odlazeću mobilnost.

U dosadašnjih dvanaest rokova za prijavu na program Postdoc broj prijava rastao je po roku za prosječno 12%, a za 10 rokova Stipendije za doktorande prosječan porast iznosio je 26%. Upravo iz tog razloga ovi programi raspisivani su svake godine s dva roka za prijavu.

Ovim se natječajima sredstva dodjeljuju kao osobna stipendija, a pokrivaju se i putni troškovi kao i dodatak za obitelj u mjesečnom iznosu. Iznosi stipendija variraju ovisno o državi u koju kandidati odlaze, a iznose mjesečno od 6.750,00 do 9.750,00 kuna za natječaj Postdoc, odnosno od 5.500,00 do 7.500,00 kuna za program Stipendije za doktorande.

Postotak prihvaćenosti projekata iznosi 67% za Stipendije za doktorande i 69% za program Postdoc, a do sada je na oba programa utrošeno oko 12.3 milijuna kuna kojima je financirano više od 200 stipendija mladih hrvatskih i stranih znanstvenika. S obzirom da su navedeni programi jedini nacionalni programi ovoga tipa i dodatno s obzirom na broj korisnika ovih programa, može se zaključiti da se radi o programima koji su ostvarili značajan doprinos mobilnosti mladih znanstvenika.

Od prvog raspisanog roka za prijavu do danas, interes za programe Zaklade Stipendije za doktorande i Postdoc u stalnom je porastu.

Stipendije za doktorande i Postdoc

Mobilnost mladih istraživača jedan je od temelja Europskog istraživačkog prostora (ERA). Dokument Mobility Strategy for the European Research Area16 tako navodi nekoliko razloga zbog kojih je mobilnost instrument kojim se istraživački rezultati mogu optimizirati. Ti razlozi uključuju: poboljšavanje kvantitete i kvalitete izobrazbe istraživača kroz pristup najboljim mogućnostima, povezivanje i jačanje međunarodne suradnje kao i suradnje znanosti i poslovnog sektora, transfer znanja i tehnologije između različitih dionika europskog sustava istraživanja i inovacija, poticanje izvrsnosti mladih istraživača kao i stvaranje međunarodno prepoznatih centara izvrsnosti koji će privlačiti najbolje istraživače iz cijelog svijeta, distribuciju istraživačke izvrsnosti u različitim regijama Europe, učinkovitiju diseminaciju rezultata istraživanja povezivanjem kompetencija i iskustava, kao i optimizirano korištenje istraživačke infrastrukture.

U kontekstu mobilnosti mladih istraživača, važno je razlikovati dugoročnu mobilnost koja se odnosi na preseljenje u drugu državu u trajanju od nekoliko mjeseci do nekoliko godina i kratkoročnu mobilnost koja uključuje kratke posjete ili vrlo određene programske aktivnosti. Također, razlikuju se dolazna mobilnost (engl. inward mobility) koja podrazumijeva privlačenje stranih istraživača i odlazna mobilnost (engl.outward mobility) koja se odnosi na istraživače koji odlaze u inozemstvo. Mobilnost mladih istraživača uključuje doktorande i poslijedoktorande kao i sve istraživače u ranim fazama karijere.

Prema podatcima Europskog parlamenta (Policy Department, Economic and Scientific Policy) iz 2009. godine17, Republika Hrvatska je država sa srednjom dolaznom i odlaznom mobilnošću (Tablica 1).

16 Dokument je dostupan na http://ec.europa.eu/

17 Dokument je dostupan na http://www.morebrain.net/

Tablica 1. Razina mobilnosti istraživača

Niska Srednja Visoka

Dolazna mobilnost

BG, GR, PL, DK, Si, HU, PT, LV, IS, CZ, LT, IT, SV, TR, EE, ES, RO

IR, NL, AT, NO, HR, SE, CY LU, CH, UK, IE, DE, FR

Odlazna mobilnost

BG, PL, Si, HU, UK, IE, CZ, NO, TR, EE

LU, DK, PT, AT, IT, SV, HR, SE, ES

GR, CH, IR, NL, LV, IS, LT, CY, RO, DE, FR

str. 40 str. 41

Isto tako, najveći postotak kandidata iz oba programa smatra boravak u inozemstvu iznimno važnim za razvitak svoje akademske karijere što je u skladu s općim postavkama mobilnosti mladih istraživača propisanim u okviru međunarodnih dokumenata18.

Kako je jedan od bitnih ciljeva ovih programa transfer stečenih znanja i tehnologija na matičnu ustanovu, jedno od pitanja se odnosilo na tu problematiku. Iznenađuje da su kandidati upravo ovu dimenziju naveli kao najproblematičniju u kontekstu provedbe ovih programa, obzirom da zamjetan broj kandidata smatra da im po povratku nije bio (ili je bio u nedovoljnoj mjeri) omogućen transfer znanja i tehnologije na matičnu ustanovu.

Jedna od zadaća Zaklade jest olakšavanje integracije Republike Hrvatske u ERA-u, a programi kojima se potiče mobilnost mladih znanstvenika svakako predstavljaju važan korak u stjecanju iskustva i izgradnji karijere mladih znanstvenika. Ove inicijative Zaklade sve su bolje prepoznate i prihvaćene u znanstvenoj zajednici, a iskustva korisnika programa pokazuju da se radi o vrijednim programima. Također, ulaganjem u stipendiranje doktoranada i poslijedoktoranada Zaklada je doprinijela povećanju istraživačkog potencijala na hrvatskim sveučilištima i institutima te uspostavljanju novih međunarodnih suradnja i mreža. Upravo stoga, ovi programi sadržani su i u novom Strateškom planu Zaklade19 koji je temelj njenog rada do 2015. godine.

18 Dokumenti The European Charter for Researchers i The Code of Conduct for the Recruitment of Researchers dostupni su na http://ec.europa.eu/

19 Nakon završetka saborske procedure Strateški plan Zaklade 2011.- 2015. bit će dostupan na http://www.hrzz.hr/

Najveća prednost sudjelovanja u programu „Stipendije za doktorande“

je pružanje mogućnosti rada hrvatskim doktorandima u izvrsnim

inozemnim istraživačkim laboratorijima. To iskustvo je dragocjeno u

daljnjem radu. U mom slučaju, stipendija mi je omogućila izvođenje

mjerenja koja nisu moguća u Republici Hrvatskoj.

Ana Sušac, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Financiranje HRZZ-a uvelike podupire mlade znanstvenike i njihove mentore na aktivniji znanstveni rad i suradnju s kolegama na drugim (po mogućnosti i stranim) znanstvenim ustanovama. Doktorandi na taj način dobivaju vrijedna iskustva i znanja u svom znanstvenom području, a uz to se i upoznaju s načinom na koji znanost danas funkcionira na globalnoj razini, gradeći pritom svoju znanstvenu karijeru.Leo Škec, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Natječaj „Postdoc“ daje priliku hrvatskim znanstvenicima

za boravak na inozemnim ustanovama. Ili, u mom

osobnom slučaju, HRZZ mi je dao priliku da boravim u

Hrvatskoj nakon doktorata i dužeg boravka u inozemstvu,

i da obnovim i ojačam veze s kolegama u zemlji.

dr. sc. Nikola Regent, University of Exeter

Tijekom kolovoza 2011. godine, svi su korisnici programa Stipendije za doktorande i Postdoc pozvani na sudjelovanje u kratkoj elektroničkoj anketi o njihovim iskustvima i ostalim odrednicama sudjelovanja na ovim programima. Upitnik je popunilo 80% kontaktiranih korisnika Stipendije za doktorande i 83% korisnika programa Postdoc. Podatci prikupljeni anketom pokazuju da najveći broj stipendista Zaklade koristi stipendiju na kraju doktorskog studija, tijekom posljednjeg semestra.

Kako navedeni programi podržavaju odlaske kandidata u ustanove u cijelom svijetu, ovom je anketom bilo od posebnog interesa utvrditi kako kandidati izabiru mjesto na koje odlaze. Analizu odgovora korisnika programa Stipendije za doktorande ukazala je na podjednaki brojčani odnos između kandidata koji odabiru ustanovu-domaćin temeljem već uspostavljene suradnje njihova mentora ili ustanove zaposlenja s određenom istraživačkom grupom ili drugom ustanovom te kandidata koji samostalno uspostavljaju željene kontakte. Petina kandidata (19,2%) naglasila je važnost kvalitetnog razvoja teme istraživanja, navodeći kako s kontaktiranim ustanovama ili pojedincima nisu imali nikakvu prethodnu suradnju, no njihov je dosadašnji znanstveni rad predstavljao poželjnu okolinu za rad kandidata na željenoj temi istraživanja. Pritom se geografska udaljenost suradnika pokazala sasvim nebitnom obzirom da je niti jedan kandidat nije izdvojio kao relevantan faktor pri izboru ustanove-domaćin. Iznenađuje, međutim, da se relativno mali postotak doktoranada odlučio za najbolju istraživačku grupu u području njihovog rada.

Kod poslijedoktoranada, situacija je nešto drugačija. Kandidati u većoj mjeri samostalno biraju ustanovu na koju odlaze, a važan kriterij postaje i kvaliteta istraživačke grupe pa se za postdoktorsku izobrazbu biraju istraživačke grupe koje su najbolje u tom području.

Korisnici programa Stipendije za doktorande i Postdoc smatraju da je boravak u inozemstvu važan za provođenje kvalitetnog istraživanja, što se može objasniti dostupnosti znanja i tehnologija koje nisu uvijek dostupne na matičnoj ustanovi kao i stjecanjem međunarodnih iskustava i rada na drugoj ustanovi [slika 1].

100

90

80

70

60

50

40

30

20

100

u potpunosti je nevažan

niti je važan niti je nevažan

donekle je važan iznimno je važan Stipendije Postdoc

Slika 1. Mišljenje korisnika programa Stipendije za doktorande i Postdoc o važnosti boravka u inozemstvu za provođenje kvalitetnog istraživanja

str. 42 str. 43

22 Podatci o dobitnicima i projektima dostupni su u Bazi projekata, na http://epp.hrzz.hr/financirani_projekti

se strogo razrađenim postupkom ocjenjivanja, koji uključuje stručnjake iz Hrvatske i inozemstva, a završna ocjena postupka temelji se na ranijim postignućima predlagatelja projekta, kvaliteti predloženog projekta uspostavljanja nezavisne istraživačke karijere i kvaliteti institucijske podrške.

Procedura ocjenjivanja pratila je podjelu po područjima u okviru kojih su se na prva tri roka natječaja uspostavne potpore dodjeljivale za šest znanstvenih područja - po jedna potpora za društvene, humanističke, prirodne, tehničke, biotehničke i biomedicinske znanosti. Na taj se način osigurala kompetitivnost unutar svakog od područja istraživanja i ujedno jamčila ravnomjerna raspodjela sredstava po znanstvenim područjima.

Na rokovima od 2008. do 2010. godine Zaklada je zaprimila četrdeset i pet prijava, četrnaest u 2008. godini, osamnaest u 2009. godini i trinaest u 2010. godini, a na svakom su roku dodijeljene četiri uspostavne potpore zbog nedostatka kvalitetnih prijava u nekim znanstvenim područjima. Najveće je zanimanje i konkurencija za Uspostavnu potporu u području prirodnih znanosti, u okviru kojega su zaprimljene dvadeset i tri prijave predlagatelja, dok je najmanji broj prijava u području humanističkih znanosti, za koje je u tri godine trajanja natječaja stigla jedna prijava22. U četiri godine raspisivanja natječaja dodjeljene su po tri potpore u području prirodnih i tehničkih znanosti, po dvije u područjima biomedicine i biotehnologije te po jedna za područja društvenih i humanističkih znanosti.

Projekt „Uspostavne potpore“ bio je od presudne važnosti za osnivanje Laboratorija za

eksperimentalnu psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Sredstva Zaklade omogućila su kupnju

najsuvremenije laboratorijske opreme za provođenje istraživanja perceptivnih i spoznajnih funkcija.

Projekt je osigurao kontinuitet istraživačkih aktivnosti koje su dovele do nekoliko zanimljivih otkrića i

publikacija u uglednim međunarodnim časopisima. Također, projekt je osigurao uvjete za suradnju sa

širokim krugom ljudi koje zanima istraživanje ljudskog uma.

doc. dr. sc. Dražen Domijan, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Osim poboljšanja računalne infrastrukture, potporu Zaklade smo iskoristili za organizaciju boravaka mlađih stranih znanstvenika na PMF-u i uspostavljanje dugoročne suradnje sa srodnim istraživačkim grupama na Pekinškom sveučilištu i Sveučilištu u Solunu. Time nam je bitno olakšano stvaranje vlastitih istraživačkih grupa. doc. dr. sc. Tamara Nikšić, Fizički odsjek, Prirodoslovno matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Uspostavne potpore

Natječaj Uspostavne potpore dugoročan je natječaj prvi put raspisan 2007. godine. Razvijen je u okviru strateškog područja Priljeva mozgova kako bi se njime osiguralo ubrzavanje uspostave samostalnih istraživačkih karijera mladih hrvatskih i stranih znanstvenika u Hrvatskoj, nudeći najuspješnijim prijavljenim znanstvenicima mogućnost osnivanja istraživačkih skupina koje se bave modernim i međunarodno kompetitivnim problematikama. Osnovni je cilj programa poticanjem mladih znanstvenika na nastavak istraživačkih karijera u Hrvatskoj, doprinijeti modernizaciji hrvatskog visokoobrazovnog i istraživačkog sustava, kao i povećanju kompetitivnosti hrvatskih istraživača u Europskom istraživačkom prostoru.

Po uzoru na slične programe europskih zemalja u kojima je sudjelovala i Zaklada, kao što su Europska mreža o istraživačkim karijerama (European Network on Research Careers, ENRC)20 i EMBO potpore (EMBO Installation Grants)21, uz doprinos unapređenju hrvatskih istraživačkih ustanova financiranjem najperspektivnijih znanstvenika koji se bave područjima istraživanja od strateške važnosti za ustanovu, ovim se instrumentom osigurava voditelju skupine i njegovim suradnicima rad na temi od međunarodnog značaja. Važnost međunarodne prepoznatljivosti teme istraživanja projekta Uspostavne potpore dodatno je iskazana traženjem da dobitnik potpore nakon druge godine trajanja projekta prijavi projekt na međunarodne inicijative u kojim Republika Hrvatska sudjeluje financijskom participacijom, poput FP7, ESF, EMBO, HERA ili COST.

Kroz tri dosad zaključena roka za prijavu, u 2008., 2009. i 2010. godini, financirano je dvanaest trogodišnjih projekata izvrsnih mladih znanstvenika, ukupne vrijednosti oko 10.8 milijuna kuna. Pored sredstava Zaklade ti su mladi znanstvenici, u skladu s osnovnim uvjetima natječaja, dobili i potporu ustanove na kojoj provode istraživanje. Time se nastoji osigurati podrška ustanove radu istraživačke skupine u nastajanju za trajanja projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost, ali i nakon njegovog završetka.

Jedan od važnih uvjeta Uspostavnih potpora je i zapošljavanje znanstvenog novaka pa se tako na projekte uključuju znanstveni novaci i studenti čime se jamči prijenos specijaliziranog znanja i uspješan razvoj stručnjaka u međunarodno prepoznatim problematikama. Kompetitivnost ovoga Zakladinog programa osigurava

20 Podatci o mreži dostupni su na http://www.dfg.de/

21 Podatci o programu dostupni su na http://www.embo.org/

str. 44 str. 45Kao dobitnica “Uspostavne potpore“ Hrvatske zaklade za znanost u mogućnosti sam provoditi istraživanja koja se zapažaju na međunarodnoj razini. Zahvaljujući projektu koji financira Zaklada odlučila sam se preseliti iz Njemačke i svoju znanstvenu karijeru nastaviti u Republici Hrvatskoj. Projekt koji vodim omogućava mi umrežavanje s kolegicama i kolegama iz drugih europskih i vaneuropskih zemalja, prezentiranje svojih znanstvenih rezultata na međunarodnim skupovima i brojne druge pozitivne efekte. Program Zaklade omogućio mi je daljnju znanstvenu kvalifikaciju u prilično kratkom razdoblju.

doc. dr. sc. Marijana Kresić, Odjel za lingvistiku, Sveučilište u Zadru

Kroz program „Uspostavne potpore“ opremio sam laboratorij mikroreaktorskim sustavom

koji mi je značajno povećao konkurentnost u prijavama na projekte. Potvrda navedenome

stigla je kada sam kao član konzorcija dobio projekt unutar FP-6 mreže ERA-NET Industrial

Biotechnology. Pet radova objavljenih u međunarodnim časopisima, 11 sudjelovanja na

međunarodnim skupovima, 1 pozvano predavanje na međunarodnom skupu, 4 obranjena

diplomska rada te izrada 2 doktorata samo su dio aktivnosti financiranih programom

Uspostavne potpore koji su mi omogućili stjecanje uvjeta za izbor u redovitog profesora.

prof. dr. sc. Bruno Zelić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilište u Zagrebu

O velikom interesu mladih znanstvenika za ovaj program svjedoči porast broja prijava na posljednjem, četvrtom roku za prijavu, krajem 2011. godine, na koji je pristiglo dvadeset i osam prijava. Povećanje broja prijava ostvareno je unatoč uvođenju promjene broja potpora, na način da se, zbog smanjenja dostupnih sredstava Zaklade, godišnje dodjeljuju samo tri uspostavne potpore - po jedna za prirodne znanosti i biomedicinu, biotehničke i tehničke znanosti te društvene i humanističke znanosti.

Budući da je u ovome programu naglasak na kompetitivnosti unutar pojedinog znanstvenog područja, Uspostavne potpore su, prema kriterijima procjene i proceduri ocjenjivanja, slične Zakladinim kompetitivnim programima financiranja renomiranih istraživača, Istraživački projekti i Suradni istraživački programi. Programom se samo onim mladim znanstvenicima čiji su projekti najbolje ocijenjeni u međunarodnoj recenziji, omogućava da tijekom trogodišnjeg financiranja uspostave svoj laboratorij i istraživačku grupu te im se time daje mogućnost da konkuriraju za nacionalne i europske projekte. Zbog važnosti osamostaljivanja mladih istraživača za kompetitivnost sustava znanosti, u Strateškom planu Zaklade predviđeno je povećanje planiranih sredstava za ovaj program te dodjeljivanje potpora većem broju znanstvenika, no mogućnost ulaganja u program ovisit će o sredstvima koja će Zaklada imati na raspolaganju u narednim godinama.

str. 46 str. 47

Kako bi se omogućio transfer znanja te stvaranje potrebnih kompetencija za primjenu znanstvenih istraživanja u poduzetništvu i industriji, ovim natječajem naglašava se važnost izobrazbe mladih stručnjaka pa je jedan od uvjeta natječaja i zapošljavanje doktoranada koji će sudjelovati na provođenju projektnih aktivnosti. Izobrazba i trening mladih znanstvenika i njihovo usmjeravanje prema industriji i poduzetništvu omogućuje i otvaranje novih radnih mjesta izvan akademskih ustanova i zapošljavanje doktora znanosti u neakademskom sektoru. Brojni europski dokumenti25 naglašavaju važnost međusektorske mobilnosti, odnosno mobilnosti znanstvenika upravo s razlogom stjecanja kompetencija koje su važne za rad u industriji i primijenjenim istraživanjima. Izobrazbom mladih znanstvenika na ovaj način oni se osposobljavaju za rad na primijenjenim istraživanjima čiji rezultat može biti isporuka gotovog proizvoda za potrebe industrije i gospodarstva.

Osim dokaza o sufinanciranju kolaborativnih istraživanja kroz izravnu uplatu sredstava iz industrije na račun znanstvene ustanove, prilikom vrednovanja projektnih prijedloga za ovaj natječaj u obzir se uzimaju znanstvena vrijednost, originalnost i inovativnost kao i predložena istraživačka metodologija. Uz to, za vrijeme trajanja projekta, koje je natječajem ograničeno na najviše 3 godine, očekuje se i vrednuje aktivna suradnja i fleksibilnost u odnosu na istraživačke izazove, ali i obrazovanje mladih znanstvenika. Projekti za financiranje odabrani su putem stroge recenzije koja se temelji na procjenama isključivo inozemnih recenzenata, stručnjaka u području predloženog istraživanja.

Kratkoj anketi koju je Zaklada 2011. godine provela s voditeljima financiranih projekata s ciljem dobivanja povratne informacije o iskustvima prilikom provođenja projekta odazvalo se 68% voditelja projekata. Rezultati te ankete pokazuju da kod svih voditelja projekata postoje planovi za nastavak suradnje s partnerskom ustanovom iz gospodarstva po završetku financiranja projektnih aktivnosti Zaklade čime će se osigurati kontinuitet projektnih aktivnosti. Samo kod jednog voditelja projekta koji se odazvao anketi postoji sumnja u nastavak projektnih aktivnosti radi problema u poslovanju partnerske ustanove.

25 Dokumenti Europe 2020 Flagship Initiative Innovation Union i Green Paper on a Common Strategic Framework for EU Research and Innovation Funding dostupni su na http://ec.europa.eu/ Lisabonska deklaracija dostupna je na http://www.eua.be/

Od pokretanja natječaja kroz ovaj je program podržano 20 projekata, ponajprije iz područja tehničkih znanosti. U području tehničkih znanosti financirano je devet projekata, u biomedicinskim znanostima šest, a u prirodnim znanostima pet projekata.

Suradnja znanosti i gospodarstvaKako bi se privukla ulaganja iz industrije i poduzetništva, ali i ostalih izvanproračunskih izvora financiranja, uključujući inozemne zaklade ili ustanove, u znanstvena istraživanja koja se provode na hrvatskim sveučilištima i javnim institutima, Upravni je odbor Zaklade 2005. godine pokrenuo program Partnerstvo u temeljnim istraživanjima. S obzirom na potrebu povećanja ulaganja u znanstvena istraživanja te povezivanje znanstvenih istraživanja s privredom, ovaj program razrađuje model sufinanciranja troškova istraživanja u omjeru 70:30, a od 2011. godine taj je omjer promijenjen u 50:50. Na ovaj način Zaklada osigurava početne uvjete i poticaj znanstvenicima za ostvarivanje partnerstva s gospodarstvom čime se doprinosi provođenju znanstveno-istraživačkog rada u industriji te se olakšava uspostavljanje partnerstva dviju ustanova na provođenju istraživanja.

I na razini Europske unije, istraživanja, obrazovanje te gospodarstvo i poduzetništvo smatraju se čimbenicima ekonomske vrijednosti, a mjere se u terminima inovacija i poslovnih rezultata24.Stoga je i cilj programa Partner bio uspostaviti poveznicu između znanstvenih istraživanja koja mogu ubrzati razvoj novih i postojećih poduzeća stvaranjem novih znanja i tehnologija koji će omogućiti gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Ovim se programom od trenutka pripreme projektnog prijedloga potiče suradnja u planiranju istraživačkih aktivnosti koja će dovesti do povećanja istraživačkih aktivnosti u tvrtki ili kapaciteta znanstvene ustanove. Osim toga, znanstvenici na ovaj način dobivaju priliku za razvijanje nove perspektive, iskustva i umrežavanja, a gospodarstvo dodatni poticaj za sudjelovanje u obrazovanju i uključivanju znanstvenika u razvojne projekte.

23 Dokument EUROPE 2020: A Strategy for Smart, Sustainable and Inclusive Growth dostupan je na http://europa.eu/

24 Dokument Investing in Innovation Beyond 2014 dostupan je na www.eit.europa.eu

Budući da su inovacije i znanstvena istraživanja temelj gospodarskog razvitka, nužno je osiguravanje suradnje te stvaranje poveznica između inovacija s jedne strane i ekonomske aktivnosti s druge strane23.

Suradnja znanosti i gospodarstva

str. 48 str. 49

Model predviđen programom Partnerstvo u temeljnim istraživanjima je vrlo prikladan. Zbog izravnih financijskih ulaganja industrijskog partnera u odabir teme, pripremu i odvijanje projekta svi sudionici ulaze vrlo ozbiljno i odgovorno. U isto vrijeme, od početka je određen cilj ili „meta” istraživanja koji doprinosi hrvatskom gospodarstvu i razvoju, u mojoj struci obično proizvod (materijal) ili poboljšanje tehnologije (proces, formuliranje).

prof. dr. sc. Ante Jukić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilište u Zagrebu

Općenito, voditelji projekta izvještavaju da su svi ciljevi navedeni u ovom natječaju važni za ostvarenje ovog tipa projekta i njihove prosječne procjene su vrlo visoke. Voditelji procjenjuju iznimno važnim postizanje svih ciljeva zadanih natječajem, a posebice ističu važnost uspostavljanja suradnje između znanstvenih ustanova i industrije te privatnog i javnog sektora.

Iako ne izvještavaju o značajnim teškoćama prilikom provođenja projektnih aktivnosti, najveće poteškoće povezane su s prilagođavanjem istraživačkih kompetencija za razvitak gospodarstva i mogućnost ostvarivanja radnih mjesta izvan akademskih ustanova. U tom kontekstu, samo 33% voditelja projekata izvještava da nije imalo poteškoća u prilagodbi istraživačkih kompetencija za razvoj gospodarstva.

Iz perspektive gospodarstvenika, ostvarivanje partnerstva preko ovoga programa Zaklade, osim sigurnog sufinanciranja Zaklade, omogućava stručnu nezavisnu recenziju koja prati napredovanje projekta i financijsko vođenje projekta. Važno je naglasiti i povratnu spregu ovoga programa s financiranjem budućih znanstvenih istraživanja s obzirom na činjenicu da se, u slučaju ostvarenja dobiti na projektu koji financira Zaklada, postotak budućeg udjela u dobiti od znanstvenog ili tehnologijskog otkrića utvrđuje posebnim ugovorom sklopljenim između voditelja projekta i Zaklade, s tim da taj postotak ne može biti manji od 10% dobiti.

S obzirom na potrebu jačanja gospodarstva i društva temeljenog na znanju, očekivanje je Upravnog odbora izraženo i u Strateškom planu 2011. – 2015. godine, da će se ulaganja u ovaj program Zaklade povećati. Naime, cilj je u što većoj mjeri osigurati protočnost znanja i kompetentnih stručnjaka između akademskih i neakademskih ustanova, a ovaj program omogućava prvi korak u uspostavljanju takvog partnerstva.

S obzirom na uvjete i ciljeve natječaja, svakako je važno istaknuti da je u ove projekte bilo uključeno preko 40 doktoranada, bilo izravno na način da su primali plaću iz sredstava Zaklade za vrijeme trajanja projekta i izrađivali doktorat na partnerskom projektu ili neizravno, sudjelujući na projektnim aktivnostima te je za očekivati da će njihova karijera i dalje uključivati suradnju s industrijom i poduzetništvom što dodatno omogućava ispunjavanje cilja ovoga natječaja, a to je povećanje broja tvrtki koje se bave istraživanjem i razvojem.

str. 50 str. 51

No, unatoč nedostatku odgovarajućih ulaganja u znanstvena istraživanja, Zaklada je kroz programe Uspostavne potpore i Partnerstvo u temeljnim istraživanjima te pokretanjem programa Istraživački projekti i Suradni istraživački programi u 2011. godini ponudila vrhunskim hrvatskim znanstvenicima mogućnost natjecanja za sredstva prema međunarodnim kriterijima vrednovanja, razvijenim temeljem iskustava sličnih europskih ustanova, pri čemu je primijenjena procedura vrednovanja koja se temelji na istorazinskom vrednovanju (engl. peer review) te djelovanju međunarodnih znanstvenih odbora. Osim toga, financijskim je sudjelovanjem u međunarodnim inicijativama EMBO potpore (EMBO Installation Grants) te u programima Europske znanstvene zaklade28, hrvatskim znanstvenicima omogućila natjecanje za međunarodne potpore, odnosno suradnju u prestižnim međunarodnim projektima.

28 Podatci o programima dostupni su na http://www.hrzz.hr/

Pokretanjem kompetitivnih programa Istraživački projekti i Suradni istraživački programi, uz neizostavno i nužno financiranje mladih znanstvenika i suradnje s gospodarstvom temeljem jednakoga kompetitivnog sustava, Zaklada će i dalje ustrajati u nastojanjima da se razina znanstvenih istraživanja približi europskim uzorima, što je jedna od značajnih mjera osiguravanja gospodarskog prosperiteta.

Kompetitivni sustav financiranja znanstvenih istraživanjaOkosnica je rada Zaklade probir najboljih projekata prema unaprijed definiranim kriterijima, koji su određeni Strateškim planom, postupkom vrednovanja i uvjetima natječaja, pri čemu je kriterij izvrsnosti vodilja svih aktivnosti. Od osnutka se Zaklada u svome radu oslanja na europsku tradiciju financiranja znanstvenih istraživanja, pogotovo na ustanove s dugom tradicijom neovisnog financiranja kompetitivnih znanstvenih istraživanja - Njemačku znanstvenu zakladu i Švicarsku nacionalnu znanstvenu zakladu.

Strateškim planom za sljedeće petogodišnje razdoblje Zaklada se modelima financiranja još više približava europskim uzorima, budući da nacionalna ulaganja u istraživanja na kompetitivnom principu omogućuju izgradnju izvrsnih istraživačkih skupina okupljenih u centrima izvrsnosti te su nezaobilazan preduvjet za uključivanje sve većeg broja hrvatskih znanstvenika u kompetitivna europska i svjetska istraživanja.

Naime, iskustva Europskog istraživačkog prostora pokazala su da bez nacionalnih kompetitivnih programa, koje provodi neovisna ustanova s nezavisnim međunarodnim sustavom vrednovanja kao što to čini Hrvatska zaklada za znanost, nije moguće izdvajanje izvanrednih nacionalnih znanstvenih snaga koje bi bile konkurentne na međunarodnoj razini26.

Iako postoji svijest o važnosti ulaganja u istraživanja i inovacije, kao preduvjeta ekonomske snage i napretka države te održanja kulturnih vrijednosti društva, financiranje vrhunske znanosti u Hrvatskoj nije dosad u punoj mjeri implementirano u praksi na zacrtani način prvenstveno zbog nedostatka sredstava i neispunjavanja zacrtanih planova27.

26 Dokument Contribution of the ERC Scientific Council to the Consultation on the Common Strategic Framework for EU Research and Innovation Funding dostupan je na http://erc.europa.eu/

27 Akcijski plan za podizanje apsorpcijskog kapaciteta Republike Hrvatske dostupan je na http://public.mzos.hr/default.aspx

Kompetitivni sustav

financiranja znanstvenih istrazivanja›

Stoga postojanje stabilnog nacionalnog sustava prijave, vrednovanja i probira koji je usporediv s europskim sustavima financiranja priprema cijelu znanstvenu zajednicu na prijavljivanje na dostupne europske fondove, kao i na suradnju s inozemnim grupama.

str. 52 str. 53

Izazovi u narednom desetljećuIzazovi s kojima će se Zaklada očekivano susresti u narednom razdoblju odnose se na njeno pozicioniranje u sustavu financiranja znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj te osiguravanje mehanizama za ubrzanje razvoja znanstvenih istraživanja u područjima od nacionalne strateške važnosti. I u narednom će razdoblju Zaklada nastaviti s ostvarivanjem svoje temeljne misije i svrhe podupiranjem znanstvenih, visokoobrazovnih i tehnologijskih programa i projekata te međunarodne suradnje na području znanosti i visokog obrazovanja, držeći se načela transparentnog i brzog rada te osiguravajući nezavisnu i stručnu recenziju.

Natječajni postupak, vrednovanje i financiranje kompetitivnih, vrhunskih istraživanja može provesti samo ustanova neovisna od državne uprave koja raspolaže profiliranim i razrađenim procedurama vrednovanja i neovisnim tijelom koje taj postupak provodi. Zaklada je u 2011. godini napravila značajan iskorak u osiguravanju neovisnog i stručnog vrednovanja osnivanjem znanstvenih odbora, što je bila zakonska obveza. Nakon međunarodnog natječaja, u pet znanstvenih odbora djeluje 25 znanstvenika iz 12 različitih država.

Također, Zaklada od svojih prvih programa brine o transparentnosti postupka vrednovanja na način da su sve procedure i obrasci za vrednovanje javno dostupni. Razrađene su i opisane procedure izbjegavanja i rješavanja sukoba interesa na svim razinama vrednovanja, a istorazinsko vrednovanje provode međunarodni stručnjaci. Neovisnost postupka recenzije, visoka razina stručnosti, kao i usporedivost procedure s onom u istovjetnim europskim ustanovama i njeno unaprjeđivanje ostaju važne zadaće Zaklade.

Izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost iz srpnja 2010. godine29, fokusirano je djelovanje Zaklade prema financiranju sukladno nacionalnim prioritetnim temama. Iako Strateški plan 2011. - 2015.30 prepoznaje devet strateških prioriteta oni će se nužno prilagođavati nacionalnoj politici i definiranim prioritetima. Ulaganje u nacionalne strateške prioritete važno je za hrvatsku znanost i obrazovanje kao i za razvitak cijele države, a programi Zaklade omogućit će prikladne financijske instrumente i odabir najboljih projekata što će rezultirati osnivanjem vrhunskih

29 Zakon o Zakladi dostupan je na http://narodne-novine.nn.hr/

30 Nakon završetka saborske procedure Strateški plan Zaklade 2011.-2015. bit će dostupan na http://www.hrzz.hr/

Izazovi u narednom desetljecu

str. 54 str. 55

U 2010. godini Europska znanstvena zaklada započela je s preobrazbom kako bi se ojačao utjecaj na europsku znanost i to u korist svih zemalja članica. Članstvo u novoj organizaciji Science Europe cilj je Zaklade i u narednom periodu, posebice s obzirom da nakon završetka transformacije postrožava uvjete za članstvo na način da članice mogu biti samo ustanove koje značajno financiraju istraživanja na nacionalnoj razini.

Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji otvaraju se brojni izvori financiranja znanstvenih istraživanja komplementarni nacionalnom financiranju. Za sustav znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj važno je da se ti fondovi iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri. Na konferenciji European Research Councila31 održanoj 2011. godine istaknuto je da je iskoristivost europskih fondova za znanost i istraživanje u izravnoj povezanosti s nacionalnim financiranjem na način da države koje izdvajaju veći postotak BDP-a za znanost i istraživanje po kompetitivnom principu imaju i veći postotak uspješnosti u FP7 programima.

Europska unija postavlja cilj nacionalnog izdvajanja za istraživanje i razvitak na 3% BDP-a, no u Republici Hrvatskoj on je ispod 1% što u kontekstu ranije spomenutih podataka stavlja u nepovoljan položaj hrvatske znanstvenike. Također, ako se nastave do sada nepovoljni trendovi financiranja znanstvenih istraživanja, vrhunski hrvatski istraživači mogu otići iz Hrvatske i provoditi istraživanja na nekom od prestižnih europskih ili svjetskih centara što bi dodatno oslabilo hrvatsku znanost.

Zalaganje Upravnog odbora Zaklade za jasnu podjelu aktivnosti između ustanova koje financiraju znanost, od tehnologijskih projekata, inovacija te projekata usmjerenih komercijalizaciji do znanstveno istraživačkih projekata u nacionalno prioritetnim područjima, ključan je korak za osiguranje opstanka hrvatske znanosti u europskom kontekstu.

31 ERC Conference – Promoting Excellence in Research in Europe, Budimpešta, 20. lipnja 2011. godine.

istraživačkih infrastruktura i novačenjem i izobrazbom mladih istraživača koji će jednog dana postati nosioci vrhunskih istraživanja. Uz prioritetne teme, Upravni odbor Zaklade nastavit će s financiranjem temeljnih istraživanja u svim znanstvenim područjima, također po principu izvrsnosti.

Ulaganje u izvrsna znanstvena istraživanja u temama koje su nacionalni prioritet izravno je povezano s jačanjem gospodarstva. Povezivanje znanstvenih istraživanja i njihovih rezultata s gospodarstvom važna je zadaća Zaklade. Još od 2006. godine, Zaklada ovakvu suradnju potiče kroz program Partnerstvo u temeljnim istraživanjima.

Strateškim planom Zaklade 2011. - 2015. predviđa se nastavak ovog programa, no uz privlačenje značajnih izvora financiranja po principu usklađenih sredstava (engl. matching funds). Upravo povezivanjem gospodarstva i znanosti korištenje naprednih tehnologija i novih znanja postaje moguć i koristan alat u osiguravanju ekonomskog i društvenog napretka. Promjenom strukture Upravnog odbora, temeljem izmjena i dopuna Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost iz 2010. godine, jednog člana Upravnog odbora imenuje Hrvatska udruga poslodavaca, što pokazuje dodatan iskorak u tom smjeru.

Uz navedene instrumente Zaklada će nastaviti prepoznavati kreativne pojedince koji su u mogućnosti provoditi vrhunska istraživanja te poticati razvitak njihove profesionalne karijere na svim razinama.

Poticanjem izvrsnosti u znanstvenim istraživanjima kroz kompetitivan sustav natjecanja, uz učinkovitu i jasnu strategiju te strogu, stručnu i neovisnu recenziju Zaklada će poticati kompetitivnost znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj te njeno uključivanje u Europski istraživački prostor. Pritom, uz odgovarajuće financiranje, važna je zadaća Zaklade očuvanje postojećih centara izvrsnosti u Hrvatskoj i stvaranje novih centara i vrhunskih istraživanja i istraživača koji će Hrvatsku otvoriti prema Europi i svijetu. U tom smislu zadaća je Zaklade podržavati izvrsne nacionalne istraživačke centre, ali i svojim programima omogućavati umrežavanje i međunarodnu suradnju s vrhunskim svjetskim centrima. Stoga je od iznimne važnosti članstvo Zaklade u Europskoj znanstvenoj zakladi i Science Europeu, koji služe kao platforme za razvoj suradnje i usklađivanje financijskih instrumenata između europskih državnih ustanova koje financiraju znanstvena istraživanja s ciljem stvaranja svjetski kompetitivnog gospodarstva i znanja.

str. 56 str. 57Upravni odbor

str. 59

Upravni odborUpravni odbor Zaklade u aktualnom je sastavu imenovan odlukom Hrvatskog sabora od 26. studenog 2010. godine kada stupa na dužnost, a čine ga:

akademik Ivica Kostović predsjednik Upravnog odbora

prof. dr. sc. Ilija Živković zamjenik predsjednika Upravnog odbora

Davor Majetić zamjenik predsjednika Upravnog odbora

prof. dr. sc. Georg Drezner član Upravnog odbora

prof. dr. sc. Stipan Jonjić član Upravnog odbora

dr. sc. Mirjana Maksić članica Upravnog odbora

prof. dr. sc. Ljiljana Marks članica Upravnog odbora

dr. sc. Vladimira Vađić članica Upravnog odbora

akademik Mirko Zelić član Upravnog odbora

Upravni odbor Zaklade

str. 60 str. 61

Dosadašnji članovi Upravnoga odbora:

prof. dr. sc. Ivo Babić član Upravnog odbora od lipnja 2003. do svibnja 2005. godine

prof. dr. sc. Stjepan Marčelja član Upravnog odbora od lipnja 2003. do rujna 2005. godine

akademik Anton Švajger član Upravnog odbora od lipnja 2003. do prosinca 2003. godine

prof. dr. sc. Pero Lučin predsjednik Upravnog odbora od lipnja 2003. do studenog 2010. godine

prof. dr. sc. Rudolf Scitovski zamjenik predsjednika Upravnog odbora od lipnja 2003. do lipnja 2007. godine član Upravnog odbora od lipnja 2007. do studenog 2010. godine

prof. dr. sc. Tomislav Cvitaš zamjenik predsjednika Upravnog odbora od lipnja 2003. do lipnja 2007. godine

akademik Zvonko Kusić član Upravnog odbora od travnja 2004. do lipnja 2007. godine zamjenik predsjednika Upravnog odbora od lipnja 2007. do studenog 2010. godine

prof. dr. sc. Alemka Markotić članica Upravnog odbora od veljače 2005. do studenog 2010. godine

prof. dr. sc. Željko Dujić član Upravnog odbora od svibnja 2005. do svibnja 2009. godine

prof. dr. sc. Mladen Žinić član Upravnog odbora od rujna 2005. do studenog 2010. godine

prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević zamjenica predsjednika Upravnog odbora od lipnja 2007. do studenog 2010. godine

akademik Daniel Rukavina član Upravnog odbora od svibnja 2009. do studenog 2010. godine

str. 62 str. 63popisi

str. 64 str. 65

Uspostavljanje programa združenih studija

dr. sc. Silvio Pallua, Centralnoeuropski doktorski studiji iz teorijske fizike

dr. sc. Mile Dželalija, Uspostavljanje združenog doktorskog studija “Environmental science”

dr. sc. Ivica Kostović, Združeni poslijediplomski doktorski studij iz neuroznanosti

dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, Interdisciplinarni diplomski studij u polju informacijskih znanosti - digitalizacija pisane baštine

Integrirano sveučilište i integrirani sustav

tercijarnog obrazovanja

dr. sc. Josip Kregar, Pravni i organizacijski aspekti integriranog sveučilišta

Visoko obrazovanje temeljeno

na ishodima učenja

dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, Ishodi učenja u obrazovanju učitelja i nastavnika

dr. sc. Sanja Lončar-Vicković, Sustavni pristup uvođenju ishoda učenja u obrazovanje studenata na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

dr. sc. Blaženka Divjak, Ishodi učenja u interdisciplinarnim studijskim programima

dr. sc. Aleksandra Deluka-Tibljaš, Ishodi učenja u

visokom obrazovanju građevinskih inženjera

dr. sc. Milan Mesić, Ishodi učenja na preddiplomskim i diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu

dr. sc. Tihomil Maštrović, Cjeloživotno učenje knjižničara – ishodi učenja i fleksibilnost

Gost

dr. sc. Krešimir Veselić, Pouzdano numeričko računanje svojstvenih vrijednosti i vektora

dr. sc. Branimir Pejčinović, Mjerenje i modeliranje kvalitete prijenosa signala u sklopovima s mješovitim signalom

dr. sc. Mladen Kuftinec, Novi curriculum doktorskog studija iz ortodoncije, usklađivanje programa poslijediplomskog specijalističkog studija iz ortodoncije s Erasmus programom, usporedba rentgenkefalometrijskih normi tvrdih i mekih tkiva na uzorku hrvatske i američke bijele populacije, te utvrđivanje populacijskih i etničkih karakteristika i njihova primjena u postavljanju normi za nove kefalometrijske analize

dr. sc. Krešimir Veselić, Pasivno upravljanje titrajnim sistemima

dr. sc. Matthew David Steinberg, Distributed wirelesensors for smart chemical and biological

Financirani projekti32

Uspostavljanje programa III. ciklusa (doktorskih studija)

dr. sc. Melita Kovačević, Doktorski interdisciplinarni sveučilišni studij Jezik i kognitivna neuroznanost

dr. sc. Željko Dujić, Međunarodni doktorski studij iz fiziologije i fiziološke genomike

dr. sc. Josipa Bašić, Razvoj i evaluacija u zajednici utemeljene prevencije i rehabilitacije

dr. sc. Tarzan Legović, Nastavni materijali za doktorski studij upravljanja okolišem

dr. sc. Senka Mačešić, Transformacija postojećeg doktorskog studija Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

dr. sc. Diana Stolac, Hrvatski jezik (doktorski studij)

dr. sc. Anđelka Radojčić Badovinac, Razvoj curriculuma poslijediplomskog doktorskog studija “Biomedicina”

dr. sc. Miljenko Huzak, Priprema poslijediplomskog studija statistike

dr. sc. Zdravko Lacković, Doktorski poslijediplomski studij biomedicina i zdravstvo

Izgradnja institucijskih mehanizama za unapređenje kvalitete visokog obrazovanja

dr. sc. Sanja Lončar-Vicković, Uspostavljanje sustava unaprjeđivanja kvalitete obrazovanja na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku

dr. sc. Neven Vrček, Referalni centar za osiguranje kvalitete u institucijama visokog školstva

dr. sc. Mladen Andrassy, Ustroj sustava upravljanja kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu

dr. sc. Branko Smerdel, Razvoj modela unaprjeđivanja kvalitete studija na Pravnom fakultetu u Zagrebu

dr. sc. Petar Bezinović, Razvoj organizacijskog sustava i postupaka za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Rijeci

dr. sc. Aleksandra Deluka-Tibljaš, Praćenje i unaprjeđenje kvalitete studiranja na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

dr. sc. Sanja Smojver-Ažić, Razvoj sustava za unaprjeđenje kvalitete studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

dr. sc. Duško Pavletić, Ustroj institucijskog sustava osiguranja kvalitete na Tehničkom fakultetu u Rijeci

32 Zaključno s rokom za prijavu 7. travnja 2011.

str. 66 str. 67

Polona Frajman Sandi Orlić Antionio Šiber Domagoj Đikić Luca Malatesti Jadranka Vuković Zoran Štefanić Tajana Preočanin Silvija Bilokapić Borislav Kovačević Marin Miletić Mario Štorga Zrinka Biloglav Željka Fuchs Dalibor Paar Danijela Barić Ana Šantić Jasmina Lovrić Damir Kovačić Ivan Šamija Mario Jug Aleksandar Popijač Maro Cvitan Vesna Gantner Dražen Pulanić Ivana Antol Maja Buljan Anupati Telugu Raghavender Gregory Sandala Kristina Orešić Nataša Golik Klanac Ana-Marija Domijan

Neven Alujević Vesna Boraska Luca Marsella Pavle Mikulić Marija Brgles Damir Pajić Brian Vad Mathiesen Tijmen Pronk Tihana Kraš Ana Sušac Jasenka Piljac Žegarac Sandra Budžaki Domagoj Vrsaljko Boris Sviličić Robert Vianello Davor Horvatić Danijel Jurman Iva Rezić Lucija Šerić Jelaska Dragomira Majhen Nikola Regent Mihael Makek You Jiangyang Gabrijel Ondrašek Filip Najman Davor Dolar Ana Bucić-Kojić Ivana Grbeša Lidija Jakobek Neven Ukrainczyk Zdravko Mitrović Petra Peharec

detection systems: chemo- and biosensor interface and aplications development

dr. sc. Randall Filer, The Underground Economy in Post-Socialist Countries: Measurement and Motivation

dr. sc. Jakša Cvitanić, Nalaženje optimalnih financijskih ugovora uz pomoć matematičkih modela

dr. sc. Graham Turner, Analysis of N-linked glycans in human plasma

dr. sc. Branko Cavrić, Izgradnja sustava indikatora održivog urbanog razvoja za izabrane primorske gradove Hrvatske

dr. sc. Krešimir Veselić, Matematičke metode i modeli - pregušene linearne oscilacije 1.dio/Matematičke metode i modeli – prilog unapređenju sveučilišne nastave primijenjene matematike, 2.dio

dr. sc. Daniel Ferenc, Astročestična fizika u Hrvatskoj - razvoj tehnološke baze i višeinstitucionalne suradnje kao preduvjeta za ravnopravno djelovanje u novim međunarodnim projektima

dr. sc. Herwig O. Gutzeit, The role of cholinesterases in cell differentiation and their inhibition by flavonoids and flavonoid-metal complexes

dr. sc. Željko Ivezić, Otkrivanje i karakterizacija promjenljivih zvijezda pomocupregleda neba LINEAR i Austrijsko-hrvatskog teleskopa

dr. sc. Tatiana Amochkina, Optička svojstva ultratankih metalnih slojeva

Senior

dr. sc. Bart Bijenens, An integrated, model based, approach for the quantification of cardiac function based on cardiac imaging

dr. sc. Rozi Andretić, Posljedice djelovanja psihostimulansa na živčani sustav kod Drosophile relevatne za razvoj ovisnosti i recidiva

dr. sc. Vedran Deletis, Motorni odgovori u mišićima grkljana, izazvani električnom stimulacijom kore mozga odgovorne za stvaranje govora. Neurofiziologijske osobine i njihovo kliničko značenje

Postdoc

Rahela Gašparac Fran Borovečki Jordi Sancho Parramon Neven Žitomir Barišić Srđan Skok Bojan Pečnik Vladna Desnica Ivan Krešimir Lukić Ninoslav Truhar Tea Bilušić Goran Marković Tin Klanjšček Ante BilušićAleksandar Višnjevac Milena Petković

str. 68 str. 69

stanica i inhibicijom molekularnog puta Hmgb1 – Tlr2 – NfkB

Stipendije za doktorande

Ana Sušac Marko Pavić Ana Budimir Larisa Zoranić Gordana Dobravac Josip Ažman Ivana Novak Ana Previšić Ziphan Li Bruno Atalić Zrinka Rajić Željko Večenaj Tomislav Kovačević Sonja Petrović Neva Slani Tamara Alkhamis Goranka Zorić Vanja Jurišić Mladen Domazet Yifei Niu Lina Zgaga Ljerka Jukić Tanja Vučković Juroš Jadranka Šepić Mišo Mudrić Maja Tadić Ivan-Christian Kurolt Mate Boban

Zoran Tomljanović Bojana Savić Nenad Šuvak Jelena Poštić Zlatan Krajina Matija Gredičak Neira Torić Vida Šimat Marija Jelčić Marisa Škaljac Tomislav Kizivat Goran Mikleušević Ksenija Grubišić Tomislav Ševa Vladimir Čeperić Danijela Matošević Marko Košiček Hrvoje Kekez Leo Škec Saša Lajšić Paulo Šćulac Teuta Opačak-Bernardi Miranda Damić Andrijana Eđed Marina Brailo Marina Cvjetko Martina Temunović Ivana Prusina Andreja Pirc Dunja Šamec Anela Mateljak Josip Stipčević

Nan Ren Lorant Hatvani Ivana Bešlić Mirta Herak

Potpora znanstvenicima-povratnicima i znanstvenicima iz inozemstva

dr. sc. Mladen Petravić, Osnivanje Laboratorija za fiziku površina i materijala

dr. sc. Frano Barbir, Osnivanje i opremanje laboratorija za vodikove energetske tehnologije

dr. sc. Ivica Grković, Osnivanje laboratorija za eksperimentalnu neurologiju

dr. sc. Saša Zelenika, Laboratorij za precizno inženjerstvo i tehnologiju mikro i nano sustava

dr. sc. Ivo Orlić, Osnivanje Laboratorija za elementnu mikro analizu

dr. sc. Dejan Vinković, Izrada, testiranje i korištenje multi-TFLOP hibridnog GPU-CPU klastera nove generacije

dr. sc. Aleksandra Sinđić, Mehanizam djelovanja guanilinskih peptida u bubregu

dr. sc. Đuro Josić, Osnivanje laboratorija za analitičku biotehnologiju i proteomiku pri Sveučilištu u Rijeci

dr. sc. Berislav Marković, Laboratorij za ispitivanje svojstava disperzija i materijala

dr. sc. Srećko Kirin, Metalirani biokonjugati za primjene u istraživanju materijala i u biomedicini

Uspostavne potpore

dr. sc. Dražen Domijan, Modeliranje kognitivnih i neuronskih sustava

dr. sc. Tamara Nikšić, Primjena naprednog računarstva u opisu jako koreliranih sustava

dr. sc. Bruno Zelić, Održivi bioseparacijski procesi

dr. sc. Marijana Kresić, Transfer kao strategija u učenju stranih jezika

dr. sc. Daniel Mark Lyons, Razvoj ciljanih nanotehnoloških senzora bioloških makromolekula

dr. sc. Tatjana Haramina, Dinamička mehanička analiza polimera i kompozita

dr. sc. Nikola Basarić, Fotokemija policikličkih molekula: od istraživanja mehanizma reakcije do novih lijekova i medicinskih primjena

dr. sc. Livia Puljak, Molekularna memorija u dijabetičkoj neuropatiji

dr. sc. Ivica Živković, Kompleksni magnetski sustavi

dr. sc. Sandi Orlić, Bioraznolikost i biotehnološka karakterizacija bakterija Jadranskog mora

dr. sc. Igor Karšaj, Trodimenzijski materijalni model razvoja aneurizme u abdominalnoj aorti

dr. sc. Dinko Mitrečić, Inovativni pristup liječenju moždanog udara presađivanjem živčanih matičnih

str. 70 str. 71

Maja Šrut Pavle Trošelj Jelena Božek

Nacionalni tečajevi i ljetne škole za

doktorande

dr. sc. Ivan Đikić, MedILS Ljetna Škola ‘’Struktura i evolucija: od laboratorija do računala’’

dr. sc. Greta Pifat Mrzljak, Međunarodna škola biofizike

dr. sc. Bojan Pečnik, Split International Winter schools of Astrophysics (SIWA) 2007: Extrasolar Planets & Astrobiology

dr. sc. Bojan Polić, 14. FEBS-ova međunarodna ljetna škola imunologije „Imunološki sustav: geni, receptori i regulacija“

dr. sc. Nenad Smodlaka, Međunarodna poslijediplomska Škola konzervacijske biologije

dr. sc. Ana Marušić, Ljetna škola znanstvene komunikacije

dr. sc. Silvio Pallua, Workshop on Black Holes in General Relativity and String Theory (Central European Joint Programme of Doctoral Studies in Theoretical Physics (Particle Physics, Gravity and Cosmology)

dr. sc. Greta Pifat Mrzljak, Međunarodna škole biofizike (Biophysics 2009)

dr. sc. Željka Fuchs, Prva radionica u Splitu iz atmosferske fizike i oceanografije

dr. sc. Nenad Smodlaka, Međunarodna škola konzervacijske biologije

dr. sc. Bojan Polić, 15. FEBS-ova ljetna škola “Imunološki sustav: geni, receptori i regulacija”

dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, Ljetna škola o staroj knjizi

dr. sc. Aleksandar Višnjevac, Radionica Cambridge Structural Database u Zagrebu

dr. sc. Davor Juretić, Ljetna škola biofizike u Splitu: Antimikrobski peptidi

dr. sc. Željka Fuchs, Druga radionica u Splitu iz atmosferske fizike i oceanografije

dr. sc. Ana Marušić, Ljetna škola znanstvene komunikacije

dr. sc. Bojan Polić, 16. FEBS-ova ljetna škola iz imunologije

dr. sc. Željka Fuchs, Treća radionica u Splitu iz atmosferske fizike i oceanografije

dr. sc. Ana Marušić, Ljetna škola znanstvene komunikacije

dr. sc. Bojan Lazar, 7. međunarodna škola konzervacijske biologije

dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, Ljetna škola o rukopisima

Partnerstvo u temeljnim istraživanjima

dr. sc. Srđan Skok, Nadzor, zaštita i vođenje

Marina Štibrić Martina Merkaš Irena Jeličić Josip Lorincz Zvonimir Katančić Nikola Raguž Katarina Lisak Dragana Kocevski Nives Škunca Mihovil Mladinov Jurica Ševa Marija Badanjak Dunja Horžić Tomislav Oroz Zlatko Kregar Zvjezdana Marković Robert Smolić Vanja Travaš Ana Pilipović Martina Smolić Vlatko Broz Mario Vranješ Monika Kovačević Saskia Elisabeth Pronk - Tiethoff Nevena Padovan Martina Zeba Željka Trumbić Pavle Josipović Senka Majić Vedrana Perkov Tomislav Pukšec Jana Pisk

Miroslav Lisjak Natka Ćurko Elvis Žic Ana Havelka Meštrović Mario Muštra Ivana Lepen Pleić Marko Čuljat Stela Jokić Hrvoje Pandžić Maja Gaćeša Ana Brcko Etami Borjan Maja Petrić Nina Šaban Marko Pavić Slavica Pejda Dario Repić Ljerka Jukić Nikola Poljak Mirta Zrnčić Kristina Mlinac Hrvoje Cvija Natalija Ćurković Luka Pavić Boris Lukić Saša Mićanović Milivoj Plodinec Vladimir Milić Josip Stojšić Ana Palčić Neven Papić Marina Merkaš

str. 72 str. 73

dr. sc. Miljenko Lapaine, Kartografsko-geoinformatički rječnik, 1. faza

dr. sc. Sanja Martinez, Hrvatsko strukovno nazivlje iz područja korozije i zaštite materijala

dr. sc. Diana Stolac, Hrvatsko brodostrojarsko nazivlje

dr. sc. Marin Vodanović, Hrvatsko stomatološko nazivlje

dr. sc. Igor Čatić, Elektronički rječnik polimerstva – hrvatsko-englesko-njemački

dr. sc. Božidar Križan, Hrvatsko nazivlje strojnih elemenata

dr. sc. Vjera Lopac, Izgradnja, odabir i usuglašavanje hrvatskog nazivlja u fizici

dr. sc. Susan Šarčević i dr. sc. Milica Gačić, Hrvatsko nazivlje za pravne pojmove Europske unije

dr. sc. Sanja Lončar-Vicković, Usustavljivanje hrvatskog građevinskog nazivlja

dr. sc. Anita Sujoldžić, Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji

dr. sc. Boris Pritchard, Hrvatsko pomorsko nazivlje - tradicija i suvremena kretanja

Nagrada ZNANOST

Mladen Kolar Jelena Korać Mladen Fruk

Mirna Marinić Vedran Podobnik Mia Šetić Marinko Jablan Sanja Matić Artur Šilić Antonija Maričić Ivana Palunko Dario Jukić Mijo Šimunović Zdravko Marijić Marko Trninić

Idejno rješenje skulpture nagrade ZNANOST

Iris Radvoj Leda Listeš Bruna Tomšić Boris Sekulić

Međunarodni suradni skupovi

dr. sc. Nevenka Ožanić, Uspostava zajedničkog hrvatsko-japanskog znanstveno-istraživačkog projekta - Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj

dr. sc. Zrinka Jelaska, Prvi, drugi, ini jezik: hrvatsko-makedonske usporedbe

dr. sc. Gorka Vuletić Mavrinac, Organiziranje suradnog skupa u cilju jačanja istraživačkog potencijala u Hrvatskoj u području kvalitete života i zdravlja

širokog područja elektroenergetskog sustava u okruženju dereguliranog i liberaliziranog tržišta električne energije

dr. sc. Bojan Polić, Razvoj sustava za proizvodnju biomarkerom obilježenih monoklonskih antitijela

dr. sc. Božo Prtoljan, Geološka karta Konavala M 1:50000 nužna pretpostavka održivog razvoja

dr. sc. Zvonimir Šikić, Strukturni paralelizam

dr. sc. Davor Gracin, Porijeklo strukturnih defekta i njihov utjecaj na svojstva solarnog silikatnog stakla

dr. sc. Vedran Deletis, Multifunkcjski uređaj za intraoperacijski nadzor neurofizioloških signala

dr. sc. Natalija Koprivanac, Doprinos očuvanju ekosustava obradom otpadnih vodotokova u DINA-Petrokemiji Omišalj

dr. sc. Zdenko Kovačić, Istraživački robot za vatrogasne jedinice

dr. sc. Stipan Jonjić, Razvoj modela za terapiju virusnih infekcija povezivanjem urodene i stecene imunosti pomocu fuzijskih proteina

dr. sc. Predrag Novak, Razvoj i primjena in-line metode Ramanove spektroskopije u istraživanju lijekova

dr. sc. Siniša Šegvić, Kartiranje i verifikacija prometne signalizacije primjenom računarskog vida i satelitske navigacije

dr. sc. Nedjeljko Perić, Višekriterijsko upravljanje vjetroagregatom

dr. sc. Srđan Skok, Inteligentni sustavi u

prijenosnoj elektroenergetskoj mreži

dr. sc. Igor Rudan, Genetička podloga

varijabilnosti u glikozilaciji imunoglobulina G

dr. sc. Ante Jukić, Nanostrukturirani i funkcionalni

polimerni materijali

dr. sc. Višnja Škerk, Istraživanje etiologije,

epidemiologije, dijagnostike i liječenja bolesnika sa

sindromom prostatitisa

dr. sc. Stjepan Bogdan, Elektronički diferencijal

gradskog električnog automobila

dr. sc. Milan Sak-Bosnar, Razvoj prijenosnog

analizatora za određivanje anionskih tenzida u

otpadnim vodama

dr. sc. Zdravko Terze, Geometrijski numerički

integratori na mnogostrukostima za dinamičku

analizu i simulaciju konstrukcijskih sustava

dr. sc. Bojan Jelaković, Molekulsko profiliranje i

proteomika karcinoma urotela

Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja

dr. sc. Milica Mihaljević, Hrvatsko strukovno

nazivlje - projekt koordinacije – STRUNA

dr. sc. Lidija Varga-Defterdarović, Izgradnja

hrvatskoga kemijskog nazivlja

dr. sc. Maja Bratanić, Usustavljivanje i normiranje

temeljnoga hrvatskoga zrakoplovnog nazivlja

str. 74 str. 75

Word Structure. Cross-disciplinary approaches to

understanding word structure in the languages of

Europe (NetWordS)

dr. sc. Neven Jovanović, Network for Digital

Methods in the Arts and Humanities (NeDiMAH)

dr. sc. Alexander Buczynski, European Historical

Population Samples Network (EHPS-Net)

dr. sc. Radovan Brako, Advanced Concepts in ab-

initio Simulations of Materials (Psi-k)

EMBO potpora za uspostavu laboratorija

dr. sc. Kristian Vlahoviček, Računalna genomika

mikrobnih ekosustava

dr. sc. Bojan Žagrović, Uporaba tehnika

distribuiranog računanja u proučavanju strukture i

dinamike biomolekula

EUROCORES

dr. sc. Velimir Išgum, ERP as a Measure of

Vagueness in Natural Language (Experimental

objectives)

dr. sc. Jasminka Ledić, Akademska profesija

i društvena očekivanja: izazovi civilne misije

sveučilišta

dr. sc. Neven Soić, Experimental nuclear physics

inputs for thermonuclear runaway

dr. sc. Antoaneta Klobučar, Some applications of

geometric represantations of graphs

Istraživački projekti

dr. sc. Renata Bažok, Unaprjeđenja u tehnologiji uzgoja šećerne repe sukladno načelima integrirane zaštite od štetnika

dr. sc. Goran Šimić, Otkrivanje i praćenje bioloških biljega radi rane terapijske intervencije u Alzheimerovoj bolesti

dr. sc. Joško Deur, ICT-podržana integracija električnih vozila u energetske sustave s visokim udjelom obnovljivih izvora energije

dr. sc. Daslav Hranueli, Rizici zagađenja Jadranskog mora naftom

dr. sc. Senka Božić Vrbančić, Globalizacija i politika kulturne različitosti

dr. sc. Tvrtko Zebec, Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti

Suradni istraživački programi

dr. sc. Jasna Peter-Katalinić, Visokoprotočne analitičke platforme za kontrolu kvalitete i provjeru izvornosti hrane iz jadranskog područja

dr. sc. Slobodan Vukičević, Nova ciljana anabolička terapija za liječenje osteoporoze: BONE6-BIS konzorcij

dr. sc. Mato Baotić, Optimiranje sustava obnovljivih izvora električne energije povezanih u mikromrežu

dr. sc. Zrinka Tarle, Prosudba novih bioaktivnih materijala i postupaka u restaurativnoj dentalnoj medicini

dr. sc. Marijan Palmović, Druga konferencija iz kognitivne znanosti

dr. sc. Katica Biljaković, Valovi gustoće naboja na malim skalama i u ultrakratkim vremenima

dr. sc. Vida Demarin, Smjernice za rano prepoznavanje i prevenciju cerebrovaskularne bolesti

dr. sc. Ana Smontara, Modulacija i nanostrukturiranje u slojnim materijalima

dr. sc. Pavao Knezović, Jezik Hrvata u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas

dr. sc. Amir Muzur, Fritz Jahr i europski korijeni bioetike: utemeljenje međunarodne mreže znanstvenika

Europsko društveno istraživanje

dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, Europsko društveno istraživanje 4. krug

dr. sc. Renata Franc, Europsko društveno istraživanje 5. krug

Research Networking Programmes

dr. sc. Krunoslav Brčić Kostić, Integrating population genetics and conservation biology (ConGen)

dr. sc. Larisa Jonke, Quantum Geometry and Quantum Gravity(QG)

dr. sc. Mile Ivanda, New Generation of Organic

Based Photovoltaic Devices (ORGANISOLAR)

dr. sc. Vlasta Mohaček-Grošev, Molecular Simulations in Biosystems and Material Science (SimBioMa)

dr. sc. Ana Smontara, Highly frustrated magnetism (HFM)

dr. sc. Ana Alebić-Juretić, Climatic change - Manipulation experiments in terrestrial ecosystems (CLIMMANI)

dr. sc. Blaženka Divjak, Quantitative Methods in the Social Sciences (2) (QMSS2)

dr. sc. Gordan Lauc, The EuroGlycosciences Forum (Euroglycoscience)

dr. sc. Sonja Radas, Academic Patenting in Europe: Database sharing, applications and extenstions (APE)

dr. sc. Veljko Zlatić, Interdisciplinary Approaches to Functional Electronic and Biological Materials (INTELBIOMAT)

dr. sc. Zvonimir Šipuš, New frontiers in millimetre / sub-millimetre waves integrated dielectric focusing systems (NEWFOCUS)

dr. sc. Dubravko Klabučar, The New Physics of Compact Stars (CompStar)

dr. sc. Ino Ćurik, Advances in Farm Animal Genomic Resources (GENOMIC RESOURCES)

dr. sc. Ida Raffaelli, The European Network on

str. 76 str. 77

Pravni akti

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (NN 92/2010.) http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_92_2594.html

Statut Hrvatske zaklade za znanost http://www.hrzz.hr/doc/dokumenti/Statut_HRZZ.pdf

Strateški plan NZZ 2004. - 2008. http://www.hrzz.hr/doc/dokumenti/Strateski_plan_NZZ.pdf

Priručnik za vrednovanje projektnih prijedloga http://www.hrzz.hr/doc/dokumenti/Prirucnik_za_vrednovanje_projektnih_prijedloga.pdf

str. 78 str. 79

str. 80 str. 81Impressum:

Nakladnik: Hrvatska zaklada za znanost

Urednici: akademik Ivica Kostović, dr. med., dr. sc. dr. sc. Mirjana Maksić

Izvršni urednik: Ana Ravnić Perfido

Uredništvo: Sandra Milovanović, Janja Trkulja, Lea Perinić

Lektura i korektura: Josipa Bađari, Lea Perinić

Dizajn i grafička priprema: NOVENA d.o.o.

Fotografija nagrade ZNANOST 2010: Petar Fabijan

Tiskano: siječanj 2012.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 794332.

ISBN 978-953-95534-4-7

str. 82