civitas.bacivitas.ba/wp-content/uploads/236ivanja-BiH.pdf · 1. GRAðANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE U JUGOISTOČNOJ EVROPI 2. ISPITIVANJE ZNANJA I STAVOVA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA 3. 4

1. GRAðANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE U JUGOISTOČNOJ EVROPI2. ISPITIVANJE ZNANJA I STAVOVA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA

3.

4. NACIONALNI IZVJEŠTAJ: BOSNA I HERCEGOVINA5.6.7.8.9. Uvod10.11. Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH) je po svom državnom ureñenju jedinstvena

u svijetu. Sastavljena je od dva entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine-FBiH i

Republika Srpska-RS) i Brčko Distrikta. FBiH je podijeljena na deset kantona, a

RS je podijeljena na regije. Važnost navoñenja državnog ureñenja BiH ogleda se u

uticaju i složenosti funkcioniranja i provedbe svih promjena i procesa koji se

dešavaju u granicama Bosne i Hercegovine. Složenost se dodatno ogleda i u tome

što, u skladu sa složenim ureñenjem, u BiH djeluju: Ministarstvo prosvjete i

kulture Republike Srpske, ministarstva obrazovanja 10 kantona i odjeljenje za

obrazovanje u Vladi Brčko Distrikta. Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke i

kulture, kao i Ministarstvo civilnih poslova, imaju samo koordinirajuću i

savjetodavnu ulogu. BiH trenutno pripada grupi zemalja u tranziciji.

12. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine (Statistički bilten br. 234/1993), BiH

je imala 4.377.033 stanovnika. Od toga je bilo 44% Muslimana, 31% Srba i 17%

Hrvata, dok se 6% ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 2% kao ostali. Prema

popisu, u Bosni i Hercegovini je živio i odreñeni broj pripadnika nacionalnih

manjina: Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mañari, Makedonci, Nijemci,

Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci, Ukrajinci,…

Podaci su se otad znatno promijenili, jer je u ratu poginulo izmeñu 100.000 do

250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovništva zemlje promijenila je mjesto

boravka. Nakon 1991. godine nije urañen popis stanovništa, stoga se ne može

govoriti o tačnom broju stanovnika danas u BiH. Prema domaćim procjenama u

Federaciji Bosne i Hercegovine živi 2.517.972 ljudi, a u Republici Srpskoj

1.490.993. Dejtonskim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, definirano je

da u BiH žive tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi.

13. Službeni jezici Bosne i Hercegovine su bosanski, hrvatski i srpski jezik, te

dva pisma: latinica i ćirilica. Prema vjerskoj pripadnosti stanovnici Bosne i

Hercegovine se dijele na: muslimane, pravoslavce, katolike, te na pripadnike

ostalih vjeroispovjesti. Ipak, bez zvaničnog popisa ne može se pouzdano reći

koliko Bosna i Hercegovina ima stanovnika.

14. Bosna i Hercegovina je potpisala niz meñunarodnih i evropskih dokumenata koji

je pravno i/ili politički obavezuju na poštivanje odreñenih standarda u području

obrazovanja. Njihova provedba ovisi o političkoj volji obrazovnih vlasti na

državnoj, entitetskoj i kantonalnoj, odnosno razini regije i Distrikta, ali i svih

drugih aktera obrazovanja (pogledati više u: Spajić-Vrkaš i Džidić, 2011).

15. Godine 1992. Bosna i Hercegovina je potpisala Meñunarodni pakt o ekonomskim,

društvenim i kulturnim pravima (ICESCR) koji odreñuje da obrazovni sistem

mora biti raspoloživ, dostupan, prihvatljiv i prilagodljiv svakom učeniku.

Osiguranje i promicanje nediskriminativnih obrazovnih praksi traži se i

Meñunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije

(ICERD), kojoj je BiH pristupila 1993.godine. Iste godine ratificirala je

Konvenciju o pravima djeteta (CRC), koja ureñuje prava svakog djeteta na

obrazovanje i u obrazovanju.

16. Pridruživanjem Vijeću Evrope 2002. godine BiH se obavezala poštivati visoke

evropske standarde zaštite i promicanja ljudskih prava, uključujući pravo na

obrazovanje. Prema Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih

sloboda, koja se u BiH prema Ustavu direktno provodi, obrazovne vlasti su dužne

zaštititi i osigurati, ne samo pravo na pristup svim javnim obrazovnim

ustanovama, nego i pravo na učinkovito obrazovanje, te pravo na službeno

priznanje obrazovanja koje je učenik stekao.

17. U skladu sa dogovorima i pristupom najvažnijim instrumentima zaštite ljudskih

prava, počinje se uvoditi demokracija i ljudska prava kao vannastavne aktivnosti

ili u sklopu nastave ostalih predmeta u osnovne i srednje škole u BiH od 1996.

godine. Svrha uvoñenja ovih sadržaja i predmeta bila je pomoći mladima da

ovladaju temeljnim znanjima i vještinama, te da razviju dispozicije koje su im kao

grañanima mlade demokracije neophodne. Posebnu ulogu u tom procesu je imao

CIVITAS BiH. Civitas u Bosni i Hercegovini je nevladina organizacija osnovana

1996.godine, čije utemeljenje su inicirali Centar za grañansko obrazovanje,

Vijeće Europe i Agencija za informiranje SAD-a s namjerom promoviranja

demokracije i ljudskih prava. Obrazovna mreža Civitasa u BiH formirana je

kako bi promovirala demokraciju, ljudska prava i efikasno grañanstvo. Dio

nastavnog plana koji je razvio Civitas u BiH jedini je njegov zajednički dio koji

se implementira u svim osnovnim i srednjim školama. Svi učenici koriste iste

materijale: Osnove demokracije, Demokracija i ljudska prava i Projekt grañanin,

na tri službena jezika. O grañanskom obrazovanju Civitas je organizirao

okrugle stolove gdje su uključeni ministri obrazovanja i nauke kao i ministri

kulture, pedagoški zavodi, škole, predškolske ustanove, itd. Civitas radi sistemski

i u saradnji s resornim ministarstvima i školama kako bi kroz različite radionice i

projekte afirmirali grañansko obrazovanje. Rezultati su vidljivi, i u posljednjih

desetak godina grañansko obrazovanje je postalo dio nastavnog sistema u većini

osnovnih i srednjih škola.

18. Bosna i Hercegovina je pristupanjem Vijeću Europe preuzela obavezu

uvoñenja obrazovanje za demokratsko grañanstvo u nastavni proces, a Civitas

je davao smjernice za djelovanje kroz sljedeće projekte: 1. Program grañanskog

obrazovanja za završni razred osnovne škole kroz predmet „Osnovi demokracije“.

Program predstavlja zaokruživanje procesa sticanja znanja, vještina i stavova, koji

su kroz istoimeni program razvijeni na predškolskom i na nivou razredne

nastave od I do IV razreda. Sadržaji povezani sa četiri koncepta: autoritet,

odgovornost, pravda i privatnost obogaćeni su dodavanjem novog koncepta o

ulozi grañana u demokratskome društvu, dok su metode usmjerene ka

iskustvenom učenju i prilagoñeni su uzrastu učenika. 2. „Škole i zajednice po

mjeri djeteta“. Projekt ima zadatak da poveže škole i zajednice kako bi se osnažilo

socijalno jedinstvo, spriječili socijalni rizici meñu djecom, naročito meñu

isključenim grupama, te da se osnaži socijalna kohezija i poštivanje

različitosti kultura primarno meñu mlañim generacijama, ali i u cijeloj zajednici.

3. Profesionalno usavršavanje nastavnika. Civitas je tokom obuka u BiH uz

pomoć 300 domaćih trenera do sada obučio 30 000 nastavnika za korištenje

novih interaktivnih metoda za rad na osnovnim konceptima demokratskog

društva. S obzirom da nijedan od postojećih programa obuke za nastavnike nije

pružio neophodni interdisciplinarni pristup, Civitas je, u suradnji sa obrazovnim

institucijama i Vijećem Europe, razvio program certifikacije srednjoškolskih

nastavnika iz predmeta „Demokracija i ljudska prava.“ Program certifikacije

je bio prilika da se povećaju kompetencije nastavnika i odgovori na očiglednu

potrebu da se definira profesionalni profil nastavnika na ovom polju. Program je

usklañen s Bolonjskim standardima za profesionalni razvoj. 4. Nastavni predmet:

„Demokracija i ljudska prava“. Program je namijenjen učenicima srednjih

škola i ima za cilj kreiranje kompetentnih, informiranih i posvećenih

grañana BiH, kao i njegovanje kulture ljudskih prava. Učenici se upoznaju

sa idejama i konceptima na kojima se zasniva demokratsko društvo, i

istovremeno im se daje prilika da u samim učionicama vježbaju njihovu

praktičnu primjenu, čime se osposobljavaju za svoju ulogu grañana sa gore

navedenim osobinama.

19. U BiH je obučeno 14 000 nastavnika, štampano i donirano 500 000 knjiga

za nastavnike i učenike, a 760 000 učenika bilo je uključeno u neki dio

programa grañanskog obrazovanja Civitas.

20. Nastavni planovi i programi predmeta Obrazovanje za demokraciju i

grañanske slobode za osnovne škole i Obrazovanje za demokraciju i ljudska

prava za srednje škole unijeli su dosta novina u metodiku izvoñenja nastave.

21. Od 1999.godine kantoni koji provode NPP na bosanskom jeziku uveli su predmet

Grañansko obrazovanje u VIII razred osnovne škole. Deklaracijom Konferencije

ministara obrazovanja iz maja 2000.godine, izražen je stav da je predmet

Demokratija i ljudska prava potrebno uvesti u sve škole u BiH. U septembru

2001.godine, uveden je predmet “Demokracija i ljudska prava“ u sve

srednje škole u BiH, a u julu 2003.godine usvojena je Zajednička jezgra

nastavnih planova i programa, u koju je uključeno i grañansko obrazovanje.

Zahvaljujući Vijeću Evrope, CIVITAS-u i drugim organizacijama Demokratija i

ljudska prava je uveden kao nastavni predmet sa 64 sata u škole u Republici

Srpskoj, Brčko Distriktu i kantonima koji realiziraju nastavu na bosanskom jeziku

u školskoj 2001/2002.godini. U kantonima koji realiziraju NPP na hrvatskom

jeziku ti sadržaji se izvode kao posebna cjelina u nastavnom predmetu Politika i

gospodarstvo, ali ukupan broj sati zavisi o vrsti škole.

22. Ključni poticaj provedbi nastavnog predmeta Demokracija i ljudska prava pojavio

se 2003.godine kada su usvojeni Okvirni zakon o osnovnom i srednjem

obrazovanju u BiH i Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za osnovnu

školu. Za osnovnu školu Zajednička jezgra odreñuje predmetni okvir, sadržaj i

načine učenja za aktivno grañanstvo prema dva modela: interdisciplinarni

program grañanskog obrazovanja od I do V razreda osnovne škole (integracija po

pojedinim predmetima) i program Demokratija i ljudska prava za VIII i IX razred

osnovne škole, koji se ostvaruje kroz jedan sat sedmično, tj.33 sata godišnje. U

Zajedničkoj jezgri za srednju školu, takoñer je odreñen predmetni okvir, sadržaj i

način učenja, uz preporuku da se predmet izvodi u III razredu srednje škole, kao

blok-čas dva puta sedmično, kako bi izvoñenje odgovorilo na potrebe interaktivne

nastave.

23. Provedba Zajedničke jezgre ne teče jednako u svim dijelovima BiH. Analiza

nastavnih planova i programa po administrativno-teritorijalnim jedinicama

pokazala je sljedeće (vidi: Spajić-Vrkaš i Džidić, 2011):

U Brčko distriktu se dosljedno provodi Zajednička jezgra, a predmet se izučava s dva

sata sedmično u III razredu srednjih škola, bez promjene nastavnog programa i uz

poštovanje Memoranduma1 o certificiranju nastavnika srednjih škola.

1 Nakon završetka rada na nastavnim planovima i programima za Demokratija i ljudska prava, CIVITASpočinje raditi na odreñenju kompetencija nastavnika Demokratija i ljudska prava i izradi programa zanjihovo stručno usavršavanje. Prvi takvi seminari počinju se organizirati 2001.godine. na temelju tihiskustava, CIVITAS izrañuje sveobuhvatan program za teorijsko-metodičko usavršavanje nastavnika koji

U većini kantona u kojima se provodi NPP na bosanskom jeziku Zajednička jezgra se

dosljedno provodi. Izuzetak čini Tuzlanski kanton u kojem se Demokratija i

ljudska prava provodi u II razredu gimnazije i Zeničko-dobojski kanton u kojem

se odstupilo od sadržaja odreñenih Zajedničkom jezgrom, tako što su reducirani

za 16 sati, koji su dodijeljeni programu humanitarnog prava.

U Republici Srpskoj nastavni predmet Demokratija i ljudska prava je uključen s po

dva sata sedmično u III razred srednjih tehničkih i zanatskih škola, a u

gimnazijama se izučava u IV razredu.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu i u Srednjebosanskom kantonu postoje dva

odvojena službena NPP-a (na bosanskom i hrvatskom jeziku), što znači da pristup

ovom predmetu nije jedinstven.

U kantonima koji rade po NPP-u na hrvatskom jeziku, sadržaji se provode u završnim

razredima srednjih škola u okviru nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo, u

gimnazijama s 16 sati godišnje, a u srednjim tehničkim i stručnim školama sa po

32 sata godišnje.

29.30. Do sada je u BiH urañeno jedno istraživanje o učincima, stanju i poteškoćama u

provoñenju nastave Demokracija i ljudska prava u srednjim školama (Spajić-

Vrkaš i Džidić, 2011). Uzorak je bio reprezentativan, uzet iz cijele Bosne i

Hercegovine, a obuhvaćeno je 50 srednjih škola (od ukupno 301). Rezultati ovog

istraživanja potvrñuju da je grañansko obrazovanje snažan instrument razvoja

aktivnog i odgovornog grañanstva, bez čega nije moguće osigurati stabilnost i

razvoj savremene demokracije. To posebno važi za tranzicijska društva u kojima

su institucionalne političke promjene prethodile promjenama demokratskih

kulturnih normi, a ne obrnuto, što je karakteristično za „stare“ demokracije. No,

samo uvoñenje grañanskog obrazovanja u školu samo je potencijal za promjenu.

U kojoj će se mjeri taj potencijal i ostvariti na dobrobit grañana i tranzicijskog

društva u cjelini, zavisi o složenoj mreži faktora koji pripadaju školskom i

objedinjuje 12 modula. Pod nazivom program certifikacije za nastavnike Demokratija i ljudska prava taj seprogram počinje ostvarivati 2004.godine u saradnji sa Vijećem Evrope u skladu sa Memorandumom osaradnji izmeñu Vijeća Evrope i CIVITAS-a.

izvanškolskom kontekstu. Rezultati istraživanja potvrñuju da se u BiH mnogo

postiglo uvoñenjem Demokracije i ljudskih prava u škole, ali i da u

institucionalizaciji i provedbi tog predmeta ima još slabosti koje treba otkloniti

kako bi učinci nastave bili što bliži potrebama grañana demokratskog društva u

tranziciji. To se u prvom redu odnosi na neujednačenu provedbu programa

predmeta; nastava ovog predmeta još nije dovoljno povezana s participacijom

učenika u odlučivanju na nivou razreda i škole, te volontiranje; vidljiv je

nedostatak tema za koje su mladi direktno zainteresirani kao i onih o kojima

različite društvene grupe imaju različita mišljenja. Konačno, vrijednosti i načela

koja promiče Demokracija i ljudska prava još nisu postali polazište izgradnje

škole kao demokratske zajednice učenja i podučavanja.

31. 32.33.1. Metodologija istraživanja 35.36.37. Podaci su prikupljeni pomoću upitnika koji je razvijen na temelju upitnika

dizajniranog od strane prof. Spajić-Vrkaš sa Sveučilišta u Zagrebu za CIVITAS

BiH. Istraživani su znanje, mišljenje i stavovi učenika srednjih škola u Bosni i

Hercegovini tokom školske 2007/2008 godine. Ova početna verzija bila je

značajno izmijenjena od strane članova Uprave CIVITAS na trodnevnom radnom

sastanku održanom u Promorsko, Bugarska. Finalnu verziju je uredila gña. Arlene

Benitez iz Centra za grañansko obrazovanje Calabasas.

38.

39. Upitnik pripremljen za pilot-studiju se sastoji od 48 pitanja podijeljenih u 4 dijela:

- Dio I - 25 pitanja u vezi znanja (o pravima i slobodama, grañanstvu,

demokraciji, kulturnim raznolikostima, meñunarodnim i europskim institucijama,

i sl.)

- Dio II - 8 pitanja u vezi sa stavovima prema školskom predmetu (sadržaj,

metodologija, udžbenika, klima, ishodi)

40. - Dio III - 10 pitanja u vezi s angažmanom i stavovima prema drugima u regiji,

kao i prema tranziciji i članstva u EU

41. - Dio IV - 5 pitanja o demografiji (spol, vrsta škole, opći uspjeh, obrazovanje

roditelja)

Primjena upitnika, uključujući i upute administratora, trajala je jedan školski sat

(45 minuta).

42.43.44. Uzorak45.46. Uzorak istraživanja je reprezentativan za populaciju učenika koji u

srednjim školama u BiH pohañaju Demokraciju i ljudska prava.

47.48.

49. Tabela 1. Spolna struktura uzorka50.

51. Spolispitanika

52.f

53.%

54. Muški

55.1

56.4

57. Ženski

58.1

59.5

60. Ukupno

61.2

62.1

63.64. Istraživanjem je obuhvaćeno 213 učenika srednjih škola u Bosni i Hercegovini.

Od tog broja 101 učenik ili 47,7% je muškog spola, a 112 ili 52,6% ženskog

spola.

65.66. Tabela 2. Struktura uzorka s obzirom na vrstu škole

67.68. Struktura uzorka s obzirom na vrstu

škole69

70

f %71. Gimnazija 7

2.1

73.6

74. Tehničke i stručne škole (4-godišnje) 75.8

76.3

77. Ukupno 78.2

79.1

80.81.82.83. Meñu ispitanim učenicima 128 tj. 60,1% pohaña škole općeobrazovnog profila

(gimnaziju), a njih 85 tj. 39,9% četverogodišnju srednju stručnu ili tehničku

školu.

84. 85.

86. Tabela 3. Struktura uzorka s obzirom na obrazovni nivo majke i oca87.

88. Struktura uzorka s obzirom na obrazovni nivo roditelja

89. Otac90. Majk

a92.f

93.%

94.f

95.%

96.1

97. Nije završena osnovna škola

98.3

99.1.4

100.5

101.2.

102.2

103. Završena osnovna škola

104.1

105.4.7

106.3

107.1

108.3

109. Završena srednja škola

110.1

111.60.

112.1

113.5

1 115. Završena viša škola ili fakultet 11

117.

11

11

45 24. 4 1

120.5

121. Postdiplomske studije (specijalizacije, magisterij, doktorat)

122.1

123.7.5

124.1

125.5.

126.6

127.Bez odgovora

128.3

129.1.4

130.0

131.0

132. Ukupno

133.2

134.100

135.2

136.1

137.138.139. U Tabeli 3 prikazana je struktura ispitanog uzorka s obzirom na obrazovni

nivo roditelja. Uočavamo da je najviše roditelja učenika iz uzorka završilo srednju

školu (60,6% očeva i 57,7% majki), a nakon toga slijedi završena viša škola ili

fakultet (24,4 % očeva i 19,7% majki). Obrazovni nivo majki je nešto niži u

odnosu na obrazovni nivo očeva. Zanimljivo je da što je viši nivo obrazovanja,

veći je broj očeva koji su ga završili i obrnuto, što je niži nivo obrazovanja (nivo

ispod srednje škole) veći je broj majki. Tako npr. oko 10% više majki u odnosu na

očeve ima završenu samo osnovnu školu. Ovo se može tumačiti kroz svijest i

mišljenje ljudi da je ženi mjesto u kući, da se što prije uda i da bude majka i

domaćica, dok je otac taj koji treba obezbijediti materijalna i finansijska sredstva

za život, u čemu mu može pomoći viši nivo obrazovanja.

140.141.2. REZULTATI143.

2.1. Znanja o grañanstvu, ljudskim pravima i demokraciji oooooo.

146.147. Dio upitnika kojim se propitivalo znanje o grañanstvu, ljudskim

pravima i demokraciji sadrži 25 pitanja. Od toga, 21 pitanje je bilo višestukog

izbora, te je bodovano sa po jednim bodom, dok su četiri pitanja uporeñivanja

bodovana sa po tri ili četiri boda. Prema tome, maksimalan mogući skor na ovom

dijelu upitnika je 36 bodova. Prosječan skor (Mean) koji su postigli učenici

srednjih škola u BiH je 18,89 bodova uz standardnu devijaciju (Std. Deviation)

6,30 bodova. Takav rezultat možemo uzeti kao zadovoljavajući, jer predstavlja

52,47% od maksimalnog skora koji iznosi 36 bodova, ali istovremeno je

nedovoljno jasno da li su ta znanja samo rezultat pohañanja predmeta

Demokracija i ljudska prava.

148. U nastavku teksta dajemo frekvencije i postotke tačnih i netačnih

odgovora, koje su učenici dali za svako pojedino pitanje. Tačni odgovori bit će

istaknuti (boldirani) u svakoj tabeli.

149. Tabela 4. Razumijevanje uloge grañana u demokratskoj državi150.

151. Šta je od sljedećeg tačno samo za grañane demokratske države?

152.f

153.%

154. Tačan odgovor: 155. - grañani nadziru vlast

156.7

157.3

158. Pogrešni odgovori: 159. - grañani vode brigu o vlasti 160. - grañani vode brigu o svojim

interesima161. - grañani poštuju vlast

162.1

163.6

164. Ukupno 165.2

166.1

167.168.169. Na prvo pitanje, o razumijevanju uloge grañanau demokratskoj državi,

dobijeno je samo 36,6% tačnih odgovora. Skoro dvije trećine učenika dalo je

pogrešne odgovore kao što su: grañani vode brigu o vlasti, grañani vode brigu o

svojim interesima, grañani poštuju vlast. Ovakav odnos tačnih i pogrešnih

odgovora pokazuje da većina učenika nije usvojila znanje o ulozi grañana u

demokratskoj državi i istovremeno iznenañuje budući da se radi o osnovnom

razumijevanju konteksta društva u kojem se proklamiraju demokratski politički

ciljevi. To može biti posljedica jaza izmeñu proklamiranih ciljeva i iskustava

(prakse).

170. Tabela 5. Grañanske vrline171.

172. Kada za nekoga kažemo da posjeduje grañanske vrline, pod tim prvenstveno mislimo:

173.f

174.%

175. Tačan odgovor: 176. - da se brine za interese zajednice

177.1

178.6

179. Pogrešni odgovori:180. - da je član nevladine organizacije, a

ne političke stranke181. - da se ponaša civilizirano182. - da ima grañanska prava

183.8

184.3

185. Ukupno 186.2

187.1

188.189.190. Na pitanje koje se odnosi na znanje o grañanskim vrlinama najveći broj

učenika (60,1%) učenika je tačno odgovorilo tj. znaju da je grañanska vrlina briga

za interese zajednice. Oko 40% učenika ne zna da koncept grañanske vrline

podrazumijeva brigu o interesima zajednice. Ovi učenici su zaokruživali neki od

netačnih odgovora: da je član nevladine organizacije, a ne političke stranke, da se

ponaša civilizirano i da ima grañanska prava. Ohrabrujuće je da 128 (od 213)

ispitanih učenika posjeduje znanje o tome da su interesi zajednice iznad ličnih

interesa pojedinca. Naravno, trebalo bi provjeriti u narednim istraživanjima vezu

izmeñu znanja o tome i stavova i ponašanja u tom domenu.

191. 192. Tabela 6. Odreñenje izraza „demokratska vlast je ograničena“

193.194. Izraz „demokratska vlast je

ograničena“ znači da je vlast:195.f

196.%

197. Tačan odgovor:198. - ograničena u svojoj moći

199.1

200.6

201. Pogrešni odgovori:202. - ograničena u broju izabranih

predstavnika203. - ograničena u trošenju204. - ograničena na teritoriju na kojoj

vlada

205.6

206.3

207. Ukupno 208.2

209.1

210.211.212. Oko 70% učenika je tačno odgovorilo da je vlast ograničena u svojoj

moći. Njih 30,5% zaokružilo je jedan od ponuñenih netačnih odgovora:

ograničena u broju izabranih predstavnika, ograničena u trošenju i ograničena na

teritoriju na kojoj vlada. S obzirom na političke prilike u BiH, dobro je da učenici

imaju saznanje o ograničenoj moći demokratske vlasti.

213.214.

215. Tabela 7. Odreñenje izraza „podjela vlasti/moći“216.

217. Izraz „podjela vlasti/moći“znači:

218.f

219.%

220. Tačan odgovor:221. - podjela vlasti na

zakonodavnu, izvršnu i sudsku

222.2

224.

1 225.7

226. Pogrešni odgovori:227. - podjela vlasti izmeñu više

stranaka u parlamentu228. - podjela vlasti izmeñu

civilne, javne i vojne229. - podjela vlasti izmeñu

državnog, civilnog i privatnog sektora

230.5

231.2

232. Ukupno 233.2

234.1

235.236.237. Čak 72,8% učenika je tačno odgovorilo da podjela vlasti podrazumijeva

podjelu na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, dok je 27,2% učenika netačno

odgovorilo na ovo pitanje tj. zaokružili su neki od sljedećih ponuñenih odgovora:

podjela vlasti izmeñu više stranaka u parlamentu, podjela vlasti izmeñu civilne,

javne i vojne i podjela vlasti izmeñu državnog, civilnog i privatnog sektora. Ne

umanjujući značaj nastavnog predmeta, moguće je da su učenici saznanje o

podjeli vlasti stekli i posredstvom različitih izvora (političkih emisija, dnevnih

novina, informativnih emisija...) koji svakodnevno izvještaju o djelatnostima

parlamenata, vlade i sudova na raznim nivoima (državnom, entitetskim i

kantonalnim).

238.239.240.241.242.243.244.245.246.247.248.249.

250. Tabela 8. Funkcije grana vlasti

251.252. Iza svake grane vlasti, odaberi i dopiši broj pod

kojim je opisana njena funkcija:253. parlamen

t254. vlad

a255. prav

osuñe256.

f257.

%258.

f259.

%260.

f261.

%262.

150263.70.4

264.90

265.42.3

266.128

267.60.1

268. Tačan odgovor:

269. - donošenje zakona


271. - sprovoñenjezakona


273. - primjena zakona u pojedinačnim slučajevima

274.63

275.29.6

276.123

277.57.7

278.85

279.39.9

280. Pogrešniodgovori:

281. - sprovoñenje zakona

282. - distribucija zakona


284. - razvrstavanje zakona285.

286. Pogrešni odgovori:




290. - razvrstavanje zakona


292. - sprovoñenje zakona



295. - razvrstavanje zakona

296.213

297.100.0

298.213

299.100.

0

300.213

301.100.0

302.303.304. 305. Prikazani rezultati u Tabeli 8. pokazuju da učenici od svih grana vlasti

najbolje znaju funkciju parlamenta (70,4% tačnih odgovora). Nešto slabije učenici

znaju funkciju pravosuña (60,1% tačnih odgovora). Najslabije znaju da je funkcija

vlade sprovoñenje zakona (42,2% tačnih odgovora). Više od pola učenika

funkciju vlade obilježava kroz distribuciju zakona, donošenje zakona, primjenu

zakona i razvrstavanje zakona.

306.307. Tabela 9. Nužnost postojanja više od jedne političke stranke u

demokraciji308.

309. Zašto je u demokraciji nužno imati više od jedne političke stranke?

310.f

311.%

312. Tačan odgovor:313. - da se zastupaju različiti

interesi

314.1

315.58.

316. Pogrešni odgovori:317. - da se održi ravnoteža vlasti318. - da se osigura jednakost

grañana319. - da se suzbije korupcija vlasti

320.8

321.41.

322. Ukupno 323.2

324.100

325.326.327. Skoro dvije trećine učenika (58,7% učenika) zna da se nužnost postojanja

više od jedne političke stranke u demokratiji ogleda u mogućnosti zastupanja

različitih interesa. Preostalih 41,3% učenika smatra da se nužnost postojanja više

od jedne političke stranke u demokratiji ogleda u održavanju ravnoteže vlasti,

osiguranje jednakosti grañana i suzbijanju korupcije što nije tačno.

328.329. Tabela 10. Najvažnije karakteristike demokratskih izbora

330.331. Osim što su opći i regularni, koje

dvije karakteristike demokratskih izbora su najvažnije?

332.f

333.%

334. Tačan odgovor: 3 3

335. - jednako pravo glasa i tajnost glasanja

1 6

338. Pogrešni odgovori:339. - jednako pravo glasa i prisustvo

nezavisnih medija340. - jednako pravo glasa i kontrola

nevladinih organizacija341. - tajno glasanje i poštene političke

kampanje

342.6

343.3

344. Ukupno 345.2

346.1

347.348. Većina učenika (69,5% učenika) prepoznaje jednako pravo glasa i tajnost

glasanja kao najvažnije karakteristike demokratskih izbora. Preostalih 30,5%

učenika zaokružilo je neki od sljedećih netačnih odgovora: jednako pravo glasa i

prisustvo nezavisnih medija, jednako pravo glasa i kontrola nevladinih

organizacija, tajno glasanje i poštene političke kampanje. Sve su to važne

karakteristike demokratskih izbora. Ipak, u pitanju je naglašeno da učenici

identificiraju ”najvažnije”. U metodološkoj literaturi ovakva varijanta pitanja u

testu znanja se imenuje kao ”pitanje višestukog izbora sa zgusnutim odgovorima”.

I pored te male ”metodološke zamke” učenici su u visokom procentu tačno

odgovorili.

349.350. Tabela 11. Politička aktivnost grañana

351. 352. Šta se od sljedećg prvenstveno

odnosi na političku aktivnost grañana?

353.f

354.%

355. Tačan odgovor:356. - obraćanje poslaniku radi

izmjene zakona o mladima

357.6

358.3

359. Pogrešni odgovori:360. - učestvovanje u procesu izrade

nacionalnog programa za mlade361. - doniranje novca organizaciji

mladih362. - organizovanje pomoći

mladima koji žive s rizikom

363.1

364.6

365. Ukupno 366.2

367.1

368.369. Podaci u Tabeli 11. pokazuju da učenici nedovoljno znaju šta je u osnovi

političke aktivnosti grañana. Nešto više od jedne trećine učenika (32,4%) je dalo

tačan odgovor da se politička aktivnost prvenstveno ostvaruje obraćanjem

poslaniku. Moguće je da su na odgovore učenika uticala pojedinačna iskustva.

370.

371. Tabela 12. Najvažnija uloga civilnog društva372.

373. Šta je najvažnija uloga civilnog društva?

374.f

375.%

376. Tačan odgovor:377. - zaštita zajedničkih interesa

378.1

379.5

380. Pogrešni odgovori:381. - osnivanje nevladinih

organizacija u lokalnoj zajednici382. - organiziranje protesta protiv

vlasti383. - učestvovanje u radu vlade

384.1

385.4

386. Ukupno 387.2

388.1

389.390.

391. Kao najvažniju ulogu civilnog društva polovina učenika prepoznaje u

zaštiti zajedničkih interesa. Preostala polovina ispitanih učenika (48,8%) je

netačno odgovorilo na ovo pitanje kroz zaokruživanje jednog od ponuñenih

odgovora: osnivanje nevladinih organizacija u lokalnoj zajednici, organizovanje

protesta protiv vlasti, učestvovanje u radu vlade. Neki od pomenutih odgovora,

možda se i mogu shvatiti kao funkcija, uloga civilnog društva (npr. osnivanje

nevladinih organizacija), ali sigurno nije riječ o „primarnoj ulozi“ kako je to

naglašeno u pitanju.

392.393. Tabela 13. Ključno načelo za rad nevladinih organizacija

394.395. Koje je načelo ključno za rad

nevladinih organizacija?396.f

397.%

398. Tačan odgovor:399. - nepristranost

400.7

401.3

402. Pogrešni odgovori:403. - kritički stav prema vlasti404. - dobrovoljnost članstva405. - isto mišljenje o problemima

zajednice

406.1

407.6

408. Ukupno 409.2

410.1

411.412.413. Samo 35,2% učenika prepoznaje načelo nepristranosti kao ključno načelo

u radu nevladinih organizacija. Više od dvije trećine učenika tj. 64,8% navodi kao

ključna načela kritički stav prema vlasti, dobrovoljnost članstva i isto mišljenje o

problemima zajednice, što su netačni odgovori. Takoñer, i ovdje je trebalo obratiti

pažnju na termin “ključno” u pitanju, jer neki od ponuñenih netačnih odgovora

zaista opisuju načela rada NVO-a, ali nemaju prioritet u odnosu na načelo

nepristranosti.

414.415. Tabela 14. Značenje vladavine zakona

416.417. Vladavina zakona znači: 4

18.f

419.%

420. Tačan odgovor:421. - da su svi jednaki pred

zakonom

422.1

423.7

424. Pogrešni odgovori:425. - da zakone stvaraju grañani

kao nosioci vlasti426. - da parlament mora nadzirati

primjenu zakona 427. - da grañani moraju poštivati

zakone

428.6

429.3

430. Ukupno 431.2

432.1

433.434. Koncept vladavine zakona više od dvije trećine učenika su tačno

identificirali kao jednakost svih pred zakonom. Preostalih 30% učenika navodilo

je neki od sljedećih (netačnih) odgovora: da zakone stvaraju grañani kao nosioci

vlasti, da parlament mora nadzirati primjenu zakona i da grañani moraju poštivati

zakone.

435.436. Tabela 15. Povezivanje društvenih ureñenja sa osnovnim karakteristikama437.438.

439. Za svaki opis s lijeve strane odaberi i napiši odgovarajući broj sa liste s desne strane:

440. Naglasakna slobodipojedinca

441. Vladar iznadzakona

442. Vlast

koncentrirana u jednom

443. Naglasakna učestvovanju

grañana

voñi ilistranci

444.f

445.%

446.f

447.%

448.f

449.%

450.f

451.%

452.151

453.70.9

454.134

455.62.9

456.116

457.54.5

458.146

459.68.5


461. - liberalizam


463. - tiranija/diktatura


465. - totalitarizam


467. - demokracija

468.62

469.29.1

470.79

471.37.1

472.97

473.45.5

474.67

475.31.5


477. - anarhija

478. - demokracija



481. - federalizam


483. - anarhija

484. - demokracija

485. - liberalizam


487. - federalizam


489. - anarhija

490. - demokracija


492. - liberalizam

493. - federalizam


495. - anarhija


497. - liberalizam


499. - federalizam

500.213

501.100.0

502.213

503.100.

0

504.213

505.100.0

506.213

507.100.0

508.509. 510. Sva četiri društvena ureñenja učenici su definirali tačno u više od 50%

slučajeva. Rang tačnih odgovora pokazuje da ispitanici znaju o spomenutim

društvenim ureñenjima sljedećim redom: liberalizam (70,9% tačnih odgovora),

demokratiju (68,5% tačnih odgovora), tiraniju/diktaruru (62,9% tačnih odgovora)

i totalitarizam (54,5% tačnih odgovora).

511.512. Tabela 16. Ograničenje slobode medija

513.514. U kom slučaju demokratska vlast

može ograničiti slobodu medija?515.f

516.%

517. Tačan odgovor: 51

52

518. - ako mediji šire informacije koje mogu ugroziti sigurnost grañana

1 5

521. Pogrešni odgovori:522. - ako mediji iznose neistine o

djelovanju vlasti523. - ako mediji veličaju opoziciju koja

planira da sruši predsjednika524. - ako otvoreno pozivaju mlade da se

suprotstave odlukama vlasti

525.9

526.4

527. Ukupno 528.2

529.1

530.

531. Više od polovine učenika zna da demokratska vlast može ograničiti

slobodu medija ukoliko oni šire informacije koje mogu ugroziti sigurnost grañana.

Oko 43% učenika zaokružuje jedan od sljedeća tri ponuñena netačna odgovora:

ako mediji iznose neistine o djelovanju vlasti, ako mediji veličaju opoziciju koja

planira da sruši predsjednika, ako otvoreno pozivaju mlade da se suprotstave

odlukama vlasti. Ovaj visok procenat netačnih odgovora ukazuje da su učenici još

uvijek orijentirani na važnost vlasti i da još uvijek ne razumijevaju osnovne

postulate demokracije.

532.533. Tabela 17. Zaštita političkih interesa grañana

534.535. Na koji način demokratska vlast

najbolje štiti političke interese svojih grañana?

536.f

537.%

538. Tačan odgovor:539. - ne miješa se u izbore

540.5

541.2

542. Pogrešni odgovori:543. - osigurava novac za poštene

izbore544. - kontrolira izborni proces545. - podstiče grañane da izañu na

izbore

546.1

547.7

548. Ukupno 549.2

550.1

551.552. Samo 26,7% učenika je tačno odgovorilo na pitanje o načinu na

koji demokratska vlast štiti političke interese grañana tako što se ne miješa u

izbore. Čak 73% učenika ne zna tačan odgovor na postavljeno pitanje i daje jedan

od netačnih odgovora: osigurava novac za poštene izbore, kontrolira izborni

proces i podstiče grañane da izañu na izbore što može biti posljedica dosadašnjeg

iskustva učenika koji još uvijek žive u tranzicijskom društvu.

553. Tabela 18. Političko ureñenje opisane zemlje554.

555. Kakvo političko ureñenje ima opisana zemlja?

556.f

557.%

558. Tačan odgovor:559. - autokracija

560.9

561.4

562. Pogrešni odgovori:563. - monarhija564. - demokracija565. - oligarhija

566.1

567.5

568. Ukupno 569.2

570.1

571.572.

573. Opisani primjer političkog ureñenja 44,6% učenika prepoznaje kao

autokraciju. Ipak, većina odgovora (55,4%) rasporeñena je na tri ponuñene

(netačne) opcije: monarhija, demokracija, oligarhija.

574.

575.576. Tabela 19. Prvenstveni zadatak ombudsmana

577.578. Šta je prvenstveni zadatak

ombudsmana?579.f

580.%

581. Tačan odgovor:582. - da štiti grañane od samovolje

vlasti

583.1

584.6

585. Pogrešni odgovori:586. - da štiti osobe na vlasti od

protesta grañana587. - da štiti zaposlene od privatnih

poslodavaca588. - da kontroliše rad parlamenta

589.7

590.3

591. Ukupno 592.2

593.1

594.595.596. Pohvalno je da više od dvije trećine učenika (64,8%) tačno zna

prvenstveni zadatak ombudsmana koji se ogleda u zaštiti grañana od samovolje

vlasti. Preostalih 35,2% ispitanika zaokružilo je kao nešto od sljedećih ponuñenih

odgovora: zaštitu osobe na vlasti od protesta grañana, zaštitu zaposlenih od

privatnih poslodavaca ili kontrolu rada parlamenta. Zaista bi bilo zanimljivo

istražiti da li bi se učenici obratili ombudsmanu ukoliko bi smatrali potrebnim

zaštititi vlast od grañana.

597.598. Tabela 20. Osnivanje nevladine organizacije

599.600. Grupa diplomiranih studenata, koji žive u

zagañenom području, osnovala je organizaciju za zaštitu okoline koja je:

601.f

602.%

603. Tačan odgovor:604. - nevladina organizacija

60

60

1 6

607. Pogrešni odgovori:608. - sindikalna organizacija609. - profesionalno udruženje610. - grupa za samopomoć

611.7

612.3

613. Ukupno 614.2

615.1

616.617. Učenici su na opisanom primjeru trebali prepoznati nevladinu organizaciju

kao tačan odgovor. Dvije trećine učenika zna tačan odgovor, dok je jedna trećina

učenika navela neke od netačnih odgovora: sindikalna organizacija, profesionalno

udruženje i grupa za samopomoć.

618.

619. Tabela 21. Sloboda okupljanja kao pravo620.

621. U koju grupu prava spada sloboda okupljanja?

622.f

623.%

624. Tačan odgovor:625. - grañanska prava

626.1

627.6

628. Pogrešni odgovori:629. - socijalna prava630. - politička prava631. - kulturna prava

632.6

633.3

634. Ukupno 635.2

636.1

637.638.

639. Sloboda okupljanja prepoznata je kao grañansko pravo kod 68,1%

učenika. S druge strane, 31,9% učenika netačno je odgovorilo da je sloboda

okupljanja socijalno, političko ili kulturno pravo.

640.

641.

642.

643.

644. Tabela 22. Pravo na rad645.

646. Šta znači pravo na rad? 647.f

648.%

649. Tačan odgovor:650. - svako ima jednaku mogućnost

da dobije posao

651.1

652.5

653. Pogrešni odgovori:654. - vlast mora svima osigurati posao655. - nezaposleni trebaju imati

prvenstvo pri zapošljavanju656. - svako ima jednak pristup

informacijama o slobodnim radnim mjestima

657.9

658.4

659. Ukupno 660.2

661.1

662.663.664. Pravo na rad je adekvatno prepoznato kao pravo da svako ima jednaku

mogućnost da dobije posao kod nešto više od polovine učenika (53,5%). Njih

46,5% je netačno odgovorilo, odnosno zaokružilo je jedan od sljedeća tri netačna

odgovora: vlast mora svima osigurati posao, nezaposleni treba da imaju prvenstvo

pri zapošljavanju, svako ima jednak pristup informacijama o slobodnim radnim

mjestima. Visok procenat netačnih odgovora na pitanje o pravu na rad nas

podsjeća na potrebu boljeg razumijevanja prava kao jednake mogućnosti i onoga

što trebamo napraviti kako bismo ostvarili to pravo. Što znači da svaka osoba

treba imati jednaku mogućnost za zaposljenje, ali da će realizacija tog

prava/mogućnosti ovisiti o ličnom angažmanu/mogućnostima/kompetencijama.

665.666.

667. Tabela 23. Meñunarodni pravni instrument zaštite ljudskih prava668.

669. Šta je od navedenog meñunarodni pravni instrument zaštite ljudskih prava?

670.f

671.%

672. Tačan odgovor:673. - konvencija

674.1

675.5

676. Pogrešni odgovori:677. - dekret678. - deklaracija679. - rezolucija

680.1

681.4

682. Ukupno 683.2

684.1

685.686.687.Konvenciju kao meñunarodni pravni instrument zaštite ljudskih prava, kao tačan

odgovor zaokružila je polovina učenika. Druga polovina ispitanika navela je neke

druge tipove dokumenata: deklaraciju, dekret i rezoluciju. Primjećuje se da

učenici ne znaju razliku izmeñu obavezujućeg dokumenta, kao što je konvencija,

čiji su potpisnici dužni postupati u skladu s istim, i onog koji nije formalni

meñunarodni sporazum izmeñu država.

688.689. Tabela 24. Prihvatanje kulture dominantne grupe od strane manjine

690.691. Kad se od manjine očekuje da prihvati

kulturu dominantne grupe u nekom društvu, to nazivamo:

692

693

f %694. Tačan odgovor:695. - asimilacijom

696.8

697.3

698. Pogrešni odgovori:699. - diskriminacijom700. - akulturacijom701. - kohezijom

702.1

703.6

704. Ukupno 705.2

706.1

707.708.

709. Tek 38,5% ispitanika tačno prepoznaje prihvatanje kulture dominantne

grupe od strane manjine kao asimilaciju. Visok procenat ispitanika (61,5%)

navodi sljedeće netačne odgovore: diskriminaciju, akulturaciju i koheziju. Bilo bi

važno znati u kojem se omjeru javljaju procenti netačnih odgovora u odnosu na

ponuñene odgovore. Pretpostavljamo da bi diskriminacija mogla prevladavati

(čak i iznad tačnog odgovora) budući da je taj termin čest u svakodnevnom

školskom i društvenom životu. No, to i dalje ne amnestira učenike da znaju šta

znači pojam asimilacije i istu prepoznaju kao negativnu pojavu u demokratskom

društvu.

710.

711. Tabela 25. Europski sud za ljudska prava712.

713. Europski sud za ljudska prava je ustanova:

714.f

715.%

716. Tačan odgovor:717. - Savjeta Europe

718.6

719.2

720. Pogrešni odgovori:721. - Europske unije722. - Europskog udruženja sudija723. - Organizacije za Europsku sigurnost i

suradnju

724.1

725.7

726. Ukupno 727.2

728.1

729.730.731. Samo 28,6% učenika dalo je tačan odgovor da je Europski sud za ljudska

prava ustanova Savjeta Europe. Više od dvije trećine učenika (71,4%) navodi da

je spomenuta ustanova pod okriljem Europske unije, Europskog udruženja sudija

ili Organizacije za europsku sigurnost i saradnju. Ovaj rezultat istraživanja

pokazuje da učenici nisu stekli dovoljno znanja kroz nastavni predmet o

europskim ustanovama koje se bave ovim i drugim značajnim pitanjima na čemu

bi trebalo dodatno raditi. S obzirom da su aktivnosti Europskog suda za ljudska

prava bile u odreñenoj mjeri, periodu nakon ovog istraživanja, popraćene od

strane medija u BiH, može se pretpostaviti da bi odgovori na ovo pitanje danas

bili drugačiji.

732.733.

734. Tabela 26. Djelatnosti meñunarodnih organizacija735.

736. Poslije svake skraćenice meñunarodne organizacije napiši odgovarajući broj sa liste s desne strane:

737. OSCE738. UNE

SCO739. IMF 740. WTO

741.f

742.%

743.f

744.%

745.f

746.%

747.f

748.%

749.32

750.15.0

751.213

752.100.

0

753.95

754.44.6

755.71

756.33.3


758. - suradnja


760. - obrazovanje


762. - finansiranje


764. - trgovina

765. 766. 767. 768. 769. 770. 771. 772.

181 85.0 - - 118 55.4 142 66.7773. Pogrešni

odgovori:774. -

razoružanje775. -

obrazovanje776. -

trgovina777. -

zdravlje 778. -

finansiranje


780. - razoružanje

781. - trgovina

782. - zdravlje

783. - suradnja

784. - finansiranje


786. - razoružanje

787. - obrazovanje

788. - trgovina

789. - zdravlje

790. - suradnja


792. - razoružanje

793. - obrazovanje

794. - zdravlje

795. - suradnja

796. - finansiranje

797.213

798.100.0

799.213

800.100.

0

801.213

802.100.0

803.213

804.100.0

805.806. 807. 808. Dobiveni odgovori pokazuju da učenici različito poznaju skraćenice

meñunarodnih organizacija i njihove djelatnosti. Odličan podatak je to što svi

učenici iz uzorka (100% tačnih odgovora) znaju djelatnost organizacije

UNESCO, koja se bavi obrazovanjem. Od svih odgovora na pitanja iz I dijela

upitnika, na ovo pitanje su učenici dali najviše tačnih odgovora. Mogući razlog

tome može biti djelatnost UNESCO-a u području obrazovanja. Ipak, iznenañuje

procenat netačnih odgovora za djelatnost kojom se bavi OSCE. Tek 15% učenika

zna povezati skraćenicu i odgovarajuću djelatnost mešunarodne organizacije. Ovo

iznenañuje samo iz razloga što je OSCE aktivno prisutan u BiH i zbog čestog

spominjanja u mas medijima. Djelatnost IMF tačno zna 44,6% učenika, a WTO

33,3% učenika.

809.810. Tabela 27. Sloboda vjeroispovijesti

811.812. Sloboda vjeroispovijesti znači: 8

13.f

814.%

815. Tačan odgovor:816. - pravo na ispovjedanje vjere

817.

818.

1 8

819. Pogrešni odgovori:820. - konfesionalno obrazovanje u svim

javnim školama821. - učestvovanje vjernika u donošenju

političkih odluka822. - odvajanje religije od države

823.3

824.1

825. Ukupno 826.2

827.1

828.829.830. Preko 80% ispitanika zna da sloboda vjeroispovijesti znači pravo na

ispovjedanje vjere. Visok procenat tačnih odgovora ne iznenañuje budući da su

pitanja u vezi sa ovim pravom aktuelna u zadnje dvije decenije u BiH. Oko 18%

učenika je navelo jedan od tri ponuñena netačna odgovora: konfesionalno

obrazovanje u svim javnim školama, učestvovanje vjernika u donošenju političkih

odluka i odvajanje religije od države. Ovo pitanje ima visok procenat tačnih

odgovora i na drugom je mjestu po tačnosti odgovora.

831.832.

833. Tabela 28. Odnos prema drugim narodima834.

835. Iza svake rečenice napišite odgovarajući broj sa liste na desnoj strani:

836. Superiornost naše kulture

837. Kultura x kaoprijetnja

našoj kulturi

838. Kultura x nema

pravevrijednosti

839. Kulturax doprinosi našoj

kulturi

840.f

841.%

842.f

843.%

844.f

845.%

846.f

847.%

848.36

849.16.9

850.83

851.39.0

852.36

853.16.9

854.121

855.56.8


857. - etnocentrizam


859. - ksenofobija


861. - šovinizam


863. - pluralizam

864.177

865.83.1

866.130

867.61.0

868.177

869.83.1

870.92

871.43.2


873. - šovinizam

874. - pluralizam

875. - ksenofobija

876. - nacionalizam

877. - rasizam


879. - šovinizam

880. - pluralizam


882. - nacionalizam

883. - rasizam


885. - pluralizam

886. - ksenofobija


888. - nacionalizam

889. - rasizam


891. - šovinizam

892. - ksenofobija


894. - nacionalizam

895. - rasizam

896.213

897.100.0

898.213

899.100.

0

900.213

901.100.0

902.213

903.100.0

904.905.906. 907. Dobijeni rezultati pokazuju na općenito slabo poznavanje pojmova koji

označavaju odnose meñu i prema kulturama. Naime, tek 16,9% ispitanika zna

povezati etnocentrizam i šovinizam sa objašnjenjem istih, dok veći broj ispitanika

(39%) razumijeva pojam ksenofobije. Ipak, najveći procenat ispitanika

razumijeva suštinu pojma pluralizam (56,8%). Ovakvi rezultati se, izmeñu

ostalog, mogu objasniti i principom kontrasta, jer pojam pluralizam jedini

označava nešto pozitivno, dok ostali pojmovi označavaju negativan odnos meñu i

prema kulturama i u svakodnevnoj komunikaciji se uglavnom jasno ne

diferenciraju.

908.909.910. Rezime rezultata znanja o grañanstvu, ljudskim pravima i

demokraciji911.912.913. Dajemo tabelarni prikaz pitanja rangiranih po procentima tačnih odgovora

od najuspješnijih do najmanje uspješnih.

914.915. Tabela 29. Rang pitanja prema procentu tačnih odgovora

916.91

918. R

919.Pitanje 920.%921.t

R

. broj pitanja

ačnihodgovora

922.1

923.23

924. Pored svake skraćenice meñunarodne organizacije dopišite pripadajući broj sa liste na desnoj strani: UNESCO

925.100,0

926.2

927.24

928. Sloboda vjeroispovijesti znači 929.82,2

930.3

931.4 932. Izraz "podjela vlasti", znači 933.72,8

934.4

935.12

936. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite odgovarajući broj sa liste s desne strane: Naglasak na slobodi pojedinca

937.70,9

938.5

939.5 940. Pored svake grane vlasti dopiši broj sa liste koji opisuje njegovu funkciju: Parlament

941.70,4

942.6

943.11

944. Vladavina zakona znači 945.70,0

946.7

947.3 948. Izraz "demokratska vlast je ograničena" znači da je vlast 949.69,5

950.8

951.7 952. Osim što su opći i regularni, koje dvije karakteristike demokratskih izbora su najvažnije?

953.69,5

9 955.1 956. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite 957.6

9 2 odgovarajući broj sa liste s desne strane: Naglasak na učešću grañana

8,5

958.1

959.18

960. U koju grupu prava spada sloboda okupljanja? 961.68,1

962.1

963.17

964. Grupa studenata koji žive u zagañenom području osnovala je organizaciju za zaštitu okoline koja je

965.66,7

966.1

967.16

968. Koja je primarna uloga ombudsmana? 969.64,8

970.1

971.12

972. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite odgovarajući broj sa liste s desne strane: Vladar iznad zakona

973.62,9

974.1

975.2 976. Kad za nekoga kažemo da poseduje grañanske vrline, pod tim prvenstveno mislimo

977.60,1

978.1

979.5 980. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite odgovarajući broj sa liste s desne strane: Pravosuñe

981.60,1

982.1

983.6 984. Zašto je u demokraciji nužno imati više od jedne političke stranke?

985.58,7

986.1

987.25

988. Uz svaku izjavu dopišite odgovarajući broj sa liste sa desne strane: X kultura doprinosi našoj kulturi

989.56,8

990

991.13

992. U kom slučaju demokratska vlast može ograničiti slobodu medija?

993.56,

1 3

994.1

995.12

996. Za svaki opis na lijevoj strani odaberite i napišite odgovarajući broj sa liste s desne strane: Vlast koncentrisana u jednom voñi ili stranci

997.54,5

998.2

999.19

1000. Šta znači pravo na rad? 1001.53,5

1002.2

1003. 9

1004. Šta je najvažnija uloga civilnog društva? 1005.51,2

1006.2

1007. 2

0

1008. Šta je od navedenog meñunarodni pravni instrument zaštite ljudskih prava?

1009.50,7

1010.2

1011. 1

5

1012. Kakvo političko ureñenje ima opisana zemlja? 1013.44,6

1014.2

1015. 2

3

1016. Pored svake skraćenice meñunarodne organizacije dopišite pripadajući broj sa liste na desnoj strani: IMF

1017.44,6

1018.2

1019. 5

1020. Pored svake grane vlasti dopiši broj sa liste koji opisuje njegovu funkciju: Ministarstvo

1021.42,3

1022.

1023. 2

5

1024. Uz svaku izjavu dopišite odgovarajući broj sa liste sa desne strane: X kultura je prijetnja našoj kulturi

1025.39,0

2

1026.2

1027. 2

1

1028. Kad se od manjine očekuje da prihvati kulturu dominantne grupe u nekom društvu, to nazivamo

1029.38,5

1030.2

1031. 1

1032. Šta je od sljedećeg tačno samo za grañane demokratske države?

1033.36,6

1034.2

1035. 1

0

1036. Koje je načelo ključno za rad nevladinih organizacija? 1037.35,2

1038.3

1039. 2

3

1040. Pored svake skraćenice meñunarodne organizacije dopišite pripadajući broj sa liste na desnoj strani: WTO

1041.33,3

1042.3

1043. 8

1044. Šta se od sljedećeg prvenstveno odnosi na političku aktivnost grañana?

1045.32,4

1046.3

1047. 2

2

1048. Europski sud za ljudska prava je ustanova? 1049.28,6

1050.3

1051. 1

4

1052. Na koji način demokratska vlast najbolje štiti političke interese svojih grañana

1053.26,8

1054

1055. 2

5

1056. Uz svaku izjavu dopišite odgovarajući broj sa liste sa desne strane: naša kultura je superiorna u odnosu na X kulturu

1057.16,9

3

1058.3

1059. 2

5

1060. Uz svaku izjavu dopišite odgovarajući broj sa liste sa desne strane: X kultura nema pravih vrijednosti

1061.16,9

1062.3

1063. 2

3

1064. Pored svake skraćenice meñunarodne organizacije dopišite pripadajući broj sa liste na desnoj strani: OSCE

1065.15,0

1066.1067.1068. U Tabeli 29 rangirana su sva pitanja iz dijela upitnika kojim se propituje

znanje učenika o grañanstvu, ljudskim pravima i demokraciji s obzirom na

procenat tačnih odgovora. Učenici su na 21 pitanje (od ukupno 36) dali preko

50% tačnih odgovora, dok na 9 pitanja dvije trećine učenika nije znalo tačan

odgovor. Zanimljiv je kontrast u procentu tačnih odgovora na 23. pitanje, budući

da se u tom pitanju pojavljuje procenat tačnih odgovora koji pitanje kandidira na

prvo mjesto (skraćenica i djelatnost UNESCO-a) i na posljednje mjesto u tabeli

(skraćenica i djelatnost OSCE-a). Pored toga, učenici su najslabije rezultate

postigli na 22, 14 i 25 pitanju. Na osnovu prosječne vrijednosti na dijelu upitnika

kojim se propituje znanje učenika o grañanstvu, ljudskim pravima i demokraciji

(M=18,89; SD=6,30), kao i na osnovu frekvencijske analize tačnih i netačnih

odgovora možemo zaključiti da učenici imaju zadovoljavajući nivo (52,47% od

maksimalnog skora koji iznosi 36 bodova) znanja iz oblasti grañanskog odgoja i

obrazovanja.

1069.1070. Dakle, najmanje znanja učenici posjeduju iz oblasti odnosa meñu i

prema kulturama, rada pojedinih europskih ustanova i načina na koji demokratska

vlast najbolje štiti političke interese svojih grañana. Uzroci pokazanog znanja i

neznanja učenika na ovom dijelu upitnika mogu biti različiti, mada bi trebalo

obratiti pažnju na sljedeće dvije grupe uzroka: 1. nedovoljno znanje,

razumijevanje i angažiranost učenika unutar nastavnog predmeta; šira oblast koju

obuhvataju pitanja u odnosu na sadržaje koje učenici slušaju u školi i 2.

nedovoljno jasna pitanja i upute u upitniku; suprotstavljanje gradiva i društvenog

konteksta tj. različitost sadržaja predmeta i kontekst u kojem se živi i podučava.

1071.1072. Tabela 30. Znanje i spol učenika

1073.

1074. Razlika aritmetičkih sredina s obzirom na spol učenika

1075. Varijabla

1076.Spol

1077.N

1078.Me

1079.Std.devia

tion

1080.t - test

1081.Sig.

1082. Znanje

1083.

muški

1084.1

1085.18,

1086.6,54

1087.-0,93

1088.0,36

1090.

žensk

i

1091.1

1092.19,

1093.6,09

1096.1097.1098. U Tabeli 30 prikazani su rezultati testiranja razlika aritmetičkih sredina u

znanju s obzirom na spol učenika. Uočavamo nešto viši prosječan skor ispitanika

ženskog spola u odnosu na ispitanike muškog spola (Mmale=18,47, Mfemale=19,27).

Statistički pokazatelj t-test iznosi -0,93, što ukazuje na nepostojanje statistički

značajne razlike izmeñu mladića i djevojaka u znanjima iz oblasti grañanskog

odgoja i obrazovanja.

1099.1100. Tabela 31. Znanje i vrsta škole

1101.

1102. Razlika aritmetičkih sredina s obzirom na vrstu škole

1103. Varijabla

1104.Vrsta

škole

1105.

1106.M

1107.Std.devia

tion

1108.t - test

1109.Sig.

N

1110. Znanje

1111.Gimnazi

ja

1112.1

1113.18,

1114.6,31

1115.-0,26

1116.0,80

1118.4-

godišnje tehničkeili strukovne

1119.8

1120.19,

1121.6,33

1124.1125.1126. Provjerili smo i značajnost razlika aritmetičkih sredina u znanjima učenika

s obzirom na vrstu škole koju pohañaju. Gimnazijalci su na testu znanja postigli

prosječan skor MGym=18,80, dok su učenici koji pohañaju četverogodišnju

tehničku ili stručnu školu postigli nešto viši prosječan skor M4ytv=19,02. Statistički

pokazatelj t – test iznosi -0,26 što ukazuje da uočena razlika nije statistički

značajna. Dakle, radi se o slučajnoj, a ne sistematskoj razlici u znanjima koja bi se

mogla generalizirati.

1127.1128.

1129. Tabela 32. Znanje i prosječan školski uspjeh1130.

1131. Razlika aritmetičkih sredina s obzirom na školski uspjeh

1132.Varijabla

1133.Prosj

ečanuspjeh

1134.N

1135.M

1136.Std.

1137.deviatio

n

1138.Sum of

Squares

1139. F

- test

1140.Si

1141.Znanje

1142.3

11

1144.

1145.6,07

1146.BG

1148. 4

1149

4 17,

309,52

1147.WG

7966,41

,02

0,

1151.4

1152.8

1153.18,

1154.6,58

1159.5

1160.8

1161.20,

1162.6,86

1166.

1167.

1168.1169. U Tabeli 32 prikazani su rezultati utvrñivanja razlika aritmetičkih sredina

u znanjima s obzirom na školski uspjeh učenika. ANOVA ukazuje na postojanje

statistički značajne razlike (F=4,02, Sig.0,02). Naime, s porastom školskog

uspjeha raste i znanje učenika. Bonferonijev test ukazuje na statistički značajnu

razliku na nivou 0,05 izmeñu odličnih i dobrih (MD=2,80), kao odličnih i vrlo

dobrih (MD=2,23). Razlika u prosječnim skorovima izmeñu dobrih i vrlo dobrih

nije statistički značajna (MD=-0,51).

1170.

1171.

1172.

1173.

1174.

1175.

1176.1177. Tabela 33. Znanje i nivo obrazovanja oca i majke

1178.

1179. Razlika aritmetičkih sredina s obzirom na obrazovni nivo oca i majke

1180.Varija

bla

1181. Nivoobrazovanja

(otac)

1182.N

1183.M

1184. Std.deviation

1185. t

-tes

1186. S

ig.

t

1187.Znanje

1188. (1)nezavršena osnovna škola+ (2)završena osnovna škola+ (3)srednja škola

1189.1

1190.19

1191. 6,37

1192. 1

,47

1193. 0

,141195. (4)visa

škola ili fakultet+(5)postdiplomskestudije

1196.6

1197.17

1198. 6,14

1201.Varija

bla

1202. Nivoobrazovanja

(majka)

1203.N

1204.M

1205. Std.deviation

1206. t

-test

1207. S

ig.

1208.Znanje

1209. (1)nezavršena osnovna škola+ (2)završena osnovna škola+ (3)srednja škola

1210.1

1211.19

1212. 6,40

1213. 1

,10

1214. 0

,271216. (4)visa

škola ili fakultet+(5)postdiplomskestudije

1217.5

1218.18

1219. 5,99

1222.1223.

1224. *N1=3, N2=10, N3=129, N4=52, N5=161225. **N1=5, N2=31, N3=123, N4=42, N5=121226.1227.1228. U Tabeli 33 dat je prikaz utvrñivanja razlike aritmetičkih sredina u

znanjima u oblasti grañanskog odgoja i obrazovanja s obzirom na obrazovni nivo

oca i majke. T – testovi ukazuju da razlike koje postoje (zanimljivo je da idu u

korist učenika čiji roditelji imaju niži nivo obrazovanja) nisu statistički značajne.

1229.1230.

2.2. Mišljenje i stavovi o grañanskom obrazovanju u školijjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj.

1233.1234. U drugom dijelu upitnika pitanja se odnose na mišljenja i stavove učenika

o bitnim aspektima nastave iz oblasti grañanskog odgoja i obrazovanja. Ovaj dio

upitnika se sastoji iz 8 pitanja koja obuhvataju neke od sljedećih aspekata nastave:

izvori znanja o demokratskom grañanstvu; zadovoljstvo nastavnim predmetom;

teme koje smatraju posebno važnim za život u demokratskom grañanstvu; stepen

zadovoljenja potrebe za obrazovanjem iz ove oblasti u toku redovnih časova;

atmosfera u školi, uticaj znanja na razvoj samih učenika,... U tabelama su

odgovori, uglavnom, prikazani na petostepenoj skali, dok će u diskusiji odgovori

biti sažimani.

1235.1236.

1237. Tabela 34. Izvori znanja o demokraciji, grañanstvu, ljudskim pravima1238.

1239. U toku svog obrazovanja, na koje načine si učio/la o demokraciji, grañanstvu, ljudskim pravima i temama vezanimuz to?

1240.N

1241.%

1242.1

1243. Odreñeni predmet/i u osnovnoj školi (navedi koji) _________________________

1244.6

1245.1

1246.2

1247. Odreñeni predmet/i u srednjoj školi (navedi koji) ________________________

1248.1

1249.4

1250.3

1251. Drugi predmet/i u osnovnoj školi

1252.2

1253.5,

12

1255. Drugi predmet/i u srednjoj školi 12

12

43 9,

1258.5

1259. Vannastavne aktivnosti, izleti i ekskurzije ili projekti u osnovnoj školi

1260.4

1261.1

1262.6

1263. Vannastavne aktivnosti, izleti i ekskurzije ili projekti u srednjoj školi

1264.1

1265.4,

1266.7

1267. Na druge načine (navedi koje)

1268.4

1269.1,

1270. Bez odgovora

1271.1

1272.0,

1273. Ukupno

1274.3

1275.1

1276.1277.1278. Odgovori na pitanje o izvorima znanja iz oblasti grañanskog odgoja i

obrazovanja su pokazali da glavni izvori znanja jesu: konkretni nastavni predmeti u osnovnoj i srednjoj školi koji tretiraju ova pitanja. Naročito se, u tom smislu, izdvaja nastavni predmet u srednjoj školi koji navodi 47,54% učenika. Razlog ovome može to što su ispitanici učenici srednjih škola. Daleko najmanje zastupljen izvor znanja predstavljaju drugi predmeti u osnovnoj školi (5,80%) i vannastavne aktivnosti u srednjoj školi (4,64%).

1279.

1280.1281. Tabela 35. Stepen zadovoljstva pojedinim dimenzijama predmeta

1282.

1283. U kojoj mjeri si bio zadovoljan sljedećim dimenzijama predmeta „__“?

1284

.N

imal

o

1285

.M

alo

1286

.N

i zad

ovol

jan

ni

nez

adov

olja

n 1287

.M

nog

o

1288

.V

eom

a m

nog

o

1290.N

1291.%

1292.N

1293.%

1294.N

1295.%

1296.N

1297.%

1298.N

1299.%

1300.1

1301.sadržajem

predmeta

1302. osnovna škola

1303.66

1304.3

1305.32

1306.1

1307.8

1308.3

1309.24

1310.1

1311.6

1312.2

1315. srednja škola

1316.3

1317.1

1318.27

1319.1

1320.5

1321.2

1322.71

1323.3

1324.53

1325.2

1326.2

1327.pristupom

nastavnika


1329.42

1330.1

1331.25

1332.1

1333.1

1334.5

1335.28

1336.1

1337.7

1338.3


1342.3

1343.1

1344.21

1345.9

1346.6

1347.2

1348.59

1349.2

1350.67

1351.3

1352.3

1353.udžbenikom


1355.59

1356.2

1357.8

1358.3

1359.1

1360.5

1361.32

1362.1

1363.5

1364.2


1368.

136

1370.

137

137

137

1374.

137

1376.

137

52

136 3 1

643

954

1378.4

1379.atmosferom

u učionicitokom nastave ovog predmeta

1380.1381. o

snovna škola

1382.45

1383.2

1384.8

1385.3

1386.1

1387.5

1388.30

1389.1

1390.6

1391.2


1395.15

1396.7

1397.13

1398.6

1399.4

1400.2

1401.44

1402.2

1403.94

1404.4

1405.1406.1407. Učenici su procjenjivali zadovoljstvo sadržajem predmeta, pristupom

nastavnika, udžbenicima i atmosferom u učionici tokom nastave ovog predmeta,

posebno u osnovnoj i srednjoj školi. Učenici su u odnosu na svaki element

procjene izrazili veći stepen zadovoljstva na srednješkolskom nivou u odnosu na

osnovnoškolski. Kada bismo izvršili rangiranje, onda bi na prvom mjestu po

zadovoljstvu učenika srednje škole bili udžbenici, na drugom atmosfera u učionici

tokom nastave ovog predmeta, na trećem i četvrtom nastavnikov pristup i sadržaj

predmeta. Primjećujemo veliki broj odgovora koji se odnosi na to da učenici nisu

niti zadovoljni niti nezadovoljni elementima koje su procjenjivali. Budući da

spomenuti nedefinirani stepen zadovoljstva prevladava kada govorimo o procjeni

elemenata u osnovnoj školi, moguće je da protok vremena i odmak od tog nivoa

obrazovanja jeste uticao na nemogućnost izražavanja stepena zadovoljstva.

Dodatno nas pozivaju na promišljanje podaci o stepenu nezadovoljstva učenika u

osnovnoj školi u odnosu na navedene elemente. Učenici su najmanje zadovoljni

sadržajem predmeta, udžbenikom i atmosferom na času u osnovnoj školi. U tom

smislu, bilo bi potrebno propitati sadržaj, realizaciju i postojanje ova tri elementa

na ovom nivou obrazovanja.

1408.1409. Tabela 36. Zadovoljstvo predmetom i znanje

1410.

1411. Korelacije izmeñu zadovoljstava predmetom i znanja iz nastavnog predmeta

1412. Zadovoljstvo 1413. Znanje

1414.1

1415. sadržajem predmeta

1416.osnovna

škola

1417. Pearson

Correlation

141

8.-.

1422. Sig. (2-tailed)

142

3..

1426.srednja

škola

1427. Pearson

Correlation

142

8..


143

3..

1434.2

1435. pristupom nastavnika

1436.osnovna

škola

1437. Pearson

Correlation

143

8.-.


144

3..

1446.srednja

škola

1447. Pearson

Correlation

144

8..


145

3..

1454.3

1455. udžbenikom 1456.osnovna

škola

1457. Pearson

Correlation

145

8.-.


1463..

1466.srednja

škola

1467. Pearson

Correlation

146

8..


147

3..

1474.4

1475. atmosferom u učionicitokom nastave ovog predmeta

1476.osnovna

škola

1477. Pearson

Correlation

147

8.-.


148

3..

1486.srednja

škola

1487. Pearson

Correlation

148

8..


1493..

1494. ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).

1495. * Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).

1496.1497.1498. U Tabeli 36 prikazane su korelacije izmeñu pojedinih dimenzija nastavnog

predmeta u osnovnoj i srednjoj školi i znanja učenika iz oblasti grañanskog

odgoja i obrazovanja. Sve korelacije na nivou srednje škole su niske (od 0,30 do

0,40) ali su statistički značajne. Korelacija izmeñu zadovoljstva udžbenikom i

znanja je oko 0,41 i bliži se onom nivou koji bismo mogli označiti kao djelimična

korelacija. Znači li to da su udžbenici ključan faktor znanja učenika? Sigurno ne,

ali ukazuje na to da jesu bitan faktor.

1499.

1500. Sve korelacije za osnovnoškolski nivo su niske (od 0,15 do 0,20),

negativne i statistički značajne. Zanimljivo je to što su negativne. Negativne su

stoga što su učenici iskazivali manje zadovoljstvo prema svim aspektima

nastavnog predmeta, a istovremeno su pokazali solidan nivo znanja na testu.

Moguće je da je pokazano znanje više rezultat pohañanja nastave u srednjoj školi,

te se možemo pitati ima li uopće smisla računati i interpretirati korelacije izmeñu

stepena zadovoljstva nastavnim predmetom u osnovnoj školi i znanja kojeg su

učenici stekli u srednjoj školi.

1501. Tabela 37. Upoznavanje sa različitim temama kroz nastavni predmet1502.1503. Tabela sadrži teme koje

su važne za život u demokratskom društvu. Koliko si naučio/la o svakoj od ovih tema u školi?

1504

.N

imal

o

1505

.M

alo

1506

.P

oneš

to

1507

.M

nog

o

1508

.V

eom

a m

nog

o

1510.f

1511.%

1512.f

1513.%

1514.f

1515.%

1516.f

1517.%

1518.f

1519.%

1520.1

1521. Šta je grañanin

1522.12

1523.5.

1524.14

1525.6

1526.3

1527.1

1528.1

1529.5

1530.3

1531.1

1532.2

1533. Šta je demokracija

1534.9

1535.4.

1536.28

1537.1

1538.3

1539.1

1540.7

1541.3

1542.6

1543.3

154

1545. Kakvu ulogu ima vlast

1546.

154

1548.

154

155

155

155

155

155

155

38

3.39

1 4 2 8 3 3 1

1556.4

1557. Kako vlast može zloupotrijebiti moć

1558.19

1559.8.

1560.24

1561.1

1562.3

1563.1

1564.7

1565.3

1566.6

1567.2

1568.5

1569. Zašto je važno poznavati prava i odgovornosti grañana

1570.7

1571.3.

1572.11

1573.5

1574.5

1575.2

1576.3

1577.1

1578.1

1579.4

1580.6

1581. Zašto je važno poštivati zakon

1582.7

1583.3.

1584.7

1585.3

1586.3

1587.1

1588.7

1589.3

1590.9

1591.4

1592.7

1593. Koja su moja prava i odgovornosti u školi

1594.7

1595.3.

1596.3

1597.1

1598.3

1599.1

1600.8

1601.3

1602.8

1603.3

1604.8

1605. Koja su moja grañanska prava i odgovornosti

1606.8

1607.3.

1608.10

1609.4

1610.4

1611.1

1612.8

1613.4

1614.6

1615.3

1616.9

1617. Kako se prava štite demokratskim putem

1618.16

1619.7.

1620.15

1621.7

1622.1

1623.5

1624.4

1625.2

1626.1

1627.8

1628.1

1629. Koje su vrline demokratskog voñe

1630.14

1631.6.

1632.22

1633.1

1634.7

1635.3

1636.8

1637.3

1638.1

1639.8

1640.

1641. Zašto je participacija grañana u odlučivanju važna za demokraciju

1642.15

1643.

1644.12

1645

1646

1647

1648

1649

1650

1651

1 7. 5 5 2 1 4 2 1

1652.1

1653. Kako surañivati s drugima na poboljšanju života u zajednici

1654.12

1655.5.

1656.27

1657.1

1658.6

1659.2

1660.3

1661.1

1662.7

1663.3

1664.1

1665. Zašto je sloboda medija važna u demokratskom društvu

1666.8

1667.3.

1668.34

1669.1

1670.5

1671.2

1672.9

1673.4

1674.1

1675.8

1676.1

1677. Zašto je važno štititiprava manjina

1678.10

1679.4.

1680.22

1681.1

1682.1

1683.4

1684.4

1685.1

1686.3

1687.1

1688.1

1689. Kako nenasilno rješavati sukobe

1690.10

1691.4.

1692.20

1693.9

1694.4

1695.2

1696.8

1697.3

1698.5

1699.2

1700.

1701.1702.1703. Rezultati pokazuju da su učenici naučili mnogo ili vrlo mnogo o

sljedećim temama:

pojam grañanin,

pojam demokracija,

uloga vlasti,

zloupotreba moći od strane vlasti,

važnost poznavanja prava i odgovornosti grañana,

važnost poštivanja zakona,

prava i odgovornosti u školi,

grañanska prava i odgovornosti,

vrline demokratskog voñe,

važnost participacije grañana u odlučivanju,

suradnja s drugima na poboljšanju života u zajednici,

važnost slobode medija u demokratskom društvu, te

nenasilno rješavanje sukoba.

aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa.

1718. Od svih 15 tema učenici su najmanje naučili o važnosti zaštite prava

manjina i o načinima zaštite prava demokratskim putem.

1719.1720. Tabela 38. Ostvarenost pojedinih aspekata aktivnosti nastavnika

1721.1722.

1723.

1724. Kad podučava o demokraciji, grañanstvu i ljudskim pravima, koliko je često tvoja nastavnica prakticirala sljedeće:

1725

.N

ikad

1726

.V

rlo

rije

tko

1727

.P

onek

ad

1728

.Č

esto

1729

.V

eom

a če

sto

1731.f

1732.%

1733.f

1734.%

1735.f

1736.%

1737.f

1738.%

1739.f

1740.%

1741.1

1742. Provjeravala/o učeničko razumijevanje najvažnijih koncepata

1743.16

1744.7.

1745.22

1746.1

1747.62

1748.2

1749.9

1750.4

1751.1

1752.8

1753.2

1754. Povezivala nastavneteme sa svakodnevnim životom učenika

1755.13

1756.6.

1757.18

1758.8

1759.37

1760.1

1761.6

1762.3

1763.8

1764.3

1765.3

1766. Poštivala mišljenje učenika 17

67.10

1768.4.

1769.16

1770.7

1771.35

1772.1

1773.5

1774.2

1775.9

1776.4

177

1778. Podsticala učenike na raspravu

1779.

178

1781.

178

1783.

178

178

178

178

178

47

3.27

116

7 5 2 1 5

1789.5

1790. Obrañivala teme sa različitih stajališta

1791.10

1792.4.

1793.18

1794.8

1795.45

1796.2

1797.9

1798.4

1799.4

1800.2

1801.6

1802. Podsticala učenike da izraze osobno mišljenje 18

03.7

1804.3.

1805.10

1806.4

1807.36

1808.1

1809.4

1810.2

1811.1

1812.5

1813.7

1814. Promovirala kritičko mišljenje 18

15.11

1816.5.

1817.38

1818.1

1819.60

1820.2

1821.8

1822.3

1823.1

1824.8

1825.8

1826. Zajednički s učenicima odreñivala ocjene

1827.8

1828.3.

1829.41

1830.1

1831.61

1832.2

1833.6

1834.3

1835.3

1836.1

1837.9

1838. Koristila različite izvore za učenje (osim udžbenika) 18

39.8

1840.3.

1841.18

1842.8

1843.79

1844.3

1845.7

1846.3

1847.3

1848.1

1849.1

1850. Davala povratne informacije učenicima o njihovom radu

1851.10

1852.4.

1853.14

1854.6

1855.60

1856.2

1857.1

1858.4

1859.2

1860.1

1861.

1862.

1863.1864. Ovim pitanjem se propitivala procjena učenika o nekim pedagoškim i

metodičkim aspektima rada nastavnika. Od navedenih deset elemenata rada i

aktivnosti nastavnika, osam je procjenjeno na način da ih nastavnik/ica ostvaruje

često i vrlo često u preko 50% odgovora učenika. Nešto manje u odnosu na ostale

elemente, nastavnik je podsticao učenike na kritičko mišljenje i zajedno s

učenicima odlučivao o ocjenama. S obzirom na datu procjenu, može se biti

zadovoljnim realizacijom i odnosom nastavnika prema učenicima i nastavnom

predmetu.

1865.1866. Tabela 39. Primjena pojedinih nastavnih metoda i postupaka

1867.1868.

1869.

1870. Koliko često si u školi učio o demokraciji, ljudskim pravima i grañanstvu kroz sljedeće:

1871. 1872

.N

ikad

1873

.V

rlo

rije

tko

1874

.P

onek

ad

1875

.Č

esto

1876

.V

eom

a če

sto

1878.f

1879.%

1880.f

1881.%

1882.f

1883.%

1884.f

1885.%

1886.f

1887.%

1888.1

1889. diskusiju

1890.16

1891.7

1892.34

1893.1

1894.1

1895.8

1896.79

1897.3

1898.6

1899.3

1900.2

1901. rad na projektu

1902.14

1903.6

1904.34

1905.1

1906.7

1907.3

1908.59

1909.2

1910.3

1911.1

1912.3

1913. igranje uloga

1914.24

1915.1

1916.23

1917.1

1918.1

1919.4

1920.36

1921.1

1922.3

1923.1

1924.4

1925. predavanje nastavnika

1926.3

1927.1

1928.44

1929.2

1930.3

1931.1

1932.31

1933.1

1934.1

1935.4

1936.

1937. debate 1938.

193

1940.

194

194

194

1944.

194

194

194

55

216

7 8 373

3 3 1

1948.6

1949. analizu video materijala

1950.50

1951.2

1952.82

1953.3

1954.5

1955.2

1956.30

1957.1

1958.0

1959.0

1960.7

1961. učenje putem interneta

1962.81

1963.3

1964.68

1965.3

1966.2

1967.1

1968.6

1969.2

1970.3

1971.1

1972.8

1973. pisanje eseja

1974.37

1975.1

1976.16

1977.7

1978.6

1979.3

1980.34

1981.1

1982.5

1983.2

1984.9

1985. volonterski rad u humanitarnim i drugim NVO 19

86.22

1987.1

1988.68

1989.3

1990.4

1991.1

1992.34

1993.1

1994.4

1995.2

1996.10

1997. analizu novinskih članaka

1998.24

1999.1

2000.21

2001.9

2002.5

2003.2

2004.63

2005.2

2006.4

2007.2

2008.

2009.

2010.2011.2012. Rezultati istraživanja pokazuju da nastavnici tokom realizacije nastave

konkretnog predmeta ne koriste u potpunosti metode aktivne nastave. Naime, od

navedenih nastavnih metoda, najčešće se koriste sljedeće: diskusija (oko 68%),

nastavnikovo predavanje (oko 61%), analiza novinskih članaka (oko 51%) i

debata (oko 50 %). Najrjeñe su primjenjivane analiza video materijala, učenje

putem interneta i volonterski rad u humanitarnim i drugim NVO. Ovakvi rezultati

se djelimično kose sa rezultatima iz prethodne tabele budući da metode realizacije

sadržaja (npr. nastavnikovo predavanje) i procjenjena aktivnost nastavnika prema

predmetu i učenicima (npr. promoviranje kritičkog i posticanje izražavanja

osobnog mišljenja) nisu u suglasju.

2013.2014.2015.2016.2017.2018.2019.2020.2021.2022.2023.

2024.2025. Tabela 40. Obilježja atmosfere na času

2026.2027.

2028. Kad učite o demokraciji, grañanstvu i ljudskim pravima u školi, koliko je često, po tvom mišljenju, atmosfera načasu bila:

2029

.N

ikad

2030

.V

rlo

rije

tko

2031

.P

onek

ad

2032

.Č

esto

2033

.V

eom

a če

sto

2035.f

2036.%

2037.f

2038.%

2039.f

2040.%

2041.f

2042.%

2043.f

2044.%

2045.1

2046. motivirajuća 20

47.9

2048.4

2049.31

2050.1

2051.44

2052.2

2053.6

2054.2

2055.6

2056.3

2057.2

2058. opuštajuća

2059.8

2060.3

2061.22

2062.1

2063.46

2064.2

2065.6

2066.2

2067.7

2068.3

2069.3

2070. takmičarska

2071.23

2072.1

2073.30

2074.1

2075.39

2076.1

2077.9

2078.4

2079.3

2080.1

2 2082. suradni 20 2 20 2 20 2 2 2 2 2

4 čka6

220

937

1 1 5 3 1

2093.5

2094. istraživačka

2095.26

2096.1

2097.19

2098.8

2099.43

2100.2

2101.6

2102.3

2103.6

2104.2

2105.6

2106. radna

2107.8

2108.3

2109.24

2110.1

2111.32

2112.1

2113.5

2114.2

2115.9

2116.4

2117.7

2118. prijateljska

2119.7

2120.3

2121.16

2122.7

2123.25

2124.1

2125.4

2126.2

2127.1

2128.5

2129.8

2130. dosadna

2131.41

2132.1

2133.77

2134.3

2135.62

2136.2

2137.1

2138.5

2139.2

2140.1

2141.9

2142. stroga (autoritarna) 21

43.53

2144.2

2145.70

2146.3

2147.80

2148.3

2149.8

2150.3

2151.2

2152..

2153.1

2154. nekontrolirana

2155.87

2156.4

2157.74

2158.3

2159.42

2160.1

2161.2

2162..

2163.8

2164.3

2165.

2166.2167.2168.2169. Učestalost obilježja atmosfere na časovima grañanskog odgoja i

obrazovanja ispitani su pitanjem br. 31. Općenito je atmosfera na čas procjenjena

kao pozitivna. U tom smislu, izdvajaju se sljedeće odlike atmosfere: prijateljska

(oko 77%), suradnička (oko 70%), radna (oko 70%) i opuštajuća (oko 65%).

Pozitivni su rezultati koji nam govore o tome da je atmosfera na času najmanje

nekontrolirana, dosadna i autoritarna. Bilo bi dobro dodatno istražiti o tome što

učenici razumijevaju pod strogom (autoritarnom) i dosadnom nastavom.

2170.2171.

2172. Tabela 41. Procjena uticaja nastavnog predmeta na razvoj ličnihkarakteristika

2173.2174.

2175.

2176. U kojoj mjeri je učenje o demokraciji, ljudskim pravima i grañanstvu u školi pomoglo da kod sebe razviješ ili usvojiš sljedeće: 21

77.

Nim

alo

2178

.M

alo

2179

.O

sred

nje

2180

.M

nog

o

2181

.V

eom

am

nogo

2183.f

2184.%

2185.f

2186.%

2187.f

2188.%

2189.f

2190.%

2191.f

2192.%

2193.1

2194. tumačenje političkih zbivanja na temelju istinitih informacija

2195.36

2196.1

2197.22

2198.1

2199.52

2200.2

2201.86

2202.4

2203.17

2204.8

2205.2

2206. samostalno donošenje odluka 22

07.9

2208.4

2209.26

2210.1

2211.52

2212.2

2213.79

2214.3

2215.47

2216.2

2217.3

2218. suradnja s drugima u rješavanju problema 22

19.10

2220.4

2221.17

2222.8

2223.44

2224.2

2225.95

2226.4

2227.47

2228.2

2229.4

2230. prihvatanje odgovornostiza vlastite odluke 22

31.6

2232.2

2233.12

2234.5

2235.50

2236.2

2237.46

2238.2

2239.99

2240.4

2241.

2242. kritički pristup društvenim zbivanjima

2243

22

2245

22

2247

22

2249

22

2251

22

59

413

664

376

351

2

2253.6

2254. shvatanje da je individualni angažman bitan za društvenu promjenu

2255.8

2256.3

2257.35

2258.1

2259.76

2260.3

2261.22

2262.1

2263.72

2264.3

2265.7

2266. učestvovanje u aktivnostima koje doprinose dobrobiti drugih

2267.16

2268.7

2269.15

2270.7

2271.79

2272.3

2273.72

2274.3

2275.31

2276.1

2277.8

2278. bolje shvatanje svoje odgovornosti prema školi 22

79.7

2280.3

2281.24

2282.1

2283.75

2284.3

2285.43

2286.2

2287.64

2288.3

2289.9

2290. shvatanje da je istinit dokaz bitan u iznošenju ličnog stava

2291.8

2292.3

2293.32

2294.1

2295.34

2296.1

2297.53

2298.2

2299.86

2300.4

2301.

2302.

2303.

2304.

2305.

2306.

2307.

2308.

2309.

2310.

2311.

2312.2313.2314. Procjene učenika o uticaju nastavnog predmeta na razvoj njihovih ličnih

karakteristika prikazane su u Tabeli 41. Učenje o demokraciji i ljudskim pravima

u najvećoj mjeri utiče na razvoj sljedećih ličnih karakteristika: prihvatanje

odgovornosti za vlastite odluke (oko 68%), saradnja sa drugima u rješavanju

problema (oko 66%), procjena da je istinit dokaz bitan u iznošenju ličnog stava

(oko 65%). Najmanje je učenika koji misle da je sadržaj ovog predmeta imao

uticaj na shvatanje da je individualni angažman bitan za društvenu promjenu (oko

44%), učestvovanje u aktivnostima koje doprinose dobrobiti drugih i tumačenje

političkih zbivanja na temelju istinitih informacija (oko 48%) i bolje shvatanje

svoje odgovornosti prema školi (oko 50%). Prema procjeni učenika, sadržaj

predmeta utiče na razvoj njihovih individualnih karakteristika. Zanimljivo je

primjetiti da individualne karakteristike koje se razvijaju pod uticajem sadržaja

ovog predmeta češće spadaju u grupu osobina „odnos prema sebi“, a rjeñe se

razvijaju one karakteristike koje spadaju u grupu osobina „odnos prema drugima“.

Važno je djelovati u odnosu na ove rezultate.

2315.

2316. Tabela 42. Prijedlozi za unapreñenje nastavnog predmeta2317.2318.

2319. Šta predlažeš za unapreñenje podučavanja o demokraciji, ljudskim pravima i grañanstvu u školi?

2320.f

2321.%

2322.1

2323. povećati broj časova nastave sedmično 2324.1

2325.4

2326.2

2327. smanjiti predavačku nastavu u korist aktivnih metoda učenja

2328.3

2329.9

2330.3

2331. nastavu više povezati s dobrovoljnim radom u zajednici 2332.9

2333.2

2334.

2335. vrijednosti koje promoviraju predmet ugraditi u druge predmete i rad škole u cjelini

2336.

2337.

4 1 3

2338.5

2339. više koristiti mogućnosti suvremenih medija, a posebno interneta

2340.6

2341.1

2342.6

2343. u nastavi voditi više rasprava o društveno važnim i kontroverznim temama

2344.7

2345.1

2346.7

2347. uspostaviti bolju suradnju škole sa lokalnom zajednicom (nevladine organizacije, roditelji, lokalni političari, stručnjaci)

2348.4

2349.1

2350.8

2351. sprovoditi projekte koji povezuju škole na lokalnom, nacionalnom i meñunarodnom nivou

2352.1

2353.4

2354.9

2355. osigurati da učenici imaju više uticaja na školsku politikui praksu

2356.3

2357.7

2358.1

2359. nešto drugo:2360. - praktična nastava - u vidu posmatranja ljudi koji

donose političke odluke i rješavaju društvene probleme

2361.2

2362.0

2363. Bez odgovora2364.2

2365.0

2366. Ukupno 2367

2368

3 1

2369.2370.2371.

2372.

2373. Učenici su davali prijedloge o unapreñenju nastave iz oblasti grañanskog

odgoja i obrazovanja. Od ponuñenih devet prijedloga na prvom mjestu je

prijedlog za povezivanje nastave sa dobrovoljnim radom u zajednici (24,03%),

zatim slijede prijedlozi da se u nastavi vodi više rasprava o društveno važnim i

kontroverznim temama (18,35%) i više koriste mogućnosti suvremenih medija, a

posebno interneta (17,31%). Ove prijedloge, posebno najčešće izražen prijedlog o

povezivanju nastave sa dobrovoljnim radom u zajednici možemo povezati sa

zaključcima iz prethodnog pitanja. Naime, zaključeno je da se sadržajima ovog

predmeta rjeñe razvijaju one individualne karakteristike učenika koje spadaju u

grupu osobina „odnos prema drugima“. Upravo bi povremena realizacija nastave

na predloženi način i njegovanje duha volonterizma mogla doprinijeti

razvoju/jačanju potrebnih individualnih karakteristika učenika. Zanimljivo je

primjetiti da je samo 9% učenika biralo prijedlog da se predavačka nastava

zamijeni metodama aktivne nastave, budući da je to, prema procjeni učenika,

najčešće korištena nastavna metoda (vidi Tabelu 39). Postavlja se pitanje zašto je

to najčešće korištena metoda, kada su nastavnici kroz obuku dobili kompetencije

za korištenje novih interaktivnih metoda za rad na osnovnim konceptima

demokratskog društva. Takoñer, pitamo se i zašto učenicim odgovara upravo

ovakav način rada, pa ne biraju da predavačka nastava bude zamjenjena

metodama aktivne nastave. Zabrinjavajuće je vidjeti da samo oko 4% učenika

mogu izaći iz konteksta predmeta i razumjeti da vrijednosti koje promovira

predmet trebaju živjeti u mikrozajednici: drugim predmetima, školi, okruženju tj.

da je osnovni cilj predmeta kreiranje kompetentnih, informiranih i posvećenih

grañana BiH, kao i njegovanje kulture ljudskih prava, ali i pripremanje mladih

za život u demokratskom društvu, a ne samo reproduciranje sadržaja.

2374.

2375.

2376. Rezime rezultata mišljenja i stavova o grañanskom obrazovanju u

školi

2377.

2378. Rezultati istraživanja iz drugog dijela upitnika, koji se odnosio na stavove

i mišljenje o grañanskom obrazovanju u školi, pokazuju sljedeće:

2379.

najznačajniji izvor znanja o pitanjima grañanstva, demokracije i ljudskih

prava jeste konkretan nastavni predmet,

učenici su najzadovoljniji udžbenikom, zatim atmosferom na času, pristupom

nastavnika i sadržajem predmeta,

procjena učenika o tome šta su naučili u okviru predmeta pokazuje da su o

svim temama naučili mnogo i veoma mnogo, a najmanje su naučili o

važnosti zaštite prava manjina i načinima zaštite prava demokratskim

putem,

od deset ponuñenih elemenata rada i aktivnosti nastavnika, učenici su osam

procijenili pozitivnim iznad 50%,

pri realizaciji nastave, najčešće se koriste sljedeće metode: diskusija,

predavanje nastavnika, analiza novinskih članaka i debata, a najrjeñe

analiza video materijala, internet i volonterski rad,

atmosfera na času je procjenjena pozitivnom, prijateljskom, suradničkom,

radnom i opuštajućom, a najmanje nekontroliranom, dosadnom i

autoritarnom,

nastavni predmet razvija kod učenika najviše karakteristike koje spadaju u

grupu „odnos prema sebi“, a manje one koje spadaju u grupu „odnos

prema drugima“,

najznačajniji prijedlog za unapreñenje nastave odnosi se na povezivanje

predmeta sa dobrovoljnim radom u zajednici, a najmanje da se predavačka

nastava zamjeni metodama aktivne nastave.

vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv.

2389. Odlično je što nam rezultati istraživanja pokazuju da su učenici zadovoljni

atmosferom na času pri realizaciji nastave konkretnog predmeta, radom i

aktivnošću nastavnika, svojim znanjem kojeg su stekli, uticajem predmeta na

razvoj ličnih karakteristika učenika, te korištenjem različitih nastavnih metoda

kao što su diskusija, debata i sl. Elementi na kojima bi trebalo raditi su: sadržaji

predmeta, posebno oni koji se odnose na zaštitu prava manjina i načine zaštite

prava demokratskim putem; korištenje savremene tehnologije u nastavi (video

materijali, internet i sl.); povezivanje nastave sa radom u zajednici i njegovanje

duha volonterizma i dobrovoljnog rada što bi rezultiralo razvojem i jačanjem

individualnih karakteristika učenika iz grupe „odnos prema drugima“. Za zemlju

u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina, iznimno je važno da vrijednosti koje

promivira nastavni predmet ne ostanu samo na nivou predmeta, već da se ugrade

u cjelokupni život škole i društva u cjelini.

2390.2391.2392.

2.3. Politička kulturabbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb.

2395.2396. Treći dio upitnika sastoji se od deset pitanja koja se odnose na brojne i

različite aspekte demokracije kao što su: politička kultura učenika koja se ogleda

u stepenu i načinima njihove informiranosti o političkom okruženju, stepen

poverenja u društvene institucije, uključenosti u život zajednice, stečene

grañanske vrijednosti (i njihovu hijerarhiju), odnos prema drugim vjerskim i

etničkim zajednicama i sl. Rezultati će biti prikazani u tabelama, a kroz diskusije

sažeti u dvije kategorije na osnovu polarizacije (1+2, 3, 4+5).

2397.

2398. 2.3.1. Informiranost o političkim zbivanjima

2399.

2400. Tabela 43. Informiranost o političkim zbivanjima u zemlji2401.

2402. Koliko si informiran/na opolitičkim zbivanjima u svojojzemlji?

2403.

2404.

f

2405.%

240

2407. nimalo 2408.10

2409.4.7

12410.2

2411. veoma malo 2412.21

2413.9.9

2414.3

2415. osrednje 2416.163

2417.76.

2418.4

2419. mnogo 2420.11

2421.5.2

2422.5

2423. veoma mnogo 2424.

8

2425.3.8

2426. Bez odgovora 2427.

-

2428.

-2429. Ukupno 243

0.213

2431.100

2432.2433.2434. Najveći broj učenika tj.76,5% je osrednje informirano o političkim

zbivanjima u BiH. Oko 15% učenika je nedovoljno informirano, a samo 9%

učenika procjenjuje da je dovoljno informirano o političkim zbivanjima. Važno je

napomenuti da se radi o subjektivnoj procjeni i da ne znamo šta informiranost o

političkim zbivanjima znači za pojedinog učenika (da li se odnosi na praćenje

svakodnevnih izjava pojedinih političara ili aktivnosti političara koje su

usmjerene ka dobrobiti grañana ili nešto drugo).

2435.2436.2437. Tabela 44. Doprinos izvora informiranja poznavanju političkih zbivanja u

zemlji2438.

2439. Koliko svaki od navedenih izvora informacija doprinosi tvom poznavanju političkih zbivanja u tvojoj zemlji?

2440

.N

imal

o

2441

.M

alo

2442

.O

sred

nje

2443

.M

nog

o

2444

.V

eom

am

nog

o

2446.f

2447.%

2448.f

2449.%

2450.f

2451.%

2452.f

2453.%

2454.f

2455.%

2456.1

2457. radio

2458.18

2459.8

2460.45

2461.2

2462.66

2463.3

2464.77

2465.3

2466.7

2467.3

2468.2

2469. TV

2470.5

2471.2

2472.4

2473.1

2474.32

2475.1

2476.38

2477.1

2478.1

2479.6

2480.3

2481. novine

2482.15

2483.7

2484.14

2485.6

2486.44

2487.2

2488.79

2489.3

2490.6

2491.2

2492.4

2493. školski predmet 24

94.45

2495.2

2496.15

2497.7

2498.70

2499.3

2500.62

2501.2

2502.2

2503.9

2504.5

2505. internet

2506.52

2507.2

2508.46

2509.2

2510.12

2511.5

2512.57

2513.2

2514.4

2515.2

2516.6

2517. diskusije sprijateljima 25

18.65

2519.3

2520.39

2521.1

2522.91

2523.4

2524.15

2525.7

2526.3

2527.1

25

2529. diskusije uporodici

2530

25

2532

25

2534

25

2536

25

25

25

7 281

462

592

703 1 4

2540.2541.2542. Televizija je medij koji najviše doprinosi poznavanju političkih zbivanja u

BiH, što navodi oko 80% učenika. Slijede novine kao izvor informiranja (oko

65%), internet (oko 48%) i radio (oko 40%). Značajan broj učenika (oko 40%)

školski predmet i porodicu kao važan izvor informiranja o političkim zbivanjima

u BiH. Učenici procjenjuju da najmanji uticaj na njihovu informiranost o

političkim zbivanjima imaju diskusije s prijateljima. Rezultati istraživanja nisu

neočekivani, budući da je mnogo televizijskih kuća, mnogo političkih i

informativnih emisija,a uz to je televizor postao poput člana porodice.

2543.2544.2545.2546.2547.2548.2549.2550.2551. 2.3.2. Učešće 2552.

2553. Tabela 45. Učešće učenika u aktivnostima2554.2555. Koliko često si u protekloj

godini učestvovao/la u sljedećim aktivnostima:

2556.

2557

.N

ikad

a

2558

.2-

3 p

uta

god

išn

je

2559

.N

ajm

anje

jed

nom

mje

sečn

o

2560

.N

ajm

anje

jed

nom

sed

mič

no

2562.f

2563.%

2564.f

2565.%

2566.f

2567.%

2568.f

2569.%

2570.1

2571. dobrovoljno pomogao/la starijem/joj ili nemoćnom/oj susjedu/susjedi

2572.2

2573.1

2574.5

2575.2

2576.72

2577.3

2578.6

2579.3

2580.2

2581. dao/la novčani prilog u humanitarne svrhe

2582.5

2583.2

2584.1

2585.8

2586.91

2587.4

2588.5

2589.2

2590.3

2591. dobrovoljno radio/la u zajednici (domu za siročad, staračkom domu i sl.)

2592.6

2593.3

2594.8

2595.4

2596.49

2597.2

2598.1

2599.5

2600.4

2601. učestvovao/la u donošenju važnih odluka u svojoj porodici

2602.7

2603.3

2604.2

2605.1

2606.36

2607.1

2608.1

2609.6

2610.5

2611. učestvovao/la u donošenju važnih odluka u svojoj školi

2612.4

2613.2

2614.4

2615.2

2616.66

2617.3

2618.5

2619.2

2620.6

2621. pridružio/la se protestnomskupu ili potpisao/la peticiju

2622.9

2623.4

2624.7

2625.3

2626.30

2627.1

2628.8

2629.3

2630.7

2631. kontaktirao/la lokalnog političara i upozorio ga na odreñeni društveni problem

2632.1

2633.7

2634.3

2635.1

2636.9

2637.4

2638.7

2639.3

2640.8

2641. uključio/la se u medijsku ili on-line raspravu o odreñenom društvenom problemu

2642.1

2643.7

2644.4

2645.2

2646.15

2647.7

2648.3

2649.1

2650.9

2651. otvoreno prigovorio nastavniku/ci zbog nepravednog odnosa prema tebi

2652.3

2653.1

2654.1

2655.4

2656.56

2657.2

2658.1

2659.7

2660.1

2661. otvoreno prigovorio nastavniku/ci zbog nepravednog odnosa prema drugim učenicima/cama

2662.3

2663.1

2664.9

2665.4

2666.66

2667.3

2668.1

2669.7

2670.2671.2672. Aktivnosti u kojim učenici najčešće participiraju su: donošenje važnih

odluka u svojoj porodici (oko 83%), davanje novca u humanitarne svrhe (oko

67%), dobrovoljna pomoć starijem/nemoćnom/susjedu (oko 64%), i učešće u

važnim odlukama u školi (oko 58%). Od svih ispitanih aktivnosti učenici u

najmanjoj mjeri učestvuju u sljedećim: kontaktiranje lokalnog političara,

uključivanje u medijsku ili on-line raspravu o odreñenom društvenom problemu,

učešće u protestnom skupu ili potpisivanje peticije i dobrovoljni rad u zajednici.

Uzrok ovakvim rezultatima može biti uzrast učenika, ali i pitanje da li su imali

mogućnost da poduzmu neku od navedenih aktivnosti. Dobar primjer za ovo jeste

dobrovoljni rad u zajednici koji se kao aktivnost rjeñe realizira, a to je upravo bio

najčešće dat prijedlog za unapreñenje nastave datog predmeta.

2673. Tabela 46. Uvjerenja o političkim i grañanskim angažiranjima ubudućnosti

2674.2675. Koliko si

sada siguran/na da ćeš kao odraslaosoba učiniti sljedeće:

2676.

2677

.S

igu

rno

neć

u

2678

.V

jero

vatn

o n

eću

2679

.N

e zn

am, n

isam

sigu

ran

/na 26

80.

Vje

rova

tno

hoć

u

2681

.S

igu

rno

hoć

u

2683.f

2684.%

2685.f

2686.%

2687.f

2688.%

2689.f

2690.%

2691.f

2692.%

2693.1

2694. postati član neke političke stranke

2695.8

2696.3

2697.3

2698.1

2699.6

2700.2

2701.2

2702..

2703.3

2704.1

2705.2

2706. kandidovati se za neku javnu funkciju

2707.7

2708.3

2709.4

2710.2

2711.8

2712.3

2713.1

2714..

2715.3

2716.1

2717.3

2718. potpisati peticiju ili se pridružiti protestu koji organizuje nevladina organizacija

2719.2

2720.9

2721.5

2722.2

2723.9

2724.4

2725.3

2726.1

2727.8

2728.3

2729.4

2730. osnovati nevladinu organizaciju

2731.6

2732.3

2733.5

2734.2

2735.7

2736.3

2737.1

2738.8

2739.0

2740.0

2741.5

2742. kontaktirati lokalnog političara na vlasti o važnom društvenom problemu

2743.3

2744.1

2745.4

2746.2

2747.8

2748.3

2749.4

2750.2

2751.6

2752.2

2753.6

2754. obavijestiti ili pisati novinama o slučaju korupcije

2

7

5

5

.

3

2

7

5

6

.

1

2

7

5

7

.

4

2

7

5

8

.

2

2

7

5

9

.

8

2

7

6

0

.

3

2

7

6

1

.

4

2

7

6

2

.

1

2

7

6

3

.

3

2

7

6

4

.

1

2765.7

2766. uključiti se u medijsku raspravu o odreñenom društvenom problemu

2

7

6

7

.

2

2

7

6

8

.

1

2

7

6

9

.

4

2

7

7

0

.

2

2

7

7

1

.

7

2

7

7

2

.

3

2

7

7

3

.

5

2

7

7

4

.

2

2

7

7

5

.

4

2

7

7

6

.

1

2777

2778. otvoreno prigovoriti nadreñenom

2

7

7

2

7

8

2

7

8

2

7

8

2

7

8

2

7

8

2

7

8

2

7

8

2

7

8

2

7

8

8 na poslu zbog nepravednogodnosa prema tebi

94 1 7 5 2 1 4 3 1

2789.9

2790. otvoreno prigovoriti nadreñenom zbog nepravednogodnosa prema tvom kolegi

2

7

9

1

.

1

2

7

9

2

.

6

2

7

9

3

.

3

2

7

9

4

.

1

2

7

9

5

.

5

2

7

9

6

.

2

2

7

9

7

.

7

2

7

9

8

.

3

2

7

9

9

.

4

2

8

0

0

.

1

2801.1

2802. učiti svoju djecu da su istina i poštenje najveće vrijednosti u životu

2

8

0

3

.

3

2

8

0

4

.

1

2

8

0

5

.

1

2

8

0

6

.

.

2

8

0

7

.

3

2

8

0

8

.

1

2

8

0

9

.

8

2

8

1

0

.

3

2

8

1

1

.

1

2

8

1

2

.

7

2813.2814.2815. Mladi negativno anticipiraju svoje buduće političko i u nekim segmentima

i grañansko angažiranje. Tako npr. preko 50% učenika potpuno odbacuje

mogućnost angažiranja u nekoj političkoj stranci, vršenju javne funkcije i

osnivanju NVO-a. S druge strane, oko 80% ispitanika tvrdi da vjerovatno ili

sigurno hoće učiti svoju djecu da su istina i poštenje najveće vrijednosti u životu.

Takoñer, visok procenat ispitanika bi bio spreman otvoreno prigovoriti

nadreñenom na poslu zbog nepravednog odnosa prema njima ili njihovim

kolegama. Primjećuje se izražena neodlučnost učenika za angažiranje u šest od

deset segmenata političkog i grañanskog djelovanja, ali i to da se u sedam od

deset segmenata odgovori rasporeñuju u kategorijama sigurno i vjerovatno neću.

Rezultati pokazuju da najveći procenat učenika hoće učiti svoju djecu da su istina

i poštenje najveće vrijednosti u životu, značajan je broj onih koji su neodlučni u

vezi sa tim. Možemo li ove rezultate tumačiti u odnosu na specifičnosti uzrasta

učenika, njihova iskustva, trenutna politička, socijalna i druga zbivanja u zemlji i

sl?

2816.

2817. 2.3.3. Mišljenja o demokraciji2818.

2819. Tabela 47. Mišljenje o važnosti demokratskih principa2820.

2821. Koliko je, potvom mišljenju, za demokratiju važno sljedeće:

2822.

2823

.N

imal

o

2824

.M

alo

2825

.O

sred

nje

2826

.M

nogo

2827

.

2828

.B

ez o

dgov

ora

2830.f

2831.%

2832.f

2833.%

2834.f

2835.%

2836.f

2837.%

2838.f

2839.%

2840.f

2841.%

2842.1

2843. kad grañani/ke podržavaju svakuodluku vlasti

2844.2

2845.1

2846.3

2847.1

2848.1

2849.5

2850.4

2851.1

2852.1

2853..5

2854.4

2855.1

2856.2

2857. kad svako gleda svoje interese

2858.6

2859.2

2860.5

2861.2

2862.7

2863.3

2864.1

2865.8

2866.0

2867.0

2868.4

2869.1

2870.3

2871. kad političke stranke imaju različite stavove o društvenim problemima

2872.2

2873.9

2874.3

2875.1

2876.7

2877.3

2878.7

2879.3

2880.0

2881.0

2882.6

2883.2

2884.4

2885. kada mediji imaju slobodu da pišu šta hoće

2886.5

2887.2

2888.2

2889.1

2890.9

2891.4

2892.3

2893.1

2894.1

2895..5

2896.4

2897.1

2898.5

2899. kad se ljudi učlanjuju u političke stranke kako bi došli na vlast

2900.3

2901.1

2902.3

2903.1

2904.7

2905.3

2906.3

2907.1

2908.1

2909..5

2910.2

2911.1

291

2913. kad su grañani/ke

291

291

291

291

291

291

292

292

2922.0

2923.

292

292

6 politički obrazovani/e

94

94 4 2 8 3

07 3

2926.7

2927. kad se grañani/ke učlanjuju u nevladine organizacije da bolje kontrolirajuvlast

2928.1

2929.8

2930.2

2931.1

2932.6

2933.2

2934.6

2935.3

2936.0

2937.0

2938.3

2939.1

2940.8

2941. kad vlastdonosi odluke u konsultaciji s vjerskim voñama

2942.1

2943.4

2944.4

2945.2

2946.6

2947.2

2948.0

2949.0

2950.0

2951.0

2952.2

2953.9

2954.9

2955. kad vlastograničava slobodan protok roba na tržištu

2956.2

2957.1

2958.4

2959.1

2960.7

2961.3

2962.2

2963.1

2964.1

2965..5

2966.4

2967.2

2968.1

2969. kad na izborima za predsjednika države postoji samo jedan kandidat

2970.6

2971.3

2972.2

2973.1

2974.6

2975.3

2976.4

2977.2

2978.1

2979..5

2980.4

2981.1

2982.2983.2984. Prema procjenama učenika, za demokraciju je važno da su grañani

demokratski obrazovani (37,6%), različiti stavovi političkih stranaka (33,8%), te

da se grañani uključuju u nevladine organizacije u cilju kontrole vlasti (32,4%).

Kao nevažne ili najmanje važne principe demokacije učenici navode gledanje

samo u vlastite interese (oko 56%) i kandidatura samo jednog predsjedničkog

kandidata na izborima (oko 44%). Ovdje je važno gledati na date odgovore o

kandidaturi samo jednog predsjedničkog kandidata na izborima u kontekstu naše

zemlje i političkog ureñenja. Primjećujemo da je 90% odgovora učenika na

pitanje o važnosti konsultacije vlasti s vjerskim voñama pri donošenju odluka

distribuirano u prve tri kategorije (nimalo, malo i osrednje), što je u skladu sa

opredjeljenjem Bosne i Hercegovine kao sekularne države.

2985.2986.

2987. 2.3.4. Lične vrijednosti2988.

2989. Tabela 48. Procjena ličnih vrijednosti2990.

2991. Koliko je tebi l ično u životuvažno sljedeće:

2992. 2993

.N

imal

o

2994

.M

alo

2995

.O

sred

nje

2996

.M

nog

o

2997

.V

rlo

mn

ogo

2999.f

3000.%

3001.f

3002.%

3003.f

3004.%

3005.f

3006.%

3007.f

3008.%

3009.1

3010. lična sloboda

3011.0

3012.0

3013.10

3014.4

3015.1

3016.5

3017.31

3018.1

3019.1

3020.7

3021.2

3022. nacionalni identitet

3023.20

3024.9.

3025.9

3026.4

3027.5

3028.2

3029.34

3030.1

3031.1

3032.4

3033.3

3034. vjera

3035.6

3036.2.

3037.33

3038.1

3039.2

3040.1

3041.16

3042.7

3043.1

3044.6

3045.4

3046. porodica

3047.2

3048..9

3049.0

3050.0

3051.1

3052.8

3053.23

3054.1

3055.1

3056.8

3057.5

3058. pravda

3059.1

3060..5

3061.6

3062.2

3063.1

3064.5

3065.35

3066.1

3067.1

3068.7

3069

3070. materijalna sigurnost 3071.2

3072.

3073.4

3074

3075

3076

3077.53

3078

3079

3080

6.9

1 3 1 2 1 5

3081.7

3082. zaštita socijalno ugroženih

3083.2

3084..9

3085.7

3086.3

3087.3

3088.1

3089.44

3090.2

3091.1

3092.5

3093.8

3094. prijateljski odnosi meñu narodima

3095.3

3096.1.

3097.9

3098.4

3099.2

3100.9

3101.21

3102.9

3103.1

3104.7

3105.9

3106. prijatelji

3107.1

3108..5

3109.3

3110.1

3111.1

3112.6

3113.24

3114.1

3115.1

3116.8

3117.1

3118. dobro plaćen posao

3119.2

3120..9

3121.2

3122..

3123.1

3124.7

3125.67

3126.3

3127.1

3128.5

3129.1

3130. privatnost doma

3131.2

3132..9

3133.4

3134.1

3135.1

3136.5

3137.37

3138.1

3139.1

3140.7

3141.1

3142. tradicija

3143.5

3144.2.

3145.5

3146.2

3147.3

3148.1

3149.45

3150.2

3151.1

3152.5

3153.1

3154. slobodno vrijeme

3155.4

3156.1.

3157.17

3158.8

3159.1

3160.5

3161.49

3162.2

3163.1

3164.6

3165

3166. pripadnost europskoj kulturi

3167.2

3168.

3169.14

3170

3171

3172

3173.81

3174

3175

3176

1.9

6 4 2 3 6 3

3177.1

3178. zaštita manjina

3179.3

3180.1.

3181.8

3182.3

3183.6

3184.2

3185.47

3186.2

3187.9

3188.4

3189.1

3190. društveni status

3191.2

3192..9

3193.4

3194.1

3195.4

3196.2

3197.72

3198.3

3199.8

3200.4

3201.1

3202. sloboda medija

3203.1

3204..5

3205.7

3206.3

3207.1

3208.5

3209.46

3210.2

3211.4

3212.2

3213.1

3214. jednakost svih ljudi

3215.2

3216..9

3217.0

3218.0

3219.1

3220.8

3221.25

3222.1

3223.1

3224.7

3225.3226.

3227. Većina navedenih vrijednosti je od izuzetne važnosti za učenike i kreću se

u rasponu od 60% do 95% odabira. Od 18 ponuñenih vrijednosti učenicima su,

meñu pet, najznačajnije: prijatelji, privatnost doma, porodica, jednakost svih ljudi

i lična sloboda. Sve navedene vrijednosti imaju više od 90% odabira od strane

učenika. Najniže rangirana vrijednost je sloboda medija.

3228.3229.3230. 2.3.5. Povjerenje 3231.

3232. Tabela 49. Nivo povjerenja3233.

3234. Koliko poverenja imaš u:

3235.

3236

.ni

mal

o

3237

.m

alo

3238

.os

red

nje

3239

.m

nog

o

3240

.vr

lo m

nog

o

32 3 3 3 3 3 32 3 3 3

f % f % f % f % f %3252.1

3253. državne vlasti 32

54.60

3255.2

3256.9

3257.4

3258.4

3259.2

3260.3

3261.1

3262.4

3263.1

3264.2

3265. parlament 32

66.43

3267.2

3268.1

3269.4

3270.6

3271.2

3272.7

3273.3

3274.1

3275..

3276.3

3277. lokalne vlasti 32

78.19

3279.8

3280.5

3281.2

3282.1

3283.6

3284.2

3285..

3286.0

3287.0

3288.4

3289. javne medije 32

90.42

3291.1

3292.3

3293.1

3294.1

3295.5

3296.9

3297.4

3298.4

3299.1

3300.5

3301. domaće sudove 33

02.32

3303.1

3304.7

3305.3

3306.9

3307.4

3308.4

3309.1

3310.6

3311.2

3312.6

3313. svoju vjersku instituciju 33

14.18

3315.8

3316.1

3317.8

3318.8

3319.3

3320.20

3321.9

3322.7

3323.3

3324.7

3325. nevladine organizacije 33

26.16

3327.7

3328.2

3329.1

3330.1

3331.5

3332.53

3333.2

3334.3

3335.1

3336.8

3337. multinacionalne kompanije

3338.56

3339.

3340.

3341.

3342.

3343.

3344.5

3345.

3346.

3347.

2 7 3 7 3 20 0

3348.9

3349. Europsku uniju 33

50.41

3351.1

3352.2

3353.1

3354.9

3355.4

3356.47

3357.2

3358.1

3359..

3360.10

3361. NATO

3362.65

3363.3

3364.4

3365.2

3366.9

3367.4

3368.8

3369.3

3370.2

3371..

3372.11

3373. meñunarodne finansijske institucije

3374.56

3375.2

3376.4

3377.2

3378.8

3379.3

3380.28

3381.1

3382.1

3383..

3384.12

3385. meñunarodne sudove 33

86.41

3387.1

3388.4

3389.2

3390.1

3391.5

3392.9

3393.4

3394.2

3395..

3396.13

3397. nastavnike 33

98.10

3399.4

3400.3

3401.1

3402.6

3403.3

3404.80

3405.3

3406.2

3407.1

3408.14

3409. prijatelje 34

10.1

3411..

3412.3

3413.1

3414.1

3415.8

3416.71

3417.3

3418.1

3419.5

3420.15

3421. roditelje 34

22.1

3423..

3424.3

3425.1

3426.2

3427.9

3428.8

3429.3

3430.1

3431.8

3432.16

3433. sebe 3434.1

3435

3436

3437

3438

3439

3440.36

3441

3442

3443

.3

1 1 6 1 1 7

3444.3445. Propitivanjem nivoa povjerenja učenika prema različitim javnim i

privatnim subjektima dobiveni su zanimljivi podaci. Sasvim očekivano, učenici

najviše povjerenja imaju u sebe (oko 91%), prijatelje (90%) i roditelje (oko 89%).

Dakle, učenici su orijentirani na svoje najbliže okruženje, pa čak i ne iznenañuje

da su prijatelji na istom nivou povjerenja, kao i roditelji, budući da su ispitanici

srednješkolskog uzrasta. Oko 50% učenika ima dovoljno povjerenja u svoje

nastavnike. Najviši nivo nepovjerenja učenici iskazuju prema domaćim, ali i

meñunarodnim institucijama. Od domaćih institucija nepovjerenja je usmjereno

prema vladi i parlamentu, a u okvirima meñunarodnih organizacija prema

multinacionalnim kompanijama, NATO-u i meñunarodnim finansijskim

institucijama. Rezultati istraživanja jesu pokazatelji realnih zbivanja na političkoj

i svakoj drugoj pozornici u zemlji.

3446.3447.3448. 2.3.6. Socijalna distanca3449.

3450. Tabela 50. Socijalna distanca3451.

3452. U kojoj mjeri bi za susjeda volio imati osobu koja pripada svakoj od sljedećih skupina:

3453

.ni

mal

o

3454

.m

alo

3455

.os

red

nje

3456

.m

nog

o

3457

.vr

lo m

nog

o3459.f

3460.%

3461.f

3462.%

3463.f

3464.%

3465.f

3466.%

3467.f

3468.%

3469.1

3470.Albanci

3471.9

3472.4

3473.4

3474.2

3475.3

3476.1

3477.2

3478.9

3479.2

3480.1

3481.

3482.Bošnjaci

3483.

3484.

3485.

3486.

3487.

3488.

3489.

3490.

3491.

3492.

20 0

1 5 2 13

1 1 8

3493.3

3494.Bugari

3495.4

3496.2

3497.2

3498.1

3499.9

3500.4

3501.2

3502.9

3503.2

3504.1

3505.4

3506.Katolici

3507.2

3508.1

3509.0

3510.0

3511.4

3512.2

3513.1

3514.5

3515.2

3516.1

3517.5

3518.Hrvati

3519.2

3520.1

3521.2

3522.1

3523.9

3524.4

3525.4

3526.2

3527.2

3528.1

3529.6

3530.Nijemci

3531.1

3532.6

3533.0

3534.0

3535.3

3536.1

3537.2

3538.9

3539.2

3540.1

3541.7

3542.Mañari

3543.2

3544.1

3545.5

3546.2

3547.7

3548.3

3549.4

3550.1

3551.2

3552.1

3553.8

3554.Italijani

3555.6

3556.3

3557.0

3558.0

3559.8

3560.3

3561.4

3562.1

3563.2

3564.1

3565.9

3566.Jehovi svjedoci

3567.5

3568.2

3569.1

3570.8

3571.1

3572.4

3573.1

3574.8

3575.2

3576.9

3577

3578.Jevreji

3579

3580

3581

3582

3583

3584

3585

3586

3587

3588

10 0 0 0

2 1 9 4 9 4

3589.1

3590.Makedonci

3591.2

3592.9

3593.1

3594.8

3595.0

3596.0

3597.6

3598.2

3599.6

3600.2

3601.1

3602.Kosovari

3603.4

3604.2

3605.0

3606.0

3607.1

3608.4

3609.4

3610.2

3611.2

3612.1

3613.1

3614.Crnogorci

3615.0

3616.0

3617.1

3618.7

3619.1

3620.4

3621.1

3622.5

3623.8

3624.3

3625.1

3626.Muslimani

3627.1

3628.4

3629.2

3630..

3631.5

3632.2

3633.0

3634.0

3635.1

3636.9

3637.1

3638.Pravoslavci

3639.2

3640.1

3641.7

3642.3

3643.0

3644.0

3645.1

3646.5

3647.9

3648.4

3649.1

3650.Protestanti

3651.4

3652.2

3653.4

3654.2

3655.5

3656.2

3657.2

3658.9

3659.4

3660.2

3661.1

3662.Romi

3663.9

3664.4

3665.0

3666.0

3667.1

3668.6

3669.3

3670.1

3671.2

3672.1

3673

3674.Rumuni

3675

3676

3677

3678

3679

3680

3681

3682

3683

3684

1 3 15

2 1 53

1 4 2

3685.1

3686.Srbi

3687.2

3688.1

3689.2

3690.1

3691.0

3692.0

3693.9

3694.4

3695.7

3696.3

3697.2

3698.Slovenci

3699.6

3700.3

3701.1

3702.4

3703.0

3704.0

3705.2

3706.9

3707.2

3708.1

3709.2

3710.Turci

3711.2

3712.1

3713.7

3714.3

3715.5

3716.2

3717.2

3718.9

3719.4

3720.2

3721. Najmanja socijalna distanca je izražena prema Muslimanima (92%

učenika bi ih željelo imati za susjeda), Jevrejima (89% učenika bi ih željelo imati

za susjeda), Bošnjacima (81% učenika bi ih željelo imati za susjeda), Srbima

(78% učenika bi ih željelo imati za susjeda) i Katolicima (67% učenika bi ih

željelo imati za susjeda). Ohrabrujući su podaci koji su dobiveni ovim pitanjem, s

obzirom na, ne tako davna, ratna zbivanja. Naravno, s obzirom na kontekst BiH

najvalidnije rezultate bismo dobili kada bismo kontrolirali varijablu nacionalna

pripadnost učenika.

3722. Najveća socijalna distanca je prema sljedećim grupama: Makedoncima

(95% učenika ne bi ih željelo imati za susjeda), Slovencima (79% učenika ne bi ih

željelo imati za susjeda), Nijemcima (65% učenika ne bi ih željelo imati za

susjeda) i Protestantima (42% učenika ne bi ih željelo imati za susjeda).

3723.3724.3725. Rezime rezultata o političkoj kulturi učenika

3726. Rezime rezultata trećeg dijela upitnika, koji se odnosi na političku kulturu

učenika, pokazuje sljedeće:

učenici su, po vlastitoj procjeni, osrednje informirani o političkim zbivanjima

u zemlji;

najznačajniji izvor informiranja je televizija, a značajni su i konkretni nastavni

predmet i porodica;

učešće učenika u aktivnostima najčešće participiraju u donošenju važnih

odluka u porodici, davanju novca u humanitarne svrhe, dobrovoljnom

pomaganju, a najmanje kontaktiraju lokalnog političara;

uvjerenja o grañanskom i političkom angažmanu pokazuju da se učenici ne

vide u političkom angažiranju u budućnosti, dok se grañanski angažman

najviše odnosi na reagiranje kod nadreñenih na budućem poslu;

kada je u pitanju važnost demokratskih principa najznačajnije demokratsko

obrazovanje grañana, a najmanje važno gledanje samo vlastitih interesa;

sve vrijednosti su izuzetno važne, a najniže rangirana je sloboda medija;

sebi i najbližem okruženju ukazano je najveće povjerenje, a vladi i parlamentu

najmanje;

socijalna distanca najmanje je izražena prema: Muslimanima, Jevrejima,

Bošnjacima, Srbima i Katolicima, a najveća prema: Makedoncima,

Slovencima, Nijemcima i Protestantima.

qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqq

qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqq

qqqqqqqqqqqqqqqqqqqq.

3736. Primjećena je apolitičnost i društvena neangažiranost učenika, ali i

anticipacija lične budućnosti, društvenog i političkog angažmana, je u skladu sa

trenutnim stanjem. Tranzicija, koja sa sobom nosi probleme, prepreke i izazove,

uz nedovoljnu uključenost mladih, dovodi do nepovjerenja prema državnim i

meñunarodnim nivoima vlasti, ali i izraženom povjerenju samo prema sebi,

porodici, prijateljima, nastavnicima i vjerskim ustanovama.

3737.3738.3739.3740. 2.3.7. EU članstvo3741.3742. Naredna dva pitanja propituju odnos učenika prema europskim integracija

u odnosu na značaj članstva zemlje u EU i u odnosu na specifične pozitivne i

negativne promjene koje članstvo u EU može potencijalno donijeti.

3743.3744. Tabela 51. Pristupanje zemalja u tranziciji Evropskoj uniji

3745.3746. Koliko je po tvom mišljenju za

zemlju u tranziciji važno da postane članica Evropske unije

3747.

3748.N

3749.%

3750.1

3751. Nimalo

3752.

4

3753.1.9

3754.2

3755. Malo

3756.10

3757.4.7

3758.3

3759. Osrednje

3760.116

3761.54.

3762.4

3763. Mnogo

3764.78

3765.36.

3766.5

3767. Veoma mnogo

3768.

5

3769.2.3

3770. Bez odgovora 3771.

-

3772.

-3773. Ukupno

3774.213

3775.100

3776.3777. Na pitanje o pristupanju zemalja u tranziciji Europskoj uniji polovina

(54,5%) ispitanika smatra da je to osrednje važno. Treba naglasiti da je znatno

veći procenat onih koji smatraju da je pridruživanje zemalja u tranziji, kao što je

BiH, važno (oko 39%) u odnosu na procenat onih koji su zaokružili odgovore koji

ukazuju da taj proces integracije nije važan (oko 7%).

3778.3779.

3780. Tabela 52. Vrijednost pristupanja Europskoj uniji3781.3782. U kojoj mjeri se slažeš

da će ulaskom tvoje zemlje u Europsku uniju doći do sljedećih promjena

3783

.n

imal

o se

ne

slaž

em

3784

.n

e sl

ažem

se

3785

.ni

ti s

e sl

azem

, nit

i se

nesl

ažem

3786

.sl

ažem

se

3787

.po

tpu

no

se s

laže

m

3789.N

3790.%

3791.N

3792.%

3793.N

3794.%

3795.N

3796.%

3797.N

3798.%

3799.1

3800. društvo će biti mnogo demokratičnije 38

01.12

3802.5

3803.55

3804.2

3805.9

3806.4

3807.47

3808.2

3809.7

3810.3

3811.2

3812. da će se povećati životni standard 38

13.24

3814.1

3815.70

3816.3

3817.7

3818.3

3819.25

3820.1

3821.18

3822.8

3823.3

3824. suverenitet države bit će ograničen 38

25.13

3826.6

3827.49

3828.2

3829.9

3830.4

3831.54

3832.2

3833.2

3834..

3835.4

3836. biće manje nezaposlenih 38

37.26

3838.1

3839.27

3840.1

3841.9

3842.4

3843.30

3844.1

3845.32

3846.1

3847.

3848. nacionalna bogatstva bit će u rukama stranaca

3849.13

3850

3851.17

3852

3853

3854

3855.53

3856

3857.39

3858

5 6 8 9 4 2 1

3859.6

3860. uspostavit će se bolji odnosi s drugim zemlja

3861.20

3862.9

3863.33

3864.1

3865.5

3866.2

3867.52

3868.2

3869.50

3870.2

3871.7

3872. povećat će se socijalne razlike izmeñu grañana

3873.11

3874.5

3875.27

3876.1

3877.8

3878.4

3879.81

3880.3

3881.7

3882.3

3883.8

3884. pravni sistem će biti pravedniji i djelotvorniji

3885.13

3886.6

3887.33

3888.1

3889.9

3890.4

3891.69

3892.3

3893.2

3894..

3895.9

3896. nacionalni identitetće biti ugrožen 38

97.14

3898.6

3899.52

3900.2

3901.1

3902.5

3903.17

3904.8

3905.8

3906.3

3907.1

3908. povećat će se kvalitet obrazovanja 39

09.8

3910.3

3911.21

3912.9

3913.9

3914.4

3915.37

3916.1

3917.51

3918.2

3919.11

3920. prevladat će materijalni interesi 39

21.8

3922.3

3923.28

3924.1

3925.7

3926.3

3927.33

3928.1

3929.66

3930.3

3931.1

3932. prestat će korupcijau javnim službama 39

33.47

3934.2

3935.39

3936.1

3937.6

3938.3

3939.43

3940.2

3941.18

3942.8

3943.

3944. političari će odgovornije donositi odluke

3945.59

3946

3947.35

3948

3949

3950

3951.16

3952

3953.6

3954

1 2 1 9 4 7 2

3955.1

3956. stranci će postati vlasnici velikih kompanija 39

57.7

3958.3

3959.21

3960.9

3961.1

3962.4

3963.11

3964.5

3965.68

3966.3

3967.1

3968. prava radnika bit će puno bolje zaštićena 39

69.59

3970.2

3971.26

3972.1

3973.7

3974.3

3975.33

3976.1

3977.20

3978.9

3979.1

3980. povećat će se sigurnost grañana 39

81.44

3982.2

3983.54

3984.2

3985.6

3986.3

3987.45

3988.2

3989.5

3990.2

3991.3992. Procjena učenika o pozitivnim i negativnim promjenama koje bi donijelo

članstvo zemlje u Europsku uniju pokazuju da su učenici na svim tvrdnjama

izbjegli iskazati jasan stav zaokruživanjem neutralnog stepena slaganja.

3993. Očekivanja učenika, s obzirom na pozitivne i negativne promjene, su u

nastavku rangirana po procentu slaganja s njima:

3994. - da će se uspostaviti bolji odnosi s drugim zemlja (47,9%);

3995. - da će prevladati materijalni interesi u društvu (46,5%);

3996. - da će nacionalna bogatstva biti u rukama stranaca (43,2%);

3997. - da će se povećati socijalne razlike meñu grañanima (41,3%);

3998. - da će stranci postati vlasnici velikih kompanija (37,1%);

3999. - da će pravni sistem biti pravedniji i djelotvorniji (33,3%);

4000. - da će se povećati kvalitet obrazovanja (31,3%);

4001. - da će biti manje nezaposlenih (29,1%);

4002. - da će prestati korupcija u javnim službama (28,7%);

4003. - da će suverenitet države biti ograničen (26,3%);

4004. - da će društvo biti mnogo demokratičnije (25,4%);

4005. - da će prava radnika biti puno bolje zaštićena (24,9%);

4006. - da će se povećati sigurnost grañana (23,4%);

4007. - da će se povećati životni standard (20,2%);

4008. - da će nacionalni identitet biti ugrožen (11,8%);

4009. - da će političari odgovornije donositi odluke (10,3%).

4010.

4011. Neke od najviše izraženih pozitivnih promjena su: poboljšanje odnosa sa

drugim zemljama, pravni sistem će biti pravedniji i djelotvorniji, povećava se

kvalitet obrazovanja. Najviše izraženi negativni aspekti pristupanja Evropskoj

uniji su: prevladavanje materijalnih interesa, prenos nacionalnog bogatstva u ruke

stranaca povećanje socijalnih razlika meñu grañanima.

4012.4013.4014. Rezime rezultata o EU članstvu

4015.

4016. Rezime istraživanja o mišljenju učenika o važnosti europskih integracija i

promjenama koje se mogu desiti u tom procesu pokazuje da:

malo više od 50% učenika iskazuje pozitivan stav prema članstvu u Europsku

uniju;

pozitivne promjene koje se očekuju su: poboljšanje odnosa sa drugim

zemljama, pravni sistem će biti pravedniji i djelotvorniji, povećava se

kvalitet obrazovanja;

negativni aspekti pristupanja Evropskoj uniji su: prevladavanje materijalnih

interesa, prenos nacionalnog bogatstva u ruke stranaca povećanje

socijalnih razlika meñu grañanima.

pppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppp

pppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppppp

ppppppppppppppppppppppppppppppp.

4021. Procjena učenika o pozitivnim i negativnim promjenama koje bi donijelo


izbjegli iskazati jasan stav zaokruživanjem neutralnog stepena slaganja, što se, u

odnosu na cijeli upitnik, desilo samo na ovom pitanju. Kada su i imali jasan stav o

nekoj promjeni, on je češće izražavao neslaganje sa pozitivnim promjenama, a

slaganje sa negativnim promjenama. Ovo je vidljivo iz rang liste u kojoj su se, od

16 tvrdnji, na prvih pet mjesta našle čak četiri negativne promjene koje se mogu

desiti ulaskom zemlje u EU.

4022.4023.4024. Korelacije 4025.4026. U ovom dijelu izvještaja su dati rezultati koji se odnose na

utvrñivanje povezanosti stepena znanja pokazanog na dijelu upitnika kojim se

propitivalo znanje o ljudskim pravima, demokraciji i grañanstvu sa nekim socio-

demografskim karakteristikama uzorka. Takoñer, analizirana je povezanost

stepena znanja i samoprocjene informiranosti kao i veza ovih varijabli sa drugim

varijablama: različiti oblici participacije u zajednici, povjerenje u državne

institucije i sl.

4027.4028.

4029. Tabela 53. Znanje i informiranost, učešće i povjerenje4030.

4031. Korelacija izmeñu znanja i informisanosti, učešća i povjerenja4032. 4033. Koliko si informiran o

političkim zbivanjima u svojojzemlji?

4034.Učešće

4035.Povjeren

je

4036.Zn

4037. Pearson

Correlation4038. -.005

4039..148*

4040..149*

4042. Sig.(2-tailed)

4043. .9434044.

.0314045.

.0294047. N

4048. 2134049.

2134050.

213


4052.4053.4054. U Tabeli 53 navodimo rezultate utvrñivanja povezanosti izmeñu znanja

učenika o temama iz oblasti demokracije sa njihovom informiranošću o političkim

zbivanjima u zemlji, učešćem u zajednici i povjerenjem prema različitim javnim i

privatnim faktorima. Dobijeni rezultati ukazuju da izmeñu znanja i informisanosti

o političkim zbivanjima nema korelacije. Meñutim, izmeñu znanja i učešća, kao i

izmeñu znanja i povjerenja uočavamo vrlo niske, ali statistički značajne

korelacije.

4055. Tabela 54a. Informiranost i učešće učenika4056.

4057. Korelacija izmeñu informiranosti i učešća učenika

4058. 4059. Učešće4060. Koliko siinformiran o političkim

4061. zbivanjima u svojoj zemlji?

4062. Pearson

Correlation

406

3..


406

6..

4068. N

406

9.2


4071.4072. Utvrdili smo da izmeñu informiranosti i učešća učenika postoji statistički

značajna povezanost na nivou 0,01 (Tabela 54a). Korelacija je pozitivna i iznosi

r=0,365, što se može smatrati niskom povezanošću. S obzirom da sam koeficijent

govori samo o visini povezanosti, ali ne o tome kakav je odnos izmeñu ove dvije

varijable u smislu zavisnosti, pretpostavljamo da što su učenici više informirani o

dešavanjima u zemlji više učestvuju u društvenom životu. Meñutim, moguća je i

obrnuta interpretacija, odnosno što je veće učešće u društvenom životu to se više

učenici mogu informirati. Ovaj odnos bi se mogao detaljnije proučiti u nekom

narednom istraživanju uz primjenu kvalitativnih istraživačkih strategija, metoda i

postupaka (npr. fokus grupe, intervjui i sl.)

4073.4074. Tabela 54b. Informiranost i pojedini aspekti učešća učenika

4075.

4076. Korelacija izmeñu informiranosti i pojedinih aspekata učešća učenika

4077. Učešće4078.

4079. Koliko siinformiran o političkim

4080. zbivanjima usvojoj zemlji?

4081. …dobrovoljno pomogao/la starijem/oj ili nemoćnom/oj

4082.

4083. Pearson Correlation

4084. .162*


4087. .018

4089. N 4090. 213

4091. … dao/la novčani prilog u humanitarne svrhe

4092.4093.


4095. .194**


4098. .004

4100. N 4101. 2134102. … dobrovoljno radio/la u

zajednici4103.


4105. .176**


4108. .010

4110. N 4111. 2134112. … sudjelovao/la u donošenju

važnih odluka u svojoj obitelji4113.


4115. .258**


4118. .000

4120. N 4121. 2134122. … sudjelovao/la u donošenju

važnih odluka u svojoj školi4123.


4125. .223**


4128. .001

4130. N 4131. 2134132. … pridružio/la se protestnom

skupu ili potpisao/la peticiju4133.


4135. .320**


4138. .000

4140. N 4141. 2134142. … kontaktirao/la lokalnog

političara i upozorio ga na odreñeni druptveni problem

4143.


4145. .358**


4148. .000

4150. N 4151. 2134152. … sudjelovao/la u medijskoj

ili on-line raspravi o odreñenom društvenom problemu

4153.


4155. .115


4158. .095

4160. N 4161. 2134162. … otvoreno prigovorio/la

nastavniku/ci zbog nepravednog odnosa prema tebi

4163.


4165. .181**


4168. .008

4170. N 4171. 2134172. … otvoreno prigovorio/la

nastavniku/ci zbog nepravednog odnosa prema drugim učenicim/cama


4174. .175**


4177. .010

4179. N 4180. 213


4182. ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).4183.4184.4185. U Tabeli 54b dat je prikaz korelativne analize informiranosti učenika i

svakog pojedinog aspekta participacije. Rezultati pokazuju da je stepen

informiranosti o političkim zbivanjima u zemlji povezan sa različitim aspektima

učešća učenika. Uviñamo da stepen informiranost najviše korelira sa spremnošću

na kontaktiranje lokalnog političara i učešćem na protestu ili peticiji.

4186.4187. Tabela 55a. Informiranost i povjerenje

4188.4189. Korelacija izmeñu informiranosti i povjerenja

4190. 4191.4192. Povjerenje

4193. Koliko ste informirani o političkim zbivanja u svojoj zemlji?

4194. 4195. Pearson

Correlation

4196. .

315**


4199. .

000

4201. N

4202. 2

13


4204.

4205. Tabele 55a i 55b pokazuju rezultate korelativne analize izmeñu

infomiranosti i povjerenja učenika u razne domaće i meñunarodne institucije i

bliske osobe. Korelacija izmeñu infomiranosti i ukupnog skora za povjerenje je

niska r=315, ali statistički značajna na nivou 0,01. Pretpostavljamo da učenici koji

su više infomirani imaju i više povjerenja prema raznim institucijama.

4206.4207.

4208. Tabela 55b. Informiranost i povjerenje po aspektima 4209.

4210. Korelacija izmeñu informisanosti i povjerenja4211. Povjerenje 4213. Informiranost o

4212.političkim zbivanjima u zemlji

4214. državne vlasti4215. 4216.


4218. .303**


4221. .000

4223. N 4224. 2134225. parlament4226. 4227.


4229. .189**


4232. .006

4234. N 4235. 2134236. lokalnu vlast4237. 4238.


4240. .231**


4243. .001

4245. N 4246. 2134247. javne medije4248. 4249.


4251. .159*


4254. .020

4256. N 4257. 2134258. domaće

sudove4259. 4260.


4262. .231**


4265. .001

4267. N 4268. 2134269. osobnu

vjersku instituciju4270. 4271.


4273. .099


4276. .151

4278. N 4279. 2134280. nevladine

organizacije4281. 4282.


4284. .090


4287. .191

4289. N 4290. 2134291. multinacional

ne kompanije4292. 4293.


4295. .138*


4298. .044

4300. N 4301. 2134302. Europsku

uniju4303.


4305. .093

4307. Sig. 4308. .175

(2-tailed)4310. N 4311. 213

4312. NATO4313. 4314.


4316. .276**


4319. .000

4321. N 4322. 2134323. meñunarodne

finansijske institucije4324. 4325.


4327. .141*


4330. .040

4332. N 4333. 2134334. meñunarodne

sudove4335. 4336.


4338. .226**


4341. .001

4343. N 4344. 2134345. nastavnike4346. 4347.


4349. .262**


4352. .000

4354. N 4355. 2134356. prijatelje4357. 4358.


4360. .176**


4363. .010

4365. N 4366. 2134367. roditelje4368. 4369.


4371. .083


4374. .227

4376. N 4377. 2134378. sebe4379. 4380.


4382. .085


4385. .216

4387. N 4388. 213


4390. * Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed).4391.4392. Ako pogledamo korelacije izmeñu informiranosti i svakog pojedinog

aspekta povjerenja uočavamo da je sasvim logična korelacija izmeñu

informiranosti i povjerenja prema domaćim i stranim institucijama, kao i

nepostojanje korelacije izmeñu infomiranosti i povjerenja u sebe i roditelje. Za

povjerenje prema sebi i roditeljima nije ni potrebna informiranost o političkim

dešavanjima u zemlji. Ipak, čudi nalaz da je informisanost statistički značajno

korelirana sa povjerenjem prema nastavniku. Nastavnik se izgleda shvata, ne kao

blizak čovjek koji može pomoći i u kojeg se bezrezervno može imati povjerenja,

nego se više doživljava formalno kao dio institucije (škole).

4393. Tabela 56.Učešće i povjerenje učenika4394.

4395. Korelacija izmeñu učešća i povjerenja

4396.

4397.4398. Povjerenje

4399.

4400.Uč

4401. Pearson

Correlation

4402.

.


4405.

.

4407. N 4408.21


4410.4411.4412. Korelacija izmeñu učešća i povjerenja iznosi r=0,33 i statistički je

značajna na nivou 0,01. Radi se o složenom odnosu dvije kompleksne varijable.

Ovaj odnos bi se pojednostavljeno mogao objasniti na sljedeći način: sa

povećanjem učešća učenika, povećava se i njihovo povjerenje. Svakako, i ovo

pitanje bi se moglo detaljnije proučiti u narednim istraživanjima, kako bismo došli

do potpunijih saznanja o prirodi ovog odnosa.

4413.4414.

4415. 3. Diskusija rezultata

4416. Uzorak istraživanja

4417. Uzorak istraživanja je reprezentativan za populaciju učenika koji u

srednjim školama u Bosni i Hercegovini pohañaju Demokraciju u ljudska prava.

Istraživanjem je obuhvaćeno 213 učenika srednjih škola iz cijele BiH. Od tog

broja, 101 učenik ili 47,7% je muškog spola, a 112 ili 52,6% je ženskog spola.

Meñu ispitanim učenicima, 128, tj.60,1% pohaña škole općeobrazovnog profila

(gimnaziju), a njih 85, tj.39,9% četverogodišnju srednju stručnu ili tehničku

školu. Najviše roditelja učenika iz uzorka završilo je srednju školu (60,6% očeva i

57,7% majki), nakon toga slijedi završena viša škola ili fakultet (24,4% očeva i

19,7% majki). Oko 10% više majki u odnosu na očeve ima završenu samo

osnovnu školu.

4418.

4419.

4420.

4421. 1. Znanje o grañanstvu, ljudskim pravila i demokraciji

4422. Prosječan skor koji su postigli učenici srednjih škola u BiH je 18,9 bodova

uz SD 6,3 bodova. Takav rezultat možemo uzeti kao zadovoljavajući, jer

predstavlja 52,5% od maksimalnog skora koji iznosi 36 bodova.

4423. Učenici su na 21 pitanje (od ukupno 36) dali preko 50% tačnih odgovora,

dok na 9 pitanja dvije trećine učenika nije znalo tačan odgovor. Zanimljiv je

kontrast u procentu tačnih odgovora na 23. pitanje, budući da se u tom pitanju

pojavljuje procenat tačnih odgovora koji pitanje kandidira na prvo mjesto

(skraćenica i djelatnost UNESCO-a) i na posljednje mjesto u tabeli (skraćenica i

djelatnost OSCE-a). Pored toga, učenici su najslabije rezultate postigli na 22; 14. i

25. pitanju. Pitanja sa najvećim procentom tačnih odgovora su: 23. pitanje –

100%; 24. pitanje – 82,2%; 4. pitanje - 72,8%; 12. pitanje – 70,9% i 5. pitanje -

70,4%. Dakle, učenici su najviše znali o skraćenica i djelatnost UNESCO-a;

značenje slobode vjeroispovijesti; značenje izraza podjela vlasti; društveno

ureñenje i osnovne karakteristike, odnosno razumijevanje pojma liberalizam i

funkciju parlamenta. Pitanja sa najnižim procentom tačnih odgovora su: 22.

pitanje – 28,6%; 14. pitanje – 26,8%; 25. pitanje – 16,9%; 25. pitanje – 16,9% i

23. pitanje - 15%. Dakle, učenici znaju najmanje o: Europskom sudu; načinima na

koje demokratska vlast najbolje štiti političke interese svojih grañana;

razumijevanje pojmova etnocentrizam i šovinizam i skraćenicu i djelatnost

OSCE-a.

4424. Uzroci pokazanog znanja i neznanja učenika na ovom dijelu upitnika

mogu biti različiti, mada bi trebalo obratiti pažnju na sljedeće dvije grupe uzroka:

1. nedovoljno znanje, razumijevanje i angažiranost učenika unutar nastavnog

predmeta; šira oblast koju obuhvataju pitanja u odnosu na sadržaje koje učenici

slušaju u školi i 2. nedovoljno jasna pitanja i upute u upitniku; suprotstavljanje

gradiva i društvenog konteksta tj. različitost sadržaja predmeta i kontekst u kojem

se živi i podučava.

4425.

4426. 2. Mišljenje i stavovi o grañanskom obrazovanju u školi

4427. Odgovori na pitanje o izvorima znanja iz oblasti grañanskog odgoja i

obrazovanja su pokazali da glavni izvor znanja jeste nastavni predmet u srednjoj

školi (47,54%). Najmanje zastupljen izvor znanja jesu drugi predmeti u osnovnoj

školi (5,80%) i vannastavne aktivnosti u srednjoj školi (4,64%).

4428. Učenici su na prvo mjesto po zadovoljstvu naveli udženike (74,6%), zatim

atmosferu u učionici tokom nastave ovog predmeta (64,8%), te nastavnikov

pristup (59,2%) i sadržaj predmeta (58,2%). Učenici su ovim elementima

značajno zadovoljniji u srednjoj školi, nego u osnovnoj školi, što može biti

posljedica protoka vremena i odmak od ovog nivoa obrazovanja. U osnovnoj

školi, učenici su najnezadovoljniji: sadržajem predmeta, udžbenikom i

atmosferom na času.

4429. Procjena učenika o tome šta su naučili u okviru predmeta pokazuje da su o

svim temama naučili mnogo i veoma mnogo, a najmanje su naučili o važnosti

zaštite prava manjina i načinima zaštite prava demokratskim putem.

4430. Od deset ponuñenih elemenata rada i aktivnosti nastavnika, učenici su

osam procijenili pozitivnim iznad 50%. Najpozitivnije su ocijenjeni sljedeći

elementi: podsticanje učenika na raspravu (76,6%), podsticanje učenika da izraze

osobno mišljenje (75,2%), Poštivanje mišljenja učenika (71,7%), povezivanje

nastavnih tema sa svakodnevnim životom učenika (68%) i obrañivanje tema sa

različitih stajališta (65,7%).

4431. Pri realizaciji nastave, najčešće se koriste sljedeće metode: diskusija

(67,6%), predavanje nastavnika (61,5%), analiza novinskih članaka (52,1%) i

debata (50,3%), a najrjeñe analiza video materijala, internet i volonterski rad.

4432. Atmosfera na času je procjenjena pozitivnom, prijateljskom (77%),

suradničkom (70%), radnom (70%) i opuštajućom (65%), a najmanje

nekontroliranom, dosadnom i autoritarnom. Ovo pokazuje da su učenici mogli da

učestvuju u radu i pri tome se dobro osjećaju.

4433. Nastavni predmet razvija kod učenika najviše karakteristike koje spadaju u

grupu „odnos prema sebi“, a manje one koje spadaju u grupu „odnos prema

drugima“. Učenje Demokratije i ljudskih prava u najvećoj mjeri utiče na razvoj

sljedećih ličnih karakteristika: prihvatanje odgovornosti za vlastite odluke (68%),

saradnja sa drugima u rješavanju problema (66%), procjena da je istinit dokaz

bitan u iznošenju ličnog stava (65%). Najmanje je učenika koji misle da je sadržaj

ovog predmeta imao uticaj na shvatanje da je individualni angažman bitan za

društvenu promjenu, učestvovanje u aktivnostima koje doprinose dobrobiti

drugih, tumačenje političkih zbivanja na temelju istinitih informacija i bolje

shvatanje svoje odgovornosti prema školi.

4434. Najznačajniji prijedlog za unapreñenje nastave odnosi se na povezivanje

predmeta sa dobrovoljnim radom u zajednici (24%), zatim slijede prijedlozi da se

u nastavi vodi više rasprava o društveno važnim i kontroverznim temama (18,4%)

i više koriste mogućnosti savremenih medija, a posebno interneta (17,3%).

Najmanje prijedloga se odnosi na to da se predavačka nastava zamjeni metodama

aktivne nastave.

4435.

4436. Rezultati istraživanja, dakle, pokazuju da su učenici zadovoljni

atmosferom na času pri realizaciji nastave konkretnog predmeta, radom i

aktivnošću nastavnika, svojim znanjem kojeg su stekli, uticajem predmeta na

razvoj ličnih karakteristika učenika, te korištenjem različitih nastavnih metoda

kao što su diskusija, debata i sl. Elementi na kojima bi trebalo raditi su: sadržaji

predmeta, posebno oni koji se odnose na zaštitu prava manjina i načine zaštite

prava demokratskim putem; korištenje savremene tehnologije u nastavi (video

materijali, internet i sl.); povezivanje nastave sa radom u zajednici i njegovanje

duha volonterizma i dobrovoljnog rada što bi rezultiralo razvojem i jačanjem

individualnih karakteristika učenika iz grupe „odnos prema drugima“. Za zemlju

u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina, iznimno je važno da vrijednosti koje

promivira nastavni predmet ne ostanu samo na nivou predmeta, već da se ugrade

u cjelokupni život škole i društva u cjelini.

4437.

4438. 3. Politička kultura

4439. Učenici su, po vlastitoj procjeni, osrednje (76,5%) informirani o

političkim zbivanjima u zemlji. Najznačajniji izvor informiranja je televizija

(80%), poslije toga dolaze novine (65%), internet (48%) i radio (40%), a značajni

su i konkretni nastavni predmet i porodica (40%).

4440. Aktivnosti u kojima učenici najčešće participiraju su: donošenje važnih

odluka u porodici (83%), davanje novca u humanitarne svrhe (67%), dobrovoljno

pomaganju (64%), a najmanje kontaktiraju lokalnog političara, uključivanje u

medijsku ili on-line raspravu o odreñenom društvenom problemu, učešće u

protestnom skupu ili potpisivanju peticije i dobrovoljni rad u zajednici.

4441. Uvjerenja o grañanskom i političkom angažmanu pokazuju da se učenici

ne vide u političkom angažiranju u budućnosti (50% učenika potpuno odbacuje

mogućnost angažiranja u nekoj političkoj stranci, vršenje javne funkcije i

osnivanju NVO-a), dok se grañanski angažman najviše odnosi na reagiranje kod

nadreñenih na budućem poslu (za sebe: 64,7% i za druge: 52,6%). Oko 80%

ispitanika da vjerovatno ili sigurno hoće učiti svoju djecu da su istina i poštenje

najviše vrijednosti u životu.

4442. Govoreći o važnosti demokratskih principa najznačajnije je demokratsko

obrazovanje grañana (37,6%), različiti stavovi političkih stranaka o društvenim

problemima (33,8%), te da se grañani uključuju u nevladine organizacije u cilju

kontrole vlasti (32,4%). Najmanje važno jeste gledanje samo vlastitih interesa.

4443. Većina navedenih vrijednosti je od izuzetno važnosti za učenike. Kreću se

u rasponu od 60% do 90% odabira. Od 18 ponuñenih vrijednosti, učenicima su,

meñu pet, najznačajnije: prijatelji, privatnost doma, porodica, jednakost svih ljudi

i lična sloboda. Najniže rangirana je sloboda medija.

4444. Propitivanje nivoa povjerenja prema osobama i insitucijama (javnim i

meñunarodnim) pokazalo je da učenici imaju najviše povjerenja u sebe (91%) ,

prijatelje (90%) i roditelje (89%). Najviši nivo nepovjerenja učenici iskazuju

prema javnim (vlada i parlament) i meñunarodnim institucijama (multinacionalne

kompanije, NATO i meñunarodne finansijske institucije).

4445. Socijalna distanca najmanje je izražena prema: Muslimanima (92%),

Jevrejima (89%), Bošnjacima (81%), Srbima (78%) i Katolicima (67%), a najveća

prema: Makedoncima, Slovencima, Nijemcima i Protestantima. S obzirom na

kontekst BiH, najvalidnije rezultate dobili bismo kada bismo kontrolirali varijablu

nacionalna pripadnost učenika.

4446. Primjećena je apolitičnost i društvena neangažiranost učenika, ali i

anticipacija lične budućnosti, društvenog i političkog angažmana, je u skladu sa

trenutnim stanjem. Tranzicija, koja sa sobom nosi probleme, prepreke i izazove,

uz nedovoljnu uključenost mladih, dovodi do nepovjerenja prema državnim i

meñunarodnim nivoima vlasti, ali i izraženom povjerenju samo prema sebi,

porodici, prijateljima, nastavnicima i vjerskim ustanovama.

4447. Na pitanje o pristupanju zemalja u tranziciji Europskoj uniji 54,5%

ispitanika smatra da je to osrednje važno. Treba naglasiti da je znatno veći

procenat onih koji smatraju da je pridruživanje Europskoj uniji važno (39%) u

odnosu na procenat onih koji su zaokružili odgovore koji ukazuju da taj proces

integracije nije važan (7%).

4448. Pozitivne promjene koje se očekuju ulaskom u Europsku uniju su:

poboljšanje odnosa sa drugim zemljama (47,9%), pravni sistem će biti pravedniji i

djelotvorniji (33,3%), povećava se kvalitet obrazovanja (31,3%). Negativni

aspekti pristupanja Evropskoj uniji su: prevladavanje materijalnih interesa, prenos

nacionalnog bogatstva u ruke stranaca i povećanje socijalnih razlika meñu

grañanima.

4449.

4450. Procjena učenika o pozitivnim i negativnim promjenama koje bi donijelo


izbjegli iskazati jasan stav zaokruživanjem neutralnog stepena slaganja, što se, u

odnosu na cijeli upitnik, desilo samo na ovom pitanju. Kada su i imali jasan stav o

nekoj promjeni, on je češće izražavao neslaganje sa pozitivnim promjenama, a

slaganje sa negativnim promjenama. Ovo je vidljivo iz rang liste u kojoj su se, od

16 tvrdnji, na prvih pet mjesta našle čak četiri negativne promjene koje se mogu

desiti ulaskom zemlje u EU.

4451.

4452. 4. Korelacije4453. Računanje korelacija je pokazalo sljedeće:

4454. A dio: Znanje - demografija

4455. a) znanje i spol učenika – nema statistički značajne razlike izmeñu

mladića i djevojaka u znanju iz oblasti grañansko odgoja i obrazovanja;

4456. b) znanje i tip škole – učenici koji pohañaju četverogodišnju tehničku ili

stručnu školu su postigli viši prosječan skor od onih koji pohañaju gimnaziju, ali

ta razlika nije statistički značajna;

4457. c) znanje i prosječan školski uspjeh – pokazalo se da postoji statistički

značajna razlika, s porastom školskog uspjeha raste i znanje učenika;

4458. d) znanje i nivo obrazovanja oca i majke – razlike koje postoje (idu u

korist učenika čiji roditelji imaju niži nivo obrazovanja) nisu statistički značajne.

4459.

4460. B dio: Znanje – informiranost – učešće – povjerenje

4461. a) znanje i informiranost – nema korelacije;

4462. b) znanje i učešće – niska, ali statistički značajna korelacija, što znači da

se povećanjem znanja povećava učešće učenika;

4463. c) znanje i povjerenje - niska, ali statistički značajna korelacija, što znači

da se povećanjem znanja učenika razvija veći stepen povjerenja prema osobama i

institucijama;

4464. d) informiranost i učešće – postoji pozitivna, statistički značajna

korelacija, to znači da se povećanjem informiranosti povećava učešće u

društvenom životu, ali je moguće i da se učešćem povećava nivo informiranosti;

4465. e) informiranost i povjerenje – korelacija je niska, ali statistički značajna,

učenici koji su više informirani imaju više povjerenja;

4466. f) učešće i povjerenje – postoji statistički značajna korelacija, s

povećanjem učešća u društvenim aktivnostima učenika povećava se njihovo

povjerenje u osobe i institucije.

4467.

4468.

4469. 4. Zaključak – sugestije za daljnja istraživanja

4470. Bosna i Hercegovina je jedinstvena po svom državnom ureñenju.

Posljednje dvije decenije prolazi svoj tranzicijski put i nastoji ući u klub zemalja

sa demokratskim ureñenjem. Jedan od puteva dolaska u tu zajednicu jeste i

promoviranje vrijednosti demokratskog društva kroz školu i konkretan nastavni

predmet.

4471. Istraživanjem koje je rañeno na području cijele BiH i obuhvatajući

učenike srednjih škola (gimnazija i srednje stručne i tehničke škole) došlo se do

zaključka da ovaj nastavni predmet značajno doprinosi razvoju pojedinih ličnih

karakteristika učenika značajnih za život u demokratskom društvu i postavlja

druge temelje značajne za djelovanje u skladu sa znanjima i vrijednostima o

demokraciji, ljudskih pravima i grañanstvu. Učenici su, uglavnom, zadovoljni

realizacijom nastave, posebno u srednjoj školi, što ne iznenañuje budući da su

nastavnici, koji predaju ovaj nastavni predmet, obučeni za rad pomoću metoda

aktivne nastave. Ovakvoj nastavi prilagoñeni su udžbenici, posebno kada je riječ

o srednjoj školi. Interaktivna metoda pokazala se kao izvanredna mogućnost,

kojom su maksimalno angažirani učenici i nastavnici. Ona razvija kreativnost u

radu nastavnika i unosi pozitivnu atmosferu u učionicu, koja je postala poticajan i

zabavan centar za istraživanje. Škola treba da pruži nastavnicima mogućnost za

nastavak obrazovanja koje će im omogućiti da učenjem novih tehnika idu

ukorak sa savremenim inovacijama u nastavi i tendencijama u kretanju društva.

4472.

4473. No, samo jednostrano uvoñenje nastavnog predmeta nije dovoljno,

potrebno je raditi na sljedećem:

za zemlju u tranziciji, kao što je Bosna i Hercegovina, iznimno je važno da

vrijednosti demokratskog društva promovirati i ugraditi kroz sve nastavne

predmete, školu i društvo u cjelini;

kontinuirano istraživati sa svrhom uočavanja slabosti demokratskog

grañanstva na razini teorije, politike i prakse;

pojačati razumijevanje osnovnih demokratskih procesa i unutar toga

razumijevanje koncepata i terminologije, sa jasnim razumijevanjem da su

neki od njih negativni;

dodatno propitati sadržaj nastavnog predmeta (posebno onih koji su se

pokazali kao najmanje usvojeni, npr. zaštita prava manjina i načini zaštite

prava demokratskim putem), njegovu realizaciju na osnovnoškolskom i

srednješkolskom nivou (npr.korištenje savremene tehnologije u nastavi) i

postojanje svih potrebnih elemenata pri njegovoj realizaciji (npr.postojanje

udžbenika);

povezivanje nastave sa radom u zajednici, njegovanje duha volonterizma i

dobrovoljnog rada što bi rezultiralo razvojem i jačanjem individualnih

karakteristika koje pripadaju grupi „odnos prema drugima“;

propitati mogućnosti obrazovanja nastavnika, koji predaju predmete o

demokraciji, grañanstvu i ljudskim pravima, na visokoškolskom nivou;

modificirati neka pitanja-skratiti ih, jasnije i konkretnije formulirati i

obezbjediti jednako razumijevanje pojmova;

u budućim istraživanjima kombinirati kvantitativne i kvalitativne metode

istraživanja.

jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj

jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj.

4483. Istraživanje je, nažalost, pokazalo da ne postoji dovoljno istraživanja iz

odgojno-obrazovne prakse u Bosni i Hercegovini, pa tako ni u području

grañanskog odgoja i obrazovanja. Svakoj promjeni u obrazovnom sistemu trebalo

bi prethoditi sveobuhvatno, kvalitetno i znanstveno istraživanje. U tome vidimo

dodatnu vrijednost ovog istraživanja, koje samo u komparaciji sa rezultatima

sličnih istraživanja, u zemlji i regiji, u ovom području otvara prostor za refleksiju

i unapreñenje unutar nastavnog predmeta i škole, kao mikroelemenata društva u

cjelini.

4484.4485.4486.4487.4488.4489. Literatura4490.1. Demokratija i ljudska prava: udžbenik za učenike srednje škole: bosanski jezik

(2007); Sarajevo: CIVITAS

2. Informacija o projektima EU iz oblasti obrazovanja i nauke koji su otvoreni za

BiH i uslovima za njihovo apliciranje (2010); Federalno ministarstvo obrazovanja

i nauke

3. Spajić-Vrkaš, V. i Džidić, R. (2011); Obrazovanje za demokraciju i ljudska prava

u Bosni i Hercegovini – Rezultati istraživanja; Srarajevo: Obrazovni centar za

demokraciju i ljudska prava CIVITAS

4. Statistički bilten, br.234/1993, www.fzs.ba (posjećeno: 28.10.2011)

Documents

civitas.bacivitas.ba/wp-content/uploads/236ivanja-BiH.pdf · 1. GRAðANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE U JUGOISTOČNOJ EVROPI 2. ISPITIVANJE ZNANJA I STAVOVA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA 3. 4