09.11.07' - 1

8/12/2019 09.11.07' - 1

1/42

8/12/2019 09.11.07' - 1

2/42

---- Opasne radne tvari ---mr.sc. Mirjana Fuduri Jelaa

p a s n a ra d n a t v a r j e sv a k a t v a r k o j a mo 5 e p r o u z r o i t io p a s n e i l i & t e t n e u i n k e k o j i m o u 4 i t i t r a j n i i l i p r o l a z n i

,rolazni uinci

3 tvar djeluje na neki proces u oranizmu tako da a 4lokira ili u4rza3 djelovanje je ovisno o koncentraciji otrova3 smanjivanjem koncentracije uinak sla4i a poveanjem raste

-rajni uinci

3 vezani za destrukcije" mani8estiraju se u trajnom o&teenju orana ili dijelova orana

Paracelzus (1493-1541) sve su tvari otrov jer su sve tvari otrovne kvalitete

3 neka je tvar otrov samo z4o doze

D o z a

3 neka tvar mo5e 4iti lijek kod odreene doze3 poveanjem doze jaaju se &tetni uinci 2 otrov za oranizam3 &tetni uinci pojavljuju se nakon jedne ili vi&e doza

Uinci2 trenutani3 odlo5eni

-renutni uinci2 nastaju isto asa kad je &tetna tvar unesena u oranizam

dlo5eni uinci2 mou nastati s odreenim vremenom latencije koje mo5e 4iti 4eskonanoduo (enotoksinost%

Lokalni uinci

3 nastaju na mjestu dodira &tetne tvari 2 na ko5i z4o kontakta s kiselinom ili lu5inom3 na pluima z4o kontakta sa plinovima (N!" ozon" 8ozen%

!istemski uinci

3 kada kemijska tvar ue u krvotok mo5e se pro&iriti po cijelom tijelu3 npr. konzumiranje alkohola 3 uinci na nervnom sustavu" jetri3 udisanjem : 2 na nervnom sustavu i srcu

isac Neven+

8/12/2019 09.11.07' - 1

3/42

8/12/2019 09.11.07' - 1

4/42


62 unijeta doza otrova (prestankom rada sa otrovom%Koliina uneseno# otrova ovisi o$

3 biolokoj raspoloivosti2 dio primijenjene doze koji s mjesta primjene uenepromijenjen u oranizam

3 brzini apsorpcije2 ovisna o initeljima od strane otrova i initeljima od strane

oranizma i nekim druim initeljima

%initelji od strane otrova

1 topivost otrova u izluevinama

o pro4avnim sokovima u 5eludcuo slinio sluzi u nosuo znoju

3 &to je vee topivost vea je i apsorpcija 3 neke drue tvari mou po4olj&ati apsorpciju (mlijeko" alkohol%

* koliina tetne tvari ili primijenjena doza

3 koe'icijent raspodjele izme+u lipida (tvari nalik na mast)i tjelesni% teku&ima

o daje podatak kako e se neka tvar raspodijeliti izmeu i3oktanola (oranskootapalo koje odovara lipoidnim stjenkama oranizma% i pu8era ( p> 7"# kojiodovara uvjetima u ljudskoj krvi%

3 Ako je koe&icijent raspodjele '()2 tvar jelipo&ilnai do4ro prolazi kroz lipoidne4arijere u oranizmu

3 Ako je koe&icijent raspodjele ')*( i +()2 tvar je am&otermna(prolaz je sla4iji neokod lipo8ilnih tvari%

3 Ako je koe&icijent raspodjele + )*(2 tvar je hidro&ilna(ne prolazi kroz tjelesne

4arijere%

ipo8ilnost nekih tvari mijenja se promjenom p> ( npr. kiseline i 4aze u neioniziranomo4liku su lipo8ilne a prelaskom u ionizirano stanje postaju hidro8ilne%

#. dru,a svojstva2 aresivne kemikalije o&teuju sluznicu i ooljuju kapilare na mjestukontakta pa se u4rzava apsorpcija

%initelji od strane or#anizma

). de,ljina i kvaliteta ,arijere2 sluznice ili ko5e

svako o&teenje ili 4olest koja smanjuje kvalitetu 4arijere olak&avaapsorpciju otrova kroz ko5u

+. povrina ,arijere preko koje se odvija apsorpcija2 povr&ina 5eludca jemala pa nije 4itna u pro4avnom sustavu

-. kvaliteta kontakta otopine tetne tvari i ,arijere ako je &tetna tvar uklopljena u hranu veliko volumena" samo onaj dio koji

je izravno uz stjenku crijeva mo5e prolaziti kroz 4arijeru u crijevu 2 intenzivno mije&anje hrane 2 kvaliteta kontakta do4ra u 5eludcu 2 sla4o mije&anje hrane 2 kvaliteta kontakta lo&ija

#. vrijeme izloenosti ,arijere tetnoj tvari (du5e vrijeme 2vea koliina

apsor4irane tvari%/. prokrvljenost i protok krvi s dru#e strane ,arijere

isac Neven#

8/12/2019 09.11.07' - 1

5/42


najvea prokrvljenost 2 plua" crijeva" sluznica nosa" usna &upljina0. koliina i sastav tjelesnih izluevina

1aini ulaska tetnih tvari u or#anizam pro4avnim sustavom (inestijom" utanjem% di&nim putovima (inhalacijom" udisanjem%

apsorpcijom preko ko5e ( dermalno% i sluzoko5e druim nainima (rektalno" vainalno" preko placente trudnice i dr.%

Ulazak tetnih tvari probavnim sustavom

3probavni sustav2 usta" jednjak" 5eludac" dvanaesnik i crijeva usta 2 va5no mjesto apsorpcije ako se &tetna tvar du5e apsor4ira 3 koristi se u terapijama (npr. nitrolicerin

u o4liku linvaleta% ako stalno male doze &tetne tvari ulaze u usta (npr. pu&enje%

o&teenje sluznice usta 2 kemikalijama" ozljedama" 4ole&u 3 izravankontakt &tetnih tvari i kapilara3 karakteristika unosa 2 uinci 4rzi? primjer; seljak povukao koncentrirani her4icid

parakvat" ispljunuo a i isprao usta vodom 2 parakvat o&tetio sluznicu i zaostao dijelom nanjoj (posljedica te&ko trovanje%

jednjak 2 znaajno mjesto apsorpcije kod djelovanja aresivnih kemikalija 5eludac 2 nije prikladno mjesto apsorpcije 2 mala povr&ina 2 apsor4iraju se

samo lipo8ilni otrovi koji su otopljeni u pro4avnim sokovima i ako sudospjeli u o4liku otopineo topivost olak&ava alkohol i masna hrana (ne piti mlijeko%o aresivne kemikalije 2 kiseline i lu5ine 3 ne davati sredstva za

neutralizaciju (kiselini lu5inu i o4ratno% crijevo 2 najva5nije mjesto apsorpcije

povr&ina mu je izrazito velika predvieno kao mjesto apsorpcije svih tvari potre4nihoranizmu

2ano je sprijeiti dolazak otrova iz eludca u crijevo$ povraanjem purativima (nije dozvoljeno kod oranskih otapala 2 edem plua% sor4ensima (aktivni uljen% 2 smanjuje se koncentracija otrova

Apsorpcija koom

kroz lipidne 4arijere prolaskom kroz ro5nati sloj preko pora uz korijen dlake preko 5lijezda (znojnice" lojnice" ...%

@no&enje &tetnih tvari dinim sustavom

di&ni sustav 2 dijelovi tijela od nosa do alveola kroz koje zrak ukazi uplua

isac Neven$

8/12/2019 09.11.07' - 1

6/42


mjesto apsorpcije ovisi i o areatnom stanju otrova

,linovi i pare hlapivih tvari (oranska otapala" 5iva" tvari koje su4limiraju na niskojtemperaturi% apsor4iraju se u alveolama

P r a i n e i d i m o v i

krute estice raspr&ene u zraku razlikuju se po veliini estica i nainu nastanka ulaze u oranizam zajedno sa zrakom putem orana za disanje

praine3usitnjavanjem" 4ru&enjem poliranjem" odvaivanjem pra&kastihmaterijala

dimovi3nepotpunim saorijevanjem krutih tvari3 spajanjem para metala s kisikom iz zraka 2 oksidi metala

o vee estice zaustavljaju se u nosu i usnoj &upljini

ako nisu topive iz4acuju se ka&ljem i kihanjem ako su topive u tkivnim tekuinama apsor4iraju se kapilarama

o sitne estice 2 ulaze u plua 3 mali 4roj se zadr5ava i izlaze sa izdahnutim zrakom

o srednje veliine 2 zadr5avaju se u pluima

P r a i n e

,rema djelovanju na zdravlje dijele se na; otrovne praine 3 iz plua prelaze u krv

3 otapaju se i dolaze do pojedinih orana 2 poremeaj normalne8unkcije" 4olesti

tetne praine 3 uzrokuju promjene na pluima i plune 4olesti praine s nadraujuim djelovanjem2 nadra5uju sluznice oiju i di&nih puteva

tako &to s vlaom u sluznicama stvaraju kiseline ili lu5ine praine koje izazivaju alergijske pojave2 ko5a ili cijeli oranizam praine bez posebnog djelovanja2 nemaju niti jedno od navedenih djelovanja

aj!ee se susreu tetne praine3 ne otapaju se u krvi3 zadr5avaju se u pluima 2 uzrokuju promjene koje pak uzrokuju plune 4olesti

Pneumokonioze2 talo5enje pra&ine u pluima a da nisu o4avezne reakcije oranizmaDijele se na pneumokonioze uzrokovane;

3 anoranskim pra&inama3 oranskim pra&inama

ajzna!ajnija " silikoza (uzrokovana udisanjem pra&ine kristalno silicij (AB% oksida2 kremen" kvarc" kristo4alt%

isac Neven'

8/12/2019 09.11.07' - 1

7/42


3 azbestoza(uzrokovana udisanjem pra&ine az4esta 2 krizolit" krokidolit" amozit"anto8ilit" aktinolit" tremolit%

3 pra&inom 5eljeza" aluminija" talka" tinjca" kaolina

# $ % $ & O ' A

3 na poslovima pjeskarenja" 4ru&enja" poliranja elinih materijala" pripremi lijevakopijeska i kalupa" industriji stakla i line

silikoza 2 u4rzana 3 kronina silikoza

3 pra&ina se talo5i u alveolama 2 nastaju 5ari&ta vorii koji dovode do odumiranjaalveola

3 vorii se spajaju do veliine &ake stvarajui pseudotumore

3 alveolarno tkivo zamjenjuje se ne8unkcionalnim vezivnim tkivom3 dolazi do o4oljenja krvnih sudova3 skleroza lim8nih 5lijezda3 pratitelj silikoze je tu4erkuloza 2 silikotuberkuloza2 raspadanje pluno tkiva i

pojava kaverni3 simptomi 2 ka&alj i kratkoa daha" roznica" u4itak te5ine i ote5ano disanje

A R 4 2 kvarc i kristo4alt ) skupina kanceroenih tvari :C)3 kurundom 2 (aluminij oksid" :orundum? /u4D" Eaphire% 3 prirodni3 sintetski (alumdum" a4razit" aloksid" elektrit%

korund sa sadr5ajem Ei+ )G izaziva aluminozu

A % U ( $ O ' A

3 nastaje nakon )$ 2 +1 odina rada3 mani8estira se ote5anim disanjem" ka&ljem" te&kim podno&enjem napora" u4itkom

apetita

a4razivi sa H)G Ei+ mou se smatrati inertnim pra&inama 2 4ronhitine smetnje

Pneumokonioza kopaa uljena2 antroksilikoza3 nastaje ako jalovina sadr5i tvrd kamen sa slo4odnim Ei+3 plua se prekrivaju crnim nakupinama pra&ine i dolazi do zaepljenja zavr&nih

4ronhiola3 ispoetka 4olesnici nemaju smetnje iako rendenski postoje promjene na pluima3 simptomi2 ote5ano disanje (smanjena ventilacija plua razvija se ka&alj" prsni ko& se

de8ormira 2 4avasti o4lik%3 4olesnik umire z4o zatajenja IIdesno srcaII

3 tu4erkuloza nepovoljno djeluje na razvoj ove pneumokonioze 2 radnici sa zalijeenomtu4erkulozom ne smiju raditi na ovim poslovima

isac Neven7

8/12/2019 09.11.07' - 1

8/42


3 ova 4olest nepoznata u >rvatskoj3 kod svih rudara 8unkcija plua proresivno opada s odinama radno sta5a

disanje se ote5ava 2 to je posljedica djelovanja pra&ine 4ez o4zira na kemijskisastav

A Z 5 6 " 7 ! Z A

o az4estoza plua i plune leureo rak de4elo crijevao simptomi ;

3 smanjena sposo4nost za 8iziki napor3 osjetljivost prema prehladi3 pro4adanje i stezanje u prsima

3 osjeaj u&enja i ope iscrpljenosti3 u4itak na te5ini" ka&alj i smrt

AC/: 2 za4rana upora4e az4esta

Cz4est se zamjenjuje sa ; vlaknima staklene vune" kamene vune" vune od &ljake"keramikim vlaknima" umjetnim oranskim vlaknima

Azlo5eni su radnici na poslovima postavljanja zvunih" toplinskih" protupo5arne i druihinstalacija

Praina staklene i mineralne vune

3 kod rada nastaju sitne ilice 2 nadra5uju ko5u i sluznice oiju i nosao ko5i 2 crvenilo" peckanje i upalni procesio pod noktima 2 upale ( zanoktice%o na prstima 2 dermatitis" pojava 4radavicao udisanjem 2 4ronhitiso ne uzrokuju karcinom

Praina stakloplastike

o nastaje 4ru&enjem i poliranjem stakloplastikeo izaziva polimersku roznicu (kod poliestera i epoksida%

3 visoka temperatura" 4olovi u tijelu" ka&alj" ote5ano disanje3 4olest traje jedan dan i ne izaziva vee smetnje ako se ne ponavlja izlo5enost

pra&inama 2 ako se ponavlja3 4ronhitis3 stakloplastika sa polivinil kloridom 2 kod du5e izlo5enosti3 pneumokonioze

Praina drveta

isac Neven0

8/12/2019 09.11.07' - 1

9/42


o nastaje pri 4ru&enju i poliranjuo nadra5uje sluznice di&nih putovao kod du5e udisanja pra&ina etinjaa 2 4ronhitiso pra&ina iz porodice mahaonija" 4ukva" hrasta 2 kanceroena za ornje di&ne

putove (sinuse%

Praina eljeza

o pneumokonioza 2 sideroza (nije opasna kao silikoza%o javlja se nakon ' do )1 odina izlo5enosti visokim koncentracijamao simptomi;

3 4ronhitine smetnje3 podra5aj na ka&alj3 ote5ano disanje

8 e t a l i i n j i h o v e s o l i

o unose se kao

3 pra&ine3 metalne pare

9iva* :#

o elementarna 5iva do4ro se apsor4ira preko plua 4ilo da je u o4liku pare iliaerosola

3 4iolo&ka raspolo5ivost preko 01Go unijeta kroz usta je 4ezopasna 2 ne apsor4ira se diestivnim traktomo skladi&ti se u mozu (neuropsihiki sindromi; tjesko4a" ote5ano zapamivanje"

haluciniranjeK%" 4u4reu" jetri i srcuo prolazi kroz placentalne 4arijereo eliminira se stolicom i 4u4reom

soli ive2 apsor4iraju se iz pro4avno sustavao 4iolo&ka raspolo5ivost 7 do )$Go skladi&te se u 4u4reuo prolaze kroz placentalne 4arijere i izluuju se u mlijeku majke (dokazano na

5ivotinjama%o izluuju se prete5no 4u4reom a manjim dijelom stolicomo uinci;

3 razni poremeaji na ko5i3 poremeaji u krvi3 poremeaji u nervnom sustavu3 poremeaji u 8unkciji jetre i 4u4rea3 ote5ano kretanje3 ispadanje zu4iju

isac Neven9

8/12/2019 09.11.07' - 1

10/42


!lovo* P,

o mo5e 4iti3 u elementarnom stanju

3 mo5e 4iti u o4liku anoranskih soli3 kao oranometalno olovo

o soli olova spadaju u prvu skupinu tvari toksinih za reprodukcijuo unosi se apsorpcijom preko pluao oranometalno olovo 2 apsorpcijom preko plua i ko5eo kronino trovanje 2 saturnizamo do4ro prodire u 4u4re" jetru i mozako lako ulazi u kosti

"aturnizam2 naje&a pro8esionalna 4olest uz silikozu3 zanimanja ; &tamparska" topioniarska" izrada akumulatora" stakla i keramike akutno trovanje?

revi u 5elucu ence8alopatija

kronino trovanje anemija o&teenje 4u4rea i peri8ernih 5ivaca

1ikal i nje#ovi spojevi* 1i

o prisutan kao oksid u cementuo u oranskim otapalimao proizvodnja 4aterija (Ni3:d%o pri duotrajnoj izlo5enosti;

3 izaziva alerijske reakcije na ko5i3 sinusitis" u4itak osjeta mirisa3 astma3 karcinom nosa i pluaK:C )

Krom i nje#ovi spojevi* 4r

o spojevi kroma koriste se3 u alvanizacijama3 kao pimenti industrijskih 4oja (za ko5u" tekstil" staklo" umu"K%3 pri zavarivanju nehrajuih elika3 pri elektroplatiranju (pare kromne kiseline%3 pri &tavljenju ko5e (krom3sumporna kiselina%

isac Neven)1

8/12/2019 09.11.07' - 1

11/42


o isti krom ne uzrokuje alerijeo spojevi kroma;

3 alerijska astma3 rak na pluimaK:C )3 de8ormacija ploda

4ink i nje#ovi spojevi* Zn

o koristi se;3 u alvanizaciji3 pri vruem cinanju3 piment u proizvodnji ume3 u proizvodnji suhih 4aterija3 u kozmetikoj industriji

o metalni cink 2 cinkova roznicao spojevi cinka s klorom 2 akutni edem plua (zavr&ava smru%o cink 8os8id 2 koristi se u poljoprivredi protiv 5ivotinjskih parazita 2 toksian

Arsen i spojevi

o koristi se;3 u pesticidima

3 u 4ojama za keramiku i staklo3 konzervans u &tavljenju ko5e i za&titi drvao nadra5uje respiratorni sustavo o&teuje 5ivani sustavo uzrokuje sla4okrvnosto uzrokuje rak (ko5e" jetre% K:C )

5akar i spojevi

o nije toliko opasano

pare uzrokuju temperaturu i aenjeo soli (kupri3sul8at% 2 za &pricanje vinove loze

izazivaju;3 povraanje3 4olove u tr4uhu3 proljev3 o&teenje 4u4rea i jetre3 u kontaktu s ko5om 3 dermatozu

P ; 1 ! 2

isac Neven))

8/12/2019 09.11.07' - 1

12/42


o nastaju na mnoim radnim mjestima u industriji (zavarivanje" plinsko rezanje" ukotlovnicama kao produkt saorijevanja" u ljevaonicama" kod o&teenja rashladnihsustavaK%

o plinoviti otrovi raspr&eni su u zraku i unose seu oranizam

3 di&nim putovima3 preko oiju3 preko ko5e

o u kontaktu s ko5om uzrokuju dermatozuo djelovanje plina ovisi o$

3 vrsti plina3 koncentraciji plina u zraku3 du5ini njeovo djelovanja3 koliini udahnuto zraka

o na temelju biolokih u!inaka plinove dijelimo na )

3 nadra5ljivce (iritanse%3 zau&ljivce

1 a d r a l j i v c i

o prema mjestu djelovanja dijele se na)

nadraljivce gornjih dinih puteva 3 plinovi koji su topivi u tjelesnim tekuinama(sluznici oiju i nosa 2 lako se osjete (:l+" >:l" F+" >F" N>!" E+" E!"

8ormaldehid%3 akutni uinci pri akcidentima ili kod rada u uskim prostorijama 2

suzenje" peenje u nosu i rlu" kihanje" ka&ljanje" ote5ano disanje"u&enje

nadraljivce donjih dinih puteva 2 plinovi koji nisu topivi u tjelesnimtekuinama

3 direktno prodiru u plua i razaraju pluno tkivo 2 pluni edem (u te5imsluajevima 3 koma i smrt%

3 predstavnici? du&ikovi oksidi" 8ozen

Z a # u l j i v c i

kemijski zaguljivci

isac Neven)+

8/12/2019 09.11.07' - 1

13/42


o ve5u se na neku od struktura u oranizmu (krvna tjele&ca" enzimeK%i takoonemouuju dovoljan pristup kisika stanici tkiva 2 posljedica je poremeajstanino disanja (vezanje kisika sa hranjivim tvarima iz oranizma%

3 posljedice su najprije vidljive na lavnim oranima 2 srcu i mozuo lavni predstavnici 2 :" >:N" >+E

inertni zaguljivci

o postaju opasni kada koncentracija kisika padne ispod )7Go posljedica je takoer ote5an pristup kisika do stanino tkivao uzrokuju ote5ano disanje" muninu" lavo4olju" komu i smrto predstavnici? :+" N+" Cr. Metan" etan" propan34utan i dr.

K e m i j s k i z a # u l j i v c i

U#ljik

kod kronino otrovanja3 lavo4olja" vrtolavica" nesanica" osla4ljeno pamenje" nesiuran hod kod akutno trovanja

3 lavo4olja" vrtolavica" u4rzano i isprekidano disanje" zujanje u u&ima"munina i titranje pred oima

o ako se otrovani ne iznese na svje5i zrak dolazi do kome i smrti

o : spada u prvu skupinu tvari toksinih za reprodukciju (teratoen je%o do4ro prolazi kroz placentalnu 4arijeru i ima visoki a8initet za 8etalni hemolo4in

o pomo kod te5ih trovanja 2 poveanjem pritiska zraka u atmos8eri koji ovjekudi&e (4arokomora%

3 npr. pri normalnim uvjetima potre4no je 7 sati da se kar4oksihemolo4inprevede u hemolo4in sa $1G na +1G

3 uz primjenu kisika kod tlaka od ) atm 4it e potre4no + sata3 uz primjenu kisika kod tlaka od +"$ atm 4it e potre4no pola sata

4ijanovodik* :41

o nastaje kao produkt saorijevanja oranskih spojeva sa du&ikomo primjena; u alvanizaciji" sintezi plastinih masa" umjetnih nojiva"Ko kemijski zau&ljivac jer se ve5e na 5eljezo hema u citokromu

isac Neven)!

8/12/2019 09.11.07' - 1

14/42


o prvi znaci trovanja su na sredi&nji 5ivani sustav 2 lavo4olja i sla4osto kod du5e izlo5enosti ili kod vi&ih koncentracija 2 revi" koma" smrt

"umporovodik* :?"

o nastaje kao nusprodukt raspada oranskih tvari pa se javlja u na8tnoj industriji"industriji uma i kod i&enja tankova od tekuih ili plinovitih 8osilnih oriva" u

4unarima" kanalizaciji" pivovarama" &eeranama" Ko ima intenzivan miris 2 osjeti se ve kod koncentracije od 1"+ do 1"! ppm pa do

akutno trovanje mo5e doi jedino kod nekontrolirano ispu&tanja plinao apsor4ira se preko pluao oranski sul8idi apsor4iraju se i pro4avnim sustavomo znakovi trovanja javljaju se nakon !1 minuta 4oravka u atmos8eri s vi&e od $11

ppm sumporovodika

o kod koncentracije od 711 ppm vrlo 4rzo nastupa smrto mehanizam djelovanja na oranizam nije u potpunosti razja&njen 2 smatra se da

mu je uinak slian cijanidima (inhi4ira stanine enzime%o primarni oran na kojem se oleda djelovanje je sredi&nji 5ivani sustav 2

lavo4olja" letarija" vrtolavica" munina" povraanje" koma i smrt

n e r t n i z a # u l j i v c i

U#ljik

8/12/2019 09.11.07' - 1

15/42


Propan ,utan

o 4ez4ojan plin sla4o mirisao te5i je od zrakao z4o svoje zapaljivosti na tr5i&tu se isporuuje adorizirano inertni zau&ljivac ali mu je znaajnije svojstvo zapaljivostio smanjivanjem koncentracije kisika na )#3)1 volG dolazi do emotivnih smetnji"

prekomjerno umora i pote&koa pri disanjuo smanjivanjem koncentracije kisika na )13' volG dolazi do munine" povraanja"

kolapsa i nesvijestio pri koncentracijama manjim od ' volG prestaje disanje i nastupa smrt od u&enja

Klor* 4l

o va5na industrijska sirovinao koristi se za kloriranje vode u vodovodimao ima speci8ian miris koji se osjeti kod koncentracija od 1"+ do 1"!$ ppmo kod )111 ppm nastupa smrt nakon nekoliko minutao ako je pod tlakom (u elinim 4ocama% nalazi se u tekuoj i plinskoj 8azi

o nadra5uje di&ne orane" oi i ko5i na kojoj mo5e izazvati opekline (tekui%o pri lak&oj izlo5enosti 2 ka&alj" 4ol u pluima" munina" lavo4oljao pri vi&im koncentracijama ili du5oj izlo5enosti 2 edem pluao tekui klor izaziva na ko5i opekline i smrzotine

Amonijak* 1:-o sirovina u proizvodnji umjetnih nojivao slu5i kao rashladni medijo izaziva iritaciju svih sluznica a kod visokih koncentracija i zastoj plua

o kod du5e izlo5enosti nastaje edem plua

"umpor

8/12/2019 09.11.07' - 1

16/42

8/12/2019 09.11.07' - 1

17/42


! " 7 A ; P ; 1 ! 2

Fos&in* P:-

o plin koji se koristi za 8umiaciju povrao ima miris e&njaka pa se mo5e osjetiti kod niskih koncentracijao sistemski je otrov" djeluje otrovno direktno na stanicu 2 otrovanje nastupa ve

kod koncentracije od 1"1$ ml zrakao uinci

3 izaziva astrointestinalne smetnje3 edem plua ija posljedica mi5e 4iti i smrt

- C C 7 C

A l i & a t s k i u # l j i k o v o d i c i

o isparljive tekuineo pare imaju narkotino djelovanje" mou uzrokovati vrtolavicu" lavo4olju"

smanjenu sposo4nost razumijevanja ili umoro e&i kontakt sa ko5om odma&uje za&titni sloj posljedica ea su dermatitisio apsor4ira se preko plua" ko5e a mou je ulazak i preko pro4avno sustava

(rijedak%o to su liopsolu4ilne tvari" tj. imaju visok koe8icijent raspodjele" do4ro prolaze

kroz lipoidne 4arijere i otapaju se u masnom tkivuo deponiraju se u mozu" 4u4rezima i jetri te ih uni&tavaju

AR!8A7"K U;BK!2!D4

5enzen

o primarno se apsor4ira preko pluao 4iolo&ka raspolo5ivost mu je !1 do 01Go apsorpcija preko pro4avno sustava je 4rza 2 doza od !1 ml mo5e dovesti do

smrti odraslo ovjekao mo5e se apsor4irati i preko ko5eo kronina izlo5enost parama 4enzena poveava uestalost leukemijeo spada u prvu skupinu kanceroena i ne smije a u proizvodnji 4iti vi&e od 1")G

(te&ko postii u na8tnoj industriji%o talo5i se u ko&tanoj sr5i dje oksidacijskim procesima nastaju epoksidio

epoksidi se ve5u na makromolekule tkiva &to dovodi do o&teenja ko&tane sr5i

isac Neven)7

8/12/2019 09.11.07' - 1

18/42

8/12/2019 09.11.07' - 1

19/42


o kronino trovanje 2 simptomi su isti ali 4la5i

U#ljini disul&id* 4"?

o koristi se kao 8umiat u silosima sa 5itaricama i u industriji celulozeo apsor4ira se preko plua i ko5e i jer do4ro otapa masno tkivo 2 tada izaziva

srani 4ol i eritermo kod akutnih trovanja simptomi se 4rzo javljaju 2 lokalna 4ol u pluima"

munina i povraanje" sla4ost" lavo4olja" letarija" delirij" halucinacije" koma ismrt

o izaziva peri8ernu neuropatiju i neuropsihijatorske promjeneo skladi&ti se u 4u4rezima" jetri i masnom tkivu odakle se mo5e sporo oslo4aatio eliminacija se odvija preko plua kada prestane ulazak :E+iz zaaene

atmos8ere

K " 6 ; 1 6 ; U 9 1 6

o skupine kemijskih tvari koje djeluju narizajueo o&teuju razliite materijale kao &to su metali" drvo" ko5a" tkanina" papir" Ko koriste se kod i&enja metalnih povr&ina od re" kamenca" kod pripreme

demineralizirane vode" mou se koristiti u la4oratorijima kao sredstva za

otapanje raznih materijala" kao sredstva za punjenje akumulatora i sl.o narizajue djelovanje im je jae &to im je koncentracija veao kiseline su u tekuem stanju a iznad povr&ine su pare i maliceo lu5ine mou 4iti u krutom i tekuem stanjuo ne ore i ne podr5avaju orenjeo u kontaktu sa metalima stvaraju plin vodik koji je sa zrakom zapaljiv i

eksplozivan (praskavac%o u oranizam se unose preko ko5e i sluzoko5e (oiju%" inhalacijom a rijetko

inestijomo razaraju 5ivo tkivo i stvaraju te&ke opekline i rane na mjestu dodirao

pri du5oj izlo5enosti razrijeenim kiselinama ko5a postaje suha" puca te dolazido upale i ekcemao kod kontakta s visokih koncentracija kiselina i lu5ina sa oima nastaju te&ke

ozljede pa i u4itak vidao pare i malice kiselina i lu5ina imaju 4la5e djelovanje? nadra5uju oi i izazivaju

suzenje i peckanjeo udisanjem para i malica kiselina i lu5ina nadra5uju ornje di&ne putove 2

peckanje u nosu i rlu" pojava ka&lja i kihanjao du5im udisanjem u ni5im koncentracijama 2 kronian 4ronhitis i upala di&nih

putovao pri utanju kiselina i lu5ina 2 te&ke opekline sluznica ustiju" rla i 5eluca

isac Neven)9

8/12/2019 09.11.07' - 1

20/42


"ul&atna kiselina* :?"!C

o dolazi pakirana u polietilensku am4ala5u ili" u manjim koliinama" u staklenojam4ala5i

o ulijevanjem vode u kiselinu 2 4urna reakcija" otovo eksplozivnao zato se kiselina polaano ulijeva u vodu uz laano mije&anjeo jaki oksidans sa oranskim tvarima (pamuk" drvo" celuloza% uzrokuje njihovo

zapaljenjeo razara 5ivo tkivo" stvara te&ke opekline i rane na mjestu dodirao ako doe u oi mo5e uzrokovati u4itak vidao pare i malice 2 nadra5uju ornje di&ne putove" izazivaju jak ka&aljo dulje udisanje 2 upala di&nih orana i o&teenje pluno tkivao utanje 2 te&ko o&teenje pro4avno sustava" smrt

Kloridna kiselina* :4l

o dimi se na zraku" o&tro je mirisao dolazi u polietilenskim cisternama ili u metalnim koje su umirane ili prevuene

polietilenomo

sa sul8idima stvara otrovan plin sumporovodiko pare nadra5uju ornje di&ne putove 2 jaki ka&alj i u&enje" upala di&nih putova"

ulceracije u nosu i rlu" edem plua (rjee%o kod utanja 2 te&ke ozljede

Fos&atna

8/12/2019 09.11.07' - 1

21/42


o u dodiru sa sumporovodikim (>+E% mo5e izazvati eksplozijuo 5estoko reaira s mnoim metalima 3 3 N" N+" N+#" N+" N+" N>!o izjeda ko5u i sluzniceo udisanjem para 2 edem plua 2 simptomi se mou pojaviti nakon # do !1 sati

nakon udisanjao najopasniji N+i N+#o nekoliko udisaja zraka koji sadr5i +11 2 711 ppm nitratnih oksida uzrokuje smrt

u vremenu od $ do 0 satio kontakt s oima 2 te&ko o&teenje i slijepiloo utanje 2 o&teenje pro4avnih orana" jaki 4olovi" smrt

1atrij hidroksid* 1a!:

o dolazi u o4liku tvrdih zrnaca" listia" ploica ili rumena 4ijele 4oje i kao

otopinao ne ori i ne podr5ava orenjeo ako rastaljen doe u dodir sa orivim oranskim tvarima 2 kar4onizira ih i mo5e

izazvati po5aro u kontaktu sa ko5om 2 jake opekline i 4razotineo razrjeene otopine 2 dermatitiso kontakt s oima 2 te&ke ozljede" slijepiloo uno&enje u pro4avni sustav 2 te&ke ozljede" smrto udisanje pra&ine" pare i malice 2 ozljede di&nih putova i pluno tkivao isporuuje se u polietilenskoj am4ala5i i am4ala5i od nehrajue elika

Amonij hidroksid* 1:C!:

o 4ez4ojna tekuina" nije zapaljivao na zraku isparava amonijako pri koncentraciji od )1 do !1G reaira s mnoim metalima 2 vodiko eksplozivno reaira sa haloenim elementimao pare 2 nadra5uju oi i ornje di&ne putove 2 suzenje" ka&alj" upala rla"

4ronhitis

o pare nadra5uju oi 2 peckanjeo kontakt s otopinom 2 opeklineo u sluaju utanja 2 o&teenje pro4avno sustava" smrto isporuuje se u polietilenskoj am4ala5i ili am4ala5i od nehrajue elika

5 ! B 1 ! 7 R ! 2

!snovne karakteristike

isac Neven+)

8/12/2019 09.11.07' - 1

22/42


o visoka toksinosto prostornosto trajnost djelovanjao uni&tavaju ljude a ne materijalna sredstva

1aini unoenja

o ovise o areatnom stanju 2 vrsto" tekue" plinovitoo preko pluao preko ko5e" sluzoko5e oiju" usta i nosao preko pro4avnih oranao neposredno preko otvorenih povreda i rana

Podjelao prema toksikolo&kim uincima

o prema postojanostio prema namjeni

Prema toksikolokim uincima$

1ervni otrovi

8/12/2019 09.11.07' - 1

23/42

8/12/2019 09.11.07' - 1

24/42


Krvni otrovi

8/12/2019 09.11.07' - 1

25/42


o podjela3 suzavci3 kihavci

" u z a v c i

Kloroaceto&enon

o nadra5uje sluzoko5u rla i nosao izaziva suzenje" re8leksno revito zatvaranje onih kapaka i o4ilno curenje iz

nosao znaci trovanja se u4e nekoliko minuta nakon izlaska iz kontaminirane sredineo kod jaij trovanja 2 ka&alj" lavo4olja" preosjetljivost oiju na svjetlo

K i h a v c i

Adamsit

o selektivno djeluje na osjetljive nervne zavr&etke sluzoko5e ornjih di&nih putovao izaziva kihanje i ka&aljo

kihavci koji sadr5e arsen djeluju i kao krvni otrovi

P s i h o k e m i j s k i o t r o v i

o oksilidino izazivaju psihike i psiho8izike poremeaje

5ojni otrovi prema namjeni

o smrtonosni2 namijenjeni za uni&tavanje 5ive sile (nervni" plikavci" zau&ljivci ikrvni 4ojni otrovi%

o ,ojni otrovi za privremeno onesposo,ljavanje2 suzavci" kihavci ipsihokemijski 4ojni otrovi

5ojni otrovi prema postojanosti

o du#otrajni2 zadr5avaju se po nekoliko sati do nekoliko dana a zimi i nekoliko

tjedana (plikavci%

isac Neven+$

8/12/2019 09.11.07' - 1

26/42


o kratkotrajni2 zadr5avaju se po nekoliko desetina minuta" u uvalama i &umamane&to du5e a u zatvorenim prostorima i do +# sata

B I O L O K E T E T N O S T I

o mikrooranizmi" enetski promijenjeni mikrooranizmi i stanine kulture kojemou kod ljudi izazvati in8ekcije" alerije i toksina djelovanja3 4akterije3 ljivice3 virusi3 crvi i zalavkari

o u radnim prostorijama mou se pojaviti u slijedeim uvjetima;3 pri radu sa mikrooranizmima u la4oratorijima i 4iotehnikim

postrojenjima

3 kao pretee tvari ili kod onei&enja radnih tvari ( npr. u ureajima zaproi&avanje" postrojenjima za proizvodnju komposta tepoljoprivrednim poonima%

3 u o4liku onei&enja a da se o njima ne mo5e ovoriti kao radnimtvarima (npr. zaaivai u postrojenjima za klimatizaciju%

MAL//CNAZMAo to su 4iljke i 5ivotinje vidljive samo pod mikroskopom

3 *ritrociti 7"$ m3 Oacillus anthracis $ m3 Mico4acterijum tu4erculosis +3# m

3 Ealmonella + m3 /ikecije #7$ nm3 >erpes virus )!1 nm

o 1aini ulaska u or#anizam3 (ne% ozljeena ko5a odnosno sluzoko5a (npr. in8ekcija rana " tetanus"

herpes%3 u4odne ozljede ili ujedi (hepatitis O" tu4erkuloza%3 di&ni putovi (tu4erkuloza" leioneloza" ripa%3 pro4avni trakt (salmoneloza" kolera%

8KR!!RA1Z8 P! "2!8 DB6;!2A1BU

o patoeni 2 kod domaina izazivaju nastanak 4olesti ( MDco4acterijumtu4erculosis 2 -O:%

o oportunistiko patoeni 2 u normalnim situacijama nisu &tetni po ljude" alipostaju &tetni u odreenim situacijama;

3 kod sla4ljenja imuniteta3 ako se nae u nepredvienim mjestima (npr. iz crijeva uslijed ozljede ili upale

uu u krv%

Pato#eno djelovanje mikroor#anizamao in8ekcija

isac Neven+'

8/12/2019 09.11.07' - 1

27/42


o otrovanjeo alerije

1F6K4BAo ulazak patoeno mikrooranizma u tkivo domaina" njihovo odr5avanje"

razmno5avanje" &irenje i proizvodnja &tetnih tvari u domainu i reakcijedomaina na sve to

o in8ekcija je interakcija dvaju 5ivih 4ia 2 uzronika zaraze i domainao patoeni mikrooranizam nakon dolaska na ulazno mjesto se;

3 prilaoava na 8izike i kemijske uvjete(vrijeme inku4acije%3 razmno5ava se3 in8ekcija prelazi u zaraznu 4olest 2 kada ih je dovoljno njihovi enzimi"

toksini i drui produkti meta4olizma izazivaju reakcije i o&teenjastanica" tkiva i 8unkcija domaina

o im,enici potre,ni za in&ekciju3 izvor in8ekcije3 put &irenja in8ekcije (zrak" hrana" insekti" dodirK%3 ulazna vrata (npr. uzronik tetanusa mora ui kroz o&teenu ko5u" ako

ue kroz usta nee se dooditi ni&ta3 4roj mikro4a3 podlo5nost in8ekciji 2 uvjetovana ishranom" hiijenom" do4i" spolom"

psihikim umorom%3 ekspozicija

Posljedice in&ekcijeo zarazne 4olesti koje se oledaju u;

3 mortolo&kim promjenama (razni o4lici upala" otok jetre" slezene" lim8nihvorova" promjena krvne slike" edemi" nojenja" ranulomi < vidljivisimptomi%

3 o&teenje stanica tkiva i orana < poremeaji njihovih 8unkcija3 4iokemijskim i 8iziolo&kim promjenama < poremeaji meta4olizma

hrane" poremeaj prometa vode" poremeaj u ustoi krvi3 imunolo&ke promjene < stvaranje speci8inih antitjela i senzi4ilizacija -3

lim8ocita

n&ekcije mo#u ,iti$o ezoene 2 ako u domaina uu patoeni mikrooranizmi iz vanjske sredine ili

druo domainao endoene 2 ako mikrooranizmi koji tvore mikro8loru s neosjetljivo tkiva dou

na osjetljiva tkiva

Podjela ,iolokih a#ensa s o,zirom na razinu rizika od in&ekcijeo prema odred4ama l.)0 i l.+ (d%

smjernica 91 '79 **Z4iolo&ki aensi skupine )4iolo&ki aensi skupine +

4iolo&ki aensi skupine !4iolo&ki aensi skupine #

isac Neven+7

8/12/2019 09.11.07' - 1

28/42


o 5ioloki a#ensi skupine (3 oni za koje nije vjerojatno da mou izazvati 4olest kod ljudi

o 5ioloki a#ensi skupine ?

3 oni koji mou uzrokovati 4olesti kod ljudi i mou predstavljati opasnostza radnike i nije vjerojatno &irenje aensa meu ljudima pa je unormalnim uvjetima moua djelotvorna prevencija i lijeenje

5akterije ; :lostridium tetani tetanusBi4rio cholerae koleraEalmonella entertidis astroentertitis

ljivice Csperillus 8umiatus asperiloza-richophDton spp. mikoza ko5e:andida al4icans kandida mikoza

2irusi >CB hepatitis C/hinovirus rhinitis

o 5ioloki a#ensi skupine -3 Lod ljudi mou izazvati te&ke 4olesti i mou predstavljati opasnosti za

radnike" mou se &iriti meu ljudima ali je u najnormalnijim uvjetimamoua djelotvorna prevencija i lijeenje

5akterije $ MDcro4acterium tu4erculosis -O:

Ealmonella tDphi ti8usOacillus anthracis 4rdrenica

ljivice $ :occidioides immitis sistemska mikoza>istoplazma capsulatum sistemska mikoza

2irusi $ >OB >epatitis O>AB CA6E-a4ies virus 4jesnoa

o 5ioloki a#ensi skupine C3 Lod ljudi mou izazvati te&ke 4olesti i mou predstavljati opasnosti za

radnike" moua opasnost &irenja meu ljudima i u normalnim uvjetimanije moua djelotvorna prevencija a ni lijeenje

5akterije ne postoje ljivice ne postoje 2irusi $ Bariola virus 4oinje

assa virus hemorainaroznica

isac Neven+0

8/12/2019 09.11.07' - 1

29/42


Mar4ura virus hemorainaroznica

!7R!2A1BA

3 nastaju kada u oranizam uu toksini (otrovne supstance koje imajuantiene oso4ine%

3 oni u oranizmu ovjeka stimuliraju 8ormiranje speci8inih antitijela 2antitoksina (kemijske otrovne tvari3 arsen" cijanidna kiselina" 5iva i dr.nisu toksini jer nemaju antienska svojstva%

trovanja 2 vezivanje molekule toksina za osjetljivu eliju(stanicu%

o u prirodi vi&e vrste 5ivih 4ia proizvode toksine3 neke 5ivotinje kao zmije otrovnice" &korpioni" pauci 2 zootoksini3 neke 4iljke kao /icinus :ommunis proizvodi ricin 2 8ototoksini

3 toksini koje proizvode 4akterije 2 4akterijski toksini

o kod nekih patoenih mikrooranizama ne mo5e se dokazati proizvodnjamikrotoksina iako oni u domainu izazivaju znakove trovanja

o mo5e se zakljuiti da tkiva domaina sama tvore otrovne supstance kada dou ukontakt sasupstancijama patoenih mikrooranizama ili mikrooranizmi

proizvode otrove samo u tkivima svo domaina

A;6RB6

isac Neven+9

Molekula

Pelij

Molekuletoksina vezane

&teena elija

Mrtva elijaslo4oenemolekule toksina

8/12/2019 09.11.07' - 1

30/42


o poveana preosjetljivost oranizma na ponovni kontakt sa antienom pri emu se uoranizmu kao odovor na nadra5aj antiena stvaraju antitijela (reaini%

o antieni su naje&e polisaharidi" proteini" polipeptidi" sintetski polimeri"anti4iotici" sul8onamidi itd.

o antieni koji izazivaju alerije nazivaju se alerenimao mnoi mikrooranizmi sadr5e toksine i netoksine supstancije antienske prirode

,rema putovima ulaska u oranizam razlikujemoo inhalacijske (pelud" pra&ina%o kontaktne (kontakt sa niklom" jodom" niklom" 4romom" krznom%o inestivne (alereni u hrani 2 mlijeku" ri4i" jaodama" itd.%o in8ekcijske alerene (alereni 4akterija" ljiva" virusa%

Aler#enio stimuliraju oranizam na stvaranje alerijskih antitijelao izazivaju preosjetljivost kasnoa tipa (npr. kontaktni dermatitis koji nastaje z4o

senzi4ilizacije neke kemikalije%

Antitijelao samo mali lim8ociti su sposo4ni da prepoznaju antien kada ue u oranizam (- i O

lim8ociti%o - 3 lim8ociti proizvode naroitu vrstu antitijela 2 imunolo4ulina (serumski

proteini%

5AK76RB6

o najsiu&nije 4iljkeo jednostanina 5iva 4ia o4avljaju sve 5ivotne 8unkcije 2 hrane se" di&u" proizvode i

tro&e eneriju" rastu" razmno5avaju seo javljaju se u tri o4lika

3 kulaste (koki%3 &tapiaste (4acili%3 spiralne ( vi4rio" spirili%

raEa ,akterija

o ovojnice3 kapsule (nemaju sve vrste 4akterija%3 stanina stjenka3 mem4rana

o citoplazmao or#ani za kretanje

Kapsulao de4lji ili tanji sloj u&e ili rjee 5elatinozne mase

o naje&e raene od polisaharida

isac Neven!1

8/12/2019 09.11.07' - 1

31/42


o u njoj se nalaze kapsularni antieni koji imaju zadatak da kada 4akterija ue u 5ivioranizam u njemu izaziva proizvodnju antitijela

"tanina stjenkao tanka i elastina mem4rana koja &titi 4akteriju od mehanikih o&teenja i daje joj

o4liko raene od spojeva i struktura kojih nema u tkivima ovjeka i 5ivotinja 2 to

omouuje u4ijanje 4akterija anti4ioticima i kemijskim sredstvima 4ez &tete zaoranizam ovjeka ili 5ivotinja

"tanina mem,ranao nalazi se ispod stanine stjenke i o4avija citoplazmuo to je tanka mem4rana" raena od proteina" masti" uljikohidrata" ri4unukleinske

kiseline i enzima te ima zadatak reuliranja ulaska tvari u eliju i izlaska iz nje

4itoplazma

o sastoji se od tekuine i nije homoenao tekui dio naziva se osnovna tvar ili matrikso u njemu se nalaze sitna zrnca 2 ri4osomi" a kod nekih jo& i spore

!r#ani za kretanjeo omouavaju 4akteriji da nae naj4olje mjesto za 5ivoto orani za kretanje 2 8raele

Razmnoavanjeo najvei dio 4akterija razmno5ava se prostom dio4om

o nastaju 4akterijske kolonijeo u nepovoljnim uvjetima neke 4akterije stvaraju trajne stanice 2 spore preko kojih se

razmno5avaju

7oksinost ,akterijao 4akterijske toksine proizvode neke vrste patoenih 4akterija u toku svo

normalno meta4olizmao neki toksini di8undiraju iz 5ivih stanica u okolinu a neki su vrsto vezani uz

staninu supstanciju3 ezotoksini3 endotoksini

6#zotoksini

o nalaze se izvan 4akterijske stanice" u tkivima domaina ili u umjetnim hranili&timau kojima 5ive takve 4akterije

o njih izluuju samo 5ive i 8iziolo&ki normalne stanice nekih patoenih 4akterija(Ehiella" 6isenteriae" :lastridium%

o najjai otrovi koji su dosad poznatio

s +$1 . prei&eno ezotoksina :lastridiuma Ootilinuma mo5e se u4iti preko#111 zamoraca te&kih oko +$1

isac Neven!)

8/12/2019 09.11.07' - 1

32/42


o maju speci8ian a8initet prema pojedinim vrstama tkiva kao &to su; 5ivano tkivo"srani mi&i" 4u4rezi" itd

o po kemijskoj rai su proteini pa su nesta4ilnio na temperaturi od '1Q: ili pod utjecajem @B zraka sporije ili 4r5e u4e toksinosto soli te&kih metala" jake kiseline i alkalije i drui aensi koji uni&tavaju proteine

uni&tavaju i ezotoksineo odlini su antieni tj. @ tijelima ljudi i 5ivotinja stimuliraju proizvodnju velikih

koliina antitoksinao &to su toksiniji to su 4olji antienio pod djelovanjem 8ormalina ili povi&ene temperature u4e toksinost ali zadr5avaju

antienosto ako se u4rizaju ljudima ili 5ivotinjama ne izazivaju o4oljenja ali stimuliraju

proizvodnju speci8inih antitoksina 2 to je znaajno za umjetnu imunizacijuprotiv nekih zaraznih 4olesti (di8terija" tetanus%

6ndotoksini

o sastavni su dijelovi stanine supstancije nekih 4akterijao mou se oslo4oditi iz 4akterijske stanice samo ako se one na 4ilo koji nain razoreo sla4iji su otrovi od ezotoksinao ne pokazuju a8initet prema pojedinim vrstama tkivao endotoksini salmonela" &iela" e&erihija" najserija i mnoih druih ram neativnih

4akterija izazivaju podjednake znakove trovanja 2 povi&enje temperature"proljevi" hiperlikemija" edemi i krvarenja u crijevima" tr4u&nim oranima ipluima

o po kemijskom sastavu su kompleksni spojevi velikih molekula 2licidolipdopdipeptidski

o relativno su sta4ilni prema povi&enim temperaturama" kiselinama" alkalijama idruim spojevima koji uni&tavaju proteine

o na temperaturi od '1Q: ili pod utjecajem @B zraenja zadr5e svoju toksinosto lo&iji su antieni od ezotoksina

5olesti uzrokovane ,akterijama na radnom mjestu

DB6;A71!"7 5!;6"7,oljoprivreda listerioza

tetanusleptospiroza

Beterinari" timaritelji 5ivotinja" prerada mesa antrakseptospirozaisteriza

isac Neven!+

8/12/2019 09.11.07' - 1

33/42


/i4olov tetanusZdravstveni radnici si8ilis

;B246

8/12/2019 09.11.07' - 1

34/42


,ostrojenja za kompostiranje asperilikoza

2RU"o virusi su estice ultra mikroskopske veliine" imaju sposo4nost rasta samo u

5ivoj stanici i pri tome uzrokuju;3 propadanje stanice" stanica odumire3 stanica ostaje 5iva ali stalno proizvodi nove viruse3 stanica ostaje 5iva ali se mijenja (tumori%

o virusi se po veliini djele na$3 male viruse )1 2 $1 nm3 srednje viruse $1 2 )$1 nm

3 velike viruse )$1 2 !11 nm

o virus se sastoji od jezre i omotaao kod najmanjih virusajezru ine nukleinska kiselina (6NC i /NC% koja

sadr5i enetski materijalo omota jeprotein ija je 8unkija za&tita enoma 2 on je nositelj antienih

svojstava virusa i sudjeluje u adsorpciji virusa na stanicu

o 2irusi srednjeveliine sadr5e nukleoproteine" proteine 4jelanevina"polisaharida i ne&to lipida

o

2eliki virusiimaju slo5enu kemijsku rau koja podsjea na rau 4akterija 2sadr5e nukleoproteine" lipide" uljikohidrate" razne 4jelanevine vitamine ienzime

Popis ,olesti uzrokovanih virusima na radnim mjestima

*jelatnost .olest Uzro!nik

,oljoprivredni djelatnici meninoence8alitis Cr4o virus rupe O

Rumski radnici meninoence8alitis Cr4o virus rupe OOjesnilo /a4iesvirus

Zdravstvo hepatitis Birus hepatitisa tipa C i O

7oksikolo#ija

o Znanost o tetnim uincima kemijskih tvari na ive or#anizme

o ,romjene u oranizmu kao rezultat izvrnutosti kemijskom spoju ovise o dozi

isac Neven!#

8/12/2019 09.11.07' - 1

35/42


o Najtoksinija do sada poznata tvar je :lostridium 4otullinum (4iolo&ka tvar%

o 6a 4i se napravila relevantna pronoza o uinku tvari na oranizam potre4nisu slijedei podaci;3 podaci o tvari te njezinim kemijskim i 8izikalnim svojstvima

3 podaci o 4iolo&kom sustavu na koji djeluje3 podaci o djelovanju" tj. odovoru na takvo djelovanje3 podaci o izlaanju (o dozi" vremenu izlaanja%

o vi podaci do4ivaju se na temelju;3 la4oratorijsko ispitivanja na stanicama" 4akterijama i 5ivotinjama3 na temelju akcidenata koji su se doodili a u koje je 4ila ukljuena

dotina tvar

o Retni uinci kemijskih tvari ispituju se na 5ivotinjama a tetna tvar se unosi$3 inhalacijom (udisanjem%3 apsorpcijom preko ko5e i oiju3 inestijom 2 oralno (jedenjem" utanjem%3 preko placente na dijete u utro4i3 intravenozno (injekcijom u venu%3 intramuskularno (injekcijom u mi&i%3 su4kutano (injekcijom pod ko5u%3 intrepetinalno (injekcijom unutar mem4rane koja omeuje unutarnju

stjenku a4domena%

;D /)

o 6a 4i se odredila toksinost raznih spojeva moramo imati standardne oznakeza pojedine razine toksinostio znaka koja se naje&e koristi je 6 $1 (srednje smrtna doza%o 6 $1 se koristi za usporeivanje akutne toksinostio -o je doza koja u4ija $1 G ispitane populacije ako se &tetna tvar unosi kroz

ko5u ili oralnoo 6 $1 se izra5ava u m# k# tjelesne te5ine ispitane 5ivotinje (potre4no je

uvijek navesti o kojoj se 5ivotinji radi%

;4 /)

o -o je doza koja u4ija $1 G ispitane populacije ako se &tetna tvar unosiudisanjem

o : $1 se izra5ava u m# l vremenu

ranine vrijednosti

o Azuzetno su va5ne da 4i se za&titili zaposlenici u industriji od &tetnih djelovanjakemijskih tvari

o 6o4ivene su na temelju;

3 podataka iz industrijske prakse3 rezultata do4ivenih la4oratorijskim ispitivanjima

isac Neven!$

8/12/2019 09.11.07' - 1

36/42


3 na temelju posljedica akcidenata u kojima je sudjelovala dotina tvar

8DK

o kod nas su ove vrijednosti propisane ,ravilnikom o maksimalno dopustivim

koncentracijama &tetnih tvari u atmos8eri radnih prostorija i prostora i o4iolo&kim raninim vrijednostima (N.N.4r 9+9!%

o to je koncentracija &tetnih tvari u zraku kojoj zaposlenici mou 4iti izlo5enitijekom 0 sati pri tlaku )1).!+$ ,a i pri temperaturi od +1 Q: a za koju se

prema sada&njim saznanjima pretpostavlja da nee dovesti do o&teenjazdravlja pri umjerenom naprezanju

KDK

o koncentracija vi&a od M6L kojoj zaposlenici mou 4iti izlo5eni # )$ minutatijekom 0 sati rada pri emu izmeu izlo5enosti mora 4iti vremensko razdo4lje

od '1 minuta

zraavanje 8DK i KDK

o u m m!

o u ppm (mlm!%

-mml

mml-

mm,

1#"+#

1#"+#

!

!!

=

=

52

o Oiolo&ka ranina vrijednost je maksimalno dopustiva koncentracija &tetnetvari iili njezina meta4olita" odnosno 4iolo&kih uinaka nastalih poddjelovanjem te tvari u oranizmu" koja se odreuje u odovarajuem

4iolo&kom uzorku radnika pro8esionalno izlo5enih &tetnim tvarima usvakodnevnom 03satnom radu" uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno8iziko naprezanje" a kod koje prema sada&njim saznanjima ne dolazi do

&tetnih uinaka po zdravlje

Klasi&ikacija otrovnih kemijskih tvario ,ravilnik o mjerilima 2 razvrstavanje otrova u skupine (N.N. #799%

3 A skupina 2 vrlo jaki otrovi3 AA skupina 2 otrovi

isac Neven!'

8/12/2019 09.11.07' - 1

37/42


3 AAA skupina 2 &tetne tvari

sim prema akutnim i kroninim toksinim uincima" otrovi se razvrstavaju i oznaavaju iprema korozivnim" iritativnim ili senzi4ilizacijskim uincima na lo5u i oi" prema mutaenimi kanceroenim uincima" uincima na reprodukciju te prema ekotoksikolo&kim svojstvima

8uta#ene tvari

o -vari za koje je epidemiolo&kim ispitivanjima dokazano da uzrokuju nasljednaenetska o&teenja kod ljudi

7vari toksine za reprodukciju

o -vari za koje je epidemiolo&kim ispitivanjima dokazano da o&teuju

reproduktivnu sposo4nost" odnosno da uzrokuju o&teenje ploda kod ljudi

skupina otrova 3 vrlo jaki otrovi

o Sija srednja smrtna doza (;D /)% za &takore IIper osII (oralno% iznosi do /0mg1kg2nano&enjem na ko5u &takora ili kunia iznosi 03 mg1kg? udisanjem kod&takora (;4 /)% iznosi do 34/0 mg 1 l 1 5 sataza aerosole i estice" odnosno340mg 1 l 1 5 sataza plinove i pare Kili

o Za koje je dokazano da jednokratnim izlaanjem u navedenim dozama mouizazvati vrlo te&ke ireverzi4ilne 8unkcionalne ili mor8olo&ke promjene oranaili 4iolo&kih sustava uzrokujui smrt ili trajno" vrlo te&ko o&teenje zdravlja iliza koje nema speci8ino antidota niti je moue lijeenje u sluaju trovanja

skupina otrvova 3 otrovi

o Sija srednja smrtna doza (;D /)% za &takore IIper osII (oralno% iznosi vie od /0mg1kgdo /33 mg1kg2nano&enjem na ko5u &takora ili kunia iznosi vi&e od $1mg1kgdo 533 mg1kg2udisanjem kod &takora (;4 /)% iznosi vi&e od 34/0 mg 1l1 5satado 6 mg 1 l 1 5sata za aerosole i estice" odnosno vi&e od 340 mg 1 l 15 satado / mg 1 l 1 5 sataza plinove i pare Kili

o Za koje je dokazano da jednokratnim izlaanjem u navedenim dozama mouizazvati vrlo te&ke ireverzi4ilne 8unkcionalne ili mor8olo&ke promjene oranaili 4iolo&kih sustava uzrokujui smrt ili trajno" vrlo te&ko o&teenje zdravlja ilitrajno" te&ko o&teenje zdravljaK.ili

o Loji kod duotrajno ili ponovljeno izlaanja mou izazvati te&ko o&teenjezdravlja u dozama koje su )1 puta vi&e od doza kojima se po ovom kriterijuotrovi razvrstavaju u IIskupinu AAAII

o Loji pripadaju A i AA skupini kanceroenih tvari " A i AA skupini mutaenih tvarite A i AA skupini tvari toksinih za reprodukciju

isac Neven!7

8/12/2019 09.11.07' - 1

38/42


supina otrova 3 tetne tvari

o Sija srednja smrtna doza (;D /)% za &takore IIper osII (oralno% iznosi vie od/33mg1kgdo /333 mg1kg2nano&enjem na ko5u &takora ili kunia iznosi vi&eod 533mg1kgdo /333 mg1kg? udisanjem kod &takora (;4 /)% iznosi vie od6mg 1 l1 5satado$ mg 1 l 1 5sata za aerosole i estice" odnosno vi&e od + m l # sata do /3 mg 1 l 1 5 sataza plinove i pare Kili

o Za koje je dokazano da jednokratnim izlaanjem u navedenim dozama postojirizik od ireverzi4ilnih 8unkcionalnih ili mor8olo&kih promjena orana ili

4iolo&kih sustava Kili

o Za koje je dokazano da udisanjem kod ovjeka mou izazvati reakcijepreosjetljivosti di&nih puteva Kil

o Loji pripadaju AAA skupini kanceroenih tvari" AAA skupini mutaenih tvari te AAAskupini tvari toksinih za reprodukciju

!znaavanje otrovao ,ravilnik o oznaavanju i o4ilje5avanju otrova koji se stavljaju u promet

(NN. #7 99%

o !trovi se oznaavaju$

3 znakovima opasnosti3 oznakama upozorenja3 oznakama o4avijesti

Znakovi opasnostio Oojom i sim4olom oznaavaju

3 vrlo jaku otrovnost3 otrovnost3 &tetnost3 narizajue djelovanje3 nadra5ujue djelovanje

3 eksplozivnost3 oksidativnost3 vrlo laku zapaljivost3 laku zapaljivost3 ekotoksinost (N%

-T3 vrlo jaki otrov- 2 otrovU 2 &tetno djelovanjeUi2 nadra5ujue djelovanje: 2 narizajue djelovanje* 2 eksplozivno svojstvo 2 oksidirajue svojstvo

isac Neven!0

8/12/2019 09.11.07' - 1

39/42


FT3 vrlo lako zapaljivo svojstvoF 2 lako zapaljivo svojstvo* 2 ekotoksinost

!ksidirajuGe tvari

o sve one tvari koje u kontaktu sa druim tvarima reairaju tako da nastaje velikakoliina topline (ezotermno%

2rlo lako zapaljive tvari

o tvari koje pri normalnim uvjetima lako zapale" tj. sve tekuine sa niskimplami&tem i vreli&tem i plinovi koji sa zrakom stvaraju eksplozivnu smjesu

;ako zapaljive tvari

o sve tvari koje se pri normalnim uvjetima same zapale" tj. plinovi koji s vla5nimzrakom ili vlaom stvaraju eksplozivne smjese

Znakovi opasnosti

o otrov mo5e 4iti o4ilje5en s najvi&e dva znaka od kojih jedan oznauje opasnostza zdravlje ljudi ili ovjekovu okolinu (otrovnost" &tetnost po zdravlje"narizajue i nadra5ujue djelovanje% a drui ostale vrste opasnosti

(eksplozivnost" oksidativnost" zapaljivost%

!znake upozorenja 3 R oznake

o odnose se na vrste opasnosti koje postoje ili mou nastati u prometu otrova ilipri rukovanju otrovima3 /) 2 eksplozivno u suhom stanju3 /+ 2 udarac" trenje" vatra ili drui izvori zapaljenja mou vrlo lako

izazvati eksploziju

!znake o,avjesti H " o,avjestio znake upozorenja ili o4avjesti odnose se na mjere koje se moraju primijeniti

u prometu otrova ili pri rukovanju otrovima3 E ) 2 uvati pod kljuem3 E )+ 2 ne smije 4iti hermetiki zatvoreno3 E +) 2 pri rukovanju ne pu&iti

Postavljanje oznaka

o znake upozorenja i o4avjesti stavljaju se na am4ala5u a njihovo znaenje

upisuje se u uputu za upora4u otrova koja se prila5e uz svako pakiranje

isac Neven!9

8/12/2019 09.11.07' - 1

40/42


ZA A;B26 6K" ;!Z216 72AR

Uvjeti potre,ni za #orenje3 oriva tvar 3 kisik 3 odreena koliina toplinske enerije

orenje

o ,roces spajanja orive tvari sa kisikom (oksidacija%

.rzina oksidacije ovisi o)

3 mounosti spajanja odreene tvari sa kisikom

3 temperaturi potre4noj da doe do spajanja3 o dodirnoj povr&ini izmeu tvari i kisika

Reakcije oksidacije s o,zirom na ,rzinuo spora oksidacija (hranje metala%o 4rza oksidacija 2 pojavljuje se plameno trenutana oksidacija 2 pojavi se zvuk (eksplozija%

7renutana oksidacijao 4uktanjeo eksplozijao detonacija

5uktanjeo nastaje kada je u prostoru prisutna oraniena koliina orive tvario oriva tvar prilikom saorijevanja 4ukne i trenutano saorio ne uspije se razviti tlak i znatnija koliina topline

6ksplozijao nastaje kada u prostoru ima dovoljno zapaljive tvario paljenjem orive smjese tvari sa zrakom u prostoru nastaje lanana reakcija

&irenja plamenao orenjem nastaju saorjeli plinovi i toplina pa se nalo &iri volumen i na

preprekama se oituje tlako proces traje sve dok u prostoru ne izori sva zapaljiva tvar

Detonacijao z4iva se u prostorima koji imaju promjer neznatan na du5inu

isac Neven#1

8/12/2019 09.11.07' - 1

41/42


o nastankom zapaljenja na poetku takvo prostora" z4o nalo &irenjavolumena" potiskuje se nesaorjeli dio ispred plamena" pri emu nesaorjelasmjesa ne prima dodatnu eneriju

o kad se sa4ijena smjesa zapali nastaju tlakovi nekoliko puta vei neo kodeksplozije

5rzina reakcijao 4rzina reakcija orenja izra5ava se u cmso 4rzina eksplozije izra5ava se u mso 4rzina detonacije izra5ava se u kms

Klasi&ikacija poara prema vrsti zapaljive tvario zapaljivi plinovio

zapaljive tekuineo zapaljive krute tvari

E o4zirom na areatno stanje orivih i zapaljivih tvari u po5aru te nekih druih svojstavazapaljivih tvari" te prema :R1 61 ?po5ari se razvrstavaju u etiri razreda

o Razred A2 po5ari koji o4uhvaaju krute tvari" u pravilu oranske prirode" kodkojih se orenje o4ino odvija uz stvaranje usijano 5ara

o Razred 52 po5ari koji o4uhvaaju tekuine ili rastaljene krutine

o Razred 42 po5ari koji o4uhvaaju plinove

o Razred D2 po5ari koji o4uhvaaju metale

Zapaljive tvario Evaka tvar u plinovitom" parovitom ili krutom stanju" koja pomije&ana sa

zrakom ima sposo4nost da se zapali naziva se zapaljiva tvara njezina smjesasa zrakom se naziva eksplozivna smjesa

Zapaljivi plinovio Bolumni udio plina pomije&an sa zrakom kod koje dolazi do zapaljenja

naziva se donja ranica eksplozivnostio Najvei volumni udio plina pomije&an sa zrakom kod koje mo5e doi do

po5ara i eksplozije naziva se ornja ranica eksplozivnostio Bolumni udio plina pomije&ano sa zrakom kod koje je eksplozija najvea

naziva se stehiometrijska koncentracija

Jaina eksplozijeo

Mjera za jainu eksplozije je iznos tlaka koje stvaraju plinovi nastalioksidacijom

isac Neven#)

8/12/2019 09.11.07' - 1

42/42


ranice eksplozivnostio /azlikuju se za razliite plinove

6* G * G EL G

Metan (:>#% $"! )#"9 9"$*tan (:+>'% !") )+"$ $"'#,ropan (:!>0% +") 9"$ #"1+

o pasniji su plinovi koji imaju ni5u 6* i vi&u * 2 &ire podrujeeksplozivnosti

Relativna #ustoGao Ba5no svojstvo zapaljivo plina koje pokazuje u kojem pravcu se mo5e

najprije oekivati pojava eksplozivne smjese

%(

%(

zraka

plinad

=

o Cko je d >)" plin je te5i od zrakao Cko je d

Documents

09.11.07' - 1