04-Telematika u NIR

TELEMATIKA kao dio Nadzora i Regulacije

SARAJEVO 13.10.2009

Pregled razvoja saobraaja1901: 8.000 automobila 1903: Braa Rajt (Eng. Wright brothers) obavljaju prvi let avionom 1910: 450.000 automobila 80.000 kilometara asfaltiranih saobraajnica 1914: Otvoren Panamski kanal-Otpoinje nova era transporta brodovima 1920: U SAD poinje izgradnja modernih puteva Sve vie preovlauje transport eljeznicom, razvoj raketne tehnike (WW1 i WW2) ubrzava razvoj zranog transporta 1927: arls Linderberg (Eng.Charles Lindberg) samostalno prelijee Atlanski okean na letu New York-Paris

Pregled razvoja saobraaja1930: Pojeftinjene zranog transporta dovodi do veeg koritenja ovog vida prevoza 1956: U SAD odobrena sredstva za izgradnju 80.000 km putnog sistema 1961: Prvi letovi u zemljinoj orbiti 1964: Prvi pokusni brzi voz (Tokyo, Osaka-Japan 215 km/h) 1967: SAD osniva odjel za transportne sisteme 1969: Prvi let ovjeka u zemljinoj orbiti (SSSR) 1972: San Francisco puta u pogon prvi brzi tranzitni sistem 1981: Space shuttle Columbia obavlja prvi orbitalni let 1992: Inteligentni transportni sistems (ITS) ulazi u novu eru istraivanja i razvoja 1998: Prva elektrina vozila kao alternativa SUS motorima

Pregled razvoja saobraajaPrimjer brzog voza (Japan)

Eksperimentalno elekrino vozilo proizvedeno u SAD-u

Pregled razvoja saobraajaU samom poetku razvoja automobilske industrije radilo se o veoma malom broju automobila na gradskim ulicama koji su imali veoma male brzine kretanja. Problem upravljanja mogao se rjeavati i dogovorom izmeu vozaa. Ovo je u poetku bio obiaj koji je kasnije usvojen kao obaveza. Prvi semafor je postavljen 1914. god. u Clevlendu (USA) odmah se uvidjelo da semafori mogu dovesti do nepotrebnih zaustavljanja. Ovaj nedostatak je doveo do unapreenja u novoj oblasti tako da je ve 1918 (USA) dolo do postavljanja prvog sistema usaglaenih semafora. Nakon ovoga uvodi se otvoreni sistem upravljanja prema unaprijed usklaenom programu:

Pregled razvoja saobraajaPrijepodnevno-vrno optereenje Prijepodnevno-srednje optereenje Poslijepodnevno-vrno optereenje Prijelaz sa jednog na drugi program se vrio po unaprijed usklaenom rasporedu. Slijedei korak je bilo uvoenje sistema kod kojih se prijelaz sa jednog na drugi reim rada obavlja u funkciji trenutnog stanja u saobraaju 50-tih godina u Baltimoru. Pomenuti sistemi su imali cikluse ije je trajanje unaprijed odreeno. Nakon toga su razvijeni sistemi kod kojih trajanje pojedinih faza, ovisi o obimu saobraaja koji se registrira na jednom ili svim prilazima raskrsnici. NEDOSTATAK-raskrsnica se tretira izolirano, a ne u vezi s drugim raskrsnicama u mrei.

Pregled razvoja saobraajaPokazalo se meutim, da u sluaju kada je rastojanje izmeu dvije raskrsnice krae od 700 m, dolazi do izraaja uzajamni utjecaj semafora na kretanje vozila na toj dionici. Gubici kod ovakvog tipa raskrsnica (ekanja i broj zaustavljanja) ovise o razmaku. Svaki minut ekanja i svako zaustavljanje imaju ekonomske efekte. Odavde se namee zakljuak da bi se minimimizirali gubici potrebno je ostvariti koordinaciju semafora. Rjeenje-Strategija zelenog vala. Ukoliko strategija zelenog vala ne daje zadovoljavajue rezultate prilazi se uvoenju automatske regulacije saobraajem uz primjenu raunara. Prvi ovakav sistem (9 raskrsnica) uveden je 1959. god. u Torontu, a poetkom 60-tih godina UNIVAC 1107 upravlja sa 1000 raskrsnica.

Pregled razvoja saobraajaU upravljakom centru se nalaze: centralni raunar odnosno upravljaka logika oprema za kontroluto se tie sloenosti i "mudrosti" raunara i kontrolera one se mogu kretati izmeu dva ekstremna sluaja: Prvi sluaj je veliki raunar i jednostavni kontroleri koji praktino predstavljaju prekidae za crveno, uto ili zeleno svjetlo Drugi sluaj je mini raunar u upravljakom centru i prilino sloeni kontroleri, koji su u mogunosti da reaguju na ulazne podatke dobivene od detektora i da sami odredjuju trajanje pojedinih faza u zavisnosti od stanja na prilazima raskrsnici.

Pregled razvoja saobraajaBez obzira koji se raunar upotrebljava, ili koja se strategija primjenjuje, sistemi za upravljanje saobraajnim procesima sastoje se od nekih osnovnih elemenata

TelematikaIzraz telematika nastao je kao kombinacija rijei telekomunikacije informatika. Telematski sistemi predstavljaju trenutno najvee dostignue u primjeni raunarske i telekomunikacione tehnologije. Ovi sistemi pruaju mogunost povezivanja sa tahografima, itaima broja obrtaja, mjeraima potronje goriva i razliitim senzorima koji se postavljaju na vozilo u cilju dobivanja svih potrebnih podataka. Svi ti podaci se, uz primjenu ovih sistema, mogu beinim putem prenositi do baze. Time se stvara mogunost nadgledanja tehnikog stanja vozila za vrijeme obavljanja transportnog zadatka i preduzimanja odreenih mjera u sluaju pojave nepredvienih situacija. Takoer, telematski sitemi se koriste i u svrhu dobivanja informacija o trenutnim uslovima na saobraajnicama, kao to su gustina saobraaja, protok vozila, zaguenja, informacije o saobraajnim nezgodama itd.

TelematikaShodno podacima koji se dobiju od telematskih sistema sistemi imaju sposobnost odreivanja najbolje varijante prevoznog puta u saobraaju sa aspekta potronje goriva, vremena putovanja i trokova. Telematski sistemi pruaju sve potrebne informacije sa velikom pouzdanou na osnovu ije analize se mogu donijeti odgovarajue upravljake odluke u cilju poveanja efikasnosti voznog parka a samim tim i minimiziranja cijene kotanja transporta to je i osnovni cilj pri obavljanju transportnih usluga. Prilikom obavljanja transporta esto dolazi do nepredvienih situacija koje imaju za posljedicu pojavu odstupanja od plana rada. Prevoz tereta se vrlo esto obavlja kroz gradske sredine ime se utie na poveanje zaguenosti u saobraaju, poveanje broja nezgoda i oteenje putne mree. Upotrebom telematike mnoge od navedenih situacija mogu biti nadvladane, tako da je njeno uvoenje dobija sve iri zamah.

TelematikaSistemi iji je podsistem telematika, imaju za cilj da potpomognu upravljanje distribucionim i prevoznim procesima. Ovi sistemi potrebne alate i mehanizme kojima se ostvaruje bolje upravljanje na transportnoj mrei, vea bezbjednost vozila, pomae vozaima prije i za vrijeme trajanja prevoza i ini putovanje mnogo prijatnijim. Primjena transportnih telematskih sistema ima veoma vanu ulogu u obezbeivanju opte mobilnosti i tako omoguava savremenom poslovanju da zadovolji zahtjeve konkurentnog trita. Temeljno upravljanje prevoznim procesima, bilo uz pomo telematskih sistema ili na neki drugi nain, je klju za dobru produktivnost i proizvodnost. Znaajne finansijske koristi i koristi koje imaju korisnici usluga se mogu ostvariti pravilnim koritenjem ovih telematskih sistema.

TelematikaPrimjena telematskih sistema nee dovesti do rjeavanja svih problema koji se pojavljuju tokom obavljanja transporta ali e ukazati na one probleme kojima se mora posvetiti posebna panja u cilju njihovog otklanjanja. Telematski sistemi se mogu podjeliti u dvije grupe i to : Telemaski sistemi na vozilu Telematski sistemi na infrastrukturi Pod telematskim sistemima na vozilu podrazumjevaju se mjerni ureaji koji se postavljaju u samo vozilo ili na njega, a koji slue za mjerenje raznih parametara od potronje goriva, duine vonje, podaci o teretu, tip vozila, satovi rada vozaa, satovi rada motora itd.

TelematikaPod telematskim sistemima na infrastrukturi podrazumjeva se prije svega na raunarski centar nadzora i upravljanja koji omoguava nakon detekcije i dobivanja odreenih podataka sa saobraajnice, mjernih ureaja u vozilu ili nekih drugih senzora: daljinska automatizirana regulacijau svrhu koordinacije semaforske signalizacije, ekonominije koritenje saobraajnih resursa, poveanje pokretljivosti i produktivnosti, smanjenje neeljenih utjecaja na okolinu, itd...

TelematikaOsnovne komponente telematskih sistema Postoji veliki broj razliitih telematskih sistema. Svaki od tih sistema predstavlja razliite kombinacije tri osnovne komponente : 1. Hardver (eng. "Hardware") - ureaji koji su fiziki postavljeni na vozilu i u slubi u kojoj se vri prikupljanje podataka 2. Prijenos podataka - nain na koji se svaki podatak koji je prikupljen prenosi sa vozila do slube za prikupljanje podataka 3. Zahtjevi na softver - nain na koji se ovi prikupljeni podaci pretvaraju u niz korisnih informacija neophodnih za uspjeno poslovanje samog preduzea. 4. Senzori - predstavljaju vrhunska dostignua tehnike koja se koristi za detekciju uslova saobraajnih tokova.

TelematikaHardver-Pojam hardver se odnosi na razliite vrste tehnikih sredstava koja se mogu postaviti na vozilo (Eng. "on-board hardware") i u slubu za prikupljanje podataka. U okviru izuavanja naeg predmeta mi emo obraditi hardver koji se postavlj ana saobraajnice. Prijenos podataka- Postoje razne koncepcije prijenosa podataka i njegove varijante emo obraditi u zasebnom predavanju. Zahtjevi na softver-Ova komponenta telematskih sistema vri pretvaranje prikupljenih podataka u niz informacija pomou kojih se operativno upravlja prevoznim procesom ili radom vozila i vozaa mnogo efikasnije nego ranije. To moe biti jednostavan paket koji daje izvetaj o radu, oprema za grafiko i tekstualno prikazivanje, ili moe biti sistem za praenje porudbina. Moe se upravljati uz pomo jednog PC raunara preko raunarske mree ili preko web sajta.

TelematikaIpak ono to je najvanije je da ovaj softver mora da omogui direktno prikazivanje preciznih podataka koji su neophodni bez dodatne analize pojedinih djelova. Takoe je potrebno da bude jednostavan za upotrebu, pouzdan i ne previe tehniki zahtjevan. Dobar softver treba da posjeduje sljedee karakteristike: da bude jednostavan za koritenje; da posjeduje veoma kvalitetnu dokumentaciju ili dobar sistem za pomo u njegovom koritenju; da ima veliku brzinu rada; da daje raznovrsne izvetaje itd.

SenzoriSaobraajni senzori koji se koriste u NIR-u predstavljaju vrhunska dostignua tehnike. Oni mogu biti postavljeni na samoj saobraajnici posebnim nainima montiranja pri izgradnji saobraajnice, naknadno, ili u neposrednoj blizini. Tu spadaju:Detektori redova/saobraajnih tokova koji snimaju i biljee njegove promjene te prenose informacije ka relevantnim centrima Detektori ulaska vozila u zonu radova koji jakim alarmom upozoravaju radnike da se "zalutalo" vozilo pribliava i prua im 5-7 sekundi da napuste mjesto rada i izbjegnu mogue povrede Detektori prekoraenja brzine kretanja koji u kombinaciji sa sistemom kamera daju mogunost registrovanja prekrioca, uz automatsko izdavanje kazne ili obavjetavaju najblie policijske patrole o njegovim podacima i ozbiljnosti prekraja. Sofisticirani detektori vozila registruju magnetno polje svakog vozila i mogu brojati automobile, registrovati njihovu brzinu, duinu, teinu kao i meusobno rastojanje izmeu vozila. Mogu biti postavljeni u jednoj ili vie traka i funkcionisati pri svim brzinama vozila.

Dvosmjerni senzoriPo metodi rada senzori se mogu svrstati u neku od grupa: Senzori koji registriraju prisustvo vozila Senzori ija je karekteristika neprekidna Senzor minimalne brzine Brzinski senzori. Postoje razni principi na kojima se zasniva rad pomenutih senzora. U nastavku bit e poblie objanjeno najee koriteni senzori koji su se zbog svojih osobina izdvojili u odnosu na ostale i trenutnu su masovno u upotrebi prilikom realiziranja zadae intelignene ceste. Dvosmjerni komunikacijski senzori se koriste za registriranje prisustva, odnosno zahtjeva uesnika u saobraaju; pjeaka i vozila, za prolaz. Upotrebljavaju se kada se ele prikupiti podaci o obimu saobraaja, a obavezno ako se na raskrsnicama upotrebljavaju kontroleri ovisni o saobraaju.

Senzori-principi detekcijeKontaktni senzori. Pneumatski senzori. Hidrauliki senzori. Kapacitivni senzori Piezoelektrini senzori. Triboelektrini senzori. Seizmiki senzori Magnetski senzori, Fotoelektrini senzori Infracrveni senzori Ultrazvuni senzori Akustini senzori Radarski senzori Indukcioni senzori

Senzori praktine izvedbePostoje razni principi na kojima se zasniva rad pomenutih senzora sada emo poblie objasniti najee koritene senzore koji su se zbog svojih osobina izdvojili u odnosu na ostale i trenutnu su masovno u upotrebi prilikom realiziranja zadae intelignene ceste. U ove senzora spadaju :

Kamere Infracrveni senzori Radio senzori Optiki senzori Lasersko radarski senzor Induktivni loop senzori Senzori za detekciju vremenskih uslova

Senzori-kamereKamera - daje realnu sliku saobraajnih uslova na cesti. Podaci se procesuiraju pomou mikroprocesora smjetenog u ureaju za detekciju video slika. Za snimanje saobraaja pomou kamera koriste se dva pristupa Snimanje saobraaja pomou kamere koja nadgleda specifine zone autoceste kako bi detektovala prisustvo vozila Drugi pristup koristi algoritme za identifikaciju i zapisivanje vozila kada ona prou kroz podruje vidljivo kameri. Visina na koju se postavljaju kamere zavisi od podruja pokrivanja kojeg elimo ostvariti. Obino se radi o visinama izmeu 100 i 180 centimetaraiznad ceste

Senzori-kamere

Kamera za nadzor saobraaja

Prikaz odvijanja saobraaja na autocesti pomou kamere

Senzori-kamerePrednosti ovih ureaja su slijedee: Mogunost nadgledanja podruja sa veim brojem saobraajnih traka. Modifikacija zone detekcije tj.pokrivanja je jednostavna. Dostupnost velike koliine podataka. Uz pravilno podeavanje omoguavaju detekciju na irem podruju. Povezivanjem kamera dobija se pregledna slika odvijanja saobraaja du cijele autoceste na kojoj su kamere postavljenene. Slabosti ovih ureaja su: Za instalaciju ovih ureaja potrebno je postojanje ve postavljene odreene infrastukture na cesti. Utjecaj vremenskih uslova na rad ovih ureaja je velik; u sluaju snijega, magle i drugih vremenskih neprilika prikaz odvijanja saobraaja na cesti je dosta degradiran u smislu kvalitete slike.

Senzori-kamereIP kamere i IP nadzorIP kamere se koriste zbog njihove izuzetno visoke rezolucije, koja moe ii i do 5 Mpix. Snimak u megapixel tehnici je bogat detaljima, uva se na hard-diskovima i moe se zumirati i mjesecima poslije nekog dogaaja. IP nadzor (ivi prenos ili snimci) se emituje preko lokalne mree. Dobro razvijena IP infrastruktura je dovoljna za kvalitetan prijenos video nadzora u visokoj rezoluciji. Ne mora se postavljati dodatna instalacija, ali treba paziti da ne doe do zaguenja protoka u mrei. Zato sistem sa vie IP kamera mora da isprojektuje strunjak sa iskustvom. Najvanija karika IP sistema je dobar profesionalni program za snimanje video nadzora na server, upravljanje kamerama i manipulaciju snimcima. IP kamere obezbeuju kristalno iste snimke, koji se uvaju na raunaru u punom bogatstvu detalja, mjesecima nakon deavanja. Pretraga snimaka je jednostavna i brza.

Senzori-kamereNadzor krenja prometne regulative (Policing/Enforcement) ukljuuje automatsko detektiranje tipa vozila, registracijske ploice, prekoraenja brzine uz efikasne "backoffice" procedure.

Praenje saobraaja kamerom od 3Mpix

Senzori-kamereVideo nadzor - Snimanje i prepoznavanje registracijskih tablica automobila predstavlja veliki potencijal buduih poslova i pravi je izazov za sve kompanije koje nude rjeenja video nadzora. Zbog specifinosti aplikacija, za projektiranje i instaliranje ovih sistema treba biti upoznat sa vanim detaljima kao i potencijalnim problemima koje je najbolje na vrijeme izbjei.

Kamera za praenj saobraaja

Senzori-kamereKorisniko prilagoavanje sistema nadzora kamerama: korisniko prilagoavanje ukljuuje: - poziv broja nadzornih kamera - definiranje poloaja za svaku kameru - prilagoavanje ispisa za podatke o analizi prometa - autotest ispravnosti sistema analize u ciklusima - povijest podeavanja u bazi podataka (u razvoju) - prijenos i pohranjivanje zapisa neposredno prije i poslije alarma - pohranapodataka o prometu - povijest i pohranjivanje zapisa s predefiniranom frekvencijom - pristupano suelje za pretraivanje i vizualizaciju podataka - vanjsko pohranjivanje u medij, dostupan iz druge aplikacije, zapisa podataka o prometu.

Senzori-kamerePravilno pozicioniranje kamereIdealno bi bilo postaviti kamere tako da gledaju direktno u nadolazea vozila na mjestima gdje vozila ne mogu proi brzo niti pod neodgovarajuim uglom (npr. ispred rampe ili neke druge barijere) kao i na mogunost da kod velikog prometa neka od vozila ne budu zaklonjena vozilom ispred sebe. Kameru ne bi trebalo postavljati suvie visoko iznad ceste, idealan ugao je do maksimalno 30 stepeni (to manji ugao tim bolje). Treba uzete u obzir i poloaj sunca u razliitim dijelovima dana kao i razliku poloaja sunca ljeti i zimi.

Senzori-kamere

Primjer integracije 16 IP kamera iz cijeloga grada

Senzori-Infracrveni senzoriInfracrveni senzori se koriste za detekciju vozila i njihove brzine. Dijele se na aktivne i pasivne infracrvene senzore. Aktivni infracrveni senzori emitiraju svjetlosni snop na povrinu ceste i mjere vrijeme potrebno da se reflektirani signal vrati do ureaja. Kada se vozilo nae na putu laserskog snopa vrijeme koje je potrebno da se snop vrati je smanjeno. Ova vrsta infracrvenog senzora ne moe raditi u loim vremenskim uslovima jer kratka talasna duina koja je emitovana ne moe prodrijeti kroz snijeg i kiu. Pasivni infracrveni senzori detektuju vozila na cesti mjerenjem infracrvene energije koja zrai sa podruja detekcijske zone. Vozilo e uvijek imati temperaturu razliitu od okruenja tj.ceste. Mogunost interferencije sa drugim ureajima je veoma mala budui da se radi o pasivnoj tehnologiji. Ova vrsta senzora se postavlja na postolje ili na postojei stub direktno iznad ceste. Njegov rad je nezavisan o vremenskim prilikama.

Senzori-Infracrveni senzori

Infracrveni senzori su pogodni za mjerenje brzine, gdje je pasivni senzor recimo u mogunosti mjeriti brzinu vozila u veoj zoni. Ono to ograniava koritenje ovih senzora jeste osjetljivost na loe vremenske uslove sa posebnim naglaskom na aktivne senzore.Takoer im je pokrivenost ograniena; u mogunosti su pokrivati 1-2 saobraajne trake.

Senzori-Infracrveni senzori

Detekciona zona pasivnih infracrvenih senzora

Senzori-Radio senzoriRadio senzori prenose elektromagnetne signale te u svojoj konstrukciji zahtijevaju kvalitetnu obradu signala koja e omoguiti prenos informacije na RF nosiocu. Najznaajniji predstavnik radio senzora jeste radar. Radar je radio senzor koji omoguava utvrivanje pozicije i brzine vozila.

Za utvrivanje pozicije vozila radar alje visoko-frekventne radio talase tj. impulsne, frekvencijski modulisane ili fazno modulisane signale na povrinu ceste kako bi utvrdio vrijeme kanjenja povratnog signala, time raunajui udaljenost od promatranog vozila.

Senzori-Radio senzorimikrotalasni radar- funkcionie na taj nain to se energija vozila transmituje senzorima, te se pretvara u informacije saobraajnog toka, vidljive za vozae. Postoje dva tipa mikrotalasnih radara. Oni koji transmituju stalne talase i oni koji transmituju frekvenciju moduliranih stalnih talasa, tzv. Doppler senzori.

Senzori-Radio senzorito se mjerenja brzine tie radari omoguavaju mjerenje brzine vozila do 250 km/h sa maksimalnom grekom od 5 km/h. Razlika u frekvenciji odlaznog talasa i povratnog talasa predstavlja osnovu za mjerenje brzine vozila na cesti. Radar za mjerenje brzine vozila radi u frekvencijskom opsegu od 77 GHz. Podruje pokriveno jednim radarom obino je radijusa od 2 km.Prelazak vozila iz podruja pokrivanja jednim radarom u podruje pokriveno drugim omogueno je bez ikakvih problema razmjenom informacija izmeu radara koritenjem mree velike brzne.

Radio senzori komuniciraju sa tzv. ispitivakom jedinicom radio kanalom. Ova jedinica obrauje dobivene podatke i kao rezultat daje elektrine (digitalne) signale.

Senzori-Radio senzoriRadari nisu osjetljive na loe vremenske prilike i omoguavaju upotrebu i danju i nou. Ovo je jako vana osobina koja ovu vrstu radara ini nezamjenjivom u sistemima za mjerenje i upravljanje saobraajem na cestama. Pored radara poznati su senzori koji emitiraju milimetarske talase. Ovi senzori koriste odbijanje milimetarskih talasa o vozila kako bi detektovali kretanje vozila i prepreke.

Senzori-Akustini senzoriakustini senzori- mjere prijelaz vozila na odredjenoj dionici, njihovo prisustvo i brzinu tako to prepoznaje zvunu energiju ili zvukove proizvedene od strane saobraaja, odnosno detektovanje buke proizvedene od dodira tokova s cestovnom podlogom i sl. Pored navedenih senzora za praenje toka saobraaja postoje i drugi senzori kao sto su ultrasonic senzori ili se ak koristi kombinacija od vie senzora.

Senzori-Optiki senzoriOptiki senzori- se koriste za razliita mjerenja. U mogunosti su mjeriti temepraturu, pritisak, radijaciju, magnetno polje i slino. U saobraaju se najveim dijelom koriste za mjerenje temperature povrine ceste. Optiki senzori se esto koriste sa tzv. meteorolokim senzorima kako bi se dobile to preciznije informacije o temperaturi povrine ceste. Prednosti koje nude optiki senzori jesu slijedee: vea osjetljivost elektrina pasivnost imunitet na elektromagnetnu interferenciju veliki domet mogunost multipleksiranja

Senzori-Optiki senzori

Primjer koristenja optikih senzora

Lasersko radarski senzoriLasersko-radarski senzori omoguavaju detekciju uslova na cesti. Utvruje recimo da li je asflat na cesti mokar ili suh. Ove informacije se zatim prenose do vozaa cesta-vozilo komunikacijom a sve u cilju omoguavanja sigurnog odvijanja saobraaja.

Sistem lasersko-radarskog senzora sastoji se od glavnog dijela, laserskog radar, kontrolne jedinice i krajnje jedinice. Laserski radar detektuje vrijeme putovanja emitiranog laserskog snopa od radara do povrine ceste i nazad kao i intezitet refleksije snopa o povrinu koji rauna kao odnos emitirane i odbijene snage lasera.

Induktivni loop senzoriInduktivni loop (loop eng. strujna petlja) senzori rade na principu pojave struje u sluaju kada se odreeni elektrini provodnik nae u blizini magnetnog polja. U posmatranju i mjerenju saobraaja na cestama metalno vozilo predstavlja magnetno polje a a induktivna strujna petlja elektrini provodnik. Mjerna jedinica na cesti upravo mjeri generirane signale (pojavu struje) koje nastaju prelaskom vozila preko petlje

Induktivni loop senzoriOva vrsta senzora se najee koristi za brojanje automobila na cesti ali i za mjerenje brzine svakog vozila. Ono to je najvea prednost ovakvih senzora jeste manji trokovi u odnosu na druge vrste senzore (optiki, infracrveni i slino). No, to se nedostataka induktivnih loop senzora tie, najvei od njih svakako jeste kopanje jednog dijela ceste kako bi se postavili to to negativno utjee na kvalitet i vijek trajanja povrine ceste.

Detektori biciklista i pjeakaDetektovanje pjeaka i biciklista moe uveliko poveati sigurnost, udobnost i efikasnost transportnog sistema. Postoji nekoliko tehnologija koje slue za detekciju pjeaka i biciklist. Neke od ve pomenutih tehnologija tehnologija su: Mikrotalasi Ultrazvuni i zvuni detektori Infracrveni detektori Video senzori Piezoelektriki Sve ove tehnologije su jako dobre u detekciji i razlikovanju pjeaka i biciklista, npr. mikrotalasni i infracrveni detektori automatski detektuju prisustvo pjeaka u zoni koju pokrivaju.

Detektori biciklista i pjeaka

Primjer detektora za automatsku detekciju pjeak

Detektori biciklista i pjeakaSistemi za identifiikaciju biciklistikog saobraaja. Sistemi upozoravaju vozae da se pribliavaju biciklistikom saobraaju i na predostronost u suenim mostovima ili tunelima.

Detektori ivotinja na putuSistemi za upozoravanje na prisustvo ivotilja obino koriste infra crvene ili druge detekcione tehnologije za identifikaciju veih ivotinja u bilizini saobraajnica. Oni upozoravaju vozae aktiviranjem svijetleih signala upozorenja. Ovi sistemi se obino postavljaju na mjestima estog prelaska ivotinja preko saobraajnica.

sistem svijetlosnog upozorenja na prisustvo ivotinja

Senzori za detekciju vremenskih uslovaRoad Weather Management je izuzetno kompleksan sistem sa velikom infrastrukturom, irokim podrujem djelovanja kao i direktnim ili indirektnim utjecajem na ostale sisteme

Senzori za detekciju vremenskih uslovaAtmosferski senzori Atmosferski senzori mjere razliite vremenske prilike kao to su: temperatura zraka, barometarski pritisak, vlanost zraka, brzinu vjetra, vidljivost i praenje oblaka (intenzitet sunevih zraka). Termometri Temperatura zraka se moe mjeriti sa tenim, gasnim ili elektrinim termometrima. Elektrini termometri koji se upotrebljavaju u automatskim senzorskim stanicama, sadre metalne ice kojima sa poveanjem temperature poveava se otpor na proticanje elektrine struje. Platina i bakar se obino upotrebljavaju zbog gotovo linearnih odnosa izmeu otpornosti i temperature. Elektrini termometri daju precizne podatke oitavanja temperature na irokom podruju djelovanja.

Senzori za detekciju vremenskih uslovaBarometri ivini i aneroid barometri su zadueni za mjerenje atmosvertskog pritiska ili pritiska koji je nastao uslijed sile gravitacije na zrane molekule. Zbog ovoga su mnogu precizniji ivini barometri, aneroid barometri se obino koriste u meteorolokim namjenskim programima. Aneroid barometri sadre aneroid zatvorenu eliju, fleksibilnu metalnu kutiju sa par okruglih diskova pogodnih za nadogradnju koji zapisuju promjene o atmosferskom pritisku. Hidrometri Relative humidity (Vlanost zraka) - se manifestuje kroz vodenu paru tj. isparenjem vode u zrak. Ovu pojavu moe da mjeri tri tipa hidrometara: dew-point, capacitor i elektrini hidrometar. Oni detektuji vlanost i oitavaju nove vrijednosti u skladu sa nastalim promjenama prouzrokovanim vlanou.

Senzori za detekciju vremenskih uslovaVjetrokazi Wind vans vjetrokazi su angaovani za odreivanje pravca puhanja vjetra. Konvencionalni vjetrokazi su prikazani na sl.4, sastavljen je od horizontalnog tijela na kome se nalazi repno peraje koje je postavljeno vertikalno. Na osnovu puhanja vjetra vjetrokazi se horizontalno okreu oko svoje ose, tako da je rep vjetrokaza u odnosu na mjesto fiksiranja okrenuto u smjeru puhanja vjetra.

Senzori za detekciju vremenskih uslovaKini instrumenti Padavine se promatraju sa (rain gauges kinim instrumentima) koji mjere koliinu i intenzitet padavina (bilo da je rije o kii, ledenoj kii ili snijegu), pored toga oni oitavaju ukupno vrijeme kao i poetak i kraj padavina. elija (rain gauges kini instrument) i (weighing rain gauges instrumenti za predvianje padavina) su obino instalirani u ESS-u. elija se sastoji od lijevka za prikupljanje kie i cilindra koji ima male elije koje sadre (0,30 mm) vode.

samo-ispraznivi grejni kini instrument

Senzori za detekciju vremenskih uslovaInstrumenti za odreivanje vidljivosti Vidljivost moe biti ograniena razliitim vremenskim fenomenima maglom, jakim intenzitetom padanja kie, snjenim nanosima i nanosima praine prouzrokovanim puhanjem vjetra. Vidljivost se moe mjeriti direktno sa senzorima ili Closed Circuit Television (CCTV) kamerama. Visibility sensors senzori za vidljivost slue za procjenu vidljivosti tj. koliine reflektovane svijetlosti na odreenoj distanci.

Na slici. je prikazan senzor za odreivanje vidljivost sa rasipanjem unaprijed, on posjeduje projektor koji emitira impulsne senzor za odreivanje vidljivost bljeske svjetlosti cone-shaped u konusno sa rasipanjem u naprijed oblikovanim svjetlosnim snopovima

Senzori za detekciju vremenskih uslovaPovrinski senzori Povrinski senzori slue za mjerenje prilika na ploniku gornjoj povrini kolovoza (temperaturu, vlanost, led, smrznute povrine, razliite hemijske koncentraciju na pojedinim dijelovima), podpovrinske ili procesa u zemljitu. Imamo dva tipa povrinskih senzora: aktivni i pasivni. Aktivni senzori primaju i alju signale i mjeri refleksiju dobivenu od povrinskih podruja posmatranja. Pasivni senzori detektuju energiju dobivenu refleksijom od vanjskih izvora. Ovi senzori su dizajnirani sa termalnim karakteristikama slinim povrini na koji se postavljaju tako da se oni griju i hlade u istim uvjetima kao i sama povrina.

Povrinski senzori

Senzori za detekciju vremenskih uslovaKontrolna strategija za razliite vremenske uvjete je dana u tabeli

Vremenske prilike dan povremeno umjerana kia (vie oblano) vidljivost 0,5 mil. (0,8km) -

Prilike na kolovozu suho mokro

Kontrolna strategija Brzina ograniena na 65 mph (104,5 km/h) Nema automatske regulacije

-

jaka kia magla vidljivost 0,2 mil. (0,32km) jaka kia ili snijeg snjeni nameti vidljivost 0,1 mil. (0,16km)

-

lapavica mraz

Brzina ograniena na 55 mph (88,4 km/h) Savjetodavna obavjetenja

-

bare na kolovozu formiran snijeg i led na kolovozu veliki snjeni nameti velike bare kolovozu dubok snijeg kolovozu na na

Brzina ograniena na 45 mph (72,4 km/h) Izdavanje obaveznih obavjetenja - naredbi Brzina ograniena na 35 mph (56,3 km/h) Izdavanje naredbi cijelog niza

-

ledena kia jaka kia ili snijeg snjeni nameti vidljivost 0,1 mil. (0,16 km)

Postavljanje senzoraSenzori koji se postavljaju iznad kolovoza. Senzori koji se postavljaju na kolovoz Senzori koji se postavljaju u kolovoz. Senzori koji se postavljaju ispod kolovoza Od mjesta gdje se senzor postavi ovise kako efikasnost tako i trokovi odravanja. Detektori postavljeni na, ili u kolovoz, su mnogo podloniji kvarovima od onih postavljenih iznad saobraajnice. Na izbor mjesta postavljanja detektora utiu: osobine saobraajnice, tehnika ogranienja, vrsta opreme za upravljanje raskrsnicom.

Prednosti i razlike senzoraRazlike u koritenju razliitih tipova senzora proizilaze iz karakteristika koje je potrebno mjeriti.Pod ovim se podrazumjeva da svaka tehnologija nije pogodna za ispunjavanje svakog zadatka, to zbog tehnikih karakteristika to zbog trokova koji nastaju pri upotrebi pojedine tehnologije za rjeavanje odreenih zadataka.Aplikacije Kontrola nad signaliziranim raskrsnicama Kontrola nad signaliziranim raskrsnicama Fleksibilna kontrola u realnom vremenu Brojanje vozila Monitoring brzine vozila Klasifikacija vozila Zadaci Monitoring stojeih vozila Dobri vremenski uslovi Monitoring stojeih vozila Loi vremenski uslovi Evaluacija induktivnih namotaja, instalacija uz rub ceste Monitoring pri brzini veoj od 10 km/h Monitoring pri brzini veoj od 10 km/h U duini i profilu Tehnologije Mikrovalovi,pasivna infracrvena svjetlost, laserski senzori, ultrazvuk video monitoring, Mikrivalovi, Ultrazvuk, Video monitoring infracrvenih zraka VIP (obrada video slike) Mikrovalovi, oppler,pasivna infracrvena svjetlost, laser, ultrazvuk, VIP Mikrovalovi, doppler, laser, VIP Laser, VIP,

Prednosti i razlike senzoraTehnologija Ultrazvuk Prednosti Kompaktne dimenzije i jednostavna instalacija Dobre performanse pri loim vremenskim uslovima, direktna mjerenja brzine Dobre performanse pri loim vremenskim uslovima, monitoring stojeih vozila, mogu raditi na vie od jedne trake Dobre performanse pri magli, direktna mjerenja brzine Jedna kamera se moe koristiti za vie traka, moe snimiti velike koliine podataka Monitoring manjih vozila ukljuujui i bicikle, korisni tamo gdje se mogu instalirati Visoka pouzdanost, dobro poznata tehnologija Nedostaci Performanse mogu oslabiti zbog promjena emperature i zrane turbulencije Nemogunost monitoringa stojeih vozila i vozila koja se kreu sporo, potrebna antenakratkog dosega

Mikrovalni doppleri

Mikrovalovi

Potrebna antena kratkog dosega Loe performanse pri padanju kie i snijega Vozila veih dimenzija blokiraju vidljivost, sjene, refleksije, i promjene dana i noi mogu dovesti do lanog monitoringa Teko razdvajanje podataka ako se vozila nalaze blizu jedno drugom Teko instaliranje u prisustvu visokih nivoa saobraajnog toka

Pasivna infracrvena svjetlost Videonadzor (VIP Eng. video image proccesing)

Magnetometri

Induktivne petlje

Arhitektura telemetrijskih sistema

Udaljeni vor

Osnovna arhitektura telematskog sistema

Dio sistema koji je udaljen i gdje se obavljaju mjerenja i upravljanje predstavlja osnovni izvor podataka u sistemu. U daljnjem tekstu ovaj dio sistema nazivati e se udaljeni vor Mobilni operator U ovoj grupi nalaze se mobilni operatori koji svojom infrastrukturom te podrkom omoguuju kreiranje usluga temeljenih na poloaju.


Samostalni udaljeni vorovi

Na slici je prikazana najjednostavnija arhitektura povezivanja udaljenih vorova. U ovakvoj arhitekturi telemetrijski udaljeni vorovi su samostalni i neovisni te pojedinano komuniciraju sa sistemom koritenjem dostupne mobilne mree. Prednost ovakvih arhitektura je jednostavnost, laka konfiguracija i lako odravanje s obzirom da su vorovi neovisni. Prednost ove arhitekture je i u tome da je maksimizirana propusnost podataka.


Udaljeni vorovi grupirani u lokalnu mreu

Odreene situacije zahtjevaju da udaljeni vorovi nisu uvijek samostalni. U takvim sistemima postoji sredinji vor koji preko mobilne mree komunicira sa sistemom a podatke alje ili prima od lokalnih vorova koji su povezani s njim. Slika prikazuje arhitekturu jednog takvog sistema u kojem je nekoliko udaljenih vorova povezano lokalnom ianom mreom sa sredinjim vorom preko njega sa sistemom.

Sistemi oznaka na cestamaOpenito, za sisteme oznaka na cestama moemo rei da omoguavaju slijedee: Detekciju poprene pozicije vozila: preciznost od +/- 5 cm , detekciju uzdune pozicije vozila: preciznost od +/- 1 m. Informacije: Senzori u vozilima, detektuju informacije svaki put kada vozilo pree preko oznakekoliina dobivene informacije: do 50 bajta (obina cesta, do 80 km/h), do 20 bajta (autocesta,140 km/h).mogunost prepisivanja starih novim informacijama u oznakama.

Sistemi oznaka na cestamaPostoje dva sistema oznaka na cestama: oznake sa kontrolnim takama (Eng.-control point markers) te oznake za utvrivanje pozicije (Eng.- position detection markers) koji slue za detekciju bone pozicije vozila u odnosu na cestu. Oznake sa kontrolnim takama su bazirane sa moduliranim radiovalovima obuhvaenim antenom instaliranom ispod povrine ceste i kontrolne jedinice smijetene na rubu ceste. Oznake sa kontrolnim takama emitirajui modulirane uskopojasne radio valove omoguuju informisanje vozila koji prolaze preko istih.

Utvrivanje pozicijeOznake za utvrivanje pozicije su magnetne i postavljene su ispod povrine saobraajnih traka. Kao to se sa slike vidi oznake su postavljene u tri reda, na svakoj traci, na udaljenosti od po 1m jedna od druge u vidu su magnetnih ploa ili manjih magnetnih dijelova tzv. cilindrinih magneta. Tako postavljene oznake omoguuju detekciju bone pozicije vozila u odnosu na irinu trake. Udaljenost izmeu redova je 2m.

Utvrivanje pozicijeKada magnetni senzori preu preko magnetne oznake na cesti, kontrolna jedinica identificira senzor sa najjaim izlazom, te koristei horizontalne i vertikalne pravce magnetnog polja, proraunava odstupanje izmeu magnetne oznake i senzora. Podaci o odstupanju se zatim koriste za utvrivanje pozicije vozila u odnosu na centralnu liniju saobraajne trake.

Ureaji na za detekciju oznaka na cesti postavljeni na vozilu

Navigacijski sistemiU ovom dijelu e biti rijei vie o nekim od aplikacija navigacijskih sistema u saobraaju. Cijeline koje e biti obraene su: Inteligentni sistem prilagoavanja brzine ISA (Eng.-Intelligent Speed Adaptation ) Platoon navigacija Sistem za odravanje smjera vonje Autonomni Navigacijski Sistem Celarni mobilni sistemi u funkciji obezbjeivanja optimalnih uslova na autocestama

Navigacija-ISABudui da su brzine vonje neprimjerene uslovima na cesti esto razlog mnogih saobraajnih nesrea veoma ozbiljno se pristupilo rjeavanju ovog problema. Potrebno je bilo razviti tehniku koja e omoguiti adaptaciju brzine vozila, u uslovima na cesti tj. ogranienoj brzini. Postoje razliite varijante ISA sistema i to: Savjetodavna varijanta (Advisory); sistem pokazuje ogranienje u brzini i podsjea vozaa kod promjena u najveoj dozvoljenoj brzini na razliitim dijelovima ceste. Selekcija od strane vozaa (Eng.-Driver Select) varijanta; voza dobrovoljno ukljuuje ili iskljuuje sistem za kontrolu brzine vozila. Obavezna varijanta (Eng.-Mandatory), brzina vozila se kontrolira u svakom trenutku.

Navigacija-ISAJo jedna vana podjela ISA sistema jeste prema promjenama u ogranienju brzine. S tim u vezi ISA sisteme dijelimo na: Fiksne (Eng.-Fixed), vozilo je informisano o utvrenom ogranienju brzine. Promjenjive (Eng.-Variable), vozilo je dodatno informirano o podrujima sa niom maksimalnom dozvoljenom brzinom. Dinamine (Eng.-Dynamic), dodatna smanjenja maksimalne dozvoljene brzine se implementiraju zbog uslova mree ili vremenskih uslova. Naime, potrebno je usporiti saobraaj za vrijeme magle na cesti, na klizavim cestama i slino. Ova smanjenja maksimalne brzine su privremenog karaktera.

Navigacija-ISAKao praktino rjeenje ISA sistema javljaju se posebno ugraene pedale za smanjenje brzine. Naime, pedala automatski smanjuje brzinu vozaa i sprijeava daljnja poveanja brzine kada ovaj vozi brzinom veom od maksimalne dozvoljene. Podaci dobijeni koritenjem navigacijskog sistema. Naime, koritenjem GPS sistema vozilo dobija potrebne informacije o svojoj poziciji. Na osnovu svoje pozicije vozilo se informie o maskimalnoj dozvoljenoj brzini na tom dijelu ceste koristei digitalnu mapu ceste ugraenu u vozilu

Navigacija-ISASistem tzv. autonomnog ISA sistema danas se sve vie koristi budui da daje bolje rezultate u pogledu smanjenja saobraajnih nesrea ali i trokova. Promatrano u odnosu na ISA sistem sa DSRC tehnologijom. Prikaz smanjenja saobraajnih nesrea koritenjem razliitih varijanti ISA sistema kao i trokovi prikazani su u pokazali njihovu opravdanost u koritenju uperavljanjem saobraajem

Platoon navigacijaPlatoon vozila se definie kao skup vozila na cesti koja putuju u grupi,na jednakoj udaljenosti jedno od drugog. Koncept platoon sistema vozila prikazan je na slici

Da bi platoon vozila bio uopte ostvariv potrebno je da se vozila kreu istom brzinom i da su automatski kontrolirana.

Platoon navigacijaSvako vozilo je opremljeno sa radarom koji mjeri udaljenost vozila od onog ispred sebe. Putem radio komunikacija svako vozilo je informisano o brzini i ubrzanju vozila ispred sebe kao i vodeeg vozila U vozilima se nalaze i sistemi za inteligentnu adaptaciju brzine tj. ISA U vozilu su smjeteni senzori koji daju informacije vozilu o njegovoj poziciji u odnosu na ivice ceste. U platoon sistemu omogueno je i naputanje platoon-a od strane vozila ali i ukljuivanje dodatnih vozila. Vozilo koje eli da napusti platoon informira vodee vozilo u platoon-u a zatim dobiva dozvolu da se udalji od vozila ispred sebe. Vozilo iza se takoer udaljava od odlazeeg vozila,te ovaj izlazi iz platoona i ide u susjednu traku U sluaju prikljuivanja vozila platoon sistemu,vozilo se prestrojava u traku kojom se vozila platoon-a kreu te svoju brzinu prilagoava njihovoj i tako postaje zadnje vozilo u platoon-u.

Platoon navigacijaNain mogueg upravljanja ulaskom i izlaskom vozila iz platoon sisetma dat je na slici Prednosti platoon sistema na autocesti su velike. Mali razmak (oko 6,5 m) izmeu vozila omoguava poveanje protoka vozila. Ono to platoon vozila jo omoguava jeste veu bezbjednost jer odravanje vozila na odreenoj udaljenosti jednog od drugog sprijeavaju se eventualne saobraajne nesree. Zahvaljujui ovom sistemu u budunosti bi vozai mirno mogli sjediti u vozilu i prepustiti vonju automatici.

Odravanje smjera vonjeVeliki broj saobraajnih nesrea deava se iz razloga to vozilo u vonji jednim dijelom prelazi ivice svoj trake. Da bi se ovakve sitaucije izbjegle ponuena su rjeenje u vidu sistema za odravanje smjera vonje. Ovaj sistem koristi kamere kao i odreeni algoritam obrade snimaka kako bi vozau dao potrebnu podrku u vonji.

Ukoliko kamera pokae da se vozio jednim dijelom nalazi izvan trake sistem automatski upozorava vozaa.Mogui naini upozoravanja jesu: lagano vibriranje volana, vibriranje sjedita ili zvuno upozorenje

Komunikacijski sistemiDa bi postigli maksimalni uinak u nadgledanju, upravljanju a samim time i optem unaprjeenju saobraaja na cestama potrebno je omoguiti komunikaciju izmeu vozila i inteligentne infrastrukture te izmeu samih vozila. Na slici je prikazan opti komunikacijski sistem sa osnovnim elementima.

Komunikacijski sistemiKomunikacijski sistem ine:Krajnji korisnik aplikacija. oprema u vozilu-oprema koja omoguava komunikaciju korisnika i opreme na cesti. oprema na cesti koja je postavljena na rubu kolovoza i s koje se informacije alju ka serveru kontrolnog centra na obradu te obraene informacije ka vozilima. server kontrolnog centra koji predstavlja jezgro aplikacija, mjesto gdje se prikupljene informacije o saobraaju pohranjuju i distribuiraju.

Komunikacijski sistemiInterfejs izmeu korisnika i opreme za komunikaciju smjetene u vozilu je tzv. MMI (Man Machine Interface) interfejs koji moe biti baziran na razliitim tehnologijama. Komunikacija izmeu opreme u vozilu i opreme na cesti je bazirana na DSRC (Dedicated Short-Range Communications) 5.8 GHz tehnologiji. Radi se o uskopojasnoj radio komunikacijskom linku velike brzine. DSRC omoguava dvosmjernu komunikaciju te ukljuuje informacije o poziciji vozila. itav koncept je baziran na izdjeljenosti ceste na elije. Ovakvim dvosmjernim komunikacijama omogueno je prenoenje informacija o prosjenoj brzini vozila,lokaciji magle, klizavim cestama i slino koje se dobijaju od vozila. Ove informacije zatim mogu se prenijeti kao upozorenja vozilima koja dolaze.

Komunikacijski sistemida bi se mogao koristiti DSRC na cesti su postavljeni primo-predajnici preko kojih se omoguava komunikacija cesta-vozilo ali i cesta-kontrolni centar. RF primo-predajnik prenosi informacije do vozila (koristei 5.8 GHz DSRC link). Informacije koje se prenose do vozila predhodno su dobivene od kontrolnog centra. Svaki primo-predajnik pokriva podruje maksimalne veliine od 150 m,omoguava prenos brinom 2.048 Mbps baziran na paketskom TDD modu. irina kanala je 8MHz.

Komunikacijski sistemiKada govorimo o ureajima u vozilu koji su potrebni za komunikaciju sa cestom najvaniji su: Kontroler-Kontrolor u vozilu razmjenjuje podateke sa RF primopredajnicima na cesti, ali takoer detektuje brzinu vozila i uporeuje je sa max. dozvoljenom brzinom za koju informaciju dobija sa ceste. Ukoliko detektuje da vozilo brzinom veom od max. dozvoljene kontrolor alarmira vozaa. Govorni ureaji pozivaju podatke iz kontrolora. Informacije koje dobiju su govorni i tiu se naravno saobraaja na cesti. Ureaji sa LCD displejom - Ovi ureaji koriste slova i grafike kojima predstavljaju recimo ogranienja brzine na cesti, alarmne poruke,informacije o stanju na cestama i slino

Komunikacijski sistemi

Kao posebna vrsta ureaja sa LCD displejom jesu ureaji za ETC (Eng.-Eletronic Toll Control) koji omoguavaju komunikaciju vozila i na cesti postavljenih elektronski primopredajnika (elektronske stanice za naplatu cestarina).

Komunikacijski sistemi-DSCR

Kada govorimo o komunikaciji RF primo-predajnika postavljenog na cesti i kontrolnog centra ona se ostvaruje koritenjem mobilne celularne mree ili bipera. Kontrolni centar prenosi do primo-predajnikainformacije o ogranienjima brzine te ostale informacije vezane za odvijanje saobraaja na cesti. Pored spomenutih vidova komunikacije ne manje znaajna je i vozilo-vozilo komunikacija.

Komunikacijski sistemi-DSCRGeneralna svrha ujedinjenih Komunikacija Kratkog Dometa je Radio Frekvencijski-RF komunikacijski link izmedju vozila i strane puta. Specifino, kratki do srednji domet komunikacijskog servisa koji podrzava i javnu bezbjednost i privatne operacije u strana putavozilo i vozilo-vozilo komunikacijskim sredinama. DSRC je namijenjen da bude dopuna komunikacijama time to daje jako visoku razmjenu podataka u uslovima gdje minimalno kanjenje u komunikacijskom linku i izolovanje relativno male komunikacijske zone su vani. Neke karakteristike DSRC:Raspon: 1000 metara Transfer Podataka: 6-27 Mbps Direkcija: linije preglednosti

Komunikacijski sistemi-DSCRRazvoj od 5.9 Ghz DSRC je kritina prekretinica u predstavljnju mnogobrojnih aplikacija kao sto su: upozorenje o saobraajnoj nesrei na raskrsnici, upozorenje o najveoj doputenoj brzini u krivini, upozorenje o prevrtanju vozila, elektronsko zaustavljanje vozila za hitne slucajeve, elektronska kolekcija nacionalne carine i mnoge druge,



Komunikacijski sistemi-DSCRTeoretski,razmjena informacija izmeu vozila zavisi od vremena u kojem se ista vri ali i pozicije vozila u trenutku razmjene.

Vozilo A i njegova susjedna vozila u clusteru, vozilo A se pomjerilo naprijed u svojoj traci. Normalno je da e vozila tokom vremena nastaviti mijenjati svoju poziciju na cesti.svako vozilo treba periodino razmjenjivati podatke sa susjednim vozilima te su tako svjesni svih promijena pozicija vozila u svojoj okolini. Dinamike promjene i jesu upravo glavna karakteristika komunikacijske mree izmeu vozila.


U komunikaciji vozilo-vozilo koristi se DSRC (5.9 GHz) link sa maksimalnim dometom od 1000 m. a u testnoj fazi jeste i primjena WLAN sistema. Bitnost komunikacije vozilo-vozilo se ogleda u tome, to je vozilo primajui informacije o promjenama pozicije susjednih vozila (preticanja i drugi manevri na cesti) u mogunosti adekvatno reagovati na iste, u smislu izbjegavanja saobraajne nesree i slino.

Komunikacijski sistemi-DSCRDemonstracija u tipinoj saobraajnoj situaciji Nekoliko funkcija pomae sprijeiti zalijetanje u stranji dio vozila koje se dogaa svakodnevno uslijed slabe vidljivosti, loe ceste ili kratkih perioda dekoncentriranosti vozaa. Primjera radi, sistem upozorava na zaustavljeno vozilo na cesti ak i prije nego ga voza moe vidjeti kad je na primjer iza ugla. Ovisno o situaciji, sistem prenosi ova upozorenja vizualno, zvukom ili preko vibracija u vozaevom sjedalu.

Komunikacijski sistemi-DSCRDemonstracija u tipinoj saobraajnoj situaciji Zone u kojima se izvode radovi ili vozila pod rotirajuim svjetlima takoer mogu odailjati signal vozaima ako je saobraajna traka zatvorena ili je treba osloboditi za prolaz vozila s prednosti.

Komunikacijski sistemi-DSCRMogunosti primjene beinih tehnologija u ovakvom okruenju, meutim, ne staju na detekciji vozila i sprjeavanju sudara. Ba kao i sam WiFi protokol, i njegova modifikacija uporabljena u DSRC sustavima nije ograniena na povezivanje dva automobila, ve ih se umreiti moe vie, a automobili mogu sluiti i kao vorovi ili "repetitori" i distribuirati informacije dalje. Jednu od primjena koje iz te injenice slijede razmatraju i istraivai Sveuilita Rutgers u SAD: detekciju zaguenja i automatiziranu regulaciju prometa. Njihov hipotetski sustav diseminacije prometnih informacija TID (eng.-Traffic Information Dissemination) koristi ad hoc mreu vozila kako bi prikupio informacije o zastoju (i, eventualno, njegovim razlozima) i proirio ga kroz kolonu i okolna vozila te tako na vrijeme informirao vozae o problemu i alternativnim rutama, ime se sprjeava stvaranje dodatnih, lananih prometnih guvi. Postupno je potrebno uvoenje ove tehnologije u cestovnu infrastrukturu - semafore, prometne znakove, tunele


DSRC u sistemu sprjeavanja saobraajnih nesrea

PITANJA1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

Koje vrste tematskih sistema imamo, i definirati ih. Koje su Osnovne komponente telematskih sistema i pojasniti ih? Koji su osnovni principi detekcije kod senzora? Koje se od senzora najee koriste za NIR u saobraaju? Koje su prednosti i nedostaci koritenja kamera u nadzoru? Objasniti razliku izmeu aktivnih i pasivnih IC senzora? Na kojem principu funkcionie mikrotalasni radar? Objasniti princip rada induktivnih Loop senzora. Na osnovu kojih metoda vrimo detekciju pjeaka i biciklista? Navesti osnovne senzore za detekciju vremenskih uslova. Na koji nain funcionie sistem za detekciju odstupanja smjera na saobraajnicama?

PITANJA12. Na kojem principu radi Inteligentni sistem prilagoavanja brzine ISA? 13. Kako radi eksperimentalni sistem Platoon navigacije? 14. ta ini komunikacijski sistem? 15. Objasniti nain funkcionisanja DSRC sistema i njegove eventualne primjene?

Documents

04-Telematika u NIR