Proizvodnja mesa- ne postoje tipine pasmine koza za proizvodnju mesa- ovisno tehnologijama i sustavima proizvodnje meso moe biti po udjelu u dobiti- glavni proizvod- sekundarni proizvod (drugi po znaaju)

- meso se moe dobiti od sljedeih pasminskih skupina- patuljaste pasmine lokalnog znaaja i razni krianci- uzgajaju se prvenstveno zbog mesa, (mlijeko i kostrijet su sporedni proizvodi)- u nerazvijenim zemljama, na loim panjacima

Proizvodnja mesa- prirasti su niski, mala klaonika teina, loa kvaliteta mesa- najzastupljenija skupina u ukupnoj svjetskoj proizvodnji mesa

- mlijene pasmine koza- uzgajaju u razvijenim zemljama radi mlijeka- meso je drugi proizvod po znaajnosti- za meso se koristi prekobrojna muka i kartirana enska jarad- budui da mlijene pasmine imaju dobru plodnost, imaju i preduvjeta za proizvodnju mesa

Proizvodnja mesapasmine za proizvodnju vlakna- ostvaruju znatan dio dohotka od proizvodnje mesa- pasmine: angora, moher, kagora- podivljale koze (Australija, Novi Zeland)- prvenstveno se koriste za proizvodnju mesa i koe

Proizvodnja mesa- plodnost je najvaniji imbenik u koji utjee na koliinu proizvedenog kozjeg mesa.

- veina pasmina koza je visoke plodnosti- prosjena veliina legla je iznad 1,5 jaradi- vrlo su esti dvojci i trojci

- ostali imbenici koji su povezani s proizvodnjom mesa:- veina je pasmina ranozrela- imaju dugi proizvodni vijek (desetak godina)

Proizvodnja mesaPrirast janjadi ovisi o- pasmini (velikog okvira vei kapacitet za rast)- veinom su to europske pasmine koza za proizvodnju mlijeka (odrasle koze 50 i vie kg)- junoafrika boer koza, panjolska serrana- prirasti jaradi su od 200-300 g- jarad veine ostalih pasmina ima priraste oko 100 g- spol (muka jarad ima bri rast)- starost pri odbiu i nain hranidbe

Proizvodnja mesa- rano odbie negativno se odraava na prirast

- jarad se obino kolje u ranoj dobi, prije odbia, dok su jo na mlijenoj hranidbi- u veini zemalja je takvo meso specijalitet za trite- obino pri tjelesnoj masi od 6-14 kg (panjolska, Francuska)- na Siciliji u dobi od 30 dana (7-8 kg)

Proizvodnja mesaKlaonike osobine - jarei trup je proizvod klanja nakon iskrvarenja, bez organa grudne, trbune i zdjeline upljine, bez glave, koe i donjih dijelova nogu, odrezanih u karpalnom odnosno tarzalnom zglobu.- jarei trupovi na trite dolaze razliito obraeni- primjerice u Francuskoj su jarei trupovi s glavom i iznutricama (srce, jetra, plua, slezena, potrbunica)- u nas nema posebnog standarda u obradi trupova (najee su to trupovi s glavom bubrezima, bez pua, srca i jetre)

Proizvodnja mesaRandman (iskoristivost trupa) u koza je razliit- kree se izmeu 35 i 53%- vei randman ima jarad koja je mlijekom hranjena, jer jo nema razvijene predeluce, nekonzumira krutu hranu)- s poveanjem starosti smanjuje se randman (udio manje vrijednih dijelova trupa)- genotip (pasmina) ima utjecaja na randman- nekastrirana jarad ima nii randman

Proizvodnja mesaOsobine trupa jaradijarei su trupovi uski i dugaki, teine 4-15 kg, lagani i s vrlo malim naslagama sala- jer imaju vrlo malo potkone i unutarmiine masnoe - meso lako probavljivo- udio miia je 48-60% od klaonike mase trupa- meso odraslih koza najvie se konzumira u muslimanskim zemljama (esto koriste suenje i salamurenje ili kao razne preraevine)

Proizvodnja mlijekaprve ivotinje koje je ovjek koristio za proizvodnju mlijeka bile su kozeu zemljama Europe, Sredozemlja i ostalim podrujima umjerene klime koze se smatraju mlijenim ivotinjamanajmlijenije pasmine koza nastale su u Europi (vicarska- kolijevka mlijenog kozarstva)

Proizvodnja mlijeka- imbenici koji utjeu na proizvodnju i sastav mlijeka:- genetski potencijal koze (genotip, pasmina)- hranidba- tjelesni okvir- dob- redoslijed,stadij i duina laktacije- sezona jarenja- veliina legla

Proizvodnja mlijekaPasmina, odnosno genetski potencijal za proizvodnju mlijeka je najvaniji imbenik

Hranidba je vrlo znaajna - pravilnom hranidbom postie se bolje (potpuno) iskoritavanje genetskog potencijala za mlijeko, a ne stvara se vei proizvodni kapacitet (on je ve genetski zabiljeen!)Koze reagiraju na svaku promjenu obroka poveanjem ili smanjenjem proizvodnje mlijekaGladovanje moe smanjiti za 90% produkciju u roku od 8 sati, a 56% u roku od 24 sata

Proizvodnja mlijekaTjelesni okvir (razvijenost)odrasle koze su teine 30-50 kg (varijacije izmeu pasmina i unutar pasmine su velike)vei okvir u pozitivnoj je korelaciji s kapacitetom za mlijenost

Dob koze- sa poveanjem dobi poveava se koliina mlijeka i to do 4. ili ak 6. laktacije- dob pri 1. pripustu takoer utjee (najpovoljnije je u dobi 10-12-mj)

Proizvodnja mlijekaStadij laktacije- ima znaajni utjecaj na dnevnu proizvodnju mlijeka i njegov sastav- najvei je % mlijene masti i bjelanevina u kolostrumu i poetkom laktacije, u sredini laktacije neto nii, pri kraju laktacije se opet poveavaju

Duina laktacije- zapoinje jarenjem, zavrava zasuenjem- u prosjeku traje 200-300 dana- u sanske i alpina koze u prosjeku 270-277 dana

Proizvodnja mlijekaVeliina legla- koze s blizancima i trojcima imaju duu laktaciju, veu prosjenu dnevnu proizvodnju i veu ukupnu proizvodnju mlijene masti

Sezona jarenja- u zemljama u kojima je mlijeko proizvodni cilj:- koze koje se jare poetkom godine (sijeanj-oujak) proizvedu vie mlijeka (jarad ide na trite za Uskrs)- u ostalim sustavima- koze koje se jare u razdoblju listopad-prosinac imaju znatno duu laktaciju i proizvedu vie mlijeka

Proizvodnja mlijekaKemijski sastav kozjeg mlijeka- zbog povoljnog kemijskog sastava ima vane prehrambene, bioloke i terapeutske vrijednostipo kemijskom je sastavu slino kravljem, a ima manje suhe tvari i masti negoli ovje mlijekood kravljeg se ipak razlikuje po specifinoj strukturi mlijene masti:- imaju visok udio niih masnih kiselina- specifinu struktura globula (kapljica) mlijene masti- lako je probavljivo

Proizvodnja vlakna- kozja su vlakna po grai slina vlaknima ovce

- obzirom na kvalitetu te proizvodnu i trgovaku vanost, vlakna se dijele u 3 osnovne skupine- Kostrijet ili obino kozje vlakno- Moher ili angora vlakno- Kamir ili pashmina

Proizvodnja vlaknaKostrijet- danas nema proizvodnu vanost kao nekada- to je grubo i jeftino vlakno (izrada nekih vrsta tepiha, prekrivaa, tkanina za atore, vrea)- sastoji se iz osjastih i vrstih niti, manjim dijelom od puha (finih kratkih dlaka)- imaju ga pasmine koza u tropskim dijelovima Azije i Srednjeg istoka (najvei je proizvoa i izvoznik Pakistan)

Proizvodnja vlaknaMoher ili angora vlakno- dobiva se od angora koza porijeklo iz Turske- najvei proizvoai i izvoznici:Turska, Juna Afrika, Texas- po grai moher se razlikuje od vune ovce (vanjski sloj (kutikula) gladak, sjajan i ne guva se- raste u sjajnim bijelim pramenovima (uvojcima)- najtraeniji su kovravi- prosjena duina 13-15 cm, debljina 35-36 mikrona

Proizvodnja vlakna- najfinije i najskuplje je vlakno u jaradi pri prvom ianju (u starijih ovaca je vea koliina ali slabije kvalitete)

- vlakna rastu tijekom cijele godine, tijekom zime polaganiji

- za pravilan rast presudna hranidba koza- potreban obrok s dosta bjelanevina koje imaju u sastavu aminokiseline koje po strukturi obiluju sumporom

- najvanije osobine: finoa, mekoa, vrstoa, sjaj, valovitost i predivost

Proizvodnja vlakna- angora koze se radi vee proizvodnje iaju dva puta godinje (oujak, kolovoz)

- nakon ianja vlakna se sortiraju (klasificiraju) prema kvaliteti, odnosno debljini

- u eljaonici se vlakna peru, raeljava i grebe u pramenove, kako bi se odstranila masnoa - 20-30% od mase sirovih niti je masnoa

- moher vlakna se upotrebljavaju u tekstilnoj industriji (odjevni predmeti), izradu sagova, umjetnog krzna i dr.

Proizvodnja vlaknaKamirsko vlakno ili pashmina- proizvodi se od kamir koza - najvei su proizvoai Kina, Indija i Mongolija- najvei kupci su SAD i Velika Britanija, Japan- proizvodi od kamira su lagani, meki i skupi- kvalitetna skupa odjea- 1 kg kamira finijeg = 158 dolara- trostruko vea toplinska izolacija od vune ovce- debljina vlakana 13-16 mikrona, debljina do 6 cm

Proizvodnja vlakna- postoje trini kriteriji za kamir- klasificira se na temelju debljine, boje, duine, randmana, stupnja neistoa- priprema runa prema odreenim preporukama

- kamir koza uzgaja se na brdsko-planinskim podrujima Azije (nema dobre aklimatizacijske sposobnosti, ako se i prilagodi, kamir vlakna slabija)

- od jedne kamirske koze moe se dobiti u prosjeku100-200 g sirovog kamira (zato je vrlo skup)

Proizvodnja vlakna- rast vlakana pod utjecajem je hormona, a ija je aktivnost pod utjecajem vanjskih imbenika (fotoperioda, temperature, hranidbe) i genotipa

- rast vlakana je sezonski (postoje faze mirovanja, kad ne rastu), vjerojatno pod utjecajem promjena fotoperioda