ATENA I SPARTA: USPOREDNA POVIJESTGRCI I KELTI NA HRVATSKOM POVIJESNOM PROSTORU

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela mikenska tradicija – atenska akropola postaje središte novog polisa• sinekizam – okupljanje stanovništva u podnožju akropole• uklanjanje monarhije – arhonti: trojica s vlašću od jedne godine – areopag: aristokratska skupština• od 683. g. pr. Kr. – popis arhonata• Kilonov pokušaj uvonenja tiranije – 632. g. pr. Kr.• Drakonovi zakoni – 621. g. pr. Kr. – popisivanje zakona – dotada običajno pravo – put ka jednakosti granana – uvođenje strogih kazni• kraj 7. st. pr. Kr. – sve veće napetosti u društvu – eupatridi drže vlast na temelju plemenitog porijekla• sitni seljaci – šestinaši (daju 1/6 prihoda) veleposjednicima – sve teža ekonomska ovisnost – dužničko ropstvo čitavih obitelji – teška situacija u društvu• arhont s izvanrednim ovlastima – Solon 594/593. g. pr. Kr. – ukida dužničko ropstvo – izravnava sve dugove (sisahtija)• uvodi gornju granicu veleposjeda – početak kovanja novca (srebro iz Lauriona) – novi propisi o mjerama, utezima – promicanje obrta – uspon Atene kao trgovačkog središta – konkurencija Korintu• Solon – uspostava timokracije – podjela granana na 4 imovna razreda – prihod u mjerama žita – 1. razred: 500 mjera – 2. razred: 300 mjera – 3. razred: 150 – 200 mjera – 4. razred: bez prihoda• učešće u vlasti prema imovnom cenzusu – svi glasaju u narodnoj skupštini – vijeće 400 (bule): samo prva tri razreda – 2. i 3. razred: niže službe, 1. razred: 9 arhonata• areopag: vrhovna nadzorna vlast – sud za krvne delikte• nakon Solona – stranačke borbe – nezadovoljstvo zemljoposjednika, siromašnih seljaka i obrtnika• Pizistrat – tiranida: 546. – 527. g. pr. Kr. – oslonjen na siromašnije slojeve – indirektno ojačao Solonov poredak – gospodarski i kulturni uspon Atene – keramika proizvodnja, trgovina, vodovod u Ateni, Panataneje• sinovi Hiparh i Hipija – nasljednici vlasti – Hiparh ubijen 514. g. pr. Kr.: Harmodije i Aristogiton – Hipija svrgnut 510. g. pr. Kr. – uz pomoć Spartanaca• daljnje borbe za vlast – Isagora: zalaže se za oligarhiju – potpora Sparte: kralj Kleomen• Klisten pobjenuje Isagoru i Kleomena 510. g. – zbog ugroženosti simbolično se pokorava Perzijancima• Klisten – 508/507. g. pr. Kr. – dokida staru plemensku podjelu – novi ustroj: 10 teritorijalnih fila – daju predstavnike u vijeće 500 (bule) – svaka fila daje po jednu falangu i konjanički odred• postavljeni temelji stvarne ravnopravnosti granana i osnove demokracije – u narodnoj skupštini svaki građanin može davati prijedloge i glasati o drugim prijedlozima• uvođenje ostrakizma – nominiranje potencijalnih tirana – osoba s najviše glasova je preventivno prognana na 10 godina• daljnji gospodarski i kulturni uspon – Atena postaje središte grčkog svijeta – 506. g. atenska pobjeda na Halkidom

1

Arhajsko doba u Grčkoj – Sparta• doseljenje Dorana – potiskivanje starog stanovništva – podjela društva na slobodne građane (spartijati), slobodne seljake (perijeci) i helote (državni robovi)• vojno ustrojeno društvo – stalna ratna sprema – žestoka vojna obuka• Sparta – nastala od 4 sela – oko 900. g. pr. Kr. – osvojenje preddorske utvrde Amiklaje oko 760. g. pr. Kr. – početak širenja teritorija polisa• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na čelu države• 8. i 7. st. pr. Kr. – mesenijski ratovi – širenje teritorija nad južnim Peloponezom• pobuna vojnika nakon ratova – traže veća prava – dva kralja ostaju vojni zapovjednici u ratu – u vrijeme mira vlada pet efora i geruzija (vijeće staraca) – slobodni Spartanci: jednaki (homoioi) čine narodnu skupštinu koja potvrđuje ili odbija zaključke• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki polis – sredinom 6. st. pr. Kr. s Tegejom sklapaju savez – pridružuju se Mantineja, Orhomen, Korint, Megara i Egina – Peloponeski savez – traje jedno stoljeće

Delsko-atički pomorski savez• nakon ratova s Perzijancima – Atena i Sparta izlaze kao glavne grčke sile• 478. g. pr. Kr.– Temistoklo gradi zidine oko Atene – 6 km duljine planira povezati i Pirej – Sparta i Egina protiv izgradnje• Sparta se povlači iz daljnjeg ratovanja sa Perzijancima – Atena preuzima vodstvo – 478/477. g.: Delsko-atički pomorski savez• Del – sjedište zajedničkog savjeta i centralna blagajna• blagajnom upravlja 10 atenskih činovnika: kolegij helenotamija• u savez je uključena većina obalnih i otočnih egejskih gradova – Atena vodi glavnu ulogu i kontrolira situaciju• jačanje saveza u 70-im i 60-im godinama 5. st. – Atena postaje najjača sila na Egeju – pomorski aspekt• Sparta – predvodi Peloponeski savez – vodeća kopnena sila grčkog svijeta• Temistoklo – predvina sukob Atene i Sparte oko prevlasti• 471. g. – Temistoklo: sukob sa Sparti prijateljski naklonjenim aristokratom Kimonom (Miltijadov sin) – prognan ostrakizmom u Arg• Temistoklo iz Arga bježi pred Spartancima u Perziju – postaje perzijski upravitelj u Magneziji do smrti 450. g.• Kimon preuzima vodstvo u Ateni u sljedećih deset godina• Pauzanije – perzijski kralj – pobjednik kod Plateje – vlada kao samostalan vladar u Bizanciju od 477. g. – opozvan od efora – 476. g. protjeran od strane Delsko-atičkog saveza• efori ga pozivaju u Spartu – sude mu za izdaju s Perzijancima – 469. g. oslobođen – ponovno optužen od efora za suradnju s helotima – umire zazidan u Ateninom hramu u Sparti 468. g.• u Ateni: sve jače tendencije prema suodlučivanju demosa• u Sparti: prevlast efora nad kraljevima

Korijeni sukoba Atene i Sparte• 466. g. – pobjeda Kimona nad perzijskom vojskom i mornaricom kod Eurimedonta na jugu Male Azije• 464. g. – prevrat u Perziji: ubijen Kserkso – Artakserkso I. na vlasti• Atenjani naseljavaju 10 000 kolonista iz Atike u Trakiji• zbog tog poteza Tas (Thasos) napušta savez – 465. g. napadnut od Atene i ostatka saveza – Atena beskompromisno štiti svoje interese• sve veće spartansko nepovjerenje• 464. g. – 3. mesenijski rat – potres u Sparti – pogibija znatnog broja Spartanaca – ustanak helota i perijeka

2

• Sparta traži pomoć Atene – strateg Efijalt odbija pomoći – Kimon: ponovno strateg 462. g. – vodi 4000 hoplita u pomoć• Spartanaci odbijaju pomoć – Atena otkazuje savezništvo iz 481. g.• 459. g. – predaja mesenskih ustanika – dobivaju pravo da se odsele – prihvaća ih Atena – spartansko nezadovoljstvo

Klasično razdoblje u Ateni• Kimon u Meseniji – ustavne promjene u Ateni – areopag gubi sve instrumente izvršne vlasti• zadržava funkciju krivičnog suda i nadzor na vjerskim obredima – bule, narodna skupština i porotni sud – sve veće značenje• Kimon pokušao nakon povratka ukinuti reforme – prognan ostrakzimom 461. g. – iste godine ubijen Efijalt – Periklo na vlasti• put prema atenskoj demokraciji• uvodi dnevnice (dijete) za porotnike, vijećnike i činovnike – dostupnost tih službi siromašnima• odšteta za gubitak vremena zbog posjete kazalištu – odraz porasta općeg blagostanja• seljaci se i dalje mogu služiti pravima nego atenski obrtnici – zbog udaljenosti mjesta prebivanja• od 458. – zeugiti mogu biti arhonti – teti i dalje ne• Periklo nastupa kao vođa puka – nepodmitljiv – uživa ugled u puku – prema Tukididu: atenska demokracija – Periklova vladavina – vladavina njegovog autoriteta• atenska demokracija – ostvarenje potpune ravnopravnosti – izonomija – izravna demokracija• muškarci stariji od 20 god. – oko 40 000 ljudi uključenih u demokratsko odlučivanje• narodna skupština – eklezija – zakonske odluke, o ratu i miru, davanje građanskog prava – svi mogu sudjelovati u radu skupštine• vijeće 500 (bule) – birano ždrijebom• pritanija – odbor pedesetorice – vode poslove barem 1/10 godine• helieja – porotnički sud – najmanje 501 porotnik• 10 stratega – iz svake file po 1• 9 arhonta – ždrijebom

• Atena postaje gospodarska sila• država kontrolira trgovinu žitom – spriječene špekulacije• u južnoj Italiji atenska kolonija u Turiji 444. g. – konkurencija korintskoj prevlasti• srebro iz Lauriona – srebrni novac• izvoz obrtničkih proizvoda – keramika, metal, tekstil• zarađeni novac se ulaže u velike gradnje• izgradnja utvrđenja oko Atene, Pireja i Falerona – “Duge zidine” – štite gradsku vezu s lukom – pružaju zaštitu svom stanovništvu u slučaju rata• nove gradnje na razrušenoj Akropoli – Partenon, Erehtejon, Propileje – vrhunci grčkog graditeljstva• korištenje sredstava delsko-atičkog saveza – 1/6 prihoda za “bogove”

Atenska vanjska politika• Atena od 461. g. – vodi vanjsku imperijalistička politika• pobuna u Egiptu protiv perzijske vlasti – knez Inar traži atensku pomoć – Atenjani šalju 200 brodova s Cipra 460. g.• poraz ustanika i Atenjana 456. g. – 454. g. Periklo prenosi blagajnu Delsko-atičkog saveza u Atenu zbog perzijske opasnosti• sa Spartom još bez otvorenog sukoba – 460. g.: Arg i atenski dobrovoljci poražavaju Spartance

3

• Megara prelazi na atensku stranu – Korint: ključan položaj izmenu Atene i Sparte• Sparta postaje aktivna u središnjoj Grčkoj – 457. g. pobjeda nad Atenom kod Tanagre – Atenjani pobjenuju Beoćane• Atena osvaja Eginu i spartansko brodogradilište u Giteionu – atensko rasipanje vojnih resursa bez prave inicijative• 451. g. – Kimonov mir sa Spartom – na 5 godina – neriješen status dviju sila• Kimon pokreće novi pohod na perzijsku državu – umire kod Cipra – atenska pobjeda kod Salamine 450. g. – Cipar izgubljen već sljedeće godine• 448. g. – Kalijin mir – Perzijanci: neće slati brodovlje u Egej, poštivanje autonomije grčkih gradova u Maloj Aziji – Atenjani: neće pomagati ustanke protiv perz. vlasti• atički savez: sredstvo izražavanje atenske premoći – miješanje u unutrašnju politiku i kažnjavanje buntovnih članova• novi atenski neuspjesi u središnjoj Grčkoj – osamostalila se Beotija – pobuna u Fokidi, Lokridi, Eubeji i Megari – Sparta pomaže Megari – peloponeske čete upadaju u Atiku• teška situacija u Ateni – Periklo 446. g. sklapa novi mir sa Spartom – Atena se odriče utjecaja na Peloponez i središnju Grčkoj• zacementiran dualizam dviju sila – saveznici s obiju strana ne smiju mijenjati položaj• treća stranu su neutralne države – mogu izabrati stranu

Peloponeski rat• Atena pomaže Korkiru u sukobu s matičnim gradom – Korint potiče Potideju na Halkidici da istupi iz atičkog saveza – Periklo zatvara Megari luke saveza• Sparta objavljuje da su prekršene odredbe mira iz 446. g. – traži raspuštanje atičkog saveza – Atena odbija• Sparta i Pelop. savez objavljuju rat – cilj: oslobođenje Grka od atenske hegemonije• tri dijela:– Arhidamov rat (431. – 421. g. pr. Kr.)– sicilska ekspedicija (415. – 413. g. pr. Kr.)– dekelejski rat (413. – 404. g. pr. Kr.)• Arhidamov rat – spartanski kralj Arhidam prodire u Atiku – stanovništvo se sklanja iz “Dugih zidina” – zbog jače mornarice atičkog saveza Arhidam se povlači• mornarica saveza napada peloponeske obale – 430. g.: kuga u Ateni – stradalo 2/3 stanovništva – Periklo gubi pa ponovno dobiva vlast – umire 429. g. od kuge• Perikla nasljenuje Kleon – novi strateg: Nikija• 421. g. – Nikija i spart. kralj Plistoanakt sklapaju atičko-spartanski obrambeni savez na 50 godina trajanja – Atena zadržava atički savez – Nikijin mir• Megara, Korint i Teba traže nastavak rata• u Ateni – Alkibijad (Periklov nećak) traži nastavak borbe – sklapanje saveza s Argom, Mantinejom i Elidom – tradicionalni peloponeski neprijatelji Sparte• 418. g. – kod Mantineje – poraz atenskih i argivskih snaga – Sparta ponovno kontrolira Peloponez• 415. g. – Segesta i Leontini sa Sicilije traže atensku pomoć – Alkibijad, Nikija i Lamah: 134 trijere s 20 000 članova posade i još 6 400 vojnika – Alkibijad opozvan tijekom puta – prelazi na spartansku stranu• napad na Sirakuzu – opsada – Sirakužani traže pomoć – spartanski kralj Gilip se iskrcava u Himeri• Atena: pojačanje od 5 000 ljudi pod vodstvom Demostena – propast atenske flote – uništenje vojske na Siciliji – 7000 zarobljenih – Sirakužani ubijaju Nikiju i Demostena• Sparta uz perz. potporu – po Alkibijadovoj uputi – zauzima Dekeleju na Atici 413. g.• 411. g. u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast: “diktatura 400” – 410. g. ponovno demokracija

4

• Alkibijad ponovno na atenskoj strani – pomorske pobjede kod Sime i Kizika – 411. I 410. g. – novi uspon atenske moći• 407. g. poraz kod Notija od spartanskog generala Lisandra – Alkibijad gubi službu stratega• 405. konačna spartanska pobjeda kod Egospotama – Lisandar – Atena se predaje 404. g.• Korint i Teba žele uništiti Atenu – Sparta to ne dopušta – težak mirovni sporazum: – Atena gubi sve vanjske posjede, raspušta se atički savez, ruše se “Duge zidine” i druge utvrde, ostaje bez mornarice (osim 12 brodova), pristupa Peloponeskom savezu

Propadanje grčkih gradova• kraj atenske moći – Sparta: prevlast uz pomoć Perzije• u Ateni – oligarsi preuzimaju vlast 404. g. – 5 efora – “vladavina 30” – strahovlada uz potporu Sparte – uklanjanje polit. protivnika• Teramen i Kritija – vone oligarha – Teramen smaknut od reakcionarnog i okrutnog Kritije• Trazibul i demokrati – preuzimaju vlast iz Tebe – obnova demokracije – Spartanci pokušavaju spriječiti promjenu vlasti u Ateni• Lisandar – svrgnut od efora 403. g. zbog prevelike moći – Sparta ograničava interese na Peloponez – pobjeđuje Elidu• Spartanci podupiru Kira protiv Artakserksa II. – pohod 10 000 – 401. g. Kunaksa – Ksenofontova Anabaza• Sparta nadzire oligarhije u grčkim gradovima – potpomaže grčke gradove u Maloj Aziji• Perzijanci potiču zlatom Atenu i Tebu na pobunu protiv Sparte• Spartansko-perzijski rat: 400. – 394. g. – Spartanci ratuju u Joniji s perzijskom vojskom – pobjeda Agezilaja kod Sarda – ne uspijeva zauzeti grad – Spartanci se povlače• Korintski rat: 395. – 387. g. – Lisandar ratuje u Beotiji – Atenjanin Konon s perz. flotom pobjenuje spart. flotu kod Knida 394. g.• Spartanci (Agezilaj) pobjenuju na kopnu Atenjane i Tebance kod Koroneje• 393. g. Konon gradi nove “Duge zidine”• Spartanci i Perzijanci sklapaju novi savez – prisiljavaju Atenu na mir• mirovni kongresi u Sardu i Sparti – 386. g. Antialkidin mir (kraljevski mir) – Mala Azija i Cipar perzijski; Lemnos, Imbros i Skiros Atenski; Sparta – prevlast u grčkom svijetu uz perz. pomoć – stvarni kraj Peloponeskog rata• Sparta ratuje protiv Olinta na Halkidici – Teba se ne drži vojnih obaveza – Spartanci potpomažu oligarhe u Tebi• Atena i Teba ulaze u savez 377. g. – novi atički pomorski savez na ravnopravnoj bazi – pristupaju mu mnogi egejski otoci, grčki gradovi u Trakiji i Makedonija• 371. g. Atena i Sparta sklapaju mir posredovanjem perzijskog kralja i Dionizija I. Sirakuškog – Teba se protivi• Spartanci upadaju u Beotiju – poraženi od Epaminonde kod Leuktre – tebanski “kosi vojni poredak”• tebanska hegemonija sljedeće desetljeće – oslobođenje Arkadije i Mesenije od Spartanaca• Sparta i Atena – novi savez zbog tebanskog uspona – 362. pobjeda Tebanaca kod Mantineje – Epaminondina pogibija: kraj tebanske prevlasti• iscrpljenost grčkih gradova stalnim ratovanjem – uspon nove sile na sjeveru: Makedonija – naznake drastičnih promjena u grčkom svijetu

5

Kultura klasične Grčke• Atena – centar kulture i umjetnosti grčkog svijeta• graditeljstvo – Arkopola• kiparstvo – Fidija, Miron, Poliklet• slikarstvo – sačuvano na vazama• tragedija – Eshil, Sofoklo, Euripid• komedija – Aristofan• historiografija: – Hekatej iz Mileta – prvo geografsko djelo, logograf po tradiciji – Herodot – “otac povijesti” – povijest do 479. g. – Tukidid – kritički nastrojen autor – o Pelop. ratu – do 411. g. - nedovršeno– Ksenofont – Anabaza – povlačanje 10 000 grčkih plaćenika poslije bitke kod Kunakse – Helenska povijest – do 362. g. – nastavak na Tukidida• filozofija – Sokrat, Platon, Aristotel – osnova filozofije zapadnog svijeta

Grci na Jadranu• mikensko razdoblje – prvi ulasci Grka u Jadran – glavni razlog: trgovina jantarom u sjevernojadranskim lukama• materijalni tragovi: fragmenti mikenske keramike, bakreni ingot iz Makarske (vj. ciparskog porijekla), perle tipa Tirint: Vrsi i Privlaka na liburnskom području, Solin• mitološke priče: Kadmo, Jason, Odisej, Diomed i Antenor plove po Jadranu• mogući ulasci Feničana u Jadran – 9/8. st. pr. Kr.• mračno doba Grčke – slabljenje i gotovo prestanak grčke plovidbe Jadranom i kontakata s ovim prostorima• 2. polovina 8. st. pr. Kr. – obnova grčke plovidbe po Jadranu• Korinćani – koloniziraju Siciliju i južnu Italiju – Sirakuza (734. g. pr. Kr.)• Sparta: Tarant (706. g. pr. Kr.) – spartanska djeca iz nezakonitih brakova (Parteni)• poč. 8. st. pr. Kr. – vj. postojanje eubejske kolonije Orik na otočiću u Valonskom zaljevu – moguće i naseljavanje Eubejaca na Krfu• prema Pseudo Skimnu: Eubejci su Orik osnovali nakon trojanskog rata• 735/734. g. pr. Kr. – nakon protjerivanja liburnske posade – osnutak Korkire (Kerkire) – po Strabonu i Tukididu – uporište za trgovinu i širenje grčkog utjecaja dalje po Jadranu• povoljan položaj: Korkira brzo napreduje – uz pomoć metropole Korinta počinje osnivati svoje kolonije unutar ilirskog područja• 627. g. pr. Kr. – oikist Bakhijad iz Korinta – Epidamno (Dirahij) – današnji Drač u Albaniji• nešto južnije od Epidamna – oko 600. g. pr. Kr. – Apolonija – današnje Pojane u Albaniji• Epidamno i Apolonija – razvija se suživot Grka i Ilira• Epidamno – Solun: pravac širenja grčke civilizacije i utjecaja u dubinu Balkana• drugi takvi pravci: Solun – Vardar – Morava – Dunav – Panonija Crno more – Dunav – Panonija• veze Jadrana i Panonske nizine – dolinama rijeka Neretva – Bosna – Sava Cetina, Krka – Una – Sava Kvarner – Kupa – Sava Tršćanski zaljev – Postojnska vrata – Vrhnika (Nauportus) – Ljubljanica – Sava• napredovanje Grka prema sjeveru – potiskivanje Liburna i njihove talasokracije• na istočnoj jadranskoj obali u 7. st. pr. Kr. – razvijaju se stalna grčka pristaništa: Budva, Boka Kotorska, Korčula, ušće Neretve (vj. na mjestu Narone)• 6. st. pr. Kr. – Kninani su vjerojatno utemeljili polis na Korčuli – možda Korkira Melaina – nije se održao – nepoznata točna lokacija• u 7/6. st. pr. Kr. – plovidba dalje na sjever: prema Kvarneru, Istri i Tršćanskom zaljevu – završetak jantarskog puta• na talijanskoj obali – Spina i Hadrija: međunarodna trgovišta pod etruščanskom kontrolom – po Hadriji ime dobiva sjeverni dio Jonskog mora: Adrías kólpos

6

• 5. st. pr. Kr. – moguć osnutak Herkleje – Pseudo Skilak – polis na nepoznatom mjestu na istočnoj jadranskoj obali –Rogoznica, Salona, nasuprot Krfa, Korčula, grad Hvar• 5/4. st. – pouzdani početak grčke kolonizacija hrvatskog dijela Jadrana• grčki obrtnički proizvodi – keramički i metalni proizvodi – od 7. st. pr. Kr. prisutni na lokalitetima u hrvatskom povijesnom prostoru• Nezakcij – fragmenti monumentalne kamene plastike – utjecaj arhajske grčke skulpture – 6. st. pr. Kr.• situle – također vidljiv utjecaj arhajske umjetnosti – 6/5. st. pr. Kr.• keramičko posuđe – uglavnom korintska (7/6. st. pr. Kr.) i atička (6/5. st. pr. Kr.) keramika – Nezakcij, Nin, Solin, Korčula,• vojna oprema – iz Grčke i grčkih jonskih gradova• kacige: – korintske (Arareva gomila, Glasinac – BiH) – grčko-ilirske (Viča luka – Brač, Sućuraj – Hvar, Imotsko polje, rijeka Cetina, Stolac – BiH)• knemide: Viča luka, Krk, Čitluk (BiH)• 4. – 1. st. pr. Kr. – helenističko doba – proizvodi iz grčkih gradova i kolonija i dalje prisutni kod domaćeg stanovništva• Pseudo-Scylax: Periplus – Oplovba uz napučene obale Europe, Azije i Libije – antički peljar• nastao polovicom 4. st. pr. Kr. – pogrešno se smatralo da je nastao u 6. st. pr. Kr. kao djelo pomorca Skilaka iz Karijande – spominje lokalitete koji tada nisu postojali• najstariji opis jadranske obale i stanovnika koji je nastanjuju – navodi Histre, Liburne i Ilire

Kelti• jezgra predkeltske kulture – SI Francuska, zapadna i južna Njemačka – područje oko Rajne – prvi tragovi već u brončanom dobu – od 1500. g. pr. Kr.• do 13. st. pr. Kr. – Kelti prodiru na istok do Češke i zapad do središta Francuske – tumulski grobovi• 12. – 8. st. pr. Kr. – KPŽ razdoblje – Kelti se šire na jug Francuske, dio Španjolske i Portugala (Galicija)• u tom razdoblju – prelazak sa stočarskog na zemljoradničko gospodarstvo, prve utvrde – zemljane i drvene fortifikacije• u 8. st. pr. Kr. – utjecaji s istoka – poboljšana metalurgija, pojava ratnika-konjanika• Kelti u željezno doba – nosioci halštatske i kasnije latenske kulture u srednjoj Europi – La Tène, Švicarska• latensko razdoblje – od sredina 5. do 1. st. pr. Kr. – novi prodori Kelta: Britansko otočje, čitava Francuska, dalje u Španjolsku, sjeverna Italija, Panonija, donje Podunavlje, Balkan, Grčka, Mala Azija (Galatija)• Kelti u latenskom razdoblju – visok stupanj kulturne homogenosti i razvijena tehnologija obrade željeza• Kelti – nisu jedinstvena etnička zajednica – grupa raznovrsnih etničkih skupina mješovitog porijekla i srodnih jezika• nisu stvorili državnu cjelinu – udruživali su se u plemenske saveze labave strukture

7

Kelti na hrvatskom povijesnom prostoru• oko 400. g. pr. Kr. – početak širenja Kelta na istok i jug – prva pol. 4. st.: osvajanje sjev. Italije – 4. st.: prodor u srednje Podunavlje• sjev. Hrvatska i Srijem – od kraja 4. st. – prisutnost latenskog materijala – keltski prodori prema Grčkoj• 4/3. st. pr. Kr. – domaća kultura u ist. Hrvatskoj i Srijemu – sasvim potisnuta keltsko-latenskom• nakon poraza kod Delfa 279. g. pr. Kr. – Skordisci se naseljavaju u ist. Slavoniji, Srijemu i sjev. Srbiji• SZ Hrvatska i ist. dio Slovenije – keltski Taurisci – prodrli sa sjevera• ostatak sjev. Hrvatske – panonsko stanovništvo – proces stapanja s keltskim stanovništvom – do dolaska Rimljana u 1. st. pr. Kr.• nove etničke skupine: Kolapijani, Segestani, Varcijani, Oserijati, Jasi, Breuci, Kornakati, Amantini – izvor: Plinije Stariji, Naturalis Historia• 3/2. st. pr. Kr. – keltski utjecaji na Japode, Liburne i Delmate – proces latenizacije – najsnažniji utjecaj na Japode – posebno u porječju Une• keltska civilizacijska postignuća:• keramika – brzorotirajuće keramičarsko kolo – bolje pečenje u posebnim lončarskim pećima• znatno kvalitetnija obrada željeza: bolje oruđe i oružje (dugi mačevi, masivni bojni noževi, koplja, željezom okovani štitovi)• 2/1. st. pr. Kr. – novi tip prostranih utvrđenih naselja na strateški povoljnim položajima – oppida – u Panoniji: zemljani bedemi i drvene palisade s vodenim opkopima – bez drvenih kazeta napunjenih zemljom i kamene obloge bedema tipičnih za druge keltske krajeve• opidda – centri uprave, trgovine i obrta – kod nas: Segesta, Vinkovci, Osijek• upotreba novca – priljev srebrnih tetradrahmi Filipa II. i peonskog novca kralja Audoleonta – plaća keltskih plaćenika• sred. 2. st. pr. Kr. – podunavski Kelti počinju kovati vlastiti novac po uzoru na makedonski – isprva vjerne kopije – kasnije: stilizacija Zeusovog lika i konjanika (ponekad samo konj)

8