03 Naslovnica tri nivoa · uvoza izvozom u BiH od 13,5% i zato ovaj sektor, čini 28,9 % robnog deficita BiH, a u FBiH je to još pogubnije. Za prevladavanje naprijed navedenog potrebno

BOSNA I HERCEGOVINA

PRIVREDNA KOMORA KANTONA SARAJEVO

P R I J E D L O Z I za otklanjanje barijera u odvijanju biznisa

Sarajevo, mart 2007. godine

PLATFORMA za razgovore poslovnog sektora sa novoizabranim organima

izvršne i zakonodavne vlasti

Prijedlozi za otklanjanje barijera u odvijanju biznisa

U V O D

Na osnovu ocjena ukupnog društveno-ekonomskog stanja Bosne i Hercegovine, problema u odvijanju biznisa i potreba za pružanje snažnije podrške kompanijama u procesu stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji, naznačene privredne komore su pripremile zajedničke Prijedloge za otklanjanje ključnih barijera u odvijanju biznisa, što će poslužiti kao Platforma za razgovore poslovnog sektora sa novoizabranim organima izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima.

Prijedlozi su dati na osnovu rezultata ankete koja je provedena među

privrednicima, rasprava na organima i stručnim tijelima komora, prijedloga poslovnih udruženja i asocijacija privrede koje nisu članovi komorskog sistema Bosne i Hercegovine, kao i Analize Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine o poreznim opterećenjima privrede Bosne i Hercegovine i prijedloga na podizanju njene konkurentne sposobnosti.

Svi prijedlozi i inicijative iz ovog dokumenta biće sastavni dio Programa aktivnosti komora u narednom periodu. Realizacija aktivnosti će se ostvarivati kroz partnerske odnose komora i izvršnih i zakonodavnih organa u skladu sa Zakonom o privrednim komorama u Federaciji Bosne i Hercegovine i Pravilima za konsultacije u izradi pravnih propisa koje je usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine početkom septembra 2006. godine.

Radi lakšeg praćenja, Prijedlozi su svrstani prema nivoima odlučivanja:

I - PRIJEDLOZI ZA IZVRŠNE I ZAKONODAVNE ORGANE BOSNE I

HERCEGOVINE

II - PRIJEDLOZI ZA IZVRŠNE I ZAKONODAVNE ORGANE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

III - PRIJEDLOZI ZA IZVRŠNE I ZAKONODAVNE ORGANE KANTON SARAJEVO

2

I - PRIJEDLOZI ZA IZVRŠNE I ZAKONODAVNE ORGANE BOSNE I HERCEGOVINE


3

Od 58 prijedloga za otklanjanje barijera u odvijanju biznisa sadržanih u ovoj Platformi, a čije rješavanje je u nadležnosti izvršnih i zakonodavnih organa Bosne i Hercegovine, privrednici ističu dva prioritetna zadatka:

PRIORITETI

Izmijeniti zakone iz oblasti carina, posebno u smislu ukidanja carina na uvoz repromaterijala, investicijske opreme i rezervnih dijelova koji se ne proizvode u Bosni i Hercegovini;

Izmijeniti Zakon o akcizama, a posebno u dijelu koji se odnosi na duhanske proizvode, kafu, derivate nafte i alkohol;

Slijede prijedlozi i obrazloženja svrstani u tri osnovne skupine: uslovi privređivanja, državna administracija i partnerstvo.

4

USLOVI PRIVREĐIVANJA

1. SPOROST U PROVOĐENJU USTAVNIH REFORMI

Opis:

Ustavne promjene se provode veoma sporo što utiče i na ekonomiju zemlje. Zbog izostanka ovih reformi, zakočene su i sve reforme vezane za javnu administraciju, jedinstven ekonomski prostor, obrazovanje, nauku, informatizaciju bh. društva, okoliš, vode, šume itd. Sve ovo šteti rejtingu zemlje, slabi interes stranih investitora i usporava aktivnosti na prilagođavanju privrede Bosne i Hercegovine tržišnom načinu privređivanja i uključivanja u regionalne i evropske integracione procese.

Prijedlog:

Ubrzati ustavne promjene u BiH i kreirati zakonsku regulativu koja će obezbijediti formiranje i funkcionisanje ključnih institucija od važnosti za privredu na nivou države, izgradnju i funkcionisanje jedinstvenog ekonomskog prostora BiH i stvoriti razvojni i izvozno stimulativan i podsticajan privredno sistemski ambijent.

*

2. ZAKONSKI OKVIR

2.1. Oblast porezne politike

Opis:

Neharmonizovanost privredne legislative na nivou zemlje ima za posljedicu funkcionisanje dva ekonomska sistema u BiH. Primjeri:

Stopa poreza i doprinosa na plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 68,97%, a u Republici Srpskoj 52%, što stvara nejednake uslove za poslovanje privrednih subjekata u Federaciji BiH, RS i BD, kao i rad na crno;

Stopa poreza na dobit preduzeća u Federaciji Bosne i Hercegovine

iznosi 30%, a u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu 10%;

Pored ovoga postoji i problem u načinu oporezivanja poreza na dobit.

Prijedlog:

Na državnom nivou donijeti, što prije, Okvirni zakon kojim bi se

utvrdile jednake stope direktnih poreza (na plaće, dohodak, dobit itd.) na cijelom području Bosne i Hercegovine;

2.2. Zakon o akcizama Opis:

Iako je donošenjem Zakona o akcizama učinjen značajan korak ka uspostavljanju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, rješenja koja su u njemu data veoma opterećuju domaće proizvođače koji su dovedeni u podređen položaj u odnosu na proizvođače iz susjednih zemalja i Regiona. To se posebno odnosi na proizvođače cigareta, kafe, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda i dr.


5

Iz tog razloga je neshvatljivo da se prijedlozi privrede za izmjene Zakona o akcizama koji su dostavljani nadležnim organima i prije dvije godine, nisu razmatrali, iako je jasno da je on veoma štetan za domaće proizvođače akciznih roba, jer smanjuje konkurentnost domaće proizvodnje a favorizuje inostranu konkurenciju.

Prijedlog:

Uputiti Ministarskom vijeću BiH i Upravi za indirektno oporezivanje Prijedlog za hitnu izmjenu Zakona o akcizama, a posebno u dijelu koji se odnosi na:

2.2.1. Duhanski proizvodi Opis:

Prema postojećem Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini (»Službene novine F BiH», broj: 45/02 i 42/04) utvrđeno je da se poseban porez na promet duhanskih prerađevina (akciza) plaća po stopi od 49% na osnovicu koju čini maloprodajna cijena cigareta umanjena za PDV. Uvoz cigareta u zemlju je slobodan, a carina na cigarete iznosi 15%+1% carinsko evidentiranje, a ostala porezna opterećenja su na nivou domaćih cigareta. Međutim, proizvođači iz zemalja sa kojima je potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini, za proizvode koji ispunjavaju uslove EUR-1, nisu dužni plaćati carinu prilikom uvoza. Značajno je napomenuti da cca 90% ukupnog uvoza cigareta dolazi iz zemalja sa kojima su potpisani ugovori o slobodnoj trgovini. Ovakvo rješenje dovodi proizvođače i prerađivače duhana u težak i podređen položaj u odnosu na uvoznike.

Prijedlog:

Nužno je i akcize prilagoditi kategorizaciji vrsta cigareta, a ne primjenjivati jedinstvenu stopu akcize za sve vrste cigareta, odnosno izvršiti izmjenu sadašnje stope posebnog poreza na promet duhanskih prerađevina od 49% koja se primjenjuje na sve vrste cigareta, tako da ona bude diferencirana prema razvrstavanju cigareta po grupama, i to:

- Grupa „A“ - Popularne cigarete

- Iznos 0,30 KM/komad

- Grupa „B“ - Standardne cigarete

- Iznos 0,50 KM/komad

- Grupa „C“ - Ekstra cigarete - Iznos 1,50 KM/komad *

2.2.2. Kafa Opis:

Kod kafe se primjenjuje dvostepeni obračun i uplata akcize što smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača pržene kafe. Prihvatanjem rješenja koja se predlažu akciza na kafu bi se plaćala prilikom uvoza u carinsko područje BiH, te bi se izbjegao dvostepeni obračun i uplata akcize.

Prijedlog:

U Zakonu o akcizama BiH izmjeniti član 12. na sljedeći način:

„Predmet oporezivanja je kafa koja se uvozi u carinsko područje Bosne i Hercegovine“. „Poseban porez na kafu plaća se za jedan kilogram netto težine kafe, i to:

6

-

kafa nepržena s kofeinom i bez kofeina (sirova kafa)

1,30

KM/kg

-

kafa pržena s kofeinom i bez kofeina

3,00

KM/kg

-

Ekstrakt kafe, pržene ljuspe i opne

3,50

KM/kg“

*

2.2.3. Derivati nafte Opis:

Uslovi poslovanja prometnika naftom u BiH su veoma različiti što neke od njih, kao distributere dovodi u monopolski položaj. Predloženim rješenjima izjednačili bi se uslovi poslovanja svih prometnika naftom i naftnim derivatima.

Prijedlog:

Ukinuti carinu na uvoz nafte i naftnih derivata, a za iznos carina

povećati akcizu i tako izjednačiti uslove poslovanja svih prometnika naftom i naftnim derivatima i onemogućiti monopolski položaj na tržištu pojedinim distributerima;

Osloboditi plaćanja akciza i putarina na naftu i naftne derivate

određene djelatnosti (medincinske ustanove, poljoprivreda i dr.);

2.2.4. Alkohol i alkoholna pića Opis:

Tretman alkohola koji služi za potrebe proizvodnje lijekova, farmaceutske, kozmetičke i druge industrije, ne treba da ima isti tretman kao za alkoholna pića. Ako ovo uporedimo sa tretmanom proizvoda iz zemalja koje ove proizvode izvoze u BiH, proizilazi da su domaći proizvođači u podređenom položaju u odnosu na konkurenciju.

Prijedlog:

U članu 17. stav 1. Zakona dodati novu tačku 3. koja treba da glasi: «Akciza se ne plaća pri isporuci i uvozu alkohola za reprodukciju i to pravnim licima registrovanim za proizvodnju lijekova, kozmetičkih i parfimerijskih proizvoda, za konzerviranje preparata i pulpiranje voća, za proizvodnju jestivog octa, prehrambenih i drugih proizvoda, zatim za potrebe fakulteta, instituta i drugih naučnih ustanova koje alkohol koriste za obavljanje nastavno naučne djelatnosti, uz pisanu narudžbu, sa izjavom kupca da će kupljenu količinu koristiti isključivo za svrhe navedene u ovoj tački, te obavezno izdavanje računa, s pozivom na broj i datum izjave. Alkoholom nabavljenim za reprodukciju smatra se i alkohol koji se nabavlja za ispitivanje kvaliteta sirovina i gotovih proizvoda.»

2.2.5. Stare akcizne markice Opis:

Po trenutno važećem Zakonu, sve markice za robu na kojima su plaćeni porez i akciza po predhodnom Zakonu, su nevažeće. U ovom trenutku veliki trgovački centri imaju «nelegalne» artikle jer su na njima stare akcizne markice. Ova roba je inače uredno popisana na inventuri, prijavljena


7

poreznoj upravi i na nju je odobren povrat poreza.

Prijedlog:

U novom Zakonu o akcizama ili Pravilniku regulisati važnost «starih akciznih markica», na način da one važe po uvođenju novih markica, ako su uredno propisane i prijavljene poreznim organima.

2.3. Carine Opis:

Različita carinska regulativa u BiH i zemljama u susjedstvu omogućava stranim firmama mnogo veće prisustvo na našem tržištu, nego što je prisustvo bh. firmi na njihovom. Izvozno orjentisana bh privreda mora mijenjati strukturu proizvodnje (standardizirati i prilagoditi izvoznim tržištima) ali i povećati konkurentnost domaćih proizvodnih kapaciteta. U cilju povećanja konkurentnosti prvi zadatak logične ekonomske politike bi trebale biti aktivnosti unutar carinske tarife. Naime, Vijeće ministara bi trebalo donijeti izmjene i dopune carinske politike i tarife, jer su poznati problemi oko loše carinske tarife za privredu BiH. Carinska zaštita domaćih roba je najniža u Evropi. Za primjer ćemo uzeti poljoprivrednoprehrambeni sektor. Prosječna carinska stopa na uvoz poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u BiH je 5,2 % što je tek jedna četvrtina carinskih stopa EU. Tako su carinske stope u BiH manje od carinskih stopa EU za žive životinje 7 puta, meso i druge klaoničke proizvode 5 puta, mlijeko i proizvode od mlijeka 6 puta, povrće 3 puta, voće 2,5 puta, žita 27 puta, stočnu hranu 13 puta i td. Ovo je porazno posebno sa aspekta visokog nivoa subvencija koje u poljoprivrednoj proizvodnji primjenjuje EU, ali i zemlje sa kojima imamo ugovore o slobodnoj trgovini. Posljedica takve politike u ovom primjeru, je pokrivenost uvoza izvozom u BiH od 13,5% i zato ovaj sektor, čini 28,9 % robnog deficita BiH, a u FBiH je to još pogubnije. Za prevladavanje naprijed navedenog potrebno je uvesti u carinski sistem BiH carine za poravnanje u visini, odnosno razlici subvencije zemalja izvoznica u BiH i subvencija u BiH ( koje nisu harmonizirane po entitetima u zemlji). Privrednici najčešće ističu sljedeće probleme kada su u pitanju carine i carinska opterećenja:

Visoke carine na uvoz sirovina, repromaterijala i opreme koja se ne proizvodi u BiH, ugrožava konkurentnu sposobnost bh. privrede i trebale bi biti smanjene ili potpuno ukinute tim više jer firme iz susjednih i drugih evropskih zemalja nemaju ovu vrstu indirektnog oporezivanja;

Carine na opremu, koja se koristi u slobodnim carinskim zonama, a

namijenjena je za proizvodnju roba za izvoz, bi trebalo preispitati;

Egzistiraju različite carinske tarife za uvoz nafte i naftnih derivata u zavisnosti od tržišta sa kojih se ista uvozi (EU, zemlje sa kojima su potpisani sporazumi o slobodnoj trgovini i druge zemlje);

Visoke carinske stope za uvoz komponenti za proizvodnju računarske

opreme u odnosu na zemlje iz susjedstva;

Sistem elektronske obrade carinskih isprava ASYCUDA svojim tehničkim i softverskim nedostacima usporava carinske procedure;

U sistemu carinjenja robe nisu jasno definisani zakonski i podzakonski

8

akti, procedure, uputstva, tako da se različito tumače i primjenjuju na pojedinim carinskim ispostavama. Svi ovi problemi doveli su do carinjenja robe na graničnim prijelazima umjesto u za to određenim ispostavama.

Prijedlog:

Da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Uprava za indirektno oporezivanje pokrenu hitnu izmjenu zakona iz oblasti carinskih propisa, a posebno:

Da se ukinu carine na uvoz repromaterijala, investicijske opreme i rezervnih dijelova koji se ne proizvode u Bosni i Hercegovini;

Da se uvedu kvote i kontingenti (s posebnim osvrtom na sezonske

kontingente), kao instrumente zaštite domaće proizvodnje, održavanja stabilnosti cijena, povećanja konjunkture domaćih roba i vezivanja domaće proizvodnje i trgovine;

Da se apsolutni iznos carinskog opterećenja na poljoprivredno-

prehrambene proizvode (prelevmane) usmjeri za podsticaj poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, a ne u javnu potrošnju;

Da se obezbijedi veća fleksibilnost carinskih organa i poboljša

komunikacija sa uvoznicima i špediterima;

2.4. Zakon o PDV

Opis:

Zakon o PDV je, nesumnjivo, proizveo dosta pozitivnih rezultata koji se ogledaju, prije svega, u jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora, uvođenju reda na tržištu, uključivanje velikog broja kompanija u regularne robno-novčane tokove, a time uspostavljanje kontrolisanog i ciljno usmjerenog sistema. Međutim, on je izazvao i određene probleme zbog čega ga treba dograditi i poboljšati.

Prijedlog:

Stoga se Vijeću ministara BiH i Upravi za indirektno oporezivanje upućuje prijedlog za hitnu izmjenu Zakona o PDV, posebno u dijelu koji se odnosi na sljedeće:

Tretman izvoza roba i usluga 1. Opis

U praksi je prisutna razlika u tretmanu izvoza usluga i izvoza dobara. Dio prodajne vrijednosti inostranih usluga i dobara iznad njihove nabavne vrijednosti po kojoj su nabavljeni u inozemstvu i prodati izvan granica BiH (realizacija ugovora se vrši izvan granica BiH), treba priznati kao izvoz. Treba razmotriti pitanje oporezivanja međunarodnih ugovora uopšte u kojima domaća kompanija, bilo naučno-istraživačka, bilo komercijalna, pruža usluge kompanijama sa sjedištem van teritorija Bosne i Hercegovine. Takve ugovore treba osloboditi PDV kako bi se bh. kompanije dovele u isti položaj sa ino kompanijama. Nadalje, postoje posebne smjernice Uprave za indirektno oporezivanje (02/1526/05 od 26.04.2006. godine) na koji način se vrši povrat PDV za nabavljena dobra i usluge u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći. Međutim, ovi projekti nisu projekti pomoći nego na njima ravnopravno učestvuju naše kompanije sa organizacijama iz drugih


9

evropskih zemalja, a sa druge strane mnogo veću stavku u ovim projektima nosi rad istraživača i stručnjaka kompanija, nego nabavka same opreme (po smjernicama za ovo se može tražiti povrat plaćenog PDV). Kompanije ne mogu naplatiti PDV na ukupan iznos ugovorenog posla, niti na dio tog posla. Iako su ova pitanja donekle regulisana članovima 15. i 29. Zakona, tumačenje tih članova je dosta neprecizno i u Zakonu i u Pravilniku.

Prijedlog:

U Zakonu izvoz usluga treba staviti u istu ravan kao i izvoz dobara.

Isporuka roba i usluga diplomatskim i međunarodnim organizacijama 2. Opis:

Kako se poslovanje stranih lica i sa stranim licima svelo na minimum trebalo bi u Zakonu zauzeti drugačiji tretman isporuke dobara i usluga diplomatskim i međunarodnim organizacijama, EUFORU, Štabu NATO-a u BiH, i osloboditi ih plaćanja PDV-a.

Prijedlog:

Isporuke dobara i usluga diplomatskim i međunarodnim organizacijama EUFORU, Štabu NATO-a u BiH osloboditi od plaćanja PDV.

Slobodne zone – Slobodna skladišta 3. Opis:

Zbog nerazumijevanja Zakona o slobodnim zonama i Zakona o carinskoj politici često UIO daje oprečna tumačenja gdje se pojam unutrašnje obrade vezuje za proizvodnju u slobodnoj zoni iako je procedura unutrašnje obrade isključivo vezana za carinsko područje BiH i u carinskom Zakonu obrađena izvan poglavlja «slobodnih zona». Procedura unutrašnje obrade nastaje momentom iznošenja robe iz slobodne zone na područje BiH. Pored toga, i pojam krajnje potrošnje ne može se vezivati za potrošnju dobara i usluga (voda, el. energija, toplotna energija, gas, ptt i drugi troškovi) ako se ista koriste za obavljanje poslovne djelatnosti i ukoliko ista ulaze u cijenu koštanja proizvoda.

Prijedlog:

Izvršiti izmjenu člana 30. stav 1. tačka 2. podtačka b) Zakona, tako

da se riječi: «isporučena u bescarinske zone ili bescarinska skladišta», brišu i zamjenjuju riječima: «isporučena u slobodne zone ili slobodna skladišta».

Izvršiti izmjenu člana 60. stav 2. podtačka d) Pravilnika koja treba da glasi: «ovjerenu kopiju jedinstvene carinske isprave ili račun/otpremnica kojim se dokazuje da su dobra ili usluge unesena u slobodnu zonu ili slobodna skladišta».

Usluge/dobra u poslovne/neposlovne svrhe 4. Opis:

UIO često koristi diskreciono pravo, pozivajući se na član 32. stav 1. procjenjujući koja se dobra ili usluge mogu koristiti u poslovne/ neposlovne svrhe, iako je u stavu 6. istog člana (iako nerazrađeno) navedeno u kojim slučajevima obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza (službena vozila i dr.). Takođe je prisutan i problem da Zakon (član 36. stav 2.) niti Pravilnik (član 76. stav 7.), kada je u pitanju ispravka odbitka ulaznog poreza, ne

10

pojašnjava da li prodavac koji je u sistemu PDV, a koji je izvršio ispravku ulaznog PDV, ima obavezu da zaračuna PDV na vrijednost tog dobra koje prodaje drugom licu.

Prijedlog:

U članu 32. Zakona jasno definisati u kojim slučajevima obveznik ne može ostavariti pravo na odbitak ulaznog poreza. Iza stava 2. dodati dva nova stava koja treba da glase: „Obaveza ispravke odbitka ulaznog poreza ne postoji u slučajevima:

prestanka poslovanja poreznog obveznika, zbog likvidacije;

izuzimanja privrednih dobara za vlastitu potrošnju, tj. izuzimanje iz

poslovne u privatnu sferu“.

Proizvodnja hljeba 5. Opis:

Dosadašnja primjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost dovela je do značajnih poteškoća u poslovanju proizvođača hljeba. Poteškoće se ogledaju u vidu drastičnog slabljenja konkurentnosti usljed poreznih opterećenja na promet hljeba, odnosno u stvaranju povoljnijih uslova za privredne subjekte koji nisu registrovani obveznici PDV (cca 30% pekara na teritoriju Bosne i Hercegovine). Stoga se predlaže što hitnija izmjena ovog zakona kako bi se zaštitila domaća proizvodnja i interes građana BiH.

Prijedlog:

U članu 24. Zakona, dodati novu tačku 12. koja treba da glasi: «promet svih vrsta hljeba, težine iznad 300 grama».

Studentski centri 6. Opis:

Poslovanje studentskih centara se odnosi na pružanje usluga studentskog standarda i vrlo je kompleksno i specifično. Poslovanje ovakvih ustanova zahtjeva drugačiji tretman poreznog oslobađanja od onog koji se primjenjuje.

Prijedlog:

U članu 24. stav 1. tačka 4. Zakona i člana 27. stav 1. tačka b) Pravilnika regulisati da se ustanove čija je pretežna djelatnost smještaj i ishrana studenata (studentski standard) oslobode poreznih obaveza, dakle sve djelatnosti, pa i one sekundarne koje su u ulozi stvaranja povoljnijih uslova poslovanja primarne djelatnosti, odnosno sniženje cijena usluga smještaja i ishrane studenata u studentskim domovima, a što podrazumijeva poboljšanje studentskog standarda. Primijeniti institucionalni, a ne funkcionalni princip oporezivanja, odnosno oslobađanja porezne obaveze ustanova studentskog standarda.

Garantni rok 7. Opis:

Ugradnja rezervnih dijelova u garantnom roku se smatra prodajom, a radi se o zakonskoj obavezi da se kupcu osposobi proizvod, za normalnu upotrebu za period za koji je izdata garancija. Znači, u ovom slučaju nema stvaranja dodate vrijednosti, nego samo postoji obaveza da se popravi i osposobi nešto što je prodano i zašto je jednom plaćen PDV. Tumačenja UIO da se u ovim slučajevima radi o oporezivom prometu, da je


11

to kvazi donacija ili poklon kupcu od prodavca jer je prodavac dao kupcu nešto bez naknade, a da je svaki promet oporeziv, je bez svakog komentara.

Prijedlog:

Zakonom o PDV ili Pravilnikom o primjeni Zakona regulisati da se promet rezervnih dijelova i usluga ugradnje tih dijelova u garantnom roku oslobode plaćanja PDV.

Povrat robe dobavljaču u inostranstvu 8. Opis:

Trgovac na osnovu Ugovora u uslovima poslovne saradnje, dio sezonske robe ili robe koja više nije predmet dalje prodaje, može vratiti inostranom dobavljaču uz naknadu fakturne vrijednosti. Ukoliko inostrani dobavljač ne želi preuzeti robu, iako je prihvatio finansijsko terećenje, ista se uništava i ne završava u prometu.

Prijedlog:

Da se na uništenu robu ne plaća PDV, jer ista ne završava u prometu.

Konstatovani nedostaci prilikom prijema uvezene robe (manjak/oštećenje)

9. Opis:

Prilikom detaljnog prijema robe po računima inostranog dobavljača, a nakon carinskog postupka i plaćanja PDV pri uvozu, mogu se konstatovati nedostaci uvezene robe (manjak/oštećenje). Ta roba ne može biti predmet kalkulacije, a zatim ni predmet prodaje/prometa. Oštećena roba se po nalogu inostranog dobavljača uništava, dok se manjak finansijski tereti.

Prijedlog:

U članu 11. tačke 9. Pravilnika o primjeni PDV regulisati da se na oštećenu robu (koja je uništena po odobrenju inostranog dobavljača) ne plaća PDV, i u skladu s tim izvršiti izmjenu

Unos deviza u zemlju 10. Opis:

U praksi je veoma teško ostvariti naplatu na dijelove fakturisane realizacije do kraja završetka radova i izdavanje privremenog, odnosno finalnog certifikata predviđenog ugovorom. Za ovakve vrste faktura za izvođenje ivnesticionih radova u inozemstvu, neophodno je u Zakonu predvidjeti i precizirati period unosa deviza u zemlju, računajući od ugovorenih rokova plaćanja izraženih na izlaznoj fakturi.

Prijedlog:

U Zakonu regulisati period unosa deviza u zemlju u roku od 180 dana računajući od ugovorenih rokova plaćanja izraženih na izlaznoj fakturi.

Ostali prijedlozi (posebna obrazloženja nisu potrebna) 11.

Produžiti rok za podnošenje PDV prijave do 30-og u mjesecu po isteku poreznog perioda.

12.

Osloboditi od poreza uvoz investicione opreme, jer ona služi za proizvodnju proizvoda koji su predmet oporezivanja.

13.

Smanjiti prag za obavezno uključivanje u sistem PDV, tako da se u čl. 57. riječi «50.000,00 KM» zamjenjuju sa riječima «20.000,00 KM».

12

14.

Uvesti više stopa PDV:

a) nultu stopu za:

prehrambene proizvode; izdavačko-grafičku djelatnost (knjige i sl.); ortopedska pomagala, (invalidske proteze, kolica, očne

proteze, dioptrijske naočale, kontaktna leća i sl.); informatičku opremu (IKT oprema) koja se koristi za

potrebe obrazovanja u akademskoj zajednici (osnovne i srednje škole i univerziteti).

b) uvesti stopu od 10% za ugostiteljsko-turističku djelatnost.

15.

Da se u članu 20. iza stava 12. doda novi stav koji glasi: «Obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga može ispraviti iznos PDV na osnovu svog internog rješenja o ispravci pogrešno fakturisanog iznosa u korist kupca – neobveznika na primljenu fakturu».

16.

Da se u članu 32. u stavu 5. doda nova tačka 3. koja glasi: «Član 29. stav 3. ovog Zakona».

17.

Da se u članu 32. stav 6. tačka 1. na kraju, iza riječi «djelatnosti» dodaju riječi «najviše u visini od 30% od ukupnih nabavki dobara i usluga za ove namjene».

18.

Da se u članu 55. Zakona o PDV doda novi stav koji glasi: «Porezni zastupnik koga odredi obveznik koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište niti stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u Bosni i Hercegovini, ispostavlja poreznu fakturu za usluge koje je obavio obveznik koji ga je odredio za svog poreznog zastupnika».

19.

Da se u stavu 6. člana 55. doda tačka 4. koja glasi: «Dobavljač dobara, odnosno davalac usluga nakon ispostavljanja faktura primi osnovanu reklamaciju kupca na primljenu fakturu».

20.

Da se izmijeni član 118. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV, tako da glasi: «Obveznici koji nisu dužni izdavati blagajničke račune: (1) Obveznici koji promet dobara i usluga naplaćuju gotovinski prilikom maloprodaje duhana, duhanskih prerađevina, dnevne štampe, ultra kartica ili zamjena za ultra kartice, lotoa i sportske prognoze u kioscima i pri prodaji dobara i usluga u poštama, putem bankomata, na tržnicama i drugim otvorenim prostorima, nisu dužni izdavati blagajničke račune».


13

2.5. Zakon o javnim nabavkama

Opis:

Iako je evidentno da je ovaj zakon uspostavio kontrolu i red u poslovanju javnih preduzeća, osjeća se prebirokritiziranost kompletnog procesa, tako da se otišlo u drugu krajnost. Nužno je ostaviti više slobode javnim preduzećima kako bi bili konkurentniji na tržištu. Primjedbe su date na članove 12. stav (1) tačka b) podtačke 4) i 5) koji se odnose na tri prihvatljive ponude kod otvorenog postupka; član 18. stav (4), naknada za tendersku dokumentaciju koja je ograničena samo na stvarne troškove kopiranja i dostavljanja dokumentacije, a stvarni troškovi su i izrada tenderske dokumentacije; član 23. stav (1) tačke c) i d) nejasno je šta se smatra pod kršenjem zakona u smislu poslovnog ponašanja, odnosno šta se smatra pod ozbiljnim prekršajem i da li se ovo odnosi osim na pravno lice i na odgovorno lice; član 39. stav (1), da li je potreban period od 15 dana od dana obavještenja ponuđača do dana potpisivanja ugovora i u slučajevima kada se radi o samo jednom ponuđaču.

Prijedlog:

Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Agenciji za javne nabavke dostaviti prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o javnim nabavkama BiH u skladu sa navedenim primjedbama.

2.6. Zakon o autorskim pravima i zaštiti intelektualne svojine

Opis:

U Zakonu o autorskim pravima i zaštiti intelektualne svojine neprecizno se tumači i određuje softver kao roba i kao usluga što u praksi pravi zabunu i daje mogućnosti za manipulaciju.

Prijedlog:

Izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o autorskim pravima, i zaštiti intelektualne svojine i licenci precizno definisati status softvera u skladu sa pozitivnom praksom Evropske unije.

2.7. Zakon o Agenciji za informaciono društvo Bosne i Hercegovine

Opis:

Za ubrzanje i razvoj informacionog društva Bosne i Hercegovine i stvaranja boljih uslova za razvoj IKT industrije u Bosni i Hercegovini, nužno je formirati Agenciju za informaciono društvo Bosne i Hercegovine.

Prijedlog:

Što prije donijeti Zakon o Agenciji za informaciono društvo Bosne i Hercegovine.

2.8. Zakon o visokom obrazovanju

Opis:

Privredni razvoj zemlje imperativno zahtijeva razvoj intelektualnog potencijala. Reforma obrazovnog sistema mora pratiti reformu privrednog sistema i prilagođavati obrazovanje stvarnim potrebama privrede.

Prijedlog:

Neophodno je što prije donijeti Zakon o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

2.9. Zakon o turizmu

Opis:

Razvoju turizma, kao jednoj od strateških grana privrednog razvoja, posebno sa aspekta prirodnih resursa, smještajnih kapaciteta, izgrađenih

14

oplimpijskih terena i termalnih potencijala, nedostaje pravni okvir kojim bi se regulisala ova oblast, što bi, po mišljenju članova Udruženja turističkih agencija u BiH (UTABiH), imalo pozitivne efekte za ekspanziju turističke privrede. Najveći dio problema, sa kojima se već duži period susreće turistička privreda, generirani su iz oblasti koje su obaveza države kao što je neadekvatna zaštita kulturne i prirodne baštine zemlje, prisutnost biodiverziteta, zaštita okoliša i ambijentalnih i pejzažnih vrijednosti, a što je za našu zemlju veoma važan turistički resurs. Nadalje, prisutni su i sljedeći problemi: nije formirana državna služba (agencija) koja prati turističku djelatnost na svim organizacionim nivoima u zemlji, nepostojanje odlučne politike da se konačno riješi pitanje miniranih površina, problematika vezana za vizni režim, nezavršena kategorizacija i klasifikacija objekata u turizmu i njihovo usaglašavanje sa standardima EU, nedorečenost zakona na nivou entiteta, nepostojanje strategije razvoja i zaštite investicija u turizmu, nedostatak bilateralnih sporazuma sa drugim državama, posebno u segmentu omladinske i studentske razmjene, nedovoljna politika promocije i edukacije i td. Prilikom donošenja Razvojne strategije Bosne i Hercegovine donesen je i Akcioni plan u kome su precizno pobrojani prioriteti i nosioci zadataka na nivou države. Međutim, ni jedan od zadatih poslova bitnih za uređenje turizma u Bosni i Hercegovini nije ni započet.

Prijedlog:

Donijeti Zakon o turizmu na nivou Bosne i Hercegovine.

Aktuelizirati i otpočeti sa realizacijom Akcionog plana za razvoj

turizma u Bosni i Hercegovini.

ž

2. 10. Donošenje i provedba zakona i drugih propisa

Opis:

Pored veoma složene i komplicirane procedure oko donošenja neophodnog zakonskog okvira, koji ima za cilj poboljšanje ambijenta poslovanja, prisutna je problematika neblagovremenog donošenja podzakonskih akata, koji propisuju način i uvjete primjene zakonskih regula čime se gubi efekat usvojenih zakona. Primjera je više, ali treba istaći posebno problematiku koja pogađa izvozno orjentisane firme. Naime, usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj politici, kojeg su usvojila oba doma Parlamenta ni poslije sedam mjeseci nije primjenjiv jer nije donesena Uredba o njegovoj primjeni. Ovakva praksa, pored toga što direktno šteti poslovanju izvoznikā, sa druge strane, stvara konfuziju u primjeni Zakonā jer otvara mogućnost različitih tumačenja od državnih organa i lica zaduženih za kontrolu primjene zakonskog okvira. Poslovanje u takvim uvjetima je znatno otežano.

Prijedlog:

Neophodno je u zakonski ostavljenim rokovima donositi prateće podzakonske akte koji omogućavaju provedbu – primjenu usvojenih propisa.

*


15

3. ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNJE – PODSTICAJI

Opis:

Domaća proizvodnja je izložena snažnoj inostranoj konkurenciji, između ostalog, i zbog velikih podsticaja koje te zemlje daju svojim proizvođačima, a koje domaći proizvođači nemaju. Istovremeno, susjedne zemlje štite svoje tržište visokim akcizama, taksama, raznim tehničkim barijerama i sl., što otežava plasman bh. proizvoda i usluga na tim tržištima. Pored toga, «siva ekonomija» i nedovoljno kontrolisan uvoz roba (posebno u oblasti tekstilne i obućarske industrije sa istoka) otežavaju položaj domaćih proizvođača.

Prijedlog:

Iz budžetskih sredstava obezbijediti značajnije podsticaje za razvoj

privrede, posebno izvozno orijentisane privrede, domaće proizvodnje koja supstituiše uvoz (oblast prehrambene industrije itd.), afirmiše tradicionalne djelatnosti (stari zanati i sl.) i dr.

Uvesti reciprocitet u uslovima privređivanja sa susjednim

zemljama.

*

4. NELOJALNA KONKURENCIJA Opis:

Na tržištu Bosne i Hercegovine prisutni su problemi uzrokovani nelojalnom konkurencijom posebno u oblasti:

građevinarstva, prijevoza u cestovnom saobraćaju, osiguranja, distribucije videograma i sl.

Prijedlog:

U cilju suzbijanja monopolističkog djelovanja i nelojalne konkurencije na tržištu upućivati više inicijativa i zahtjeva Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine radi povećanja nadzora nad tržištem, i, u skladu s tim obezbjeđenje striktne primjene odredbi Zakona o konkurenciji:

Povećati rad nadležnih organa na povećanju kontrole zakonitosti rada poslovnih subjekata;

U oblasti industrije osiguranja intenzivirati rad na donošenju

neophodnih podzakonskih akata kojima bi se uredilo tržište osiguranja na nivou BiH i entiteta, i postigao viši nivo saglasnosti na uređenju zakonske regulative za ovu oblast na nivou države;

Hitno konstituisati Agenciju za nadzor na nivou Bosne i

Hercegovine i njeno stavljanje u funkciju.

*

5. ENERGETSKI SEKTOR Opis:

Povećanje cijena energenata dovodi privredne subjekte u vrlo tešku

situaciju zbog čestih i neočekivanih promjena cijena u toku poslovne godine;

16

Tarifni sistem u oblasti energenata je neusklađen i neadekvatan

tržišnim uslovima poslovanja. Visoka cijena prirodnog gasa (0,57 KM + 0,07 KM = 0,64 KM/Sm3) otežava naplatu i dovodi do visokog nivoa potraživanja komunalnih preduzeća što utiče na njihovu likvidnost i kontinuirano ostvarenje gubitaka u poslovanju. Permanentni gubitak u poslovanju posebno je izražen u preduzeću koje snabdjeva toplotnom energijom privredu i stanovništvo;

Loš kvalitet naftnih derivata koji po postojećoj Odluci o kvalitetu tečnih

naftnih goriva sadrže visok nivo sumpora do 1%, što je za dvadeset puta veće od evropskog standarda čime se ugrožava zdravlje stanovništva i kvalitet okoliša, a na tržištu se javlja kao nelojalan oblik konkurencije gdje se nudi lošiji kvalitet po cijenama derivata koji sadrže daleko manji procenat sumpora;

Sve istaknuto navodi na zaključak da je krajnje vrijeme da se pristupi

organizovanom kreiranju energetske politike BiH. Kako kreiranje energetske politike nije još dovedeno do nivoa države i entiteta, nameće se potreba da kantoni budu u izvjesnom smislu pokretači aktivnosti na donošenju i energetske politike u državi na način da pokrenu projekte koji su u njihovoj nadležnosti.

Prijedlog:

Pokrenuti aktivnosti na kreiranju energetske politike na nivou

Bosne i Hercegovine.

*

6. VIZNI REŽIM

Opis:

Obezbjeđenje dokumentacije za dobijanje poslovnih viza za putovanja u pojedine zemlje traje izuzetno dugo, a zbog pretjerane administracije dodatno se povećavaju troškovi firmi.

Prijedlog:

Da se Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još aktivnije uključi u

dogovore sa odgovarajućim državnim organima i institucijama stranih zemalja, posebno onih sa kojima BiH ostvaruje značajniju spoljnotrgovinsku razmjenu, u pogledu skraćivanja postupka i davanja olakšica za dobijanje poslovnih viza za duži vremenski period;

* 7. JAVNI PRIJEVOZ Opis:

Preglomazna zakonska regulativa u oblasti saobraćaja (postoji preko

stotinu različitih propisa koji regulišu saobraćaj) često međusobno neusklađeno i kontradiktorna, stvara velike probleme u poslovanju. Kao rezultat neuređenosti zakonske regulative u BiH odobreno je duplo više linija za prijevoz putnika nego što je to potrebno. Ove linije se često poklapaju i 90%, što rezultira slabom popunjenošću vozila. Zbog rada u ovakvim uslovima firme nisu u stanju obezbijediti zamjenu vozila;

Firme koje se bave javnim prijevozom putnika ističu da nije obezbijeđena zaštita tarifnog sistema (sistem naplate prevoznih usluga);


17

Dobijanje godišnjih dozvola za prijevoz tereta iz trećih zemalja je vrlo teško i komplikovano.

Prijedlog:

Donijeti Zakon o drumskom prijevozu na nivou Bosne i

Hercegovine;

Da nadležni organi Bosne i Hercegovine, u cilju bržeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova, prenesu određene poslove iz oblasti saobraćaja sa državnih organa na privredne komore (izdavanje licenci i usklađivanje redova vožnje za međunarodni i međuentitetski prijevoz putnika, raspodjela i izdavanje CEMT i drugih dozvola).

*

8. JAVNI RADOVI Opis:

Javni radovi doprinose snažnijem zamahu većine privrednih djelatnosti i obezbjeđuju veće zapošljavanje radne snage. U BiH se javni radovi sporo odvijaju, dok susjedne zemlje na svojoj infrastrukturi, a posebno cestovnoj, otvaraju radna mjesta gdje se zapošljavaju i radnici iz BiH. Posebno je važno obezbijediti uslove za efikasnije odvijanje aktivnosti na realizaciji autoputa na Koridoru Vc. Neshvatljivo je da na nivou države nemamo Zakon o putevima, nemamo strategiju izgradnje puteva visokog ranga, nije formirana direkcija za puteve Bosne i Hercegovine, nemamo efikasan zakon o eksproprijaciji zemljišta, ne postoji saglasnost o trasi autoputa i sl.

Prijedlog:

Da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine hitno pokrene aktivnosti na donošenju:

Zakona o putevima na nivou države;

Usvoji Strategiju razvoja puteva visokog ranga u Bosni i Hercegovini;

Formira Direkciju za ceste Bosne i Hercegovine, kao operativni

organ realizacije cestovne infrastrukture;

Utvrdi model finansiranja autoputa Koridora Vc, koji bi uključivao više izvora: koncesije, vlastiti izvori, kreditna sredstva i dr., koristeći pozitivna iskustva susjednih zemalja u realizaciji projekata ovakvog ranga;

*

9. TRŽIŠTE RADNE SNAGE Opis:

U Bosni i Hercegovini postoji nedostatak adekvatnog tržišta radne snage. Izražena je pojava rada na crno i prisustvo radne snage iz susjednih zemalja bez odgovarajuće radne dozvole, a na drugoj strani domaće firme veoma teško obezbjeđuju radne dozvole za angažovanje svojih radnika u susjednim zemljama. Pored toga, domaćim firmama koje angažuju naše radnike u inozemstvu nameću se i druge visoke obaveze poput

18

zdravstvenog osiguranja i sl., što negativno utiče na njihovu konkurentnost na tim tržištima. Osim toga, prisutna je neusklađenost sistema obrazovanja kadrova sa stvarnim potrebama privrede, što prouzrokuje, s jedne strane školovanje visokobrazovnih kadrova za Biro za zapošljavanje, a s druge strane privredni subjekti ne mogu obezbijediti potreban kadar, te ga moraju dodatno školovati i osposobljavati.

Prijedlog:

Neohodno je na nivou države donijeti Zakon o radu i zapošljavanju,

a dok se takva regulativa ne donese, bilo bi nephodno donositi godišnje akcione planove za povećanje stope zapošljavanja na nivou zemlje i entiteta. U sklopu takvog zakonskog okvira nephodno je regulisati istovremeno zapošljavanje radnika u javnom i privatnom sektoru (ustaljena praksa u zdravstvu) čime se otvara mogućnost novog zapošljavanja, a posebno mladog obrazovanog kadra.

* DRŽAVNA ADMINISTRACIJA

1. DRŽAVNA ADMINISTRACIJA Opis:

Ogroman administrativni aparat na svim nivoima vlasti BiH (koji troši oko 60% ukupnih budžetskih sredstava) je veliko opterećenje za privredu. Takav aparat asimilira visok procenat budžetskih sredstava za funkcionisanje tako da nedovoljan dio sredstava budžeta preostaje za grantove privredi pa se bez takvih podsticaja od strane vlasti ne može očekivati ni značajniji rast stope zaposlenosti odnosno značajniji zamah privrede. Pored toga, i ostala budžetska potrošnja (vojska, policija, zdravstvo, obrazovanje, sport i kultura itd.) nije u korelaciji sa mogućnostima privrede. Planiranje budžetskih sredstava na svim nivoima, nije usklađeno sa mogućnostima privrede što iziskuje promjenu principa planiranja ovih sredstava.

Prijedlog:

U sklopu ukupne reforme regulisati planiranje budžetskih sredstava ovisno od realnih ekonomskih potencijala privrede, podržati nastojanja za smanjenje i racionalizaciju državnog aparata uspostavljanjem moderne uprave koja će biti u stanju da efikasnije odgovori na potrebe i interese privrednih subjekata i građana. Neophodno je insistirati na dosljednom sprovođenju već urađene Strategije reforme javne uprave.

***


19

II - PRIJEDLOZI ZA IZVRŠNE I ZAKONODAVNE ORGANE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

20

Od 35 prijedloga za otklanjanje barijera u odvijanju biznisa, sadržani u ovoj Platformi, a čije rješavanje je u nadležnosti izvršnih I zakonodavnih organa Federacije Bosne I Hercegovine, privrednici ističu tri prioriteta:

PRIORITETI

Poreze i doprinose na plaće izjednačiti sa porezima i doprinosima u Republici Srpskoj;

Smanjiti porez na dobit sa 30% na 10%;

Izmijeniti sve odluke Vlade Federacije BiH koje imaju za osnovicu ukupan prihod pravnog subjekta za obračun raznih članarina i naknada (članarine turističkim zajednicama, naknade za korištenje šuma);

Slijede prijedlozi i šira obrazloženja svrstani u tri osnovne skupine: uslovi privređivanja, državna administracija i partnerstvo.


21


1. ZAKONSKI OKVIR

1.1. Porezna politika Opis:

Postoji izrazita neusklađenost poreza u Federaciji Bosne i Hercegovine

sa porezima u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko. Porezi u Federaciji BiH su znatno viši u odnosu na druga dva područja Bosne i Hercegovine, što negativno utiče na konkurentnost privrednih subjekata sa područja Federacije Bosne i Hercegovine. (Posljedice su preseljenja sjedišta kompanija iz Federacije BiH u RS).

Ovo ilustruju sljedeći podaci:

POREZI I DOPRINOSI NA NETTO PLAĆE POREZI U F BiH POREZI U

RS - Doprinos za penziono osiguranje 25,0¸% 24%- Doprinos za zdravstveno osiguranje 19,1% 15%- Osiguranje od nezaposlenosti 2,9% 1%- Porez na netto plaću 5,0% 10%- Doprinos za dječiju zaštitu - 2%- Doprinos na plaće na teret poslodavaca: * penziono invalidsko osiguranje 10,3% - * zdravstveno osiguranje 5,9% - * osiguranje od nezaposlenosti 0,7% -

S V E G A:

68,9%

52%

(U RS doprinosi se plaćaju na netto plaću koja obuhvata prihode ostvarene za rad tokom redovnog radnog vremena, naknade za godišnji odmor, plaćeno bolovanje, državne praznike, plaćeno odsustvo, prekovremeni i skraćeni rad i sl.;

U Federaciji BiH se obračunavaju doprinosi na i iz brutto plaće. Brutto plaće uključuju netto primanja uvećana za poreze i doprinose).

Pored toga u kantonima Federacije Bosne i Hercegovine postoji mnoštvo zakona i odluka koje imaju izvršnu snagu kada su u pitanju porezi na prihod, plaću, imovinu, autorska prava, honorare, dopunski rad i sl. što se reguliše na osnovu Zakona o dohotku;

Pojedinim odlukama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine utvrđen je

ukupan prihod pravnog subjekta kao osnovica za obračun raznih članarina i naknada;

22

Prijedlog:

U Federaciji Bosne i Hercegovine primijeniti istu osnovicu za

obračun i iste stope doprinosa na plaće kao u Republici Srpskoj;

U Federaciji BiH smanjiti stopu poreza na dobit preduzeća sa 30% na 10% i time izjednačiti stope poreza na dobit sa Republikom Srpskom i Brčko Distriktom;

Donijeti Zakon o dohotku na nivou Federacije Bosne i Hercegovine;

Izmijeniti sve odluke Vlade Federacije BiH koje imaju ukupan prihod

privrednog lica kao osnovicu za obračun raznih članarina i naknada i uskladiti ih sa realnim mogućnostima privrede.

1.2. Zakon o privatizaciji preduzeća

Opis:

Prisutna je praksa neispunjavanja preuzetih obaveza ili polovično

ispunjavanje istih po ugovorima o privatizaciji privrednih subjekata;

U Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoje jasne vizije šta činiti u budućnosti sa privatizacijom javnih kompanija? Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH je ponudila Vladi Federacije BiH projektni zadatak na temu: “Restruktuiranje i privatizacija javnog sektora u Federaciji BiH”. Namjera je da se na bazi naučnih, stručnih i poslovnih rasprava definišu integralni interesi za provođenje ubrzanog restruktuiranja javnog sektora u Federaciji BiH kojim će se podržati ekonomski rast, zapošljavanje i konkurentnost privrede Federacije BiH;

Veoma spor proces privatizacije banaka sa preko 90% državnog kapitala.

Prijedlog:

Da Agencija za privatizaciju F BiH (kao i agencije u kantonima

Federacije BiH), sa drugim nadležnim organima, poduzme sve raspoložive mjere kako bi se do kraja ispoštovala obaveza po osnovu ugovora o privatizaciji. U protivnom raskinuti ugovore i obnoviti proces privatizacije;

Definisati jasne ciljeve i način privatizacije državnog kapitala u

javnim kompanijama, na osnovu naučnog, stručnog i poslovnog pristupa;

Prije privatizacije javnih komunalnih preduzeća nužno je utvrditi i proglasiti javno dobro od opšteg interesa;

Što prije riješiti status (neravnopravan položaj) državnih banaka u odnosu na privatne banke;

Formirati Razvojnu banku Federacije BiH za pružanje snažnije potpore privrednom rastu i izvoznoj orijentaciji kompanija.

*

1.3. Zakon o javnim preduzećima Opis:

Odredbe ovog zakona su, zbog jedinstvene primjene na sva javna preduzeća, bez rangiranja po nivoima, stvorile znatne ograničenosti i predstavljaju usko grlo u poslovanju. Svim javnim preduzećima ograničena je visina sredstava koju mogu plasirati bez potpisa upravnih struktura za razne ugovore, čime su stavljeni u istu ravan mala i velika javna preduzeća. Jednom javnom preduzeću, čiji je godišnji budžet preko 600-700 miliona KM


23

i čija je većina ugovora u milionskim iznosima takve odredbe stvaraju prazne hodove jer se mora čekati na potpise Uprave i nemoguće ih je disperzirati na manje poslovne jedinice.

Prijedlog:

Preispitati odredbe Zakona ili regulisati podzakonskim aktima specifičnosti privrednih subjekata kako bi se otklonila uska grla u poslovanju i ubrzala poslovna aktivnost javnih preduzeća.

*

1.4. Zakon o cestama (naknada za polaganje infrastrukture u cestovni pojas)

Opis:

Naknada za polaganje infrastrukture u cestovni pojas je visoka, nerealna i direktno je proporcionalna frekvenciji saobraćaja. Pored toga, mora se plaćati svake godine, što znatno uvećava troškove firme. Obavezom plaćanja svakog metra položenih kablova u cestovni i zaštitni pojas, firma povećava svoje troškove i iste mora prikazati FERK-u, koji, na osnovu toga, sačinjava izmjenu Tarifnih stavova i to je jedan od razloga za buduća poskupljenja električne energije. Ovim Zakonom je predviđeno da se svake godine plaća naknada za položenu infrastrukturu u tretirane pojaseve. Da apsurd bude još veći u predmetnom Zakonu se naknada od 3 KM/metru povećava uz povećanje frekventnosti saobraćaja, kao da je riječ o nadzemnoj reklami, koju će vidjeti veći broj učesnika u saobraćaju, a ne o podzemnoj infrastrukturi.

Prijedlog:

Ove odredbe Zakona o cestama staviti van snage ili, kao druga varijanta, izmijeniti obavezu plaćanja ove naknade svake godine, a uvesti obavezu jednokratnog plaćanja, te da se stavi van snage utjecaj frekventnosti na obavezu plaćanja.

*

1. 5. Zakoni iz oblasti tržišta kapitala

Opis:

U Federaciji BiH još uvijek nisu usvojeni Zakon o tržištu hartija od vrijednosti i Zakon o investicionim fondovima. Pored toga zakonski okvir koji je na snazi u oba entiteta nije harmoniziran što je smetnja daljoj ekspanziji tržišta kapitala.

Prijedlog:

Usvojiti Zakon o tržištu hartija od vrijednosti i Zakon o

investicionim fondovima;

Donijeti Pravilnik o mogućnostima učešća brokera na Berzi drugog entiteta;

U cilju unapređenja tržišta kapitala u F BiH, u prvoj fazi donijeti

nedostajuće zakone, a u drugoj fazi izvršiti njihovo usklađivanje na državnom nivou.

*

24

1. 6. Zakon o privrednim komorama u F BiH

Opis:

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakonom o privrednim komorama u Federaciji BiH («Službene novine Federacije BiH», broj 34/03), uvedeno je dobrovoljno članstvo, a da sam Zakon nije pretrpio znatnije izmjene. Izvršena je manja izmjena u formulaciji šta su to Komore i jednim članom je regulisano da je članstvo u Komori dobrovoljno. Protekom dvije godine od primjene ovog zakona jasno je da je opstanak pojedinih komora doveden u pitanje, a da postojeći komorski sistem ne zadovoljava potrebe privrede. Dobrovoljnost članstva se pokazala kao loše rješenje jer kod nas je uvriježeno mišljenje što nije zakonom obavezno to i ne treba plaćati. S druge strane, komore zastupaju interese cijele privrede, a ne samo svojih članova, tako da manji broj članova plaća za nečlanove.

Prijedlog:

Izvršiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o privrednim komorama u Federaciji BiH koji će regulisati obaveznost članstva u komorama.

*

2. ZAŠTITA DOMAĆE PROIZVODNJE – PODSTICAJI

Opis:

Domaća proizvodnja je izložena snažnoj inostranoj konkurenciji, između ostalog, i zbog velikih podsticaja koje te zemlje daju svojim proizvođačima, a koje domaći proizvođači nemaju. Istovremeno, susjedne zemlje štite svoje tržište visokim akcizama, taksama, raznim tehničkim barijerama i sl., što otežava plasman bh. proizvoda i usluga na tim tržištima. Pored toga, «siva ekonomija» i nedovoljno kontrolisan uvoz roba (posebno u oblasti tekstilne i obućarske industrije sa istoka) otežavaju položaj domaćih proizvođača.

Prijedlog:

Obezbijediti značajnija budžetska i druga sredstva Federacije Bosne i Hercegovine, namijenjena stimulaciji i podsticaju razvoja, a posebno:

- djelatnosti zasnovanoj na domaćim resursima (poljoprivreda i prehrambena industrija, drvoprerada i dr.);

- djelatnosti koje supstituišu uvoz; - djelatnosti koje izvoze pretežan dio svoje proizvodnje; - za unapređenje sistema upravljanja kvalitetom prema

međunarodnim standardima, a posebno za mala i srednja preduzeća izvozno orijentisana.

Pojačati rad inspekcijskih organa u suzbijanju «sive ekonomije»;

Obezbijediti zaštitu okoline i potrošača, između ostalog i procedurama i zahtjevima standardizacije, akreditacije, reciprociteta koje primjenjuju zemlje partneri vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine.


25

* 3. NELOJALNA KONKURENCIJA Opis:

Na tržištu su prisutni problemi nelojalne konkurencije npr. u oblasti:

građevinarstva (uvođenje damping cijena radnog sata na tenderima od firmi sa lošim poslovnim referencama, nekontrolisani uvoz roba i sl.);

prijevoza u cestovnom saobraćaju (stvaranje nejednakih uslova

poslovanja za sve privredne subjekte, postojanje ilegalnih prijevoznika i dr.);

osiguranja (nezakonitog obavljanja poslova tehničkog pregleda vozila

od osiguravajućih kuća);

distribucije videograma (neprimjenjivanje odredbi Zakona o autorskom pravu) i dr.

Prijedlog:

Intenzivirati rad nadležnih inspekcijskih, poreznih, policijskih,

sudskih i drugih organa i poduzimati sve raspoložive mjere na povećanju kontrole u cilju osiguranja zakonitosti rada poslovnih subjekata;

Intenzivirati rad na donošenju neophodnih podzakonskih akata

kojima bi se uredilo tržište industrije osiguranja na nivou Federacije BiH ali i postigao viši nivo saglasnosti na uređenju zakonske regulative za ovu oblast na nivou države;

Obezbijediti intenzivnije djelovanje Agencije za nadzor rada

osiguravajućih kuća u Federaciji BiH.

* 4. ENERGETSKI SEKTOR Opis:

Povećanje cijena energenata dovodi privredne subjekte u vrlo tešku

situaciju zbog čestih i neočekivanih promjena cijena u toku poslovne godine.

Tarifni sistem u oblasti eneregenata je neusklađen i neadekvatan

tržišnim uslovima poslovanja. Visoka cijena prirodnog gasa (0,57 KM + 0,07 KM = 0,64 KM/Sm3) otežava naplatu i dovodi do visokog nivoa potraživanja komunalnih preduzeća što utiče na njihovu likvidnost i kontinuirano ostvarenje gubitaka u poslovanju. Permanentni gubitak u poslovanju posebno je izražen u preduzeću koje snabdjeva toplotnom energijom privredu i stanovništvo Kantona.

Loš kvalitet naftnih derivata koji po postojećoj Odluci o kvalitetu tečnih

naftnih goriva sadrže visok nivo sumpora do 1%, što je za dvadeset puta veće od evropskog standarda čime se ugrožava zdravlje stanovništva i kvalitet okoliša, a na tržištu se javlja kao nelojalan oblik konkurencije gdje se nudi lošiji kvalitet po cijenama derivata koji sadrže daleko manji procenat sumpora.

Sve istaknuto navodi na zaključak da je krajnje vrijeme da se pristupi

26

organizovanom kreiranju energetske politike BiH. Kako kreiranje energetske politike nije još dovedeno do nivoa države i entiteta, nameće se potreba da kantoni budu u izvjesnom smislu pokretači aktivnosti na donošenju i energetske politike u državi na način da pokrenu projekte koji su u njihovoj nadležnosti.

Prijedlog:

Cijene energenata usklađivati sa tržišnim uslovima i ekonomskom

snagom privrednih subjekata. Izbjegavati česte i nagle promjene cijena energenata u toku tekuće godine, a pogotovo njihovo retroaktivno dejstvo, jer te promjene cijena privredni subjekti ne mogu ugraditi u već sklopljene poslovne ugovore sa svojim poslovnim partnerima, što utiče na efikasnost poslovanja;

Propisati da nadležni organi kalkulaciju u formiranju cijene

energenata učine dostupnom potrošačima – javnosti;

Pojačati kontrolu kvaliteta naftnih derivata i onemogućiti prisustvo nekvalitetnog goriva na tržištu, shodno važećoj Odluci;

Pokrenuti aktivnosti na kreiranju energetske politike na nivou

Federacije BiH;

*

5. JAVNI RADOVI Opis:

Javni radovi doprinose snažnijem zamahu većine privrednih djelatnosti i obezbjeđuju veće zapošljavanje radne snage. U BiH se javni radovi sporo odvijaju, dok susjedne zemlje na svojoj infrastrukturi, a posebno cestovnoj, otvaraju radna mjesta gdje se zapošljavaju i radnici iz BiH. Posebno je važno obezbijediti uslove za efikasnije odvijanje aktivnosti na realizaciji autoputa na Koridoru Vc. Neshvatljivo je da na nivou države nemamo Zakon o putevima, nemamo strategiju izgradnje puteva visokog ranga, nije formirana direkcija za puteve Bosne i Hercegovine, nemamo efikasan zakon o eksproprijaciji zemljišta, da se još uvijek diskutuje o trasi autoputa i sl.

Prijedlog:

Da Direkcija cesta Federaciji Bosne i Hercegovine hitno:

- u koordinaciji sa nadležnim državnim organima intenzivira

aktivnosti na realizaciji koridora Vc;

- u koordinaciji sa nadležnim organima u Kantonu Sarajevo intenzivira aktivnosti na bržoj izgradnji Sarajevske obilaznice;

Na nivou Federacije BiH donijeti moderan Zakon o eksproprijaciji

zemljišta koji će olakšati realizaciju Projekta (predloženi Nacrt zakona bi bio barijera realizaciji Projekta).

*


27

6. TRŽIŠTE RADNE SNAGE Opis:

U Bosni i Hercegovini postoji nedostatak adekvatnog tržišta radne snage. Izražena je pojava rada na crno i prisustvo radne snage iz susjednih zemalja bez odgovarajuće radne dozvole, a na drugoj strani domaće firme veoma teško obezbjeđuju radne dozvole za angažovanje svojih radnika u susjednim zemljama. Pored toga, domaćim firmama koje angažuju naše radnike u inozemstvu nameću se i druge visoke obaveze poput zdravstvenog osiguranja i sl., što negativno utiče na njihovu konkurentnost na tim tržištima. Osim toga, prisutna je neusklađenost sistema obrazovanja kadrova sa stvarnim potrebama privrede, što prouzrokuje, s jedne strane školovanje visokoobrazovnih kadrova za Biro za zapošljavanje, a s druge strane privredni subjekti ne mogu obezbijediti potreban kadar, te ga moraju dodatno školovati i osposobljavati.

Prijedlog:

Sistemski riješiti usklađivanje nastavnih planova obrazovanja sa

potrebama privrede tako da nadležna ministarstva, u saradnji sa privrednim komorama i akademskom zajednicom treba da vode ukupan proces usklađivanja obrazovnih planova i programa obrazovanja kadrova sa potrebama tržišta radne snage, odnosno iskazanim potrebama poslodavaca. To bi trebala biti stalna i koordinirana aktivnost nadležnih ministarstava;

Propise koji se odnose na zapošljavanje radne snage iz

inostranstva neophodno je uskladiti sa propisima zemalja u okruženju iz kojih najviše dolazi stranih radnika i zemalja u koje naši radnici najčešće odlaze.

*

ADMINISTRACIJA I INSPEKCIJSKI ORGANI

1. DRŽAVNA ADMINISTRACIJA Opis:

Ogroman administrativni aparat na svim nivoima vlasti BiH (koji troši preko 60% ukupnih budžetskih sredstava) je veliko opterećenje za privredu. Planiranje budžetskih sredstava na svim nivoima nije usklađeno sa mogućnostima privrede što iziskuje promjenu principa planiranja ovih sredstava.

Prijedlog:

U sklopu ukupne reforme podržati nastojanja za smanjenje državnog aparata u skladu sa materijalnim položajem subjekata koji ga finansiraju i uspostaviti modernu upravu koja će biti u stanju da efikasnije zadovoljava interese i potrebe privrednih subjekata i građana. Insistirati na dosljednom sprovođenju već urađene Strategije reforme javne uprave.

*

28

2. INSPEKCIJA

Opis:

U ovoj oblasti najznačajniji su sljedeći problemi:

Izmjena i implementacija zakona: Postojeći Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH (”Službene novine F BiH” Broj: 69/05) usaglasiti sa presudom Ustavnog suda Federacije BiH ( ”Službene novine F BiH” broj: 17/06), koji je rađen u saradnji sa Međunarodnom zajednicom. Reforma inspekcijskog sektora teče veoma sporo što zadržava visok nivo sive ekonomije u zemlji.

Sporadični i ograničeni inspekcijski nadzor:

Posebno je izražen problem u načinu djelovanja inspekcijskog nadzora koji je najčešće sporadičan i ograničen. To se posebno odnosi na bespravnu gradnju, sječu šuma, prodaju video zapisa itd.

Minimalne sankcije:

Blage kazne pogoduju nelegalnoj proizvodnji, distribuciji i pružanju usluga.

ž

Prijedlog:

Postojeći Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH (”Službene

novine F BiH” broj: 69/05) usaglasiti sa presudom Ustavnog suda Federacije BiH (”Službene novine F BiH broj: 17/06);

Reformu inspekcijskog nadzora uskladiti sa usvojenim Zakonom;

Kadrovski osposobiti organe inspekcijskog nadzora i pojačati

nadzor na tržištu;

Sistemski riješiti uvođenje obostranih sankcija evidentiranog "rada na crno" po ugledu na evropski sistem sankcionisanja i poslodavca i radnika.

* PARTNERSTVO

1. KOORDINACIJA U RADU

Opis:

Iako je Zakonom o privrednim komorama u Federaciji BiH propisana obaveza ostvarivanja partnerskih odnosa Komore sa organima izvršne vlasti i uprave, u praksi se ta saradnja nedovoljno ostvaruje. Tome doprinosi neadekvatan odnos vlasti prema prijedlozima i inicijativama koje dolaze iz privrede.

Prijedlog:

Jačati partnerstvo i međusobnu saradnju Komore i organa

vlasti Federacije BiH u skladu sa Zakonom o privrednim komorama u Federaciji BiH;

Donijeti Pravila za izradu pravnih propisa na nivou Federacije

BiH po uzoru na Pravila koja su donesena za nivo Bosne i Hercegovine.

*


29

III - PRIJEDLOZI ZA IZVRŠNE I ZAKONODAVNE ORGANE KANTONA SARAJEVO

30

NAPOMENA:

Izvršni i zakonodavni organi u Kantonu Sarajevo, kao i druge institucije i organizacije u čijoj nadležnosti je privredna problematika, trebaju obezbijediti zajedničku i koordiniranu aktivnost na realizaciji prijedloga iz Platforme, ne samo za pitanja iz nadležnosti Kantona Sarajevo nego i Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, jer se najveći dio ključnih problema u poslovanju privrede nalaze u nadležnosti organa višeg nivoa. To podrazumijeva uspostavljanje permanentne saradnje i uključivanje u aktivnost predstavnika iz Kantona Sarajevo koji se nalaze u izvršnim i zakonodavnim organima Federacije BiH i BiH, ili obavljaju druge i značajnije funkcije na tom nivou.


31


1. IMPLEMENTACIJA USVOJENIH STRATEŠKIH OPREDJELENJA

Opis:

Nužno je stalno pratiti implementaciju usvojenih strateških opredjeljenja razvoja Kantona i vršiti stalne dopune i korekcije u razvojnim dokumentima. Zakonskim i drugim mjerama podsticati realizaciju investicionih projekata iz ovih oblasti, a posebno onih koji se oslanjaju na domaće resurse, koji su izvozno orijentisani i koji u svom proizvodu/usluzi imaju veće učešće vlastitog rada i znanja.

Prijedlog:

Definisati konkretne aktivnosti i mjere podsticaja na implementaciji

usvojenih strateških ciljeva privrednog razvoja Kantona;

2. STRATEGIJE – PROGRAMI - PROJEKTI Opis:

Nužno je dopuniti strateška opredjelenja razvoja Kantona onim oblastima koje nisu dovoljno ili jasno obrađene u postojećim dokumentima.

2.1. Strategija (Projekcija) razvoja industrije Opis:

Oblast industrije nije dovoljno razrađena u dugoročnim razvojnim dokumentima Kantona Sarajevo, a njen razvoj je ispod realnih mogućnosti. Nekada, vodeća privredna oblast u Kantonu Sarajevo, industrija danas, učestvuje sa oko 10% u GDP Kantona, sa oko 13% u zapošljavanju, 14% u prihodu itd.

Prijedlog:

Što prije definisati strateške ciljeve u industrijskoj politici Kantona Sarajevo i mjere za ostvarivanje tih ciljeva.

2.2. Akcioni plan realizacije zadataka iz oblasti poljoprivredno- prehrambenog sektora

Opis:

Zajedničkim angažovanjem Komore i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo urađena je “Projekcija razvoja tržne poljoprivredne proizvodnje u Kantonu Sarajevo” i Studija “Razvoj poduzetništva na selu”, kao polazne osnove za utvrđivanje agrarne politike u Kantonu. Da bi se unaprijedio kvalitet i povećala primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija u Kantonu Sarajevo, neophodno je da nadležne institucije Kantona Sarajevo, kao i Federacije BiH, povećaju novčana izdvajanja za podsticanje poljoprivredne proizvodnje, barem približno visini izdvajanja zemalja u neposrednom okruženju, u cilju povećanja proizvodnje hrane za stanovništvo i sirovina za prerađivačke kapacitete. Na taj način povećala bi se konkurentnost naših proizvoda, a iskorištenosti prirodnih resursa i instaliranih prerađivačkih kapaciteta bi se značajno uvećala.

Prijedlog:

Za uspješnu realizaciju naznačenih generalnih ciljeva i strateških

pravaca razvoja poljoprivredne proizvodnje u KS, nužno je da Skupština Kantona Sarajevo razmotri i usvoji “Projekciju razvoja

32

tržišne poljoprivredne proizvodnje u Kantonu Sarajevo od 2005. do 2010. godine” i Studiju “Razvoj poduzetništva na selu” kao razvojne dokumente na osnovu kojih će se utvrđivati i provoditi politika razvoja poljoprivrede u Kantonu Sarajevo do 2010. godine. Realizacijom ovih projekata otklonila bi se razvojna neusklađenost između urbanog i ruralnog područja Kantona Sarajevo i obezbijedilo ujednačavanje ekonomskih i socijalnih uslova života građana u svim dijelovima Kantona;

Na osnovu strateških opredjeljenja razvoja, koje bude usvojila

Skupština Kantona, neophodno je da Ministarstvo privrede i Komora zajednički rade na izradi Akcionog plana realizacije zadataka iz Projekcije za svaku godinu, u kome bi bile sadržane konkretne aktivnosti, rokovi i nosioci pojedinih zadataka;

Donijeti Zakon o podsticajima u skladu sa dugoročnim karakterom

poljoprivredne proizvodnje, malim godišnjim obrtom kapitala i potrebama poljoprivrednih proizvođača u cilju dugoročne sigurnosti u planiranju primarne poljoprivredne proizvodnje;

Uspostaviti kreditno-garantni fond kao mogućnost osiguranja cijelog ili dijela kreditnih obaveza i dobijanje nižih kamatnih stopa na kredite;

Formirati posebna ministarstva i to: «Ministarstvo poljoprivrede, prehrambene industrije, vodoprivrede i šumarstva» i “Ministarstvo turizma i ugostiteljstva».

*

2.3. Program povećanja energetske efikasnosti Opis:

Kanton Sarajevo, kao najdinamičniji dio države, treba da bude pokretač aktivnosti na donošenju energetske politike u zemlji na način da pokrene projekte koji su u njegovoj nadležnosti. Stoga Kanton Sarajevo treba definisati svoja strateška opredjelenja u oblasti energije, ali i akcije na smanjenju energetskih gubitaka i povećanja energetske efikasnosti, s obzirom da Kanton Sarajevo spada u područja sa vrlo niskom energetskom efikasnošću.

Prijedlog:

Donijeti Plan akcija i projekata u cilju povećanja energetske efikasnosti i smanjenja energetskih gubitaka u Kantonu Sarajevo i kontinuirano pratiti njegovu realizaciju.

*

2.4. Javni radovi Opis:

Nedostaje Feasibility studija za realizaciju izgradnje saobraćajne

infrastrukture u Kantonu koja bi doprinjela bržem otpočinjanju javnih radova gdje je posebno značajna aktivnost na izgradnji Sarajevske obilaznice za koju su obezbijeđena finansijska sredstva, a takođe i na izgradnji ostale saobraćajne infrastrukture (gradski autoput, dogradnja – kompletiranje južne longitudinale, izgradnja I i IX transferzale, dogradnja VI transferzale, izgradnja puteva za brzi saobraćaj na relaciji Vogošća –I.


33

transverzala (Bare) i dr.

Prijedlog:

Intenzivirati aktivnosti na što bržoj izgradnji Sarajevske obilaznice;

Izraditi Feasibility studiju za realizaciju planirane izgradnje

saobraćajne infrastrukture u Kantonu Sarajevo u čiju izradu bi se trebali uključiti domaći stručnjaci (sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije, Građevinskog fakulteta i dr.) uz saradnju i pomoć Evropske investicione banke, Evropske unije i dr. međunarodnih organizacija.

* 2.5. Studija o reciklaži čvrstog otpada Opis:

Jedan od najznačajnijih problema savremenog svijeta u području zaštite okoliša je problem upravljanja otpadom koji usljed sve veće proizvodnje i potrošnje, proistekle tzv. razvojem i civilizacijskim napretkom, postaje permanentni problem.

Prijedlog:

Izraditi i implementirati Studiju o reciklaži čvrstog otpada u Kantonu Sarajevo, na osnovu projektnog zadatka kojeg je uradio Savjet za okolinu i održivi razvoj Privredne komore Kantona Sarajevo.

* 2.6. Studija (Program) zapošljavanja Opis:

Danas, nažalost, ni na jednom nivou države, pa tako ni u Kantonu Sarajevo nema definisane strategije, niti programa zapošljavanja. Povećanje zaposlenosti treba da bude ključni cilj svih nadležnih struktura, a ne samo skup podsticajnih mjera koje se realizuju putem institucija zapošljavanja. Povećanje zapošljavanja radne snage moguće je samo u kombinaciji sa drugim faktorima proizvodnje – razvoja.

Prijedlog:

Što hitnije prići izradi Studije (Programa) zapošljavanja u Kantonu Sarajevo.

* 3. ZAKONSKI OKVIR

3. 1. Zakon o privatizaciji preduzeća Opis:

Neispunjavanje preuzetih obaveza ili polovično ispunjavanje istih po

ugovorima o privatizaciji privrednih subjekata sa područja Kantona Sarajevo (obaveze prema radnicima, novo zapošljavanje, investiciona ulaganja, zadržavanje iste djelatnosti itd.).

Prijedlog:

Da Kantonalna Agencija za privatizaciju, sa drugim nadležnim

organima u Kantonu, poduzme sve raspoložive mjere na kontroli preuzetih obaveza po ugovorima i u svim slučajevima gdje nisu ispoštovani propisani uslovi poduzme mjere za raskid ugovora uz

34

hitnu obnovu procesa privatizacije.

* 3.2. Zakon o komunalnim taksama Opis:

U postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama, na prijedlog Privredne komore Kantona Sarajevo, došlo je do određenog smanjenja iznosa komunalnih taksi, međutim, i dalje je prisutan problem drastičnog povećanja taksi u pojedinim djelatnostima u odnosu na ranije iznose, što može dovesti do prestanka rada pojedinih firmi, povlačenje stranog kapitala, otpuštanja radnika, a sve to može proizvesti lošu sliku za potencijalne investitore da ulažu u Kanton. Zanemarena je činjenica da postoje i drugi vidovi oporezivanja, te da je došlo do organizacionih promjena pojedinih privrednih subjekata (npr. Pošta nije u sastavu BH Telecoma), da pojedine firme već duži niz godina posluju sa gubitkom i u otežanim uslovima privređivanja i dr. Poseban problem predstavljaju kriteriji za određivanje visokoprofitabilnih djelatnosti.

Prijedlog:

Izvršiti izmjenu Zakona o komunalnim taksama, u smislu smanjenja

taksi u članu 22. Tarifni broj 1. za PTT usluge, oblasti osiguranja i reosiguranja, oblasti igara na sreću i oblasti proizvodnje i distribucije električne energije;

Diferencirati visinu takse za isticanje firme prema sjedištu pravnog

subjekta i njegovog organizacionog dijela.

* 3.3. Zakon o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju

zgradama Opis:

Osiguranje zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama nije zakonska obaveza. Takva rješenja nisu u funkciji zaštite interesa i imovine etažnih vlasnika, posebno u slučajevima naknade šteta većih razmjera.

Prijedlog:

U Zakonu o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama regulisati, po ugledu na evropske standarde, obavezu osiguranja zajedničkih dijelova zgrada, gdje bi UPRAVITELJ, prethodno ovlašten od strane stanara, bio obavezan zaključiti policu osiguranja za cijeli stambeni fond kojim upravlja. Ovakvom odredbom Zakona, Kanton i lokalna zajednica indirektno štite i svoj interes (jer se u slučaju teških nezgoda-požara, poplava, urušavanja i td. građani obraćaju i traže pomoć od svoje lokalne zajednice), ali i interes građana.

* 4. NELOJALNA KONKURENCIJA Opis:

Na svim nivoima, državnom, entitetskom pa i u Kantonu Sarajevo prisutni su elementi nelojalne konkurencije na tržištu.


35

Prijedlog:

Intenzivirati rad nadležnih inspekcijskih, poreznih, policijskih, sudskih i drugih organa i poduzimati sve raspoložive mjere na povećanju kontrole u cilju osiguranja zakonitosti rada poslovnih subjekata.

*

5. TRGOVINSKA MREŽA Opis:

Nedostatak jake domaće trgovinske firme za uvoz repromaterijala i opreme kao i za izvoz domaćih proizvoda koje za sada obavljaju prisutne značajne trgovinske firme i regionalna predstavništva evropskih zemalja locirana u susjednim zemljama (Hrvatska, Srbija, Slovenija itd.), što poskupljuje robu u prosjeku za 20% (troškovi transporta, instalacije, servisiranja, reklamacija itd.).

Prijedlog:

Ekonomskim mjerama i podsticajima općina, Grada Sarajeva i Vlade Kantona Sarajevo, izdavanjem građevinskog zemljišta pod povoljnijim uslovima, usmjeravanjem podsticajnih sredstava iz budžeta i sl.), stimulisati firme za formiranje jedne ili više specijalističkih trgovinskih kuća u Kantonu Sarajevo za izvozno-uvozne poslove.

*

6. JAVNI PRIJEVOZ Opis:

Firme koje se bave javnim prijevozom putnika ističu da nije

obezbjeđena zaštita tarifnog sistema (sistem naplate prevoznih usluga).

Prijedlog:

Potrebno je da Vlada Kantona Sarajevo donese dgovarajući propis

o mogućnosti pravnog procesuiranja prijava protiv putnika bez vozne karte.

* ADMINISTRACIJA, INSPEKCIJSKI ORGANI I SUDSTVO 1. ADMINISTRACIJA Opis:

Ogroman administrativni aparat, na svim nivoima vlasti, pa tako i na nivou Kantona, je veliko opterećenje za privredu.

Prijedlog:

U sklopu svih reformskih aktivnosti, te provođenja urađene Strategije reforme javne uprave, potrebno je u Kantonu Sarajevo preispitati opravdanost egzistiranja glomazne i neefikasne administracije na tri nivoa državnog organizovanja (općine-Grad-Kanton).

36

* 2. INSPEKCIJSKI ORGANI Opis:

U ovoj oblasti najznačajniji su sljedeći problemi:

Donošenje i implementacija zakona: Nakon donošenja presude Ustavnog suda F BiH (”Službene novine F BiH”; broj 17/06), pored usklađivanja Federalnog zakona o inspekcijama sa ovom presudom, neophodno je ubrzati postupak donošenja Zakona o inspekcijama u Kantonu Sarajevo (u formi Nacrta). Kako reforma inspekcijskog sektora teče veoma sporo i dalje se zadržava visok nivo sive ekonomije u zemlji.

Sporadični i ograničeni inspekcijski nadzor: Posebno je izražen problem u načinu djelovanja inspekcijskog nadzora koji je najčešće sporadičan i ograničen. To se posebno odnosi na bespravnu gradnju, sječu šuma, prodaju video zapisa i td.

Minimalne sankcije Blage kazne pogoduju nelegalnoj proizvodnji, distribuciji i pružanju usluga.

Prijedlog:

Donijeti Zakon o inspekcijama u Kantonu Sarajevo. U što kraćem roku formirati Upravu za inspekcijske poslove KS,

sa posebno jakim uredom inspekcije rada i kontrole radnih odnosa.

Kadrovski i finansijski ojačati inspekcijske službe.

*

3. SUDSTVO Opis:

Neefikasnost sudstva se posebno manifestuje kroz sljedeće:

sporost u rješavanju predmeta iz dužničko-povjerilačkih odnosa neefikasnost zemljišno-knjižnog ureda (gruntovnica i KPU) još uvijek spor proces registracije, doregistracije i preregistracije firmi ograničavanje broja podnesaka kod prijemne kancelarije Suda.

Prijedlog:

Ubrzati započeti proces informatizacije sudske administracije,

gruntovnice i KPU. Kadrovski jačati privredna odjeljenja Suda. U većoj mjeri koristiti alternativna rješavanja sporova –

medijacija. Tražiti veću odgovornost nadležnih sudskih organa u pogledu

striktnog poštivanja važećih propisa kod registracije privrednih subjekata.

Iznaći način da se izbjegnu ograničavanja broja predmeta koji se zaprimaju u prijemnoj kancelariji Suda.

*


37

4. PARTNERSTVO Opis:

U posljednje vrijeme evidentno je nastojanje uspostavljanja uspješnije koordinacije svih organa i institucija u Kantonu Sarajevo u čijoj je nadležnosti privredna problematika. Tako npr. potpisani su sporazumi o saradnji između Komore i Kantonalnog udruženja poslodavaca, Komore i Sindikata, a formirano je i Ekonomsko-socijalno vijeće Kantona Sarajevo za tripartitni dijalog Vlade, Poslodavaca i Sindikata.

Prijedlog:

U cilju daljnjeg unapređenja saradnje potpisati Sporazum o zajedničkoj saradnji Vlade, Komore, Udruženja poslodavaca i Sindikata na realizaciji zadataka koji se odnose na privredni razvoj.

*

Documents

03 Naslovnica tri nivoa · uvoza izvozom u BiH od 13,5% i zato ovaj sektor, čini 28,9 % robnog deficita BiH, a u FBiH je to još pogubnije. Za prevladavanje naprijed navedenog potrebno