01_04_Hotelijerstvo Hrvatske.pdf

7/23/2019 01_04_Hotelijerstvo Hrvatske.pdf

http://slidepdf.com/reader/full/0104hotelijerstvo-hrvatskepdf 1/31

Dr.sc. Sanja Čižmar

MENADŽMENT HOTELA

HOTELIJERSTVO HRVATSKE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

EKONOMSKI FAKULTET

Katedra za turizam



CILJEVI PREDAVANJA

Pozicionirati Hrvatsku kao turističku destinaciju i ukazati na obilježja turističkog tržišta u Hrvatskoj

Predstaviti osnovna obilježja hrvatskog hotelskog tržišta (ponuda,

potražnja, vlasništvo, brendiranje, karakteristike i struktura tržišnih performansi)

Predstaviti institucionalno okruženje za poslovanje hotelijerstva uHrvatskoj i potrebne mjere za unapređenje konkurentnosti sektora

Prezentirati poslovne performanse hotelijerstva u Hrvatskoj



HRVATSKA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA



HRVATSKA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA

Kako smo pozicionirani

na turističkom tržištu ?

www.croatia.hr



HRVATSKA KAO TURISTIČKA DESTINACIJA ŠTO PRODAJEMO ?



6

KAKO SE ODVIJAO RAZVOJ HOTELIJERSTVA U HRVATSKOJ

• 1990-tih g. Naslijeđena struktura hotelske ponude, nastala 1960-tih i 1970-tih, prilagođena zahtjevima masovnog tržišta (1980-tih)

• 1990-1997. Rat i poratno razdoblje - nema ulaganja, znatno

smanjena turistička aktivnost, hotelijerstvo jedva preživljava

• Od 1998.-2000. g. Započinje investicijski ciklus u hotelijerstvo,prve investicije u istarskih hotelskim poduzećima

• Od 2001. godine Investicijski ciklus u hotelijerstvu se intenzivira

• 2009.-2011. godine: Investicije u hotelijerstvu se smanjuju uslijed

ekonomske krize

Ulaganja se obavljaju

putem rekonstrukcija i obnova postojećih hotela

Vrlo mali broj novih hotela - uglavnom mali i obiteljski hoteli



Novi projekti (po ključu u €)Greenfield (per key in €)

225.000

190.000

90.000

190.000

5* 4*

4* prosjek / average

155.000 €


209.000 €

Rekonstrukcije (po ključu u €)Reconstructions (per key in €)

30.000

85.000

56.000

15.000

56.000

12.000

5* 4* 3*


42.000 €

4* prosjek /

average

29.000 €

3* prosjek /

average

32.000 €

Izvor:

Ulaganja u turizam u Hrvatskoj u 2008, Ministarstvo turizma RH, ožujak 2008.

Obrada podataka: Horwath Consulting Zagreb, svibanj 2008.

INVESTICIJE U HOTELIJERSTVO HRVATSKE



8

OPĆI UVJETI RAZVOJA TURIZMA I HOTELIJERSTVA U HRVATSKOJ

• Razvoj turizma utemeljen na bogatstvu prirodnih resursa i

kulturno-povijesnoj baštini

• Hrvatska - srednja razina turističke konkurentnosti na inozemnomtržištu, ali lider po učincima turizma u regiji Jugoistočne Europe

• Strategija države - štititi prostor: Od 2004. godine zaštitaprostora u pogledu restrikcija gradnje na obalnom području

• Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (2004.)

• Zakon o prostornom uređenju i gradnji (2007.)

• Liberalizacija – etažiranje u zonama T1 i T2: Izmjene Zakona o

prostornom uređenju i gradnji (2011.) - utjecaj na povećanje isplativosti

investicijskih projekata:

• jednostavnija procedura izrade i donošenja prostornih planova

• u turističkim zonama T1 i T2 omogućeno je etažiranje uz uvjet dagrađevina ima turističku namjenu (etažiranje je preduvjet za prodaju –

povećava isplativost investicijskih projekata)



9

RAZVOJNI OKVIR HRVATSKOG TURIZMA

"Pametno"

poslovno

okruženje

Većavrijednost za

tržište

Upravljanje

rastom

Uvjeti za tvrtke

Marketinški model

Upravljanje destinacijama

Pravni okvir

Plan poticaja

Vizija

Biti među 5 europskih destinacija specijaliziranih u “iskustvenim putovanjima”

Čuvar okoliša

Resursi i atrakcije

Turistička infrastruktura

Iskustva / razvoj proizvoda

Smještajna struktura

Brojčani rast

Razvoj

Regionalni razvoj

Ključni faktori uspjeha

+ +



10

VIZIJA HRVATSKOG TURIZMA

“Lifestyle” destinacija visoke vrijednosti

Očuvati nacionalne prirodne i kulturne vrijednosti

Konkurentan i održiv sektorkao jaka poluga gospodarskog rasta

Postati jedna od 5 europskih destinacija specijaliziranih u

“iskustvenim putovanjima”



11

STANJE TURISTIČKOG I HOTELSKOG TRŽIŠTA

U HRVATSKOJ



SMJEŠTAJNI KAPACITETI U HRVATSKOJ

Nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta – nizak udio hotela (15%), a

visok udio komplementarnih vrsta smještaja: privatnog smještaja (46%) i kampova

(26%) – kapaciteti s nižom prosječnom cijenom – nepovoljan utjecaj na prihod

Izvor: DZS, Ministarstvo turizma, 2013.



SMJEŠTAJNI KAPACITETI U HRVATSKOJ

648 kategoriziranih hotela u Hrvatskoj s ukupno 110 tisuća kreveta (2013.)

Iskorištenost kapaciteta u hotelima je gotovo dvostruko viša (128 dana pune

zauzetosti) od prosječne iskorištenosti svih smještajnih objekata u Hrvatskoj(71 dan)

Hoteli visoke kvalitete (hoteli sa 4 i 5 zvjezdica) predstavljaju 42% ukupnih

hotelskih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Postoji opći trend kretanja

strukture hotela prema proizvodima više kvalitete

Izvor: DZS, Ministarstvo turizma, 2013.

STRUKTURA HOTELA PO KATEGORIJAMA



HOTELSKA PONUDA U HRVATSKOJ

U tijeku je proces vlasničkekonsolidacije nad hotelskim

portfeljem u Hrvatskoj: 5

velikih hotelsko-turističkihgrupacija u Hrvatskoj

raspolažu sa 56% ukupnih

smještajnih kapaciteta u

Hrvatskoj

Hoteli su uglavnom u

vlasništvu i pod upravljanjemlokalnih hotelskih poduzeća

(Valamar, Maistra, Plava

laguna, Jadranski luksuzni

hoteli, Blue sun, Liburnija

riviera hoteli, HUP Zagreb itd).Karakteristika: svako

poduzeće uglavnom imakoncentraciju više hotela iostalih smještajnih kapaciteta(naselja, kampova) u 1

destinaciji.

0 5,000 10,000 15,000 20,000 25,000

Valamar

Maistra

Plava laguna iJadranski luksuzni hoteli

Arenaturist

Istraturist

Falkensteiner

Ugo hoteli

Blue Sun

Liburnia Riviera Hoteli

HUP Zagreb

Smještajni kapaciteti velikih hrvatskih turističkih

grupacija (broj kreveta/osoba)

Hoteli

Naselja i apartmani

Kampovi



VLASNIŠTVO HOTELSKO-TURISTIČKIH PODUZEĆA U HRVATSKOJ

Velik broj hotelsko-turističkih poduzeća u Hrvatskoj je još uvijek u većinskom državnomvlasništvu. Ovim poduzećima upravlja DUUDI – Državni ured za upravljanje državnom

imovinom.Ova su poduzeća značajno zadužena. Zakonom je predviđena mogućnost aktivnog uključivanjapotencijalnih investitora kao strateških partnera u provedbi mjera financijskog i operativnogrestrukturiranja društava.

Temeljem Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi sljedeća turistička poduzeća uvećinskom vlasništvu Republike Hrvatske (iznad 50%) podnijela su prijedlog za otvaranje postupkapredstečajne nagodbe:

1. ZRC Lipik d.d., Lipik

2. HTP Korčula d.d., Korčula

3. Hoteli Podgora d.d., Podgora

4. Hoteli Živogošće d.d., Živogošće

5. Hotel Medena d.d., Seget Donji

6. Vranjica Belvedere d.d., Seget Vranjica

7. Hoteli Plat d.d., Plat

8. Dalma d.d., Split

9. HOC Bjelolasica d.o.o., Jasenak

10. HTP Orebić d.d., Orebić

Izvor: Ministarstvo turizma RH, 06.11.2013



HOTELSKI BRENDOVI U HRVATSKOJ

Na hrvatskom hotelskom tržištu je još uvijek relativno malo međunarodnihhotelskih brendova, iako se njihov broj iz godine u godinu povećava.

Način ulaska hotelskih brendova na tržište Hrvatske:

- ugovor o menadžmentu

- ugovor o franšizi - ugovor o ulasku u marketinško-prodajne konzorcije

U 2013. je u Hrvatskoj bilo prisutno 18 međunarodnih hotelskih brendova

koji su upravljali sa 54 objekata te 10 tisuća hotelskih soba (18% ukupnihhotelskih smještajnih kapaciteta).

Vrsta brenda HoteliSmješt.

jediniceStruktura

Međunarodni hotelski brend 26 6,826 68%

Marketinški konzorcij 11 1,175 12%

Regionalna menadžment kompanija 17 2,094 21%

UKUPNO 54 10,095

Izvor: Horwath HTL, siječanj 2013.

PREGLED HOTELSKIH BRENDOVA / MENADŽMENT KOMPANIJA UHRVATSKOJ



TURISTIČKI PROMET U HRVATSKOJ

Glavna tradicionalna emitivna

tržišta za Hrvatsku povećavajusvoj udio u ukupnom broju

noćenja (Njemačka, Austrija).

Neka od tradicionalnih

turističkih tržišta smanjuju svojudjel u ukupnom broju noćenja

(Italija, Slovenija)

Uglavnom inozemna

turistička potražnja: 88%uk. godišnjeg br. noćenja suturisti sa inozemnih tržišta

Koncentracija turističke potražnje u primorskim mjestima: 93% ukupnog broja

noćenja




Više individualnih turističkih noćenja nego noćenja turista koji su u Hrvatsku došliorganizirano (touroperatori, agencije), zbog strukture smještajnih kapaciteta s

većinskim udjelom privatnog smještaja i kampova (gdje odsjedaju individualnituristi)




0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

2002

2010

Sezonalnost turističkog prometa u Hrvatskoj 2002. i 2010. (udio mjesečnog u godišnjem broju noćenja)

Izuzetno visoka sezonalnost

(koncentracija turističkog prometau ljetnim mjesecima)

Stupanj sezonalnosti turističkogprometa raste kroz godine !

(iako nam je cilj smanjiti

sezonalnost)

Izvor: DZS, 2013.

2002 2012

udio VI-IX mj u uk. god. noćenjima 85% 86%

udio VII-VIII mj u uk. god. noćenjima 62% 62%




Među odabranih 8 mediteranskih zemalja, hrvatski hoteli imaju najveću sezonalnostposlovanja

Izvor: EUROSTAT te Horwath Hotel Survey Crna Gora 2012. i Mjesečno istraživanje poslovanje hrvatske smještajne

industrije 2012., Horwath HTL, travanj 2013.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjesečna zauzetost kreveta u hotelima

mediteranskih zemalja (2012.)Italija

Grčka

Turska

Francuska

Španjolska

Malta

Cipar

Portugal

Crna Gora

Hrvatska




Među odabranih 8 mediteranskih zemalja, hrvatski hoteli imaju ispodprosječnugodišnju zauzetost

Godišnja zauzetost kreveta u hotelima mediteranskih zemalja

2010. 2011.promjena

2011./2010.

Malta 53.0% 53.6% 1.1%

Cipar 44.8% 46.4% 3.6%

Francuska 42.9% 44.3% 3.3%

Španjolska 39.9% 42.7% 7.0%

Portugal 35.6% 37.8% 6.2%

Hrvatska 34.3% 36.2% 5.5%Italija 30.6% 31.8% 3.9%

Crna Gora 26.2% 28.6% 9.2%

Grčka 23.3% 24.7% 6.0%

Izvor: EUROSTAT i nacionalni statistički uredi, 2012.



ISKORIŠTENOST SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U HRVATSKOJ 2012.

Izvor: DZS, 2013.

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

Hoteli i aparthoteli Turistička naselja Kampovi Kućanstva

15%

35%

20%

26%


Hoteli u ukupnom broju

noćenja ostvaruju većiudio (26%) nego u

ukupnim smještajnimkapacitetima (15%) –

viša iskorištenosthotelskih kapaciteta

od ostalih vrsta

smještajnih kapaciteta !

Iskorištenost hotela od 35%

na godišnjoj bazi predstavlja128 dana pune zauzetosti

hotela (u 2012.)

(365 dana x 0,35 = 128)

Prosječna iskorištenost hotela

i aparthotela lagano raste:

u 2009. = 118 dana = 32%

u 2010. = 122 dana = 33%

u 2011. = 126 dana = 34%

u 2012. = 128 dana = 35%Izvor: DZS, 2013.



HOTELSKA PONUDA I POTRAŽNJA PO KATEGORIJAMA U HRVATSKOJ

2010. godina Broj hotela Broj krevetaUdio kreveta

u ukupnomBroj noćenja

Prosj.

iskorištenost

kreveta

Hoteli s 5 * 25 9.209 8% 1.221.743 36%

Hoteli s 4 * 160 39.085 32% 5.212.855 37%

Hoteli s 3 * 314 55.559 46% 6.851.146 34%

Hoteli s 2 * 101 17.463 14% 1.625.628 26%

Ukupno 600 121.316 100% 14.911.372 34%

2011. godina Broj hotela Broj krevetaUdio kreveta

u ukupnom

Brojsmještajnih

jedinica

Udio smj. jedinica u

ukupnom

Hoteli s 5 * 26 8.765 7% 4.595 9%

Hoteli s 4 * 173 34.036 28% 18.395 34%

Hoteli s 3 * 316 45.053 37% 22.900 42%

Hoteli s 2 * 95 15.991 13% 8.048 15%

Ukupno 610 103.845 86% 53.938 100%

Hoteli visoke

kategorije (4* i 5*)

su bolje iskorišteninego ostale

kategorije hotela

Izvor: Ministarstvo turizma, 2011.



ZAPOSLENI u djelatnosti Hoteli i restorani u Hrvatskoj

Izvor: Ministarstvo turizma, 2012.

Djelatnost Hoteli i

restorani u Hrvatskoj

zapošljava ukupno 82

tisuće djelatnika

(2012.)

Sezonalnost

zapošljavanja(porast broja

zaposlenih tijekom

ljetnih mjeseci)



KLJUČNI REZULTATI

HOTELIJERSTVA HRVATSKE



KLJUČNI POKAZATELJI POSLOVANJA HOTELA U HRVATSKOJ

Ključni pokazatelji poslovanja hrvatskih hotela u 2012. po kategorijama

HOTELI 5* HOTELI 4* HOTELI 3* HOTELI 2* prosjek

Zauzetost jedinica 44,0% 47,3% 41,4% 33,2% 42,8%

ADR euro 125,66 82,14 61,08 42,28 77,29

TRevPAR euro 30.778 20.594 13.147 7.801 17.727

GOPPAR euro 8.588 7.324 4.594 2.077 5.840

Zauzetost je iskazana na godišnjoj razini.

ADR = Average Daily Rate se odnosi na prosječnu ostvarenu cijenu sobe a iskazana je bez PDV-a.

TRevPAR = Total Revenue par Available Room – ukupni prihod hotela po raspoloživoj sobi, iskazan jebez PDV-a.

GOPPAR = Gross Operating Revenue par Available Room – bruto operativna dobit hotela poraspoloživoj sobi.



Izvor: Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 2012., Horwath Consulting Zagreb, 2012.

Napomene:

Podaci se odnose na 100-tinjak najboljih hotela u Hrvatskoj

Prosječna cijena se odnosi na prosječnu ostvarenu cijenu sobe a iskazana je bez PDV-a.

Izvor: Mjesečno benchmark istraživanje poslovanja hrvatske smještajne industrije, Horwath HTL, siječanj 2013.

0

20

40

60

80

100

120

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjesečna zauzetost i ostvarene prosječne cijene sobau hotelima Hrvatske u 2011. i 2012. godini

Prosječna cijena jedinice 2011. (ADR, euro) Prosječna cijena jedinice 2012. (ADR, euro)

Mjesečna zauzetost jedinica 2011. (%) Mjesečna zauzetost jedinica 2012. (%)




Napomene:

Podaci se odnose na 100-tinjak najboljih hotela u Hrvatskoj

Prosječna cijena se odnosi na prosječnu ostvarenu cijenu sobe a iskazana je bez PDV-a.

Izvor: Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 2003. - 2011., Horwath Hotel Survey; Mjesečnobenchmark istraživanje poslovanja hrvatske smještajne industrije, Horwath HTL, siječanj 2013.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Godišnja zauzetost i ostvarene prosječne cijenesoba u hotelima Hrvatske (2003. - 2012.)

Prosječna cijena sobe (ADR, euro) Godišnja zauzetost soba (%)



Kanali prodaje - Nema bitnih promjena u odnosu na protekle godine,

pretežito (71%) alotmani i grupe


Tržišni miks u hotelima Hrvatske, u % (2002. - 2010.)

9,0% 6,4% 6,0% 6,1% 7,2% 6,7% 7,0% 4,6% 5,5%

22,4%19,0% 16,8% 16,7% 17,0% 16,7% 16,2% 21,8% 22,2%

63,9% 74,2% 76,6% 76,4% 75,0% 75,8% 75,8% 71,9% 71,2%

4,8% 0,4% 0,6% 0,9% 0,8% 0,8% 1,0% 1,6% 1,1%

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 procjena

2010

Ostali

Alotmani i grupe

Individualniodmorišni gosti

Poslovni gosti



Ponovimo ...

Značajke hrvatskogturističkog tržišta (ponuda ipotražnja)

Poslovanje hotelijerstva u

Hrvatskoj

Značajke hrvatskoghotelskog tržišta (ponuda ipotražnja)



Ovo predavanje obuhvaća

sljedeće dijelove literature:

• Udžbenik Turizam, str.156-187: poglavlje Ugostiteljska djelatnost – smještaj i prateće usluge

• Istraživanje “Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj”, Horwath Consulting Zagreb, 2012.

• Ministarstvo turizma RH

• Statističke baze podataka, Državni zavod za statistiku RH, 2012.

Documents

01_04_Hotelijerstvo Hrvatske.pdf