MOSTOVI

01 / 2011

List učenika maternjeg jezika u

svom prvom broju

PORTRETI

Detojevid Milana Adžid Neda

Andraševid Andreas Miosid Melani

Dutid Marko

Ovo je najbolja prilika da se pomenu učenici koji su do skora pohađali nastavu na maternjem jeziku, i to svo svoje školovanje, te tako svojim učenjem, radom i ponašanjem bili uistinu uzorni za sve druge učenike a sami stekli onaj odredeni nivo znanja koji nastavnik postavlja sebi kada želi prenijeti svoje znanje jezika na učenike. Nadamo se da de u bududnosti, u daljem školovanju ostvariti sve svoje planove i ostati ono što su bili – dobri, savjesni i odgovorni učenici.

Nastava maternjeg jezika kroz svoje postojanje u školskom sistemu prošla je dug i pomalo mukotrpan put, da bi danas bila na jednom nivou kojeg bi s pravom mogli ocijeniti zadovoljavajudim. Kao još jedan dodatni kvalitet ove nastave ideja nastavnika maternjeg jezika je da u ovoj, novoj školskoj godini, pokrenu mali školski list koji de povremeno izlaziti i nadi se u rukama svih naših učenika i roditelja, pa i onih koji nisu uključni u ovaj vid nastave. Cilj našeg lista je da predstavi učenike i njihov rad na nastavi maternjeg jezika i bude spona među ljudima i

istinski most u spajanju djece, most prijateljstva i zbližavanja, jer različite kulture i jezici bogastvo su kojeg treba njegovati a nipošto koristiti za podjele bilo kakve vrste, jer one nikakada i nikome nisu donijele ništa dobro. List Mostovi pružit de mogudnost učenicima da izraze svoje sklonosti u literarnom ili likovnom stvaralaštvu, da u njemu budu predstavljeni sa svim svojim interesima i talentom i sklonostima, ali i da zu bude informativan i kreativan, zabavan i zanimljiv svim našim čitaocima iz redova učenika i roditelja i svih ljudi dobre volje.

Koliko znamo i volimo svoj jezik

Koliko je važan maternji jezik za razvoj ličnosti učenika, njegov identitet i obrazovanje napisane su mnoge studije a svi autori slažu se u činjenici da je znanje maternjeg jezika i kulture vlastitog naroda podjednako važno kao što je važno znanje jezika kao i svih kulturnih vrijednosti zemlje u kojoj boravimo. Preporuka je da se u kudi govori maternji jezik i da u tome roditelji moraju biti dosljedni. Samo dobro znanje maternjeg jezika garancija je da de učenik dobro naučiti i njemački jezik. Na sredu, za dobar dio roditelja maternji jezik

ima važnost kao i njemački jezik i ovoj problematici se pristupa ozbiljno, jer je to, prije svega, važno za razvoj djeteta, njegov identitet i, naravno, za bududnost, jer de ona biti najbolji sudac u procjeni da li djeca trebaju ili ne učiti vlastiti jezik. No, jedan dio roditelja prema nastavi maternjeg jezika ima ne samo ignorantski, ved i pomalo neprijateljski stav smatrajudi da to nije od nešto od značaja u procesu obrazovanje, pa ne čudi što odlučuju za da ne upišu svoju djecu pod izgovorom da mu to nije potrebno, ili da de ih oni sami naučiti maternji jezik.

Ipak, posljednjih godina u integracijskim procesima maternji jezik dobija sve više na značaju i tretmanu u sistemu austrijskog školstva, jer po mišljenju svih eminentnih stručnjaka samo dobro poznavanje svog jezika garantira da de učenik imati pravilan razvoj i tako da na najbolji način demantira sve one koji ga pokušavaju često negirati i omalovažiti. S druge strane, europski put mnogih država sasvim je jasan i kada se , za par godina, zemlje nađu u EU maternji jezik naših učenika bit de potpuno ravnopravan sa europskom obitelji jezika.

Kako bi list opstao i bio sve bolji i kvalitetniji svi zajedno moramo raditi na njemu, kako učenici i nastavnici, isto tako i roditelji, koji bi svojim sugestijama, pohvalama i kritikama dali značajan doprinos. Naravno, zbog finasija list bi izlazio, za početak, tek dva puta godišnje, što je dovoljno vremena da se između dva broja što bolje osmisli, pripremi i da u tisak. Nadamo se da de ova ideja biti prihvadena od svih naših učenika roditelja i škola i da de vremenom list biti bolji, te da de dugo opstati.

Novine de biti pisane na sva tri jezika i na oba književna izgovora, ekavski i ijekavski, kako bismo imali korektan odnos prema svakom našem učeniku i roditelju.

MOSTOVI

UUPPIISSII NNAA NNAASSTTAAVVUU

MMAATTEERRNNJJEEGG JJEEZZIIKKAA

UUppiissii nnaa nnaassttaavvuu mmaatteerrnnjjeegg

jjeezziikkaa zzaa šškkoollsskkuu 22001111//22001122,,

sshhooddnnoo dduuggooggooddiiššnnjjoojj pprraakkssii,,

bbiiććee oobbaavvlljjeennii uu ttookkuu ppeettoogg

mmjjeesseeccaa uu ssvviimm šškkoollaammaa,, kkaadd

bbii ssvvii kkoojjii žžeellee ddaa iimm ddjjeeccaa

ppoohhaađđaajjuu nnaassttaavvuu ppoottppiissaannee

uuppiissnnee lliissttoovvee ddoossttaavviillii iillii uu

ddiirreekkcciijjuu šškkoollee iillii uuččiitteelljjiimmaa..

NNaa žžaalloosstt,, ssvviihh oovviihh ggooddiinnaa

ssvvjjeeddooccii ssmmoo ddaa ssee uu šškkoollaammaa

((nnaa ssrreeććuu uu mmaannjjeemm bbrroojjuu))

uuppiissnnii lliissttoovvii nnee ppooddiijjeellee ,, ppaa

ttaakkoo rrooddiitteelljjii ii nnaammaajjuu uuvviiddaa

uu ssaammoo ppoossttoojjaannjjee nnaassttaavvee..

NNaarraavvnnoo,, zzaa ssvvee eevveennttuuaallnnee

nneejjaassnnooććee ookkoo uuppiissaa ii zzaa bbiilloo

kkaakkvvee ddooddaattnnee iinnffoorrmmaacciijjee

mmoožžeettee ssee bbllaaggoovvrreemmeennoo

oobbrraattiittii uuččiitteelljjiimmaa mmaatteerrnnjjeegg

jjeezziikkaa.. OOvvaa šškkoollsskkaa ggooddiinnaa

ppooččeellaa jjee ii ssaa nnoovviimm uuppiissnniimm

lliissttoovviimmaa iizzddaanniimm oodd ssttrraannee

SSaavveezznnoogg mmiinniissttaarrssttvvaa,, kkoojjii

ććee vvaamm,, nnaaddaammoo ssee bbiittii ii

uurruuččeennii,, kkaaoo ššttoo ssee nnaaddaammoo ii

ddaa ććeettee iisskkoorriissttiittii ttuu zzaakkoonnsskkuu

mmoogguuććnnoosstt ii oommoogguuććiittii vvaaššoojj

ddjjeeccii uuččeennjjee ssvvoogg jjeezziikkaa..

Ponekad i najbanalnija pitanja imaju krive odgovore i interpretacije, što kod jednog dijela roditelja stvara nedoumice o nastavi maternjeg jezika. Ukratko, pokušat demo dati najosnovnije

informacije na pitanja koja dobijamo od dobrog dijela roditelja.

KO STOJI IZA NASTAVE MATERNJEG JEZIKA?

Ved dvije decenije nastava maternjeg jezika odvija se pod stručnim i organizacijskim pokroviteljstvom austrijskog Saveznog ministarstva, koje vodi brigu o upisima učenika, izrađuje okvirne godišnje planove i pruža svu logističku podršku, kako kroz nastavne materijale tako i kroz brošure u kojima stručno objašnjava značaj i važnost jezika.

KO FINANCIRA NASTAVU?

Nastavu maternjeg jezika, isto tako, financira Savezno ministarstvo i ona je za sve učenike besplatna. Učenicima je, uz to, omogudeno da mogu naručiti besplatno i određen broj udžbenika za nastavu o čemu de u drugim temama biti govora.

KAKAV JE STATUS NASTAVE MATERNJEG JEZIKA?

Iako je nastava maternjeg jezika bazirana na dobrovoljnoj osnovi, odnosno svim roditeljima je data mogudnost da mogu iskoristiti ovaj vid nastave za svoju djecu, svim učenicima koji je pohađaju na polugodištu i na kraju školske godine unosi se u svedočanstva-svjedodžbe koje dobijaju u redovnoj nastavi, s tim da se onim učenicima koji idu u Volksschule unosi da su prisustvovali nastavi a svim učenicima koji idu u više razrede (MS, HS, AHS, PTS ili gimnaziju) unosi se ocjena, koja je ravnopravna sa svim drugim ocjenama iz redovne nastave, te ulazi učeniku u prosjek za konačnu osjenu. Naravno, ukoliko roditelji izaberu takvu mogudnost u upisnom listu, odnosno ako zaokruže opciju Freigegenstand, ili opciju da učenik pohađa nastavu bez ocjene – unverbindliche Übung, kakva je primjerena svim učenicima Volksschule.

GDJE SE ODRŽAVA NASTAVA I KOLIKO TRAJE?

Nastava maternjeg jezika održava se u onim školama u kojima ima najviše prijavljenih učenika a učenici iz drugih škola, gdje se nastava ne održava, mogu pohađati u onoj čkoli koja im je najbliža mjestu stanovanja. Učenici mogu pohađati nastavu 2-4 sata u toku sedmice a praksa je da su to obično dva školska sata. U vedini škola nastava se održava popodne, od 14,00 do 17,30, dok se u nekim školama, gdje su se stekle takve mogudnosti, održava u sklopu redovne nastave, odnosno u prijepodnevnom terminu.

KOJI SE JEZIK UČI NA NASTAVI?

Principijelan stav Saveznog ministarstva je da nastavu BKS (bosnisch-kroatisch-serbisch) pohađaju zajedno svi učenici koji govore jednim od ovih jezika, kako zbog sličnosti među jezicima tako i zbog što bolje integracije, saživota u razumijevanju i toleranciji. Upisom na nastavu roditelji navode jezik a nastavnici su dužni sve radne listove i materijale dati učenicima na onom jeziku koji je naveden u upisnom listu. Time se striktno poštuje svačiji jezik, književni izgovor i pismo i otklanja mogudnost bilo kakve jezičke diskriminacije.

Nastavnici maternjeg

jezika u Tirolu

J.Letid i M.Letid Geljid

Bilo kakve informacije

vezane za nastavu

maternjeg jezika možete

dobiti na telefon

0512 – 235 464 ili e-mail

j.letic@tsn.at m.geljic@tsn.at

MOSTOVI

21. 02. se od 2000. obeležava kao Međunarodni dan maternjeg jezika.

Taj dan uveo je UNESKO kako bi sprečio nestajanje pojedinih jezika

pošto su podaci pokazali da godišnje u svetu odumre oko 25 različitih

jezika.

„Jedan od ciljeva škole je da Vaše dete nauči nemački jezik a što

nikako ne znači da se zbog toga trebate u krugu Vaše porodice

odreći maternjeg jezika, jer on je deo Vašeg kulturnog blaga. Znanje

i nemačkog i maternjeg jezika je od velike i podjednake važnosti.“

Ovakva zvanična saopštenja daju Ministarstva za kulturu i prosvetu,

kao austrijska, tako nemačka i švicarska povodeći se mišljenjima

kompentetnih stručnjaka koji su decenijama radili na ovoj

problematici i došli do sledećih zaključaka:

MATERNJI JEZIK

PREPORUKE i MIŠLJENJA stručnjaka za nastavu maternjeg

jezika

Dobro znanje

maternjeg jezika

Deca postižu dobar nivo znanja, ne samo u usmenom, nego i u

pisanom izražavanju.

Učenje drugog

jezika/dvojezičnost

Ko zna dobro svoj maternji jezik, naučiće

još bolje nemački kao drugi jezik, kao i sve druge strane jezike.

Interkulturalno

vaspitanje

Nastava maternjeg jezika pomaže

učenicima da uspešnije žive uz dvije kulture.

Kontakt sa drugima

Dobro poznavanje

maternjeg jezika pomaže da se ostvare

dobri kontakti u porodici, sa rođacima,

kao i sa zemljom porekla njihovih

roditelja.

Sticanje znanja o

nacionalnoj kulturi

Deca uče o kulturi i načinu života svoje porodice da bi bolje

razumela kulturu i način

života u svojoj zemlji.

Bolja integracija

Onaj ko dobro poznaje svoj jezik i kulturu bolje

će se integrisati u društvo sa više

tolerancije i

razumevanja za druge.

Bolji uspeh u školi

Neki predmeti se

paralelno predaju

na časovima

maternjeg jezika i

kulture i u redovnoj

školi, pa se znanja

o istom stiču na

dva jezika.

Prednost u profesionalnom

životu

Sa dobrim

poznavanjem dva

jezika stiče se

prednost za rad,

kako u Austriji tako

i u domovini.

Mogući povratak u

domovinu

Oni učenici koji

prilikom povratka

posjeduju dokaz o

pohađanju nastave

maternjeg jezika i

kulture stiču mnoge

prednosti.

Mnogi ljudi danas žive u multikulturalnoj sredini.

To se odnosi kako na lični, tako i na poslovni život

ljudi. Zbog toga je neophodno da mladi svoje obrazovanje usmeravaju

ka učenju više jezika, kako bi bili u mogudnosti da se uklope u multikulturalnu

sredinu u kojoj žive.

To bi bila najvažnija kvalifikacija u obrazovanju

mladih ljudi. Nastavu maternjeg jezika i kulture iz tog razloga treba

prihvatiti kao oblik nastave koji je integrisan u

osnovnoj školi i koji tu nastavu čini kompletnom.

MOSTOVI

Energična i jako zanimljiva grupa učenika sa mnogo kreativnosti i sa vidnim napretkom u učenju jezika, tim više jer gotovo svi ovi učenici krenuli su od prvog razreda na maternji jezik, tako da imaju jedan važan kontinuitet u nastavi.

VS ANGERGASSE

Julia Brkid, Prolede Jovana, Julia, Marko, Predrag i Jovana

MNOGO I MALO

Nastava u VS Angergasse uz

dobru i marljivu grupu ima i svoju

nešto manje svetlu stranu, jer u

ovoj insbruškoj školi ima veoma

veliki broj učenika sa naših

prostora, ali ih veoma mali broj i

pohađa nastavu, pa tako imamo

apsurdnu situaciju da nastavu

pohađa više dece iz drugih škola,

nego iz same VS Angergasse. Tek

nekih 30 posto učenika koji idu u

ovu školu idu i na maternji jezik,

dok je u svim drugim školama taj

procent daleko vedi, između 70 i

90 posto učenika. Razlog za tako

neslavan broj, svakako da postoji

i u narednom peridu bilo bi dobro

uvideti gde je i povedati broj onih

učenika koji idu u ovu školi.

Jovana, Julia, Marko, Predrag i Jovana

Irena Begid, Leptir

Julia Brkid, Prolede

Sara Marinovid, Simsaly Sonja Končar, Minnie Jovana Tomid, Maca

Sonja, Irena, Manuela i Filip

GRUPA IZ VS SIEGLANGER Od početka održavanja nastave ova mala grupa učenika koji dolaze iz VS Sieglanger – Sonja, Irena, Manuela a sada i prvačid , Filip, redovno dolaze na nastavu maternjeg jezika tako što ih roditelji, i pored svih svojih obaveza autom dovoze i dolaze po njih, što je sigurno jedna potvrda da nastava maternjeg jezika, uz sve ono što se čini u instuticajama i u školama najviše zavisi od samih roditelja, njihove odgovornosti prema svojoj deci - da im pruže mogudnosti učenja svog jezika.

RAZRED SA OSMEHOM, ŠARMOM I TALENTOM

Grupa u kojoj pored izvanrednih uspeha u savladavanju nastavnog gradiva postoji neizmeran plesni i glumački talent, kojeg de zasigurno pokazati u predstavi Ruke, koja de se početi pripremati od početka naredne školske godine a o kojoj de biti reči u rubrici – projekti. Ova grupa u samoj predstavi zasigurno de odigrati i te kako važnu ulogu, jer je potencijal uistinu veliki. S druge strane, neophodno je istadi da se radi o dobrim i marljivim učenicima koji i u redovnoj nastavi pokazuju da nas generacije koje dolaze na najbolji način reprezentiraju.

Jana, Lara i Sara

MOSTOVI

VS FRANZ FISCHER

TEAM TEACHING

Team Teaching poseban je vid nastave u kojem skupa na nastavi sa učenicima rade nastavnici maternjeg jezika i austrijske kolege. U Tirolu VS Franz Fischer je jedina škola u kojoj takav vid nastave postoji kada je u pitanju BKS. Naravno, taj vid nastave najzastupljeniji je u Beču. Nastavnica Letid Geljid Mara sa kolegicom Teresom Herold provodi veoma kreativno časove Team Teaching-a i na jedan specifičan način radi na propagiranju naše kulture i jezika i onoj djeci kojoj je to potpuna nepoznanica.

Aleksandar, Draginja Hana, Adelisa, Dalila

Elvedin i David

Kao i u vedini škola u kojima se izvodi nastava maternjeg jezika i VS Franz Fischer pravo je mjesto multietničnosti i multijezičnosti a svi ti učenici najbolji su pokazatelji i učitelji kako se život može i mora odvijati u međusobnom druženju, poštovanju i toleranciji kao zalogu da de bududnost biti lišena svih nerazumnih netrpeljivosti i mržnji i da de baš ove generacije izgraditi jedan bolji i ljepši svijet.

VS FRANZ FISCHER

Nastava maternjeg jezika u VS Franz

Fischer održava se u prijepodnevnim

satima zahvaljujući prethodnoj

direktorici, sadašnjoj direktorici i

kolegicama učiteljicama koje su imale

sluha da ovaj vid nastave uvrste u

vrijeme kada su učenici na redovnoj

nastavi, što se pokazalo izuzetno

korisnim za učenike, jer učenje

maternjeg jezika tako postaje

potpuno ravnopravno sa drugim

nastavnim predmetima. Isto tako,

treba naglasiti da veoma veliki broj

učenika koji pohađaju nastavu u VS

Franz Fischer idu i na nastavu

maternjeg jezika i time zasigurno

prednjači ispred insbruških škola u

kojima se nastava inače održava a to

je, pored truda nastavnog osoblja

škole i zasluga svih roditelja koji su

znali prepoznati značaj i vrijednost

maternjeg jezika za razvoj dječje

ličnosti i njihovog obrazovanja.

Jasmina, Anja, Alexander, Julia, Aldina, Salem, Sanel Katarina, Milan

MOSTOVI

VS FÜGEN

Portret moje prijateljice Lucia Mišid Moja prijateljica zove se Madeline i ide u šesti razred osnovne škole. Ima 12 godina i veoma je mršava. Ima smeđu kosu i smeđe oči. Tamnopute je i ima ovalno lice. Družim se s njom jer je jako ljubazna i prijatna. Najbolje su joj vrline ljubaznost, to što je uvijek tu i što je pomalo otkačena. Naravno, nije savršena pa ima i mane. Voli da posudi novac zato što ga često zaboravi ponijeti. Imajudi u vidu njene školske stvari mogu redi da je kaotična. Ipak, u društvu je omiljena i kada mi treba usluga tada je za mene uvijek tu.

VS FÜGEN RASADNIK DOBRIH UČENIKA

Više od jedne decenije nastava se

održava u VS Fügen i generacije

mnogih iznimno dobrih učenika

svo vrijeme svog školovanja bile su

uzorne, kako u redovnoj nastavi

tako i na nastavi maternjeg jezika a

mnogi su nastavili dolaziti na

nastavu i kada su školovanje

nastavljali u gimnaziji u Schwaz-u.

Daniel, Mihael, Magdalena, Mario, Anita, Marin, Marcus, Lucia, Dejana, Christoph

Anita,

Lucia Mišid, Trešnja

Tanja Budimirovid, Dobro je znati

MOSTOVI

Patrick, kojem je njemački jezik obilježio odrastanje mnogo se trudi da nauči maternji jezik a za svoj trud ima veliku podršku i oca, Austrijanca a upornost koju ima i odgovornost prema nastavi ved daju rezultate.

VS HÖTTING WEST

radna atmosfera u razredu

Galerija učenika nastave maternjeg

jezika u HS Hötting West

SESTRE NETTO-KURTOVIĆ

Fotografije sestara Netto-Kurtovid, Meline i Minele, datiraju još od 2006. godine kada su pohađale nastavu maternjeg jezika od samog početka, od prvog razreda, a pohađaju je i danas na završetku svog osmogodišnjeg školovanja. Neupitno je njihovo znanje jezika kojeg su kroz svo to vrijeme stekli a ono što plijeni je to što se i poslije tolikog vremena svojim interesom i aktivnošdu ističu u nastavi maternjeg jezika kao istinski dobri uzori. Zasigurno, nastavnici koji su radili sa ovim učenicama dugo de ih pamtiti i uzimati kao primjer svim polaznicima nastave maternjeg jezika.

Austrijsko savezno ministarstvo kroz sve ove godine ulaže velike napora da što više

unaprijedi i propagira nastavu maternjeg jezika kao iznimno važnog činioca u formiranju

identiteta svakog učenika, ali i njegovu ulogu u što boljeg savladavanja kako nastave

njemačkog jezika tako i školskih predmeta. Pored svega, pod pokroviteljstvom u Austriji

izlazi i list Trio koji je pisan na njemačkom, bosanskom, hrvatskom, srpskom i turskom

jeziku s ciljem što boljeg suživota u multikulturnom društvu, ali i s ciljem poštovanja

jezika kojeg su učenici poprimili od svojih roditelja.

Nastava maternjeg jezika u

VS Hötting West veoma je

teško zaživjela iako je ta

insbruška škola jedna od

onih gdje je uvijek bio veliki

broj učenika čiji je maternji

jezik bosanski, hrvatski ili

srpski. Međutim, danas već

nastavu maternjeg jezika

pohađa dvadesetak učenika i

to je, svakako, garancija, da

će još dugo učenici ove škole

imati mogućnost sticanja

znanja iz maternjeg jezika.

Nastava se održava tako da

se dva časa održavaju u

prijepodnevnom terminu, u

sklopu redovne nastave, a

dva časa u popodnevnom

terminu.

Vrijedni učenici – Marco, Eldin , i blizanci, Marko i Filip

Lejla je jedna u nizu izuzetnih učenika na nastavi maternjeg

jezika koji svojim radom služe kao istinski uzori.

MOSTOVI

VS INNERE STADT VS VÖLS

v VS VÖLS

VS

Nastava maternjeg jezika u Völs-u održava se godinama a danas je u nju uključen solidan broj učenika koji marljivo rade na sticanju znanja iz svog maternjeg jezika. Na žalost, nastava su i godinama pratili organizacijski problemi oko formiranja grupa i na određeni način odslikava i jedan ignorantski stav i odnos kojeg roditelji zbog neinformisanosti nerijetko imaju kada je u pitanju ovaj vid nastave. Na sredu, sve je vedi broj roditelja, kako u Völs-u, tako i u mnogim drugim školama, koji istinski žele da svom mlađem naraštaju pruže mogudnost svestranog školovanja što daje nadu da de generacije koje su zanemarile svoj maternji jezik u bududnosti biti prošlost i da demo imati mlade ljude koji de podjednako dobro govoriti oba jezika.

VS INNERE STADT

– ŠKOLA ZA UZOR

Nastava maternjeg jezika u VS

Innere Stadt traje veoma dugo a

ono što ovu školu izdvaja od svih

drugih je njen moderan pristup

kako nastavi tako i različitim

jezicima. Direktorica Eva Nora

Hosp u pravom smislu dirigent je

jednog potpuno novog sistema

rada koji je zasigurno poznat u

austrijskim okvirima. Samim tim i

nastavnici maternjeg jezika imaju

priliku učestvovati u školskom

ozračju 21. stoljeća i biti u toku

jednog novog vremana koje će u

budućnosti zamijeniti stereotipan,

klasičan način rada, kakav je,

nažalost, još prisutan u velikom

broju škola.

Hana, Armela, Irena, Mihajlo, Leon, Tarik, Jovan

Dorothea, David, Ajla, Sarah, Jennefer, Lara, Vivien

V

S

I

N

N

E

R

E

S

T

A

D

T

MOSTOVI

HS LÄNGENFELD

RAZRED PRIJATELJSTVA I MARLJIVOSTI

Konj, Tamara Radiškovid

Selo, Slaven Đukid

Radiškovići

Tamari, Aleksandru, Tatjani i Sari od idude školske godine pridružide se David i Daniel, tako da de šest članova izuzetne porodice Radiškovid zajedno pohađati nastavu maternjeg jezika. Sara i njen brat Aleksandar pored nemačkog i maternjeg jezika perfektno govore i islandski jezik, odakle poreklo vodi njihova mama. Svi ovi učenici odlični su uzorni, spontani i otvoreni , ali i veoma marljivi i uspešni u savladavanju znanja iz maternjeg jezika.

DRUGARI

Aleksandra, Milana, Dajana, Slaven i Anđela na nastavu maternjeg

jezika dolaze iz petnaestak kilometara udaljenih mesta i provode

na nastavi četiri školska časa. Vredni i odgovorni, na najbolji način

odslikavaju uzorne učenike koji jednako dobro savladavaju nastavu

u redovnom školovanju i nastavu maternjeg jezika. Ovi odlični i

primerni učenici zajedno provode mnogo vremena i van nastave,

tako da se mogu nazvati pravim školskim drugarima.

Längenfeld, pitomo mesto u

Ötztal-u, najbolji je primer

kako inicijativa roditelja

može imati uticaj na nastavu

maternjeg jezika, jer takav

interes rezultirao je da se u

HS Längenfeld već godinama

uspešno održava nastava, za

razliku do mnogo većih

mesta u Tirolu gde nastava

maternjeg jezika nije uspela

da zaživi. Odgovorni i

savesni roditelji gotovo bez

ijednog izuzetka šalju svoju

decu na nastavu a nekolicina

učenika dolazi iz petnaestak

kilometara udaljenih mesta-

Ötz-a, Sautensa i Tumpena.

Svim ovim marljivim i

vrednim učenicima ovaj vid

nastave nipošto nije samo

popodnevna obaveza već ,

svakako, i veoma veliko

zadovoljstvo, što utiče i na

kvalitet nastave i na

rezultate koje su ovi učenici

postigli svih ovih godina u

poznavanju svog jezika.

Tatjana, Anđela S., Sarah, Aleksandra, Dajana, Milana, Slaven, Anđela J., Aleksandar, Sara, Toni

Anđela i Sarah

MOSTOVI

Učenici nižih razreda, od kojih četiri najmlađa polaznika, zalog su da de se nastava ne samo održati u ovoj školi ved da de još dugo postojati i omoguditi tako učenicima da što bolje savladaju svoj maternji jezik, te da de jednom postidi onaj nivo znanja kojeg sada imaju učenici koji u ovoj školi ved dugo vrijedno i predano uče svoj jezik, poput Anesa, Almina i Paula, čije je dugogodišnje pohađanje nastave dalo rezultate.

VS NEUARZL

Julia Brkid, Prolede Jovana, Julia, Marko, Predrag i Jovan

VS

NEUARZL KONTINUIETET NASTAVE

Nastava maternjeg jezika u VS Neuarzl još jedna je u nizu škola gdje se nastava pokrenula na inicijativu roditelja i danas u ovoj školi preko dvadeset učenika uči maternji jezik. S druge strane neophodno je naglasiti i bezrezervnu pomod od strane direktorice kao i veoma dobre, gotovo idealne uslove za rad u nastavi. Treba naglasiti i da se u vannastavnim aktivnosti, posebno jednodnevnim i dvodnevnim izletima, posebno ističe ova škola a na izletu u šestom mjesecu bide najviše roditelja i učenika baš iz ove škole.

Paul, Almin, Anes, Ilma, Varisa, Christina,

Alma, Melissa, Emir

Brnjid Paul, Zalazak

Velagid Alma, Kuda

Jovana Tomid, Maca

Prijateljice

Dvije uzorne učenice, Ribid Selma i Karabegovid Ida od samog početka pohađaju nastavu maternjeg jezika i to, po vlastitim izjavama, veoma rado, jer nastava je mjesto za učenje ali i mjesto za popodnevno druženje. Njihovi rezultati u nastavi opravdavaju spoj prijateljstva i marljivosti.

Učenici iz porodice Pijetlovid, 2005.

GRUPA ODLIKAŠA

Marko, David, Marco, Mateo, Anton, Aleksandar, Selma, Sara, Selma R., Samra, Valentina… grupa je koliko jezički šarenolika toliko i šarenolika po uzrastu, ali prije svega, grupa u kojoj su gotovo svi učenici izuzetno dobri, kako u redovnoj nastavi tako i na maternjem jeziku. Mateo, Marco, David i Anton ostavili su veliki trag u svojoj bivšoj školi, VS Neuarzl, gdje su bili đaci generacije, a danas, kao polaznici gimnazije Silgasse, ponovo dolaze u ovu školu na nastavu maternjeg jezika i ističu se svojim znanjem. Aleksandar, koji je na nastavu krenuo još u predškolskom a danas privodi svoje osmogodišnje školovanje kraju jedan je od onih učenika koji s pravom može tvrditi da poznaje svoj jezik. Sara i Samra, na nastavi nerazdvojne prijateljice, isto tako pohađaju nastavu od prvog razreda, vrijedno rade i uče i , kao gotovo cijela ova grupa, odlične su učenice. Iako je krenula na nastavu maternjeg jezika od ove godine Zorlak Selma dolazi na nastavu i utorkom i petkom i sa mnogo htijenja i volje nevjerovatnom brzinom savladava gradivo. Marko i Mihajlo su prvačidi i njihovo znanje tek se de u narednim godinama povedavati, dok je Valentina, svojim odličnim učenjem zalog da de u VS Neuarzl učenici sa naših prostora uvijek biti među najboljim, što je , svakako, ponos za roditelje, ali i za nastavnika jezika koji ima ovakvu grupu.

„Ja obožavam nastavu maternjeg jezika i uvijek rado idem. Mnogo sam naučio za sve ove godine koje idem i to da znam dobro maternji jezik jako mi je važno.“ Marinkovid Aleksandar

MOSTOVI

VS PRADL LEITGEB I

U PAROVIMA...

ZAJEDNO

Iako su različitih školskih uzrasta i rade različito gradivo

i pohađaju nastavu na različitim prijavljenim jezicima

svim ovim učenicima zajedničko je druženje i učenje, što

samo potvrđuje da se od djece svi mogu učiti toleranciji

i razumijevanju.

VS Pradl Leitgeb jedna od onih škola u kojoj se nastava maternjeg jezika održava ved dugi niz godina a prisustvuju joj učenici svih uzrasta i zastupljena su sva tri jezika sa naših prostora. Broj učenika koji pohađa nastavu iz godine u godinu se povedava što uliva nadu da de u ovoj školi maternji jezik još dugo imati svoje mjesto u nastavi.

Mario Lovrid, Auto

Bogdan i Dejan su učenici prvog razreda i od ove su godine su zajedno u grupi za nastavu maternjeg jezika i skupa sa Kristinom Prusac najmlađi polaznici.

Selma i Meliha su sestre

koje u toku radne sedmice dva puta, u dvije različite škole dolaze na maternji jezik i ved sada pokazuju vidan napredak.

Lejla i Ena su setre koje na nastavu dolaze iz Igls-a. Lejla, sada ved gimnazijalka, nastavu pohađa od prvog razreda a njena mlađa sestra na nastavi je ved drugu godinu. ž polaznici.

Meliha, Lejla, Tamara, Ena, Selma, Željka, Stefan, Dejan i Bogdan

Aleksandar Anastazija Edin Kristina

Marina Mario Uroš Veljko

Učenici koji pohađaju nastavu maternjeg

jezika svakog utorka u VS Pradl Letigeb I po

svemu pokazanom obedavaju u bududnosti

dobru i stabilnu grupu, kao što je očekivati

da de se u bududnosti povedati broj učenika

koji nastavu pohađaju u školama Pradl L. I i

Pradl L II.

Lovrid Mario i Marina godinama idu na nastavu maternjeg jezika i aktivno učestvuju u njenom radu. Mario, kao stariji učenik u grupi sa mlađima po odnosu prema nastavi i ponašanjem bez dvojbe je uzor svima, onoliko koliko su to Lejla i Željka, koje su još od prvog razreda predano i marljivo učile maternji jezik.

MOSTOVI

VS SCHWAZ

Tijana, Selma, Tatjana, Stefan

Vrijedna, uredna i odgovorna grupa učenika nastave maternjeg jezika u Schwaz-u.

Elvedin i David Kao i u vedini škola u kojima se izvodi nastava maternjeg jezika i VS Franz Fischer pravo je mjesto multietničnosti i multijezičnosti a svi ti učenici najbolji su pokazatelji i učitelji kako se život može i mora odvijati u međusobnom druženju, poštovanju i toleranciji kao zalogu da de bududnost biti lišena svih nerazumnih netrpeljivosti i mržnji i da de baš ove generacije izgraditi jedan bolji i ljepši svijet.

NASTAVA MATERNJEG JEZIKA U ŠKOLSKOJ 2011 -2012 godini

po HS LÄNGENFELD VS VÖLS - VS HÖTTING WEST ut VS PRADL LEITGEB I Innsbruck VS HANS SACHS SCHWAZ sr VS WATTENS VS FRANZ FISCHER Innsbruck čet VS ANGERGASSE Innsbruck VS INNERE STADT - VS FÜGEN pe VS NEUARZL Innsbruck VS FRANZ FISCHER Innsbruck

VS HANS SACHS

Nastava maternjeg jezika u VS Hans

Sachs svakako je posebna po jednom

krajnje ne samo profesionalnom, već

i prijateljskom odnosu kojeg prema

ovoj nastavi ima direktor škole, ali i

oba direktora Hauptschule. S velikim

respektom prema maternjem jeziku

i sami ulažu velike napore kako u

samoj organizaciji nastave tako i u

njenom popularizovanju među svim

roditeljima. Nalaze za shodno i da

im se sami obrate, da im iznesu svoje

viđenje koliko je ta nastava potrebna

i značajna a ne samo da formalno

obave podjelu upisnih listova, kakav

je, na žalost, slučaj u dobrom dijelu

škola. Kao istinski most između

učenika, nastavnika i roditelja svi

oni zasluđuju najviše pohvale i

veliku zaslugu što nastava maternjeg

jezika u Schwaz-u već dugo postoji.

Tamara, Sandra, Adrijana, Kenan, Osman, Daniel, Andrija

MOSTOVI

VS STEINACH

Julia Brkid, Prolede Jovana, Julia, Marko, Predrag i Jovan

GRUPA MALA, ALI ODABRANA

Nastava maternjeg jezika u VS Steinach održava se zahvaljujudi predusretljivosti direktora škole Huberta Geir-a koji godinama odobrava školski forum kao i direktora HS Steinach koji za ovu nastavu omogudava učionicu. Međutim, ova mala, ali odabrana grupa učenika zbog svog veoma odgovornog odnosa prema nastavi, izuzetno kulturnog i po svemu primjernog ponašanja, a uz sve to veoma spontana i opuštena samom nastavniku je svojevrsna poslastica, jer je u ovim učenicima objedinjeno sve ono što nastavnik očekuje i od učenika i od znanja kojeg prenosi na mlade generacije.

Anketa

U anketi vezanoj za nastavu maternjeg jezika učestvovalo je oko stotinjak učenika i posle obrade podataka došlo se sljededih podataka. Na pitanje koliko rado idu na nastavu maternjeg jezika 78 % učenika odgovorilo je da obožava idi, 14 % da vole idi a 8 % da ponekad vole idi a ponekad ne, dok se niti jedan učenik nije izjasnio da ne voli idi. Isto tako na nastavu maternjeg jezika rado ide 97 % učenika a 3% učenika ide jer je to želja njihovih roditelja. Nastavu maternjeg jezika 63 % učenika smatra jako interesantnim vidom nastave, 36 % interesantnom i tek 1% dosadnom. Na pitanje kako sami procjenjuju koliko su naučili na nastavi maternjeg jezika 72% smatra da je naučilo jako puno a 28 % da su naučili mnogo, dok se niti jedan učenik nije izjasnio da je naučio malo, ili da nije naučio ništa. Na pitanje koliko smatraju važnim svoj maternjim jezik 91 % učenika izjasnilo se da ga smaraju jako važnim a 9% važnim, dok se niti jedan učenik nije izjasnio da mu je maternji jezik manje važniji od njemačkog, ili da mu poznavanje maternjeg jezika uopšte nije važno. Na pitanje da li de se i naredne školske godine upisati na nastavu maternjeg jezika 81 % učenika dalo je potvrdan odgovor, 10% dali su odgovor da de učiniti onako kako roditelji odluče a 9% da još ne znaju da li de i ubudude dolaziti na nastavu. Anketa je bila potpuno anonimna i učenici, ukoliko su to željeli, nisu morali pisati svoje ime, osim podatka da li idu u niži ili viši razred.

KATARINA DANIELA

ANĐELA IGOR

NELA MIHAEL

ALEKSANDAR

PPOOSSLLEEDDNNJJAA ŠŠKKOOLLSSKKAA

GGOODDIINNAA

PPoossllee mmnnooggoo ggooddiinnaa

ččiinnii ssee ddaa uu nnoovvoojj

22001111 // 22001122 šškkoollsskkoojj

ggooddiinnii uu SStteeiinnaacchh--uu

nneeććee vviiššee bbiittii nnaassttaavvee

mmaatteerrnnjjeegg jjeezziikkaa,, jjeerr

nneeććee bbiittii ddoovvoolljjnnoo

uuččeenniikkaa nnii zzaa šškkoollsskkii

ffoorruumm aa tteešškkoo jjee ddoo

ttaaddaa ooččeekkiivvaattii nnoovvii

pprriilliivv uuččeenniikkaa ssaa nnaaššiihh

pprroossttoorraa,, ddookk uu iissttoo

vvrreemmee ddvvoojjee uuččeenniikkaa

zzaavvrrššaavvaajjuu šškkoolloovvaannjjee

uu oossnnoovvnnoojj šškkoollii.. BBiilloo

kkaakkoo bbiilloo oovvaa mmaallaa

ggrruuppaa zzaassiigguurrnnoo ććee

ssaammoomm nnaassttaavvnniikkuu

oossttaattii uu vveeoommaa lleeppoomm

sseeććaannjjuu aa nnaaddaattii ssee ddaa

ććee ii sseeććaannjjaa uuččeenniikkaa

nnaa nnaassttaavvuu mmaatteerrnnjjeegg

jjeezziikkaa bbiittii iissttoo ttaakkoo uu

ppoozziittiivvnnaa ii lleeppaa..

MOSTOVI

Grupa u Wattens-u , gde se nastava održava sredom, još jedna je u nizu onih koji vredno i marljivo rade i koji su veoma odgovorni prema nastavi, što je, pre svega, odraz roditeljskog stava da im deca uče maternji jezik i da taj vid nastave ne smatraju ništa manje vrednim od redovne nastave. Godine rada u Wattensu mogu stati samo u reči hvale i za odgovorne roditelje i za dobre učenike.

VS WATTENS

Julia Brkid, Prolede Jovana, Julia, Marko, Predrag i Jovan

TRADICIJA NASTAVE MATERNJEG JEZIKA

Nastava maternjeg jezika u VS Wattens pre nekih dvanaestak godina pokrenula se zahvaljujudi inicajitivi roditelja, pre svega Nikolajevid Snežane i odvija se do današnjih dana, s tim da gotovo svi učenici kredu od prvog razreda i pohađaju nastavu celo svoje osmogodišnje školovanje. Samim tim svi ovi učenici pokazuju veoma dobro znanje iz pravopisa, gramatike i čitanja.

Aleksandra, Silvia, Lukas, Marko I., Marko M., Aleksej, Emilian

Aleksej Gogonid, Razred

Aleksandra Stevanovid, 1r., April

Jovana Tomid, Maca

Motiv pred čas

Učenici iz porodice Pijetlovid, 2005.

UČENICI VIŠIH RAZREDA

Izabela, Marko, Fabijan, Aleksandar, Nikola, Antonio, Aleksandar B. (Filip, Aleksandra, David) učenici su koji se ne samo na nastavi, ved i izvan nje, veoma često i intezivno druže, tako da kao jedna izuzetno homogena grupa što se , svakako, odražava i na uspehe i kvalitet u nastavi.

Vedina učenika uključena je ili u sportske aktivnosti, ili u rad folklorne sekcije u svom klubu 25. maj, ali su i sami osnovali svoj skejter tim Crazy skaters te se sastaju petkom, subotom i nedeljom, ali i sredom, posle nastave maternjeg jezika, i zajedno uživaju u ovoj veoma omiljenoj potkulturi među mladim ljudima. Osam učenika, koji su uključeni u ovaj klub, predvode Marko, Aleks i David, a ne retko idu i na takmičenja. Naravno, najvažniji cilj je druženje u trenucima slobodnog vremena i ono je ispred svega drugog.

MOSTOVI

AKTIVNOSTI

Stotinu učenika na projekciji 3D filma !

Učenici nastave maternjeg jezika u nedjelju, 10.10.00. bili su na zajedničkoj filmskoj projekciji filma Ich - Einfach unverbesserlich (Despicable Me) u 3D projekciji, u kinu Cineplexx, u Innsbruck-u. Ovakve posjete insbruškom kinu u organizaciji nastavnika maternjeg jezika odvijaju se po tradiciji

ved godinama, ali je ova do sada najbrojnija posjeta, jer je na zajedničkom gledanju filma bilo stotinu naših mališana koji pohađaju nastavu maternjeg jezika. Neki učenici bili su prvi put u kinu, neki prvi put na jednoj 3D

projekciji a neki često imaju ovakva iskustva. Svi oni skupa proveli su jedno lijepo zajedničko popodne koje de im zasigurno dugo ostati u trajnom i sjedanju.

Zajednički odlazak u SKYLINE PARK

Učenici koji ove školske

godine pohađaju nastavu

maternjeg jezika imaju

priliku 11.06.2011. godine

priliku idi na zajednički

jednodnevni izlet sa

nastavnicima i roditeljim u

Skyline Park , jednom od

boljih evropskih zabavnih

parkova, koji je koliko

interesantan zbog svih

zabavnih sadržaja koje

nudi toliko i zanimljiv što je

udaljen od Innsbruka nešto

više od 2 sata vožnje

autobusom. Kako su ovi

izleti ved dugo godina

tradicionalni i ovog puta

naš stalni partner je

Idealturs, agencija s kojom

naš partner je Idealturs, agencija s kojom smo do sada zajedno organizirali nekoliko veoma uspjelih jednodnevnih i dvodnevnih izleta. Nadamo se da de, kao i svih ranijih godina, ovaj izlet u Saveznu Republiku Njemačku biti još jedno nezaboravno druženje za sve nas. U trenutku dok se list privodi kraju prijavljeno je preko devedeset učenika i roditelja.

www.skylinepark.de

www

IZLET u Erlebnispark "Familienland" in Tirol

Za kraj školske godine, krajem šestog mjeseca nastavnici maternjeg jezika u dogovoru sa roditeljima idi de na jednodnevni izlet sa učenicima i roditeljima koji pokažu interes za ovaj najvedi i najbolji zabavni park u Tirolu. Krenulo bi se u jutarnjim satima privatnim automobilima i ostalo da zatvaranja parka. Za učenike to de biti još jedan dan za pamdenje a za roditelje i nastavnike maternjeg jezika dobra prilika za međusobno bolje upoznavanje i druženje. O svemu ovome, terminu, organizaciji, visini ulaznica i planom odlaska i povratka roditelji de dobiti pismenu informaciju posredstvom učenika nastave maternjeg jezika. Za one radoznalije tu je i web stranica na kojoj se mogu upoznati sa sadržajem i planom ovog zabavnog parka. http://www.cusoon.at/erlebnispark-familienland-in-tirol

MOSTOVI

PROJEKTI

Iz foto-arhive

Zajednički izlet učenika i roditelja nastave maternjeg jezika

EUROPAPARK

KNJIGE

Nastavnici maternjeg jezika poslije dugog rada u nastavi maternjeg jezika ved duže vrijeme radili su i na udžbenicima za učenike koji pohađaju ovaj vid nastave a knjige bi ved sljedede školske godine trebale biti dostupne kako našim učenicima u Tirolu, tako i svim drugim učenicima na nivou cijele Austrije.

Knjige de, naravno, biti dostupne svakom učeniku a njihovo pladanje de omoguditi škole u kojima pohađaju nastavu. Naravno, u jednom vidu za kreiranje sadržaja ovih knjiga zaslužni su i svi naši učenici i mi im se od sveg srca zahvaljujemo. Autori, nastavnici maternjeg jezika u Tirolu Jovica Letid i Mara Letid Geljid

RUKE

Još u toku ove školske godine trebalo je krenuti sa radom na predstavi Ruke, ambicioznom devedeset-minutnom projektu, multimedijalnom komadu koji de objediniti glumu, ples, igru, muziku, slike, video i fotografije a u kojem bi glavni akteri trebali biti učenici koji pohađaju nastavu maternjeg jezika. Međutim, rad na izdavanju udžbenika odnio jako mnogo vremena tako da je vremenski bilo potpuno neizvodljivo početi sa radom i zu sve to i na vrijeme ga i završiti. Sigurno je da de predstava, scenario i režija, biti gotovi do devetog mjeseca kada počinje nova školska godina i da de se ved tada krenuti sa probama a poslije visemjesečnih proba očekivati je da se naredne 2012 godina predstava nađe na pozornici u Innsbruck-u i tako na najbolji način predstave talenti i vrijednosti naših učenika. Naravno o svemu demo blagovremeno obavijestiti i roditelje čiji je pristanak za učešde njihovog djeteta u ovom projektu obavezan. Nadamo se da de iduda godina, pored dobrih rezultata u nastavi, biti u znaku ove predstave.