008.Viii Ucinak Strojeva

GRAEVINSKI STROJEVI

1

VIII PREDAVANJEVIII PREDAVANJE

GRAEVINSKI STROJEVIGRAEVINSKI STROJEVI

1

UINAK GRAEVINSKIH UINAK GRAEVINSKIH STROJEVA ZA ZEMLJANE STROJEVA ZA ZEMLJANE

RADOVERADOVE

SADRAJSADRAJ1.1. PLANIRANJE UINAKA PLANIRANJE UINAKA

GRAEVINSKIH STROJEVAGRAEVINSKIH STROJEVA2.2. UINAK STANDARDNIH UINAK STANDARDNIH

GRAEVINSKIH STROJEVAGRAEVINSKIH STROJEVA

2

3.3. UINAK TEHNOLOKE OPREME UINAK TEHNOLOKE OPREME ZA MINERSKE RADOVEZA MINERSKE RADOVE

4.4. UINAK TRANSPORTNIH UINAK TRANSPORTNIH SREDSTAVA ZA POTREBE SREDSTAVA ZA POTREBE GRAENJAGRAENJA

1. 1. PLANIRANJE UINAKA PLANIRANJE UINAKA GRAEVINSKIH STROJEVAGRAEVINSKIH STROJEVA

3


GRAEVINSKI STROJEVI

2

Koja su dva osnovna razdoblja Koja su dva osnovna razdoblja primjene strojnog rada?primjene strojnog rada?

izbor strojeva i tehnoloke izbor strojeva i tehnoloke opremeopreme odnosno odnosno planiranje planiranje strojnog radastrojnog rada i njegovihi njegovih

4

strojnog radastrojnog rada i njegovih i njegovih uinakauinaka ..

strojni radstrojni rad odnosno odnosno koritenje strojevakoritenje strojeva i i tehnoloke opreme.tehnoloke opreme.

Pojedinani neposredni Pojedinani neposredni (direktni) troak strojnog (direktni) troak strojnog radarada (t(t )) dobije sedobije se

Kako se dobije pojedinani troak Kako se dobije pojedinani troak strojnog rada?strojnog rada?

5

rada rada (t(tss)) dobije se, dobije se, pojednostavljeno, tako da se pojednostavljeno, tako da se cijena kotanja radnog sata cijena kotanja radnog sata stroja stroja (css)(css) pomnoi sa pomnoi sa normativom vremena normativom vremena (N).(N).

Pojedinani neposredni (direktni) Pojedinani neposredni (direktni) troak strojnog radatroak strojnog rada

Ncssts =

6

gdje je:gdje je:

U1N = = normativ vremena.= normativ vremena.

GRAEVINSKI STROJEVI

3

PrethodniPrethodni pojednostavljeni pojednostavljeni prikazprikaz prorauna trokova prorauna trokova pokazujepokazuje kako poveanje kako poveanje produktivnost strojnog radaproduktivnost strojnog rada

to prikazuje proraun trokova?to prikazuje proraun trokova?

7

p j gp j g(poveanje radnih uinka) (poveanje radnih uinka) smanjuje u jednom dijelu ukupne smanjuje u jednom dijelu ukupne trokove graenjatrokove graenja (neposredne (neposredne trokove graenja odnosno trokove graenja odnosno neposredne trokove strojnog neposredne trokove strojnog rada pri graenju).rada pri graenju).

To znai da jeTo znai da je kvalitetno kvalitetno planiranjeplaniranje i programiranje i programiranje radnih uinaka graevinskihradnih uinaka graevinskih


8

radnih uinaka graevinskih radnih uinaka graevinskih strojevastrojeva temeljna pretpostavka temeljna pretpostavka izrade prihvatljive cijene izrade prihvatljive cijene graevinskih radova na tritu.graevinskih radova na tritu.

U tom smislu postavlja se U tom smislu postavlja se pitanje;pitanje;Kako planirati odnosno utvrditi Kako planirati odnosno utvrditi


9

ili izraunati veliinu radnog ili izraunati veliinu radnog uinka za neki graevinski uinka za neki graevinski stroj? stroj? Koju metodologiju primijeniti?Koju metodologiju primijeniti?

GRAEVINSKI STROJEVI

4

Kao Kao primjerprimjer moguih problema moguih problema pokazuju rezultati prorauna pokazuju rezultati prorauna

Kako izraunati radni uinak Kako izraunati radni uinak stroja?stroja?

10

uinka za bager obujma lopate uinka za bager obujma lopate q = 1 m3q = 1 m3, za potrebe iskopa , za potrebe iskopa nekog zemljanog gradiva i nekog zemljanog gradiva i utovara u vozila.utovara u vozila.

Primjer izraunatih radnih uinkaPrimjer izraunatih radnih uinka

Izvor (* prirunici tvrtki): Uinak (m3/sat) Index

- Caterpillar 111 1,48

- Fiat - allis 90 1,20

11

- Komatsu 102 1,36

- Liebherr 115 1,53

* knjiga 96 1,28

* Handbuch BML 67 0,89

* ovdje predloena metodologija 75 1,00

Za praktine potrebe valja se Za praktine potrebe valja se samo i jedino baviti samo i jedino baviti proraunom pojedinanih proraunom pojedinanih uinaka standardnihuinaka standardnih

Kako izraunati radni uinak Kako izraunati radni uinak stroja?stroja?

12

uinaka standardnih uinaka standardnih graevinskih strojevagraevinskih strojeva i i transportnih sredstavatransportnih sredstava koja koja cikliki radecikliki rade i na iji rad ima i na iji rad ima najvei utjecaj tzv. "ljudski najvei utjecaj tzv. "ljudski faktor".faktor".

GRAEVINSKI STROJEVI

5

Koji su standardni graevinski Koji su standardni graevinski strojevi?strojevi?

dozeri na dozeri na gusjenicama,gusjenicama,

hidraulini bageri hidraulini bageri

valjci,valjci, builice,builice, kompresorikompresori

13

ggsa jednom sa jednom lopatom, lopatom,

utovarivai na utovarivai na kotaima,kotaima,

grejderi,grejderi, skrejperi,skrejperi,

kompresori,kompresori, kamioni kiperi, kamioni kiperi, damperi,damperi, toranjske toranjske

dizalice.dizalice.

2. UINAK STANDARDNIH 2. UINAK STANDARDNIH GRAEVINSKIH STROJEVAGRAEVINSKIH STROJEVA

14


UinakUinak -- je izvrenje je izvrenje kvalitetne koliine kvalitetne koliine obujmobujmaa

to je uinak?to je uinak?

15

jjneke planirane neke planirane proizvodnjeproizvodnje(Q)(Q), u jedinici vremena , u jedinici vremena (T)(T)..

GRAEVINSKI STROJEVI

6

Uinak Uinak strojastroja u odreenoj jedinici u odreenoj jedinici vremenavremena izraunamo iz izrazaizraunamo iz izraza

ch Q

tTU =

16

gdje je:gdje je:TThh = vrijeme jednog sata,= vrijeme jednog sata,QQcc = koliina proizvoda po ciklusu,= koliina proizvoda po ciklusu,ttcc = vrijeme= vrijeme jednog ciklusajednog ciklusa,,

ct

Koliina uinaka po jednom Koliina uinaka po jednom ciklusuciklusu izraunamo iz izraza;izraunamo iz izraza;

puc kqQ =

17

gdje je:gdje je:q = konstruktivni obujam radnog dijela stroja,q = konstruktivni obujam radnog dijela stroja,kkpupu = koeficijent punjenja,= koeficijent punjenja,

p

Obujam po jednom radnom ciklusu Obujam po jednom radnom ciklusu za uinak sraslo (za uinak sraslo (QQcc)) izraunamo izraunamo iz slijedeeg izraza;iz slijedeeg izraza;

kkqQ =

18

gdje je:gdje je:kkpupu = koeficijent punjenja,= koeficijent punjenja,qq = konstruktivni obujam radnog dijela stroja,= konstruktivni obujam radnog dijela stroja,kkrr = koeficijent rastresitosti.= koeficijent rastresitosti.

rpuc kkqQ

GRAEVINSKI STROJEVI

7

Obujam po jednom radnom ciklusu Obujam po jednom radnom ciklusu za uinak rastresito (za uinak rastresito (QQcc))izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

qkQ =

19

gdje je:gdje je:kkpupu = koeficijent punjenja,= koeficijent punjenja,qq = konstruktivni obujam radnog dijela stroja,= konstruktivni obujam radnog dijela stroja,

qkQ puc =

Priblina rastresitostPriblina rastresitost

Tablica 4.1.

Materijal (gradivo) Rastresitost (r)

suhi ljunak 1,10

20

mokri ljunak 1,20

suha glina, zemlja 1,25

vlana glina 1,30

meka minirana stijena 1,35

tvrda minirana stijena 1,55

to je koeficijent rastresitost?to je koeficijent rastresitost?

1kr =

21

gdje je:gdje je:r = rastresitost materijala,r = rastresitost materijala,kkrr = koeficijent rastresitosti,= koeficijent rastresitosti,

rr

GRAEVINSKI STROJEVI

8

Pojednostavljene vrijednosti veliine obujma sraslo, rastresito i Pojednostavljene vrijednosti veliine obujma sraslo, rastresito i ugraeno za stijenu (kamen), ljunak i pijesak, prainu i glinu prema ugraeno za stijenu (kamen), ljunak i pijesak, prainu i glinu prema knjizi Lars Forssbald Vibration soil and rock fill compaction.knjizi Lars Forssbald Vibration soil and rock fill compaction.

22

Koliko kategorija uinaka stroja Koliko kategorija uinaka stroja razlikujemo?razlikujemo?

U praksi se koriste U praksi se koriste tri temeljne tri temeljne kategorije radnih uinaka:kategorije radnih uinaka:

23

Temeljni Temeljni teorijski iliteorijski ili tehniki tehniki uuinakinak strojastroja (U(Utt)),,

Praktini Praktini ili planski ili planski uinakuinak ((UUpp)),, Mjereni uinak (Mjereni uinak (UUmm).).

Temeljni Temeljni teorijski iliteorijski ili tehniki utehniki uinakinakstrojastroja (U(Utt)) raunamo preko broja ciklusa raunamo preko broja ciklusa (n(ncc)) u u promatranoj vremenskoj jedinici promatranoj vremenskoj jedinici (T(Thh),), odnosno po jednom satu odnosno po jednom satu (m(m33/h)/h)..

h QQTU

24

gdje je:gdje je:QQcc = koliina proizvoda po jednom ciklusu,= koliina proizvoda po jednom ciklusu,nncc = = broj ciklusa (u jednom satu)broj ciklusa (u jednom satu),,ttcc = vrijeme jednog ciklusa.= vrijeme jednog ciklusa.

cccc

ht QnQt

U ==

GRAEVINSKI STROJEVI

9

Praktini Praktini ili planski ili planski uinakuinak ((UUpp))izraunamo tako da izraunamo tako da teorijski ili teorijski ili tehniki uinaktehniki uinak ((UUtt)) umanjimo za umanjimo za koeficijent korekcije koeficijent korekcije ((kkii)), pa , pa dobijemo izrazdobijemo izraz

25

gdje je:gdje je:UUtt = = uinak teorijskiuinak teorijski,,kkii = = koeficijent korekcije.koeficijent korekcije.

tip UkU =

Mjereni uinak (Mjereni uinak (UUmm)) dobije se dobije se snimanjem rada stroja na snimanjem rada stroja na

Mjereni uinakMjereni uinak

26

j jj jgradilitu, te ga statistikom gradilitu, te ga statistikom obradom podataka izraunamo. obradom podataka izraunamo.

Za praktine inZa praktine ineenjerske potrebe njerske potrebe zadovoljavajua metodologija zadovoljavajua metodologija planiranja ili prorauna planskog planiranja ili prorauna planskog uinka pojedinanog strojauinka pojedinanog stroja

Koeficijent korekcijeKoeficijent korekcije

27

uinka pojedinanog stroja uinka pojedinanog stroja pretpostavlja da je koeficpretpostavlja da je koeficiijent jent ispravke "teorijskog" uinka ispravke "teorijskog" uinka (k(kii))

kkii = k= koo kkppkkii 1,oo1,oo

GRAEVINSKI STROJEVI

10

Opi koeficijent korekcijeOpi koeficijent korekcije -- kkoo((Organizacijski gubiciOrganizacijski gubici))

Organizacijski gubici se odnose na Organizacijski gubici se odnose na izgubljeno vrijeme za prekide rada, a izgubljeno vrijeme za prekide rada, a izraavamo ih krozizraavamo ih kroz;;

28

(k(kogog) ) koeficijent organizacijekoeficijent organizacije,, (k(krvrv) ) koeficijent iskoritenja koeficijent iskoritenja radnog radnog

vremenavremena,, (k(kdsds) ) koeficijent koeficijent dotrajalosti stroja,dotrajalosti stroja,

izraavamo ih krozizraavamo ih kroz;;

Koeficijent organizacije Koeficijent organizacije (k(kogog))

Tablica 4.4. Tablica 4.4.

Uvjeti strojnog radaUvjeti strojnog rada Vrsta graevinskog stroja za zemljane radoveVrsta graevinskog stroja za zemljane radove

bagerbager bagerbager

29

dozerdozer utovarivautovariva bager bager utovarutovarbager bager iskopiskop damperdamper

dobridobri o.83o.83 o,83o,83 o,83o,83 o,83o,83 o,80o,80

prosjeniprosjeni o.80o.80 o,80o,80 o,80o,80 o,75o,75 o,70o,70

loiloi o,75o,75 o,75o,75 o,75o,75 o,67o,67 o,60o,60

nezadovoljavajuinezadovoljavajui o,70o,70 o,70o,70 o,70o,70 o,58o,58 o,50o,50

Koeficijent radnog vremena Koeficijent radnog vremena (k(krvrv))

Tablica 4.5.Tablica 4.5.

dli k i j ddli k i j d

30

odlino koritenje radnog odlino koritenje radnog vremenavremena kkrv rv = o,92 (efektivni rad od 55 minuta na sat)= o,92 (efektivni rad od 55 minuta na sat)

dobro koritenje radnog dobro koritenje radnog vremenavremena kkrv rv = o,84 (efektivni rad 50 minuta na sat)= o,84 (efektivni rad 50 minuta na sat)

slabo koritenje radnog slabo koritenje radnog vremenavremena kkrv rv = o,75 (efektivni rad 45 minuta na sat)= o,75 (efektivni rad 45 minuta na sat)

GRAEVINSKI STROJEVI

11

Koeficijent dotrajalosti stroja Koeficijent dotrajalosti stroja (k(kdsds))

Tablica 4.6.Tablica 4.6.

St j t jSt j t j ti k l t ijiti k l t iji k fi ij t "kk fi ij t "k ""

31

Stanje strojaStanje stroja sati u eksploatacijisati u eksploataciji koeficijent "kkoeficijent "kdsds""

novi strojnovi stroj do 2.000do 2.000 1,001,00

ouvani strojouvani stroj od 2.000 do 4.000od 2.000 do 4.000 o,91o,91

dotrajali strojdotrajali stroj preko 4.000preko 4.000 o,80o,80

Ogranienja u tijeku rada se odnose Ogranienja u tijeku rada se odnose nana radni prostorradni prostor tete konstrukcijskakonstrukcijska

Posebni koeficijent korekcije Posebni koeficijent korekcije -- kkpp((Ogranienja u tijeku radaOgranienja u tijeku rada))

32

na na radni prostorradni prostor te te konstrukcijska konstrukcijska ogranienjaogranienja sredstva rada (stroja) s sredstva rada (stroja) s obzirom na predmet i materijal izrade obzirom na predmet i materijal izrade predmetnog rada predmetnog rada ..

(k(kvmvm) ) koeficijent koeficijent vlanosti vlanosti materijala,materijala, (k(krr) ) koeficijent koeficijent rastresitosti rastresitosti materijalamaterijala, , (k(krprp) ) koeficijent radnog prostora,koeficijent radnog prostora, (k(kntnt) ) koeficijent koeficijent nagiba terenanagiba terena,, (k(knn) ) koeficijent koeficijent noa (dozer),noa (dozer),

33

(( nn)) jj ( ),( ), (k(kuvuv) ) koeficijent koeficijent utovara,utovara, (k(kkzkz) koeficijent kuta zaokreta (bager),) koeficijent kuta zaokreta (bager), (k(kpupu) ) koeficijent koeficijent punjenja,punjenja, (k(kgg) ) koeficijent koeficijent gubitka gradiva,gubitka gradiva,

GRAEVINSKI STROJEVI

12

Koeficijent vlanosti materijala Koeficijent vlanosti materijala (k(kvmvm))

Tablica 5.1.1.Tablica 5.1.1.

Materijal (gradivo)Materijal (gradivo) "k"kvmvm""

mokar isti kamenmokar isti kamen o,95o,95

34

mokar isti ljunak i pijesakmokar isti ljunak i pijesak o,93o,93

mokra zemljamokra zemlja o,80 o,80 -- o,95o,95

mokra ljepljiva zemljamokra ljepljiva zemlja o,67 o,67 -- o,71o,71

mokra ljepljiva trona stijena ili glinamokra ljepljiva trona stijena ili glina o,30o,30

Gustoa gradiva i rastresitost iz prirunikaGustoa gradiva i rastresitost iz prirunikaTablica 4.2.Tablica 4.2.

GradivoGradivo Gustoa gradiva u prirodnom Gustoa gradiva u prirodnom sraslom stanju prije iskopa sraslom stanju prije iskopa

(t/m3)(t/m3)

Rastresitost (r) Rastresitost (r) gradiva nakon iskopagradiva nakon iskopa

Gustoa gradiva u Gustoa gradiva u rastresitom stanju rastresitom stanju

(t/m3)(t/m3)

uslojena glinauslojena glina 2,022,02 + 22% ili 1,22 + 22% ili 1,22 1,651,65

kompaktna glinakompaktna glina 2,012,01 1,211,21 1,661,66

vlana glinavlana glina 2,08 2,08 -- 2,102,10 1,25 1,25 -- 1,401,40 1,50 1,50 -- 1,661,66

suha glinasuha glina 1,64 1,64 -- 1,841,84 1,23 1,23 -- 1,401,40 1,17 1,17 -- 1,481,48

kaolinkaolin 1,661,66 1,291,29 1,281,28

35

,, ,, ,,

suha pjeskovita glinasuha pjeskovita glina 1,661,66 1,171,17 1,421,42

vlana pjeskovita glinavlana pjeskovita glina 1,831,83 1,191,19 1,541,54

vlana ilovaavlana ilovaa 1,60 1,60 --1,661,66 1,251,25 1,28 1,28 -- 1,3831,383

suha ilovaasuha ilovaa 1,361,36 1,251,25 1,091,09

suha zemljasuha zemlja 1,66 1,66 -- 1,901,90 1,251,25 1,33 1,33 -- 1,521,52

vlana zemljavlana zemlja 2,02 2,02 -- 2,10 2,10 -- 1,25 1,25 -- 1,271,27 1,60 1,60 --1,681,68

zemlja sa pijesakomzemlja sa pijesakom 1,661,66 1,171,17 1,421,42

zemlja sa 25% kamenazemlja sa 25% kamena 1,961,96 1,251,25 1,571,57

suhi (nevezani) pijesaksuhi (nevezani) pijesak 1,601,60 1,131,13 1,421,42

vlani pijesakvlani pijesak 2,072,07 1,121,12 1,851,85

suhi pijesak i ljunaksuhi pijesak i ljunak 1,931,93 1,121,12 1,721,72

Koeficijent radnog prostora Koeficijent radnog prostora (k(krprp))

R d i tR d i t "k"k ""

36

Radni prostorRadni prostor "k"krprp""

rad u slobodnom preglednom rad u slobodnom preglednom razmjernom irokom prostoru razmjernom irokom prostoru 1,001,00

rad u razmjerno skuenom rad u razmjerno skuenom prostoru prostoru 0,950,95

GRAEVINSKI STROJEVI

13

Koeficijent noa Koeficijent noa (k(knn))

Tablica 5.1.2.

Vrsta iskopaVrsta iskopa "k"knn""

l ki i kl ki i k 95 d 1 00 (i i !)95 d 1 00 (i i !)

37

laki iskoplaki iskop o,95 do 1,00 (i vie!)o,95 do 1,00 (i vie!)

srednji iskopsrednji iskop o.80 do o,90o.80 do o,90

srednje tvrdi iskopsrednje tvrdi iskop o,65 do o,80o,65 do o,80

tvrdi iskoptvrdi iskop o,40 do o,65o,40 do o,65

UINAK DOZERA NA UINAK DOZERA NA

38

GUSJENICAMAGUSJENICAMA

39

GRAEVINSKI STROJEVI

14

Najei poslovi koji se obavljaju Najei poslovi koji se obavljaju pomou dozera su;pomou dozera su;

iskop, iskop,

Koje poslove obavlja dozer?Koje poslove obavlja dozer?

40

pp guranje, guranje, razastiranje,razastiranje, planiranje,planiranje, ii iskop panjevaiskop panjeva, itd., itd.

Uinak ovisi o;Uinak ovisi o; trajanju jednog ciklusa,trajanju jednog ciklusa,

O emu ovisi uinak dozera?O emu ovisi uinak dozera?

41

korekcijskim koeficijentima,korekcijskim koeficijentima, i obujmu i obujmu radnog dijela (noa).radnog dijela (noa).

Praktini Praktini ili planski ili planski uinakuinak ((UUpp))dozera izraunamo iz slijedeeg dozera izraunamo iz slijedeeg izraza;izraza;

tip UkU =

42


tip

GRAEVINSKI STROJEVI

15

Klasifikacija vremenskog ciklusa Klasifikacija vremenskog ciklusa (t(tcc)) za buldozerza buldozer

VRSTAVRSTARADARADA

iiskopskop guranjeguranje odlaganjeodlaganje povratpovrat promjenapromjenasmjerasmjera

iskop iskop ++ ++ -- ++ ++

43

guranjeguranje ++ ++ ++ ++ ++

razastiranjerazastiranje ++ ++ -- ++ ++

planiranjeplaniranje -- -- -- -- --

Iskop Iskop panjevapanjeva

++ -- -- -- ++

Elementi za izraun uinka buldozeraElementi za izraun uinka buldozera

ELEMENTIELEMENTI IZRAUNAIZRAUNA IZRAZIZRAZ JEDJED

Uinak planskiUinak planski UUp p = k= kii UUtt mm33/h/h

Uinak teorijskiUinak teorijski UUt t = n= ncc QQcc mm33/h/h

Radni ciklusRadni ciklus ttcc = t= tii+t+tgg+t+too +t+tpp + 2t+ 2tmm minmin

44

c c ii gg o o p p mm

Koeficijent korekcijeKoeficijent korekcije kki i = k= koo kkpp --

Radni kapacitet noaRadni kapacitet noa QQc c = q = q kkpupu mm33

Koeficijent punjenja Koeficijent punjenja noanoa

kkpu pu = k= knn kkgg --

Teoretski obujamTeoretski obujam qq = h= h22 ll mm33

Duina iskopaDuina iskopa lli i = Q= Qcc / l / l d d kkpnpn mm

TeorijskiTeorijski uinakuinak ((UUtt)) dozera dozera izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

QnU =

45

gdje je:gdje je:QQcc = koliina proizvoda po ciklusu,= koliina proizvoda po ciklusu,nncc = broj ciklusa u jedinici vremena= broj ciklusa u jedinici vremena..

cct QnU =

GRAEVINSKI STROJEVI

16

Radni ciklusRadni ciklus ((ttcc)) dozera izraunamo dozera izraunamo iz slijedeeg izraza;iz slijedeeg izraza;

mpogic t2ttttt ++++=

46

gdje je:gdje je:ttii = vrijeme iskopa,= vrijeme iskopa,ttgg = vrijeme guranja,= vrijeme guranja,tto o = vrijeme odlaganja,= vrijeme odlaganja,ttpp = vrijeme povrata,= vrijeme povrata,ttmm = vrijeme manevara.= vrijeme manevara.

Koeficijent korekcijeKoeficijent korekcije ((kkii)) izraunamo izraunamo iz slijedeeg izraza;iz slijedeeg izraza;

poi kkk =

47

gdje je:gdje je:kkii = opi koeficijent korekcije,= opi koeficijent korekcije,kkoo = poseban koeficijent korekcije,= poseban koeficijent korekcije,

poi

Opi koeficijent korekcijeOpi koeficijent korekcije ((kkoo))izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

dsrvogo kkkk =

48

gdje je:gdje je:kkogog = koeficijent organizacije,= koeficijent organizacije,kkrvrv = koeficijent iskoritenja radnog= koeficijent iskoritenja radnog

vremena,vremena,kkdsds = koeficijent dotrajalosti stroja.= koeficijent dotrajalosti stroja.

dsrvogo

GRAEVINSKI STROJEVI

17

Poseban koeficijent korekcijePoseban koeficijent korekcije ((kkpp))izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

ntrpvmp kkkk =

49

gdje je:gdje je:kkvmvm = koeficijent vlanosti gradiva,= koeficijent vlanosti gradiva,kkrprp = koeficijent radnog prostora,= koeficijent radnog prostora,kkntnt = koeficijent nagiba terena.= koeficijent nagiba terena.

ntrpvmp

Koeficijent punjenja (Koeficijent punjenja (kkpupu))izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

gnpu kkk =

50

gdje je:gdje je:kknn = koeficijent noa,= koeficijent noa,kkgg = koeficijent gubitka gradiva,= koeficijent gubitka gradiva,

gnpu

Koeficijent noa (Koeficijent noa (kknn)) moemo uzeti iz moemo uzeti iz tablice;tablice;


Vrsta iskopaVrsta iskopa "k"knn""

l ki i kl ki i k 95 d 1 00 (i i !)95 d 1 00 (i i !)

51

laki iskoplaki iskop o,95 do 1,00 (i vie!)o,95 do 1,00 (i vie!)



tvrdi iskoptvrdi iskop o,40 do o,65o,40 do o,65

GRAEVINSKI STROJEVI

18

Koeficijent nagiba terenaKoeficijent nagiba terena ((kkntnt))

Kod dozera se moe takoer Kod dozera se moe takoer pretpostaviti da nagib terena za pretpostaviti da nagib terena za

52

svaki stupanj uspona smanjuje svaki stupanj uspona smanjuje njegov radni uinak za 3%, a da njegov radni uinak za 3%, a da svaki stupanj pada poveava svaki stupanj pada poveava radni uinak za 6%.radni uinak za 6%.

Koeficijent nagiba terena (Koeficijent nagiba terena (kkntnt))izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

kk = 1= 1 -- (no(no * 0 03)* 0 03)

53

kkntnt = 1 = 1 -- (no(no 0,03) 0,03)kkntnt = 1 + (no= 1 + (no * 0,06)* 0,06)

Koeficijent gubitka gradivaKoeficijent gubitka gradiva ((kkgg))

Koeficijent "Koeficijent "kkgg" ili tzv. " ili tzv. koeficijent koeficijent gubitka gradiva ispred noa dozeragubitka gradiva ispred noa dozerapretpostavlja gubitak iskopanog pretpostavlja gubitak iskopanog

54

materijala prilikom njegova guranja. materijala prilikom njegova guranja. Uzima se najee da je gubitak Uzima se najee da je gubitak negdje oko 0,5 % (0,005) po jednom negdje oko 0,5 % (0,005) po jednom metru dunom guranja iskopanog metru dunom guranja iskopanog gradiva.gradiva.

GRAEVINSKI STROJEVI

19

Koeficijent gubitka gradiva (Koeficijent gubitka gradiva (kkgg))izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

kkgg = 1 = 1 -- 0,005 * l0,005 * lgg

55

gdje je:gdje je:llgg = duljina guranja gradiva,= duljina guranja gradiva,

Koeficijent gubitka gradivaKoeficijent gubitka gradiva ((kkgg))

Iz navedenog se moe Iz navedenog se moe zakljuiti da dozer ustvari na zakljuiti da dozer ustvari na

56

duljini rada od 100 m izgubi duljini rada od 100 m izgubi oko 50% iskopanog gradivaoko 50% iskopanog gradivai da je to granica njegove i da je to granica njegove uinkovite primjeneuinkovite primjene ..

UINAK BAGERA S UINAK BAGERA S JEDNOM LOPATOMJEDNOM LOPATOM

57

JEDNOM LOPATOMJEDNOM LOPATOM

GRAEVINSKI STROJEVI

20

Najei poslovi koji se obavljaju Najei poslovi koji se obavljaju pomou bagera su;pomou bagera su;

iskop, iskop,

Koje poslove obavlja bager?Koje poslove obavlja bager?

58

pp utovar, utovar, planiranje,planiranje, ii iskop panjevaiskop panjeva, itd., itd.

Najvie i najee se u graenju Najvie i najee se u graenju rabe standardni rabe standardni hidrahidrauulini lini

i ki b i i ki b i j d ij d i

Koji se bageri najee koriste?Koji se bageri najee koriste?

59

graevinski bagerigraevinski bageri sa jednim sa jednim lomljivim krakom i jednom lomljivim krakom i jednom lopatomlopatom, na , na gusjenicamagusjenicama ili ili kotaimakotaima..

Bager na Bager na gusjenicamagusjenicama

60

GRAEVINSKI STROJEVI

21

Bager na Bager na kotaimakotaima

61


O emu ovisi uinak bagera?O emu ovisi uinak bagera?

62

korekcijskim koeficijentima,korekcijskim koeficijentima, i obujmu i obujmu radnog dijela (lopata).radnog dijela (lopata).

Klasifikacija vremenskog ciklusa Klasifikacija vremenskog ciklusa (t(tcc)) za bagerza bager

VRSTAVRSTARADARADA

zahvatzahvatmaterijalamaterijala

podizanjepodizanje okretanjeokretanje istresanjeistresanjematerijalamaterijala

povratpovrat

iskopiskop ++ ++ ++ ++ ++

63

iskopiskop ++ ++ ++ ++ ++

utovarutovar ++ ++ ++ ++ ++

GRAEVINSKI STROJEVI

22

Elementi za izraun uinka bageraElementi za izraun uinka bagera



Uinak teorijskiUinak teorijski UUt t = n= ncc QQcc mm33/h/h

64

Radni ciklusRadni ciklus ttc c = t= tzmzm+t+tokok+t+tisis+ t+ tpopo sek/minsek/min


Radni kapacitet Radni kapacitet lopatelopate QQc c = q = q kkpupu mm33

Koeficijent punjenjaKoeficijent punjenja kkpu pu --

Kut zaokreta krana Kut zaokreta krana 454500 do 180do 18000 --

Praktini Praktini ili planski ili planski uinakuinak ((UUpp))bagera izraunamo iz slijedeeg bagera izraunamo iz slijedeeg izraza;izraza;

tip UkU =

65


tip

TeorijskiTeorijski uinakuinak ((UUtt)) bagera bagera izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

QnU =

66

gdje je:gdje je:QQcc = koliina proizvoda po ciklusu,= koliina proizvoda po ciklusu,nncc = broj ciklusa u jedinici vremena= broj ciklusa u jedinici vremena..

cct QnU =

GRAEVINSKI STROJEVI

23

Koliina proizvoda (obujam) po Koliina proizvoda (obujam) po jednom ciklusujednom ciklusu ((QQcc)) bagera bagera izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

kqQ =

67

gdje je:gdje je:q q = obujam lopate,= obujam lopate,kkpupu = koeficijent punjenja= koeficijent punjenja..

puc kqQ

Obujam lopate Obujam lopate (q)(q)

Prema literaturi koristimo tri izvora;Prema literaturi koristimo tri izvora;

PCSA (Power Crane and Shovel PCSA (Power Crane and Shovel A i tiA i ti USA) t d d N 3USA) t d d N 3

68

Association Association -- USA) standard No. 3USA) standard No. 3,, SAE standard JSAE standard J--296 (Society of 296 (Society of

Automotiv Engineers Automotiv Engineers -- USA)USA),, CECE (The Committee for European CECE (The Committee for European

Construction Equipment)Construction Equipment)..

Obujam lopate Obujam lopate (q)(q)

Prema navedenim standardima Prema navedenim standardima razlikujemo dva kapaciteta radne razlikujemo dva kapaciteta radne lopate;lopate;

do ruba (struck capacity)do ruba (struck capacity)

69

do ruba (struck capacity),do ruba (struck capacity), s nadvienjem (heaped capacity).s nadvienjem (heaped capacity).

Razlika izmeu amerike (1:1) i europske Razlika izmeu amerike (1:1) i europske preporuke (1:2) jest u obliku ili nagibu preporuke (1:2) jest u obliku ili nagibu pokosa nadvienja.pokosa nadvienja.

GRAEVINSKI STROJEVI

24

Broj ciklusa u jednom satuBroj ciklusa u jednom satu ((nncc))bagera izraunamo iz slijedeeg bagera izraunamo iz slijedeeg izraza;izraza;

hc

Tn =

70

gdje je:gdje je:TThh = vrijeme jednog sata (min ili sek),= vrijeme jednog sata (min ili sek),ttcc = vrijeme jednog ciklusa= vrijeme jednog ciklusa..

cc t

Radni ciklusRadni ciklus ((ttcc)) bagera izraunamo bagera izraunamo iz slijedeeg izraza;iz slijedeeg izraza;

poisokzmc ttttt +++=

71

gdje je:gdje je:ttzmzm = vrijeme zahvata materijala,= vrijeme zahvata materijala,ttokok = vrijeme okretanja krana,= vrijeme okretanja krana,ttis is = vrijeme istresanja materijala,= vrijeme istresanja materijala,ttpopo = vrijeme povrata,= vrijeme povrata,

Unaprijed odreena vremenaUnaprijed odreena vremenaTablicaTablica 5.2.3.5.2.3.

Vrsta iskopaVrsta iskopa

Obujam bagerske lopate (mObujam bagerske lopate (m33))

0,380,38 0,570,57 0,750,75 0,950,95 1,151,15 1,531,53 1,911,91 2,302,30 3,063,06

Vrijeme ciklusa u sekundama (Vrijeme ciklusa u sekundama (tt ))

72

Vrijeme ciklusa u sekundama (Vrijeme ciklusa u sekundama (ttcc))

laki iskoplaki iskop 2020 2424 2424 2424 2424 2424 2626 2929 3232

srednje teki (srednji srednje teki (srednji do srednje tvrdi) iskopdo srednje tvrdi) iskop 2424 2626 2626 2626 2626 2626 2929 3232 3535

teki (tvrdi) iskopteki (tvrdi) iskop 3232 3535 3535 3535 3535 3535 3838 4040 4040

GRAEVINSKI STROJEVI

25

Unaprijed odreena vremenaUnaprijed odreena vremenaTablica 5.2.3.

Obujam standardne lopate bagerau m3

Trajanje ciklusa u sekundamaza kut okretanja bagera

45o 90o 1800

dubinska lopata (eng. "backhoes excavator")

0,09 - 0,36 10 13 16

0,18 - 0,60 (0,76) 11 14 17

(0,18) 0,36 - 1,17 13(14) 16(17) 19(20)

0 57 - 1 34 14 17 20

73

0,57 - 1,34 14 17 20

0,52 - 1,80 15(16) 18(19) 21(22)

(0,96) 1,30 - 2,20 16 19 22

2,40 - 3,70 (4,3) 18 21 24

3,10 - 6,30 22 25 28

4,30 - 11,00 24 27 30

utovarna lopata (eng. "front shovels")

1,30 - 2,20 16 - 20

2,40 - 3,70 18 - 22

3,10 - 6,30 20 - 24

4,30 - 11,00 27 - 31

Koeficijent korekcijeKoeficijent korekcije ((kkii)) izraunamo izraunamo iz slijedeeg izraza;iz slijedeeg izraza;

poi kkk =

74

gdje je:gdje je:kkoo = opi koeficijent korekcije,= opi koeficijent korekcije,kkpp = poseban koeficijent korekcije,= poseban koeficijent korekcije,

poi


dsrvogo kkkk =

75



dsrvogo

GRAEVINSKI STROJEVI

26


kzuvrpvmp kkkkk =

76

gdje je:gdje je:kkvmvm = koeficijent vlanosti gradiva,= koeficijent vlanosti gradiva,kkrprp = koeficijent radnog prostora,= koeficijent radnog prostora,kkuvuv = koeficijent utovara u vozilo,= koeficijent utovara u vozilo,kkkzkz = koeficijent kuta zaokreta.= koeficijent kuta zaokreta.

Kut zaokreta bagera Kut zaokreta bagera (K(Kkzkz))Tablica 5.2.1.

Iskoritenje optimalne visine

radnog ela bagera u

postocima

Bager s jednom lopatom Kut okretanja u stupnjevima

45o 60o 75o 90o 120o 150o 180o

Korekcijski koeficijent (kkz)20% 0,93 0,89 0,85 0,80 0,72 0,65 0,5940% 1 10 1 03 0 96 0 91 0 81 0 73 0 65

77

40% 1,10 1,03 0,96 0,91 0,81 0,73 0,6560% 1,16 1,07 1,00 0,94 0,84 0,75 0,6880% 1,22 1,12 1,04 0,98 0,86 0,77 0,69

100% 1,26 1,16 1,07 1,00 0,88 0,79 0,71120% 1,20 1,11 1,03 0,97 0,86 0,77 0,70140% 1,16 1,08 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68160% 1,12 1,04 0,97 0,91 0,81 0,73 0,66180% 1,07 1,00 0,93 0,88 0,78 0,70 0,64200% 1,03 0,96 0,90 0,85 0,75 0,67 0,62

Koeficijent punjenja Koeficijent punjenja (k(kpupu))


Vrsta iskopaVrsta iskopa "k"kpupu""

l ki i kl ki i k 95 d 1 00 i i95 d 1 00 i i

78

laki iskoplaki iskop o,95 do 1,00 i vieo,95 do 1,00 i vie



za tvrdi iskopza tvrdi iskop o,40 do o,65o,40 do o,65

GRAEVINSKI STROJEVI

27

UINAK UTOVARIVAA NA UINAK UTOVARIVAA NA

79

KOTAIMAKOTAIMA

Najei poslovi koji se obavljaju Najei poslovi koji se obavljaju pomou utovarivaa su;pomou utovarivaa su;

Koje poslove obavlja utovariva?Koje poslove obavlja utovariva?

80

p ;p ; utovar, utovar, prenos materijala,prenos materijala, ii rad sa dodatnim alatimarad sa dodatnim alatima, itd., itd.

Najvie i najee se u Najvie i najee se u graenju rabegraenju rabe zglobnizglobni

Koji se utovarivai najee Koji se utovarivai najee koriste?koriste?

81

graenju rabe graenju rabe zglobni zglobni utovarivai na utovarivai na pneumaticima pneumaticima (kotaima)(kotaima) i utovarivai i utovarivai na na gusjenicamagusjenicama..

GRAEVINSKI STROJEVI

28

Utovariva na Utovariva na pneumaticimapneumaticima

82

Utovariva na Utovariva na gusjenicamagusjenicama

83


O emu ovisi uinak utovarivaa?O emu ovisi uinak utovarivaa?

84

korekcijskim koeficijentima,korekcijskim koeficijentima, i obujmu i obujmu radnog dijela (lopate).radnog dijela (lopate).

GRAEVINSKI STROJEVI

29

Klasifikacija vremenskog ciklusa Klasifikacija vremenskog ciklusa (t(tcc)) za utovarivaza utovariva

VRSTARADA

zahvat podizanje okretanje vonja istresanje okretanje povrat

85

RADA

utovar + + + + + + +

Unaprijed odreena vremenaUnaprijed odreena vremena


Konstruktivni Konstruktivni obujam "q" utovarne obujam "q" utovarne

lopatelopateSnaga utovarivaaSnaga utovarivaa vrijeme jednog ciklusa tvrijeme jednog ciklusa tcc u minutamau minutama

86

1,0 m3 1,0 m3 -- 3,5 m33,5 m3 60 kW 60 kW -- 149 kW149 kW o,45 o,45 -- o,50o,50




Elementi za izraun uinka Elementi za izraun uinka utovarivaautovarivaa



Uinak teorijskiUinak teorijski UU = n= n QQ mm33/h/h

87

Uinak teorijskiUinak teorijski UUt t = n= ncc QQcc mm /h/h

Radni ciklusRadni ciklus ttc c = t= t11+t+t22+t+t33+ t+ t44+....+ t+....+ t99 sek/minsek/min


Radni kapacitet Radni kapacitet lopatelopate QQc c = q = q kkpupu mm33

Koeficijent punjenjaKoeficijent punjenja kkpu pu --

GRAEVINSKI STROJEVI

30

Koeficijent punjenja Koeficijent punjenja (K(Kpupu))

Tablica 5.3.1. (ili 5.1.2. ili 5.2.2.)Tablica 5.3.1. (ili 5.1.2. ili 5.2.2.)

Vrsta iskopaVrsta iskopa "k"kpupu""

l ki i kl ki i k 95 d 1 00 i i95 d 1 00 i i

88

laki iskoplaki iskop o,95 do 1,00 i vieo,95 do 1,00 i vie



za tvrdi iskopza tvrdi iskop o,40 do o,65o,40 do o,65


dsrvogo kkkk =

89



dsrvogo


uvrpvmp kkkk =

90

gdje je:gdje je:kkvmvm = koeficijent vlanosti gradiva,= koeficijent vlanosti gradiva,kkrprp = koeficijent radnog prostora,= koeficijent radnog prostora,kkuvuv = koeficijent utovara u vozilo.= koeficijent utovara u vozilo.

GRAEVINSKI STROJEVI

31

UINAK SAMOHODNOG UINAK SAMOHODNOG VALJKAVALJKA

91

VALJKAVALJKA

Osnovna namjena rada Osnovna namjena rada valjaka je zbijanje;valjaka je zbijanje;

k h t ih ik h t ih i

Koje poslove obavljaju valjci?Koje poslove obavljaju valjci?

92

koherentnih, ikoherentnih, i nekoherentnih materijala.nekoherentnih materijala.

Osnovna podjela valjaka;Osnovna podjela valjaka; samohodni valjci, isamohodni valjci, i

Osnovna podjela valjaka?Osnovna podjela valjaka?

93

vueni valjci.vueni valjci.

GRAEVINSKI STROJEVI

32

Prema djelovanju valjke moemo Prema djelovanju valjke moemo podijeliti u dvije osnovne grupe, i podijeliti u dvije osnovne grupe, i tt

Kako dijelimo valjke Kako dijelimo valjke prema prema djelovanju djelovanju ??

94

to sa;to sa;-- statikim, i statikim, i -- dinamikim djelovanjemdinamikim djelovanjem..

Valjke dalje dijelimo prema vrsti Valjke dalje dijelimo prema vrsti materijala od kojeg su napravljeni materijala od kojeg su napravljeni k t i k ji biti dk t i k ji biti d

Kako dijelimo valjke Kako dijelimo valjke prema vrsti prema vrsti materijala kotaa materijala kotaa ??

95

kotai koji mogu biti od;kotai koji mogu biti od;-- elinih bandaa, i elinih bandaa, i -- gumeni,gumeni, ili ili -- u kombinaciji od oba. u kombinaciji od oba.

Prema openitoj podjeli, za koherentne Prema openitoj podjeli, za koherentne materijale (npr. gline) obino se koriste materijale (npr. gline) obino se koriste jeevijeevi

96

GRAEVINSKI STROJEVI

33

Za nekoherentne materijale (npr. Za nekoherentne materijale (npr. ljunak) valjci saljunak) valjci sa elinim kotaima elinim kotaima (bandaama)(bandaama)

97

Za asfalt valjci saZa asfalt valjci sa gumenim kotaimagumenim kotaima

98

Klasifikacija vremenskog ciklusa Klasifikacija vremenskog ciklusa (t(tcc) ) za samohodni valjakza samohodni valjak

VRSTAVRSTA vonjavonja promjenapromjena vonjavonja

99

RADARADA naprijednaprijed smjerasmjera nazadnazad

zbijanjezbijanje ++ ++ ++

GRAEVINSKI STROJEVI

34

Elementi za izraun uinka valjkaElementi za izraun uinka valjka



Uinak teorijskiUinak teorijski UUt t = (v = (v llv v hh 1000)/n1000)/n mm33/h/h

100


Brzina kretanjaBrzina kretanja vv km/hkm/h

irina valjanjairina valjanja llvv m(mm)m(mm)

Visina sloja zbijanjaVisina sloja zbijanja hh m(cm)m(cm)

Broj prelaza valjkaBroj prelaza valjka nn --

Praktini Praktini ili planski ili planski uinakuinak ((UUpp))dozera izraunamo iz slijedeeg dozera izraunamo iz slijedeeg izraza;izraza;

tip UkU =

101


tip

TeorijskiTeorijski uinakuinak ((UUtt)) samohodnog samohodnog valjka izraunamo iz slijedeeg izraza;valjka izraunamo iz slijedeeg izraza;

( )n

1000hlvU vt=

102

gdje je:gdje je:vv = prosjena brzina kretanja,= prosjena brzina kretanja,llvv = irina valjanja,= irina valjanja,h = visina sloja zbijanja,h = visina sloja zbijanja,n = broj prijelaza.n = broj prijelaza.

n

GRAEVINSKI STROJEVI

35


dsrvogo kkkk =

103



dsrvogo


rpp kk =

104

gdje je:gdje je:kkrprp = koeficijent radnog prostora.= koeficijent radnog prostora.

Tablica sa brojem prijelazaTablica sa brojem prijelaza

GradivoGradivo debljina debljina slojaslojabrzina brzina

valjanjavaljanja

Broj prijelaza valjka po pojasu Broj prijelaza valjka po pojasu valjanjavaljanja

4 4 prijelazaprijelaza



105

prijelazaprijelaza prijelazaprijelaza prijelazaprijelaza

glina i sl. glina i sl. koherentna koherentna gradiva (valjak gradiva (valjak radi kao je)radi kao je)

0,3 m0,3 m 3 km/sat3 km/sat 1417 1417 m2/satm2/sat 945 m2/sat945 m2/sat 709 m2/sat709 m2/sat

0,5 m0,5 m 2 km/sat2 km/sat 945 945 m2/satm2/sat 630 m2/sat630 m2/sat 472m2/sat472m2/sat

dobro dobro graduirana graduirana kamena gradiva kamena gradiva (glatki valjak)(glatki valjak)

0,4 m0,4 m 4 km/sat4 km/sat 1890 1890 m2/satm2/sat1260 1260

m2/satm2/sat 945 m2/sat945 m2/sat

0,8 m0,8 m 3 km/sat3 km/sat 1417 1417 m2/satm2/sat 945 m2/sat945 m2/sat 709 m2/sat709 m2/sat

GRAEVINSKI STROJEVI

36

Tablica sa brzinama kretanja valjkaTablica sa brzinama kretanja valjka


Vrsta valjkaVrsta valjka Brzina kretanja valjka Brzina kretanja valjka (km/sat)(km/sat)valjak na kotaima savaljak na kotaima sa

106

valjak na kotaima sa valjak na kotaima sa zranicamazranicama oko 2,5oko 2,5

statiki valjakstatiki valjak oko 2,0oko 2,0

vibracijski valjakvibracijski valjak oko 1,5oko 1,5

jeje 4 4 1010

UINAK GREJDERAUINAK GREJDERA

107

Najei poslovi koji se obavljaju Najei poslovi koji se obavljaju pomou grejdera su;pomou grejdera su;

manji iskop,manji iskop,

Koje poslove obavlja grejder?Koje poslove obavlja grejder?

108

j pj p premjetanje materijala, premjetanje materijala, planiranje,planiranje, ii izrada jarakaizrada jaraka, itd., itd.

GRAEVINSKI STROJEVI

37

GREJDERGREJDER

109

Grejder u naelu radi Grejder u naelu radi ciklikicikliki meutim meutim ti su ciklusi uglavnom nejednoliki i to ti su ciklusi uglavnom nejednoliki i to se tie vremena odvijanja i to se tie se tie vremena odvijanja i to se tie duljine rada.duljine rada.

I tih lI tih l d id i i k i k

110

Iz tih razlogaIz tih razloga radni radni se se uinak rauna uinak rauna tako da se temeljni tehniki "teorijski" tako da se temeljni tehniki "teorijski" uinak rauna na pretpostvci uinak rauna na pretpostvci kontinuranog rada grejdera tj. kontinuranog rada grejdera tj.

U = F U = F vv

Klasifikacija vremenskog ciklusa Klasifikacija vremenskog ciklusa (t(tcc)) za grejderza grejder

VRSTAVRSTARADARADA

vonjavonjanaprijednaprijed

promjenapromjenasmjerasmjera

vonjavonjanazadnazad

111

razastiranjerazastiranje ++ ++ ++

planiranjeplaniranje ++ ++ ++

GRAEVINSKI STROJEVI

38

Elementi za izraun uinka grejderaElementi za izraun uinka grejdera



Uinak teorijskiUinak teorijski UUt t = = [[v v (l(lrr-- llpp)) 10001000]]/n/n mm22/h/h

112


Brzina rada grejderaBrzina rada grejdera vv km/hkm/h

Radna irina daskeRadna irina daske llrr m(mm)m(mm)

Visina sloja zbijanjaVisina sloja zbijanja hh m(cm)m(cm)

Broj prelaza grejderaBroj prelaza grejdera nn --

TeorijskiTeorijski uinakuinak ((UUtt)) grejdera grejdera izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

( )[ ]n

1000llvU prt

=

113

gdje je:gdje je:vv = prosjena brzina kretanja,= prosjena brzina kretanja,llrr = radna irina daske,= radna irina daske,llpp = irina preklopa radnih povrina,= irina preklopa radnih povrina,n = broj prelaza.n = broj prelaza.

n


dsrvogo kkkk =

114



dsrvogo

GRAEVINSKI STROJEVI

39


rpvmp kkk =

115

gdje je:gdje je:kkvmvm = koeficijent vlanosti gradiva,= koeficijent vlanosti gradiva,kkrprp = koeficijent radnog prostora,= koeficijent radnog prostora,

rpvmp

Vrijeme rada (Vrijeme rada (tt)) grejdera na grejdera na odabranoj dionici izraunamo iz odabranoj dionici izraunamo iz slijedeeg izraza;slijedeeg izraza;

( )( )

Lnt =

116

gdje je:gdje je:vv = prosjena brzina kretanja,= prosjena brzina kretanja,LL = duljina dionice rada grejdera,= duljina dionice rada grejdera,kkii = koeficijent korekcije,= koeficijent korekcije,n = ukupni broj prelaza.n = ukupni broj prelaza.

( )ikvt

Broj prolaza (Broj prolaza (nn)) grejdera na grejdera na odabranoj dionici izraunamo iz odabranoj dionici izraunamo iz slijedeeg izraza;slijedeeg izraza;

( ) lru nll ln

=

117

gdje je:gdje je:lluu = ukupna irina dionice,= ukupna irina dionice,llrr = radna irina zahvata daske,= radna irina zahvata daske,llpp = irina prijeklopa,= irina prijeklopa,nnlrlr = broj prijelaza grejdera.= broj prijelaza grejdera.

( )pr ll

GRAEVINSKI STROJEVI

40

3. UINAK TEHNOLOKE 3. UINAK TEHNOLOKE OPREME ZA MINERSKE OPREME ZA MINERSKE

118

RADOVERADOVE

Miniranje je razaranje ili Miniranje je razaranje ili razbijanje ili usitnjavanjerazbijanje ili usitnjavanjeneke, uvjetno reeno, neke, uvjetno reeno, vrste vrste

Minerski radoviMinerski radovi

119

ili tvrde graeili tvrde grae (primjerice (primjerice stijene) stijene) djelovanjem djelovanjem eksplozivne tvarieksplozivne tvari odnosno odnosno njezinom eksplozijom.njezinom eksplozijom.

Miniranjem stijeneMiniranjem stijene prilikom prilikom graenja graenja omoguava se omoguava se

db d lj j i kdb d lj j i k


120

provedba daljnjeg iskopaprovedba daljnjeg iskopa, , kao i pridobivanje tehnikog i kao i pridobivanje tehnikog i ukrasnog kamena.ukrasnog kamena.

GRAEVINSKI STROJEVI

41

Radovi na buenju i miniranju Radovi na buenju i miniranju obuhvaaju izvedbuobuhvaaju izvedbu

buotine buotine (upljina u stijeni odreene (upljina u stijeni odreene duljine, nagiba i promjera) u koju se duljine, nagiba i promjera) u koju se stavlja, stavlja,

eksploziveksploziv (tvar koja pod djelovanjem(tvar koja pod djelovanjem

121

eksploziveksploziv (tvar koja pod djelovanjem (tvar koja pod djelovanjem topline ili udara u vrlo kratkom vremenu topline ili udara u vrlo kratkom vremenu oslobaa vrlo veliku energiju) i tako se oslobaa vrlo veliku energiju) i tako se dobiva,dobiva,

minamina (buotina napunjena eksplozivom i (buotina napunjena eksplozivom i opskrbljena inicijalnim sredstvom za opskrbljena inicijalnim sredstvom za aktiviranje eksploziva udarom i toplinom). aktiviranje eksploziva udarom i toplinom).

Odreeni broj Odreeni broj minamina rasporeen po nekom rasporeen po nekom pravilu u stijenskoj masi daje pravilu u stijenskoj masi daje minsko poljeminsko polje..EksplozijaEksplozija minskog polja je kontrolirano minskog polja je kontrolirano aktiviranje minaaktiviranje mina (eksplozivnog punjenja (eksplozivnog punjenja buotina) koje to polje obuhvaabuotina) koje to polje obuhvaa

to je minsko polje i eksplozija to je minsko polje i eksplozija minskog polja?minskog polja?

122

buotina) koje to polje obuhvaa.buotina) koje to polje obuhvaa.

Dakle, Dakle, ukupni minerski ukupni minerski radoviradovi sastoje se od radova sastoje se od radova na buenju i miniranjuna buenju i miniranju u u


123

uem smislu (rukovanje i uem smislu (rukovanje i koritenje eksplozivne tvari koritenje eksplozivne tvari te djelovanje eksplozivne te djelovanje eksplozivne tvari odnosno eksploziva).tvari odnosno eksploziva).

GRAEVINSKI STROJEVI

42

Uinak builicaUinak builica

124

Uinak builicaUinak builica

Radovi na buenju i miniranjuRadovi na buenju i miniranju

Buenje stijene (u smislu naina Buenje stijene (u smislu naina neposrednog djelovanja samog neposrednog djelovanja samog alata na stijen) moe bitialata na stijen) moe biti;;

125

j )j ) ;; dinamikodinamiko (drobljenje stijene udarom (drobljenje stijene udarom

alata)alata),, i i statikostatiko (mrvljenje ili rezanje stijene (mrvljenje ili rezanje stijene

okretanjem pritiskom alataokretanjem pritiskom alata ). ).

U minerskim radovimaU minerskim radovima za potrebe za potrebe graenja u stijeni graenja u stijeni uglavnom se uglavnom se primjenjuje udarnoprimjenjuje udarno (perkusivno) (perkusivno)


126

buenje stijenebuenje stijene koje obuhvaa koje obuhvaa istovremeni ili usporedni istovremeni ili usporedni udarudar na na alat za buenje sa djelominim alat za buenje sa djelominim zakretanjemzakretanjem alata za buenjealata za buenje..

GRAEVINSKI STROJEVI

43

Kao oprema za udarno buenjeKao oprema za udarno buenje u u svrhu minerskih radova za potrebe svrhu minerskih radova za potrebe graenja graenja rabe se uglavnom rabe se uglavnom vanjskivanjski udarniudarni buai ekiibuai ekii


127

vanjskivanjski udarniudarni buai ekiibuai ekii(pretvaraju svoju pogonsku (pretvaraju svoju pogonsku energiju u radnu buenja) energiju u radnu buenja) sa sa odgovarajuim priborom (alatom) odgovarajuim priborom (alatom) za buenjeza buenje koji neposredno koji neposredno razaraju stijenurazaraju stijenu..


Vanjski udarni buaiVanjski udarni buai ekii mogu biti;ekii mogu biti; runi buairuni buai (udarni) ekii mase do 30 kg (udarni) ekii mase do 30 kg

uglavnom na uglavnom na pogon stlaenim (komprimiranim) pogon stlaenim (komprimiranim) zrakom,zrakom,

lafetirani teki buailafetirani teki buai (vibro(vibro--) ekii mase preko ) ekii mase preko

128

(( ) p) p30 kg pa do 300 (500) kg danas veinom na 30 kg pa do 300 (500) kg danas veinom na hidraulini pogon,hidraulini pogon, a koji opet mogu biti a koji opet mogu biti -- lafetirani buai ekiilafetirani buai ekii na nepokretnom ili na nepokretnom ili

polupokretnom ili pokretnom postolju (samohodni polupokretnom ili pokretnom postolju (samohodni lafetirani buai ekii),lafetirani buai ekii),

samohodne lafetirane builicesamohodne lafetirane builice ili buaa kolaili buaa kola s jednim s jednim ili vie krakova koji nose lafetirane buae ekie (za ili vie krakova koji nose lafetirane buae ekie (za podzemne radove zovu se jumbo). podzemne radove zovu se jumbo).


Laki vanjski runi udarni buai ekii Laki vanjski runi udarni buai ekii uglavnom na zrani pogon:uglavnom na zrani pogon: omoguavaju izvedbu buotina promjera omoguavaju izvedbu buotina promjera

do oko 40 mm,do oko 40 mm, primjenjuju se za dubine buenja do oko 4 primjenjuju se za dubine buenja do oko 4

mm

129

m,m, imaju brzinu prodiranja vimaju brzinu prodiranja vpp u stijenu oko u stijenu oko

20 cm/min,20 cm/min, omoguavaju praktiki uinak buenja sa omoguavaju praktiki uinak buenja sa

premjetanjem opreme i pribora vpremjetanjem opreme i pribora vbb oko 6 oko 6 m/sat,m/sat,

troe do oko 6 m3/min stlaenog zraka troe do oko 6 m3/min stlaenog zraka (pritiska oko 7 bara). (pritiska oko 7 bara).

GRAEVINSKI STROJEVI

44

Radovi na buenju i miniranjuRadovi na buenju i miniranjuTeki vanjski lafetirani buai (vibroTeki vanjski lafetirani buai (vibro--) ekii ) ekii

uglavnom na hidraulini pogon:uglavnom na hidraulini pogon: omoguavaju izvedbu buotine za potrebe omoguavaju izvedbu buotine za potrebe

miniranja u graenju promjera do oko 100 miniranja u graenju promjera do oko 100 mm,mm,primjenjuju se do dubine buenja oko 25 mprimjenjuju se do dubine buenja oko 25 m

130

primjenjuju se do dubine buenja oko 25 m,primjenjuju se do dubine buenja oko 25 m, imaju brzinu prodiranja vimaju brzinu prodiranja vpp oko 150 cm/min, oko 150 cm/min, omoguavaju praktini uinak buenja vomoguavaju praktini uinak buenja vbb

preko 20 m/sat.preko 20 m/sat. izvode danas uz visokofrekventno udarno izvode danas uz visokofrekventno udarno

(perkusivno) buenje (vibrobuenje) po (perkusivno) buenje (vibrobuenje) po potrebi takoer kruno buenje pritiskom bez potrebi takoer kruno buenje pritiskom bez udara.udara.

Planirani radni uinakPlanirani radni uinak ((UUpp)) buenja buenja buaih ekia izraunamo buaih ekia izraunamo pojednostavljeno iz slijedeeg izraza;pojednostavljeno iz slijedeeg izraza;

UkU =

131

gdje je:gdje je:UUpp = uinak praktini,= uinak praktini,k = koeficijent korekcije,k = koeficijent korekcije,UUtt = uinak teorijski.= uinak teorijski.

)buenja(t)buenja(p UkU =

Za praktini radni uinakZa praktini radni uinak ((UUpp))buenja uvodi se pojam i buenja uvodi se pojam i oznaka;oznaka;

132

vvbb = brzina buenja, = brzina buenja,

GRAEVINSKI STROJEVI

45

Za teorijski radni uinakZa teorijski radni uinak ((UUtt))buenja uvodi se pojam i buenja uvodi se pojam i oznaka;oznaka;

vvpp = brzina prodiranja, = brzina prodiranja,

133

pp p jp j

(a to je neposredna brzina prodiranja alata ili pribora za (a to je neposredna brzina prodiranja alata ili pribora za buenje buenje dlijeta ili krunice dlijeta ili krunice -- u stijenu ili "ista brzina u stijenu ili "ista brzina buenja" bez ikakvih smetnji i zastoja ili brzina buenja u buenja" bez ikakvih smetnji i zastoja ili brzina buenja u nekom vremenskom razdoblju bez bilo kakvog prekida u nekom vremenskom razdoblju bez bilo kakvog prekida u buenju).buenju).

Brzina buenja (Brzina buenja (vvbb)) se izrauna iz se izrauna iz slijedeeg izrazaslijedeeg izraza;;

vvbb = k = k vvpp

k = kk = k kk

134

k = kk = koo kkpbpbkkoo = k= kogog kkrvrv kkdsds

gdje je:gdje je:kkoo = opi koeficijent korekcije,= opi koeficijent korekcije,kkpbpb = posebni koeficijent korekcije,= posebni koeficijent korekcije,

Posebni koeficijent korekcije (Posebni koeficijent korekcije (kkpbpb))se izrauna iz slijedeeg izrazase izrauna iz slijedeeg izraza;;

135

kkpbpb = k= k11 k k22 k k33 k k44 k k55

GRAEVINSKI STROJEVI

46

gdje je:gdje je:k1 k1 -- koeficijent prostorakoeficijent prostora

iroki iskop (0,9 do 1,0),iroki iskop (0,9 do 1,0),iskop kanala i rovova (0,7 do 0,9),iskop kanala i rovova (0,7 do 0,9),iskop tunela i potkopa (0,5 do 0,7),iskop tunela i potkopa (0,5 do 0,7),

k2 k2 -- koeficijent premjetanja i namjetanja buaeg ekia,koeficijent premjetanja i namjetanja buaeg ekia,lafetirani buai eki (0,75 do 0,95),lafetirani buai eki (0,75 do 0,95),

136

runi buai eki (0,60 do 0,75),runi buai eki (0,60 do 0,75),runi eki s potporom (0,45 do 0,55),runi eki s potporom (0,45 do 0,55),

k3 k3 -- koeficijent izmjene ipki ili svrdla (0,95 do 0,98), koeficijent izmjene ipki ili svrdla (0,95 do 0,98), k4 k4 -- koeficijent odmora,koeficijent odmora,

0,9 radi samo jedan bua,0,9 radi samo jedan bua,1,0 rade dva buaa,1,0 rade dva buaa,

k5 k5 -- koeficijent uvjebanosti buaa (0,5 do 0,9)koeficijent uvjebanosti buaa (0,5 do 0,9),,

Uinak kompresoraUinak kompresora

137


Kompresori izmeu ostalog Kompresori izmeu ostalog proizvode proizvode stlaeni stlaeni (k i i i) k(k i i i) k t bt b


138

(komprimirani) zrak(komprimirani) zrak za potrebe za potrebe buaih ekiabuaih ekia ili lafetiranih ili lafetiranih builica builica na zrani pogon.na zrani pogon.

GRAEVINSKI STROJEVI

47

Potrebni proizvodni uinakPotrebni proizvodni uinak odnosno odnosno ukupna koliina proizvodnje stlaenog ukupna koliina proizvodnje stlaenog (komprimiranog) zraka Q(komprimiranog) zraka Quu (m3/min)(m3/min)kompresora moe se proraunati na kompresora moe se proraunati na slijedei nainslijedei nain ;;( ) kQQQ +

139

gdje je:gdje je:QQpp = potronja zraka (koristi oprema),= potronja zraka (koristi oprema),QQgg = gubici u cjevovodima,= gubici u cjevovodima,kknvnv = = koeficijent nadmorske visinekoeficijent nadmorske visine..

( ) nvgpu kQQQ +=

Potronja zraka QPotronja zraka Qpp (m(m33/min) izrauna /min) izrauna se proraunati na slijedei nainse proraunati na slijedei nain;;

( ) = iiidsp kqnkQ140

gdje je:gdje je:kkdsds = koeficijent dotrajalosti,= koeficijent dotrajalosti,nnii = = broj istovrsnih buaih ekia ili builicabroj istovrsnih buaih ekia ili builica ,,kkii = = koeficijent istovremenosti rada veeg broja ekia,koeficijent istovremenosti rada veeg broja ekia,qqi i = potronja pojedinog istovrsnog = potronja pojedinog istovrsnog buaeg ekia ili builicebuaeg ekia ili builice,,

( ) iiidsp qQ

Tablica sa koeficijentimaTablica sa koeficijentima nnii i ki kii;;

141

nnii 22 33 44 66 88

kkii 1,001,00 0,900,90 0,850,85 0,800,80 0,750,75

GRAEVINSKI STROJEVI

48

Gubitke u cjevovodima QGubitke u cjevovodima Qgg (m(m33/min) /min) izrauna se proraunati na slijedei izrauna se proraunati na slijedei nainnain;;

zgzg lqQ =

142

gdje je:gdje je:qqgzgz = = srednja koliina gubitaka po jednom metru cjevovodasrednja koliina gubitaka po jednom metru cjevovoda

(uzima se 0,002 m3/min/m1)(uzima se 0,002 m3/min/m1),,llzz = duljina cjevovoda (m).= duljina cjevovoda (m).

zgzg

Koeficijent nadmorske visine Koeficijent nadmorske visine kknvnvuzima u obzir nepovoljni utjecaj uzima u obzir nepovoljni utjecaj apsolutne nadmorske visine na apsolutne nadmorske visine na proizvodnju stlaenog uzima se iz proizvodnju stlaenog uzima se iz tablicetablice;;

143

nadmorska visina m n.m.nadmorska visina m n.m. 1.0001.000 2.0002.000 3.0003.000 4.0004.000

kknvnv 1,151,15 1,301,30 1,451,45 1,601,60

Potrebna veliina (rezervoar) kotla QPotrebna veliina (rezervoar) kotla Qkkza zrak (mza zrak (m33) izrauna se na slijedei ) izrauna se na slijedei nainnain;;

144

uk Q6,1Q =

GRAEVINSKI STROJEVI

49

145

4. UINAK TRANSPORTNIH 4. UINAK TRANSPORTNIH SREDSTAVA ZA POTREBE SREDSTAVA ZA POTREBE

146

GRAENJAGRAENJA

AutoprijevozAutoprijevoz zemljanih i zemljanih i kamenih materijalakamenih materijala obavlja se obavlja se uglavnom na vee udaljenostiuglavnom na vee udaljenostinego to je to tehniki mogue inego to je to tehniki mogue i

Vozila autoprijevozaVozila autoprijevoza

147

nego to je to tehniki mogue i nego to je to tehniki mogue i trokovno isplativo guranjem trokovno isplativo guranjem pomou dozera ili prijenosom pomou dozera ili prijenosom pomou utovarivaa ili radom pomou utovarivaa ili radom skrejpera.skrejpera.

GRAEVINSKI STROJEVI

50

Optimalne duljine transportaOptimalne duljine transporta

Optimalne duljine transporta zemljanih i Optimalne duljine transporta zemljanih i kamenih gradiva (prema jednom kamenih gradiva (prema jednom priruniku) openito su za;priruniku) openito su za;

dozeredozere (guranje) do 100 m(guranje) do 100 m

148

dozeredozere (guranje) do 100 m, (guranje) do 100 m, utovarivaa na kotaimautovarivaa na kotaima (prijenos) od 50 (prijenos) od 50

do 120 m, a do 120 m, a skrejperaskrejpera (iskop, samoutovar, prijevoz, (iskop, samoutovar, prijevoz,

smoistovar sa razastiranjem) od 130 do smoistovar sa razastiranjem) od 130 do 1.300 m. 1.300 m.

Najee se koriste slijedea Najee se koriste slijedea vozila;vozila;

Koja se vozila koriste za prijevoz Koja se vozila koriste za prijevoz gradiva?gradiva?

149

kamioni kiperi,kamioni kiperi, damperidamperi..

UINAK KAMIONA KIPERAUINAK KAMIONA KIPERA

150

GRAEVINSKI STROJEVI

51

U naim uvjetima za U naim uvjetima za prijevoz materijala prijevoz materijala uglavnom se uglavnom se k i tk i t k i ik i i

Kamioni kiperiKamioni kiperi

151

koriste koriste kamioni kamioni kiperikiperi predvieni za predvieni za vonju po vonju po javnim javnim prometnicamaprometnicama i i gradilitimagradilitima..

Za prijevoz materijala Za prijevoz materijala na gradilitima na gradilitima autocesta ili velikih autocesta ili velikih hidrotehnikih hidrotehnikih objekataobjekata koriste se koriste se damperidamperi..

152

Klasifikacija vremenskog ciklusa Klasifikacija vremenskog ciklusa (t(tcc)) za kamion (damper)za kamion (damper)

povratpovrat

153

VRSTAVRSTARADARADA

okretanjeokretanje ekanje ekanje na utovarna utovarvonja s vonja s teretomteretom

istresanjeistresanjematerijalamaterijala

povrat povrat bez bez

teretatereta

prijevozprijevoz ++ ++ ++ ++ ++

GRAEVINSKI STROJEVI

52

Elementi za izraun uinka kamionaElementi za izraun uinka kamiona



Uinak teorijskiUinak teorijski UUt t = n= nc c QQcc mm33/h/h

154

Koeficijent korekcijeKoeficijent korekcije kki i = k= koo = k= kog og kkrvrv -Radni Radni obujam sandukaobujam sanduka QQc c = q = q kkpupu mm33

Broj ciklusaBroj ciklusa nncc= 60/t= 60/tcc -Radni ciklusRadni ciklus ttc c = t= tuu+ t+ tvovo+ t+ tvpvp+ t+ ti i + + ttmm h/minh/min

Koeficijent punjenjaKoeficijent punjenja kkpu pu -

TeorijskiTeorijski uinakuinak ((UUtt)) kamiona kamiona izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

cct QnU =

155

gdje je:gdje je:nncc = broj ciklusa u jednom satu,= broj ciklusa u jednom satu,QQcc = koliina uinaka u jednom ciklusu.= koliina uinaka u jednom ciklusu.

cct Q

Praktini uinakPraktini uinak ((UUpp)) kamiona kamiona izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

UkU =

156

gdje je:gdje je:kkii = koeficijent korekcije,= koeficijent korekcije,UUtt = uinak teorijski.= uinak teorijski.

tip UkU =

GRAEVINSKI STROJEVI

53

Koliina uinaka u jednom ciklusuKoliina uinaka u jednom ciklusu((QQcc)) kamiona izraunamo iz kamiona izraunamo iz slijedeeg izraza;slijedeeg izraza;

puc kqQ =

157

gdje je:gdje je:q = konstruktivni obujam sanduka kamiona,q = konstruktivni obujam sanduka kamiona,kkpupu = koeficijent punjenja.= koeficijent punjenja.

puc qQ

Broj ciklusa Broj ciklusa u jednom satu u jednom satu ((nncc))kamiona izraunamo iz slijedeeg kamiona izraunamo iz slijedeeg izraza;izraza;

c60n =

158

gdje je:gdje je:60 = vrijeme jednog sata u minutama,60 = vrijeme jednog sata u minutama,ttcc = vrijeme trajanja jednog ciklusa.= vrijeme trajanja jednog ciklusa.

cc t

Radni ciklusRadni ciklus ((ttcc)) kamiona kamiona izraunamo iz slijedeeg izraza;izraunamo iz slijedeeg izraza;

mivpvouc tttttt ++++=

159

gdje je:gdje je:ttuu = vrijeme utovara,= vrijeme utovara,ttvovo = vrijeme vonje punog vozila,= vrijeme vonje punog vozila,tti i = vrijeme istresanja materijala,= vrijeme istresanja materijala,ttvpvp = vrijeme vonje praznog vozila,= vrijeme vonje praznog vozila,ttmm = vrijeme svih manevara.= vrijeme svih manevara.

GRAEVINSKI STROJEVI

54

Radni ciklus (Radni ciklus (ttcc) kamiona) kamionattuu == (Q(Qcc // UUoo)) vrijeme utovaravrijeme utovara

ttvovo == LLdodo // vvpopo)) vrijeme vonje punog vozila u odlaskuvrijeme vonje punog vozila u odlasku

ttvpvp == LLdpdp // vvpppp)) vrijeme vonje praznog vozila u povratkuvrijeme vonje praznog vozila u povratku

ij iij i

160

ttii vrijeme istovaravrijeme istovarattmm vrijeme svih manevara i izmjene vozilavrijeme svih manevara i izmjene vozilaUUoo == kk pp** UU tt djelomice ispravljeni temeljni tehniki (teorijski) uinak djelomice ispravljeni temeljni tehniki (teorijski) uinak

utovarivaa ili bagera ili nekog drugog sredstvautovarivaa ili bagera ili nekog drugog sredstvaLLdodo ukupna duljina vonje punog vozila u odlaskuukupna duljina vonje punog vozila u odlaskuLLvpvp ukupna duljina praznog vozila u povratkuukupna duljina praznog vozila u povratkuvvpopo prosjena brzina na itavom putu u odlasku punog vozilaprosjena brzina na itavom putu u odlasku punog vozilavvpppp prosjena brzina na itavom putu u povratku praznog vozilaprosjena brzina na itavom putu u povratku praznog vozila

Prosjene brzine vozilaProsjene brzine vozila

punog vozilapunog vozila razmjerno vodoravnim putem do 30 km/sat razmjerno vodoravnim putem do 30 km/sat uzbrdo do 20 km/satuzbrdo do 20 km/sat nizbrdo do 20 km/satnizbrdo do 20 km/sat

161

praznog vozilapraznog vozila razmjerno vodoravnim putem do 60 km/sat razmjerno vodoravnim putem do 60 km/sat uzbrdo do 40 km/satuzbrdo do 40 km/sat nizbrdo do 40 km/satnizbrdo do 40 km/sat

Pitanja za ponavljanjePitanja za ponavljanje

1.1. Koja su dva osnovna razdoblja primjene strojnog rada?Koja su dva osnovna razdoblja primjene strojnog rada?2.2. Kako se dobije pojedinani troak strojnog rada?Kako se dobije pojedinani troak strojnog rada?3.3. to prikazuje proraun trokova?to prikazuje proraun trokova?4.4. Koji su standardni graevinski strojevi?Koji su standardni graevinski strojevi?5.5. to je uinak?to je uinak?66 Obrazloi izraz za obujamObrazloi izraz za obujam po jednom radnom ciklusu zapo jednom radnom ciklusu za

162

6.6. Obrazloi izraz za obujam Obrazloi izraz za obujam po jednom radnom ciklusu za po jednom radnom ciklusu za uinak sraslouinak sraslo ? ?

7.7. Obrazloi izraz za obujam Obrazloi izraz za obujam po jednom radnom ciklusu za po jednom radnom ciklusu za uinak rastresitouinak rastresito??

8.8. to je koeficijent rastresitostto je koeficijent rastresitost??9.9. Koliko kategorija uinaka stroja razlikujemo?Koliko kategorija uinaka stroja razlikujemo?10.10. Nabroji ope koeficijente korekcije?Nabroji ope koeficijente korekcije?11.11. Nabroji posebne koeficijente korekcije?Nabroji posebne koeficijente korekcije?

GRAEVINSKI STROJEVI

55


12.12. O emu ovisi uinak dozera?O emu ovisi uinak dozera?13.13. Koje poslove obavlja dozer?Koje poslove obavlja dozer?14.14. Obrazloi radni ciklus dozera?Obrazloi radni ciklus dozera?15.15. Koje ope i posebne koeficijente korekcije koristimo Koje ope i posebne koeficijente korekcije koristimo

kod izrauna uinka dozera?kod izrauna uinka dozera?1616 Ob l i k fi ij t j j k d d ?Ob l i k fi ij t j j k d d ?

163

16.16. Obrazloi koeficijent punjenja kod dozera?Obrazloi koeficijent punjenja kod dozera?17.17. Koliko gradiva izgubi dozer na dionici rada od 100 m?Koliko gradiva izgubi dozer na dionici rada od 100 m?18.18. Koje poslove obavlja bager?Koje poslove obavlja bager?19.19. Koji se bageri najee koriste? Koji se bageri najee koriste? 20.20. O emu ovisi uinak bagera?O emu ovisi uinak bagera?21.21. Obrazloi koliinu proizvoda po ciklusu kod bageraObrazloi koliinu proizvoda po ciklusu kod bagera??22.22. Obrazloi broj ciklusa u jednom satu kod bagera?Obrazloi broj ciklusa u jednom satu kod bagera?23.23. Nabroji posebne koeficijente korekcije kod bagera?Nabroji posebne koeficijente korekcije kod bagera?


24.24. Koje poslove obavlja utovariva?Koje poslove obavlja utovariva?25.25. Koji se utovarivai najee koriste?Koji se utovarivai najee koriste?26.26. O emu ovisi uinak utovarivaa?O emu ovisi uinak utovarivaa?27.27. Koje poslove obavljaju valjci?Koje poslove obavljaju valjci?28.28. Osnovna podjela valjaka??Osnovna podjela valjaka??

164

p j jp j j29.29. Kako dijelimo valjke Kako dijelimo valjke prema djelovanjuprema djelovanju? ? 30.30. Kako dijelimo valjke Kako dijelimo valjke prema vrsti materijala kotaaprema vrsti materijala kotaa??31.31. Koje poslove obavlja grejder?Koje poslove obavlja grejder?32.32. Nabroji posebne koeficijente korekcije kod grejdera?Nabroji posebne koeficijente korekcije kod grejdera?33.33. Koja se vozila koriste za prijevoz gradiva?Koja se vozila koriste za prijevoz gradiva?34.34. Obrazloi radni ciklus kamiona?Obrazloi radni ciklus kamiona?

Documents

008.Viii Ucinak Strojeva