Pregrada.inforegrada...Vicevi 26 ad smo Zlatko Šorša, Davor Špiljak i ja u sijeènju prošle K godine dogovarali prve korake pokretanja Pregrada.info portala, u planu nam je bilo

Pregrada.infoPregrada.infoN E Z A V I S N I P R E G R A D S K I L I S TN E Z A V I S N I P R E G R A D S K I L I S T

Što je i kako funkcionira

LOKALNA SAMOUPRAVAŠto je i kako funkcionira

LOKALNA SAMOUPRAVA

- Udruga PregradaWireless- Klub Kostelska pištola- Udruga Zefra- Grupa Selcouth- OŠ Janka Leskovara- Djeèji vrtiæ Naša radost- NK i ŽNK Pregrada


TEMA BROJA

PREDSTAVLJAMO

Porijeklo pregradskihprezimenaPorijeklo pregradskihprezimena

JEZIKOSLOVLJE

Muzej «dr. Zlatko Dragutin Tudjina»Muzej «dr. Zlatko Dragutin Tudjina»

KULTURA


BROJ 1 - GODINA I.RUJAN 2008.


RUJAN 2008. BROJ 1. GODINA I.

Stare fotke

STARE FOTOGRAFIJE PREGRADE

Gostionica na prostoru današnjeg Kleka (1908. godina)Pogled na zgradu Thierryjeve ljekarne (1935. godina)

Otvorenje gostionice Domineka Leskovara (današnji Monaco, 1930. godina)


Pregradski bazen (približno 1940. godina)

3

Pregrada.infonezavisni pregradski list

RUJAN 2008.BROJ 1. GODINA I.

List priprema udruga Zefra (www.zefra.hr) u suradnji s Pregrada.info portalom

(www.pregrada.info)

Prva tri broja sufinancira ZAMAH

Regionalna zaklada za lokalni razvoj(www.zamah.hr)

Osnivaèi Pregrada.info portala:Zlatko Šorša, Davor Špiljak, Josip Krušlin

Tekstovi:Antun Antoliæ, Hrvoje Buriæ, Tajana Broz,

Jelena Juriæ, Ivan Kantoci, Martina Kantoci, Boris Krizmaniæ, Gordana Krizmaniæ,

Hrvoje Krsnik, Tomislav Krušlin, Karolina Novak, Gorazd Prah, Ivana Ptièar, Slavica Reiner, Zlatko Šorša, Nada Šutina-Špiljak,

Iva Validžija

Fotografije:Vinko Krištiæ, Boris Krizmaniæ, Josip Krušlin,

Hrvoje Šorša

Naslovnica:Traminac fotografiran u vinogradu obitelji Iliæ iz Pregrade; fotografirao Josip Krušlin

Grafièka priprema:Josip Krušlin

Tisak:Tiskara Matis d.o.o.

Fotografije na unutrašnjem dijelu korica je poslikao i sakupio pokojni Jurica Kantoci.

IMPRESSUM

KAZALO UVODNIKTEMA BROJA: Lokalna samouprava 4

Udruga PregradaWireless 10

Udruga Zefra 11

Klub Kostelska pištola 12

Djeèji vrtiæ Naša radost 13

OŠ Janka Leskovara 14

Porijeklo pregradskih prezimena 16

Muzej «dr. Zlatko Dragutin Tudjina» 19

Kolumna: Ususret Branju grojzdja 21

Kolumna: I love Pregrada 22

Sport: NK Pregrada 23

Sport: ŽNK Pregrada 24

Bend Selcouth 25

Vicevi 26

ad smo Zlatko Šorša, Davor Špiljak i ja u sijeènju prošle godine dogovarali prve korake pokretanja Pregrada.info Kportala, u planu nam je bilo pokretanje internetskog

medija kojim bismo graðanima i graðankama Pregrade omoguæili nezavisni izvor informacija o dogaðanjima u Gradu. Tada nismo ni razmišljali da bi ta ideja tako brzo prerasla u tiskano izdanje kakvo sada èitate.

Naravno, do takvog neèeg ne dolazi se preko noæi: iza ovog projekta stoje mjeseci priprema i rada kojeg je odradila udruga Zefra sa svojim brojnim èlanovima i èlanicama. Udruga Zefra je projekt besplatnog tiskanog izdanja Pregrada.info portala prijavila na natjeèaj Regionalne zaklade za lokalni razvoj od koje dobila financijsku potporu za sufinanciranje tri broja.

Projekt je prijavljen pod nazivom "Pregrada.info - informirani graðani su aktivni graðani". Ciljevi inicijative su poveæanje razine informiranosti i educiranosti graðana i graðanki o lokalnoj samoupravi te aktivnije sudjelovanje graðana u društvenom i politièkom životu lokalne zajednice. Taj cilj bi se trebao postiæi pokretanjem informativnog glasila putem kojeg bi se graðani informirali i educirali o lokalnoj zajednici: samo informirani graðani mogu biti zainteresirani i aktivni graðani u demokratskim procesima lokalnih zajednica.

Pregrada.info ima dva temeljna dijela: informativni i edukativni. U informativnom dijelu glasila graðani se informiraju o dogaðajima u Gradu, predstavljaju se udruge i ostale organizacije koje djeluju na podruèju Grada. Edukativni dio sadržava èlanke o funkcioniranju lokalne samouprave, tumaèenja ovlasti i djelokruga rada gradskih institucija, prikaz proraèuna i ostalih važnijih odluka Gradskog vijeæa i Poglavarstva i sliène teme od javne važnosti.

Pregrada.info tiska se u nakladi od 2.000 primjeraka, a dijeli se besplatno po kioscima, duæanima i drugim lokacijama na kojima postoji interes.

Kako sredstva dobivena od zaklade nisu dovoljna za pokrivanje troškova tiskanja, razlika æe se pokušati nadoknaditi donacijama zainteresiranih tvrtki i pojedinaca. Za marketing je zadužena Sandra Miladin (GSM: 098/903-7643, e-mail: [email protected]) te joj se možete obratiti za sve informacije. Svaka pomoæ je dobrodošla i kljuèna za nastavak ovog projekta.

Za prvi broj èasopisa tema je "Lokalna samouprava" s opæenitim informacijama o funkcioniranju i usporedbama sa situacijom u nekim drugim državama. Takoðer predstavljaju se razne civilne udruge, obrazovne i kulturne institucije koje sudjeluju u radu lokalne zajednice. Kroz sva tri broja objavljivat æe se serijal Borisa Krizmaniæa o porijeklu pregradskih prezimena s najnovijim dodacima, a u pripremi je i novi tekst o porijeklu naziva pregradskih naselja. Za sljedeæe brojeve pripremaju se brojni tekstovi poput putopisa, intervjua, ... Nadamo se da æe Gradsko poglavarstvo do sljedeæeg broja ipak pokazati razumijevanje za ovakav projekt te pronaæi naèin za neki oblik suradnje.

Drugi broj planiran je za drugu polovicu 11. mjeseca dok æe treæi broj izaæi izmeðu Božiæa i Nove godine. Daljnje izlaženje ovisit æe iskljuèivo o zainteresiranosti èitatelja i oglašivaèa.

Ogranièen prostor ovog uvodnika ne dozvoljava mi više rijeèi, pa do èitanja...

Koordinator projekta

Josip KrušlinGSM: 091/529-8824

E-MAIL: [email protected]

TEMA BROJA

Lokalna samoupravastavom Republike Hrvatske, prihvaæanjem naèela Europske Upovelje o lokalnoj samoupravi i

Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine stvoren je pravni okvir za razvoj lokalne i podruène (regionalne) samouprave i njezinu veæu neovisnost od centralne vlasti. Lokalna samouprava poèiva na ideji ?te ostale poslove sukladno posebnim supsidijarnosti, odnosno na naèelu da je zakonima.potrebno osigurati da se odluke donose što

Tijela vlasti u Gradu su gradonaèelnik/ca i je moguæe bliže graðanima i na razini na

Gradsko poglavarstvo kao izvršna tijela vlasti i kojoj je to najuèinkovitije (lokalnoj,

Gradsko vijeæe kao predstavnièko tijelo. regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj).

Grad je jedinica lokalne samouprave u Lokalna vlast u Pregradikojoj je sjedište županije te svako mjesto koje

Na lokalnim izborima 2005. godine ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja

direktno smo birali Gradsko vijeæe na naèin da urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i

smo na glasaèkom listiæu zaokruživali jednu društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice

listu predloženu od politièke stranke ili lokalne samouprave mogu biti ukljuèena i

neovisnih graðana/graðanki. Broj glasova koje prigradska naselja koja s gradskim naseljem

je pojedina lista dobila D'Hondtovom èine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s

metodom preraèunati su u mandate i tako njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalne važnosti. Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete navedene na poèetku.

Pregrada je proglašena Gradom 1997. godine. Prema Zakonu o lokalnoj i podruènoj (regionalnoj) samoupravi to znaèi da Grad Pregrada u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalne važnosti kojima se neposredno ostvaruju potrebe graðana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

?ureðenje naselja i stanovanje,

?prostorno i urbanistièko planiranje,

?komunalno gospodarstvo,

?brigu o djeci,

?socijalnu skrb,

?primarnu zdravstvenu zaštitu,

?odgoj i osnovno obrazovanje,

?kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

?zaštitu potrošaèa,

?zaštitu i unapreðenje prirodnog okoliša,

?protupožarnu i civilnu zaštitu,

promet na svom podruèju

Što je i kakofunkcionira

Piše: Tajana Broz, dipl. politologinja, [email protected]

4 Pregrada.info - rujan 2008.

raspodijeljeno 15 vijeænièkih mjesta u zaokružiti cijelu listu koju je sastavila politièka Gradskom vijeæu. Hrvatska demokratska stranka ili grupa graðana. Iako æemo same zajednica dobila je 5 vijeænika, Hrvatska vijeænike i vijeænice birati na jednak naèin seljaèka stranka 4 vijeænika, Hrvatska glasujuæi za stranaèke ili neovisne liste, narodna stranka 2 vijeænika, Gradonaèelnika ili gradonaèelnicu birat æemo Socijaldemokratska partija 2 vijeænika te direktno zajedno s njegovim/njezinim Hrvatska stranka umirovljenika i Zagorska zamjenikom/zamjenicom. stranka po 1 vijeænika. Tako sastavljeno Na izborima 2009. godine dobiti æemo dva Gradsko vijeæe veæinom koju su èinili HDZ i glasaèka listiæa. HSS izabralo je za predsjednika Gradskog

Na jednom æe biti kandidirane liste stranaka vijeæa Rudolfa Horvata (HSS) i

ili neovisnih graðana za Gradsko vijeæe i na tom gradonaèelnicu Vilmicu Kapac (HDZ) te

listiæu æemo kao i do sada zaokružiti jednu od èlanove Poglavarstva.

ponuðenih lista te æe se ovisno o broju glasova Kao oblik neposrednog sudjelovanja D'Hondtovom metodom pojedinoj listi

graðana u odluèivanju o lokalnim poslovima dodijeliti osvojeni broj vijeænièkih mjesta. Za Gradsko vijeæe održava se samo jedan krug glasovanja

Na drugom glasaèkom listiæu biti æe kandidati/kinje za gradonaèelnika/cu zajedno sa svojim zamjenicima. Zaokruživat æemo ime i prezime odnosno konkretne osobe. Da bi se netko kandidirao za gradonaèelnièku poziciju neæe biti dovoljno da tu osobu kandidira samo politièka stranka, veæ æe prije izbora morati sakupiti 500 potpisa graðana/graðanki Pregrade. To znaèi da æe vas kandidati i kandidatkinje prije izbora tražiti da potpišete njihovu kandidaturu. Vaš potpis na kandidaturi ne znaèi da æete glasovati za tu osobu, niti da podržavate politièku stranku te osobe, veæ znaèi samo da podržavate

pravo te osobe da se kandidira, što je jedno od od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na temeljnih politièkih prava svakog život i rad graðana osnovani su mjesni graðanina/graðanke: da bira i da bude biran. odbori. Grad Pregrada ima 10 mjesnih Imate pravo potpisati bilo èiju kandidaturu pa odbora. èak i više njih te zbog toga ne možete trpjeti

Kako je 2007. godine donesen novi zakon nikakve sankcije. Jednako tako nitko vas nakon

o lokalnim izborima te se sukladno tome samog glasovanja nema pravo pitati za koga ste

promijenio i zakon o lokalnoj samoupravi, a glasovali. Da bi osoba bila izabrana za

novi lokalni izbori slijede treæe nedjelje u gradonaèelnika/gradonaèelnicu mora dobiti svibnju 2009. godine, ovdje æemo se više više od 50% glasova biraèa koji su izašli na pozabaviti time kako æemo glasovati na tim izbore. Ukoliko niti jedan lokalnim izborima i koje æe to promjene kandidat/kandidatkinja ne dobiju toliko donijeti u radu lokalne samouprave. glasova, tada se u roku èetrnaest dana

organizira drugi krug izbora u koji idu dvoje Lokalni izbori pred vratima! kandidata/kandidatkinja s najveæim brojem

glasova, a pobjeðuje onaj/ona koji/a osvoji Do sada samo na izborima birali najveæi broj glasova.predstavnièku vlast, odnosno zaokruživali

smo liste kandidata/kinja pojedinih stranaka Važno je napomenuti da prilikom glasovanja ili neovisnih, a s tih lista su se sukladno biraèi i biraèice ne moraju glasovati za listu i osvojenom broju glasova "dobivali" vijeænici. kandidata/kandidatkinju za gradonaèelnièko Tako izabrani vijeænici birali su mjesto iste stranke ili politièke opcije. Postaje gradonaèelnika/cu i Gradsko poglavarstvo. moguæe da npr. glasujete za gradonaèelnièkog Kao biraèi i biraèice nismo mogli birati kandidata/kandidatkinju desnice i listu za vijeæe pojedince i pojedinke nego smo samo mogli ljevice ili obrnuto.

5

Upravna zgrada Grada Pregrade (foto: Vinko Krištiæ)

izvješæe o pojedinim pitanjima iz Novi naèin biranja, novi ustroj.njegovog/njezinog djelokruga. Gradsko vijeæe Kao što smo gore vidjeli od svibnja 2009. na prijedlog gradonaèelnika/gradonaèelnice godine birat æemo posebno Gradske donosi gradski proraèun. Gradsko vijeæe može – vijeænike/vijeænice, a posebno na vlastitu inicijativu ili na prijedlog 20% biraèa Gradonaèelnika/Gradonaèelnicu te više raspisati referendum o razrješenju neæemo imati gradsko poglavarstvo. Ulogu gradonaèelnika i njegova zamjenika, kada krše gradskog poglavarstva preuzima ili ne izvršavaju odluke predstavnièkog tijela, gradonaèelnik/gradonaèelnica, dok uloga odnosno kada svojim radom prouzroèe jedinici Gradskog vijeæa s izuzetkom biranja lokalne, odnosno podruène (regionalne) gradonaèelnika/gradonaèelnice ostaje ista. samouprave znatnu materijalnu štetu. Gradsko

Gradsko vijeæe i dalje donosi statut grada vijeæe može biti raspušteno izmeðu ostalog ako

te odluke i druge opæe akte kojima ureðuje ne donese proraèun u zakonskom roku.

pitanja iz samoupravnog djelokruga grada;

osniva i bira èlanove/èlanice radnih tijela Pogled u staklenu kuglu

vijeæa, te imenuje i razrješuje druge osobe Razlozi zašto su napravljene ove izmjene idu odreðene zakonom, drugim propisom ili

od želje graðana/graðanki da direktno biraju, statutom; ureðuje ustrojstvo i djelokrug preko ideje da æe se time pojaèati odgovornost upravnih tijela grada; osniva javne ustanove i izabranih, do toga da æe graðani biti druge pravne osobe za obavljanje zainteresiraniji za lokalnu samoupravu. gospodarskih, društvenih, komunalnih i Argumenti koji su se mogli èuti protiv takvog drugih djelatnosti od interesa za grad. naèina izbora uglavnom su bili da æe ovo Vijeænici/ce svoj posao obavljaju volonterski dovesti do velikog broja lokalnih «šerifa» koje æe uz odreðenu naknadu.biti nemoguæe kvalitetno nadzirati. Iskustva s

Gradonaèelnik/gradonaèelnica priprema ovakvim naèinom izbora

prijedloge opæih akata, izvršava ili osigurava gradonaèelnika/ izvršavanje opæih akata predstavnièkog tijela; gradonaèelnica su usmjerava djelovanje upravnih tijela Grada razlièita. Srbija se nakon te nadzire njihov rad; upravlja i raspolaže samo jednog ciklusa nekretninama i pokretninama u vlasništvu direktnog izbora Grada kao i njezinim prihodima i gradonaèelnika/ rashodima; odluèuje o stjecanju i otuðivanju gradonaèelnica vratila na pokretnina i nekretnina Grada èija indirektni izbor (bira se pojedinaèna vrijednost ne prelazi 0,5% predstavnièko tijelo - iznosa prihoda u godini koja prethodi godini Vijeæe, koje onda bira u kojoj se odluèuje o stjecanju i otuðivanju izvršnu vlast). U pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000 Engleskoj se tek u 000 (jedan milijun) kuna. nekoliko gradova bira Gradonaèelnik/gradonaèelnica æe svoju direktno. Engleski dužnost obavljati profesionalno. gradovi su imali pravo

Sukladno novom naèinu izbora dolazi i do svaki za sebe odabrati model izbora i svega novog odnosa snaga izmeðu Gradskog vijeæa desetak gradova se odluèilo na direktni izbor i gradonaèelnika/gradonaèelnice. Do sada je (ukljuèujuæi London) i reakcije su i dalje bilo gotovo nemoguæe da gradonaèelnik/ podijeljene, iako je zabilježen mali porast u gradonaèelnica nema podršku veæine Vijeæa broju biraèa izašlih na izbore. jer je upravo to Vijeæe biralo

gradonaèelnika/gradonaèelnicu dok æe sada Naravno, staklenu kuglu nemamo, a zapravo biti moguæe situacije u kojoj jedna politièka nam i ne treba. Na kraju krajeva, na izborima se opcija ima veæinu u gradskom vijeæu, dok æe sve svede na jednu vrlo jednostavnu stvar. gradonaèelnik/gradonaèelnica biti iz druge Izaðite na birališta i birajte ljude kojima možete politièke opcije ili neovisan/neovisna. vjerovati da æe upravljati pošteno i na opæu

dobrobit. Gradonaèelnik/gradonaèelnica dva puta

godišnje podnosi polugodišnja izvješæa o P.S. one koji sad odmahuju glavom i tvrde da svom radu predstavnièkom tijelu. Pored takvi politièari i politièarke ne postoje, izvješæa predstavnièko tijelo može od podsjeæam na dobar stari slogan Radija 101: gradonaèelnika/gradonaèelnice tražiti "Zaèepi nos i glasuj!".u


Gradsko vijeæe donosi:

?Proraèun

?Urbanistièki plan

?Prostorni plan

?Odluku o javnim priznanjima

?Odluku o osnivanju muzeja

?Odluku o osnivanju glazbene škole

?Program održavanja komunalne infrastrukture

?...

Prijedloge ovih dokumenata u pravilu izraðuje gradonaèelnik/ gradonaèelnica.

7

Piše: Gorazd Prah

15 godina iskustva

radonaèelnike biramo direktno od Teško je odluèiti, koji je sustav biranja samih uvoðenja novih opæina 1994. gradonaèelnika bolji. Tu i tamo pojave se Ggodine. Gradonaèelnici se biraju prijedlozi za drugaèiji naèin, ali realno za to

dvokružnim veæinskim sustavom. nema velike moguænosti. Niti su ideje za Kandidaturu može uložiti stranka ili grupa drugi sustav jake, niti imaju veliku potporu, biraèa (potpisi). niti se veæini ne èini potrebno praviti

izmjene. Uglavnom ljudima je trenutaèni Takav sustav ima svoje prednosti i svoje nedostatke. Kao glavne prednosti mogu se sistem OK. navesti:

U posljednjih 14 godina imali smo ?izabrani gradonaèelnik je neposredno

nekoliko problema zbog toga, ali ništa što se odgovoran biraèkom tijelu

ne bi moglo dogoditi i u indirektnom naèinu ?jasno se zna, tko je odgovoran za razvoj biranja gradonaèelnika

opæine (jer je stvarno on/ona osoba o Ljubljana je u prošlom mandatu imala kojoj u velikoj mjeri zavisi rad opæinske

gradonaèelnicu iz stranke Socijalnih vlasti)demokrata, koja je u 45-èlanom vijeæu imala ?ne postoji dugotrajno konstituiranje samo 8 vijeænika. To je èesto dovodilo do opæinske vlasti blokada.?stabilnost: zbog direktnog mandata

gradonaèelnikova je pozicija stabilna èak Opæina Podèetrtek je u prošlom mandatu i u sluèaju da njegova stranka u vijeæu imala ozbiljnu svaðu izmeðu vijeænika. Došlo nema veæinu. Iz istog razloga nije ga je do te mjere da je dio vijeænika 2 godine i moguæe opozvati (interpelirati) u vijeæu.

pol opstruirao sjednice i tako nisu bili Slabosti: izglasani zakljuèni raèuni i proraèuni za 3 ?bez suradnje s vijeæem može se raditi ali godine. Rad Opæine je potpuno zastao

jako teško (vidi primjere na kraju). Na zadnjim lokalnim izborima u Izoli prvi Dogaða se, da gradonaèelnikova stranka

put mandat je dobio Tomislav Klokoèovnik, nema veæinu u vijeæu. Uglavnom se u kandidat stranke SJN koperskog tom sluèaju nekako dogovore, ali može gradonaèelnika Popoviæa. Njegova stranka doæi do ozbiljnih blokada u radu opæine.nije imala veæinu, Vijeæe je bilo podijeljeno ?demokratski suficit neposredne na pola. Klokoèovnik, koji je posao obavljao odgovornosti gradonaèelnika biraèkom neprofesionalno (inaèe je vrhunski tijelu èesto se pomiješa sa velikim kardiokirurg), nije uspio sklopiti ugovor s deficitom neodgovornosti opæinskog opozicijom i bio je stalno blokiran. Bio je na vijeæa: pogotovo u manjim opæinama rubu napuštanja funkcije, a umjesto toga uglavnom ne postoje jasne koalicije odstupilo je cijelo Vijeæe. Tako smo u Izoli stranaka/lista i zbog toga biraèi teško imali nove izbore za vijeæe, a gradonaèelnik znaju, koja je "strana" na vlasti u je ostao isti.unjihovom kraju

Naši susjedi Slovenci veæ 14 godina direktno biraju gradonaèelnike/gradonaèelnice i iskusili su i pozitivne i negativne strane direktnog izbora. O tome nam je više rekao naš prijatelj isuradnik Gorazd Prah.

TEMA BROJA: LOKALNA SAMOUPRAVA

SLOVENIJA

www.pregrada.infowww.pregrada.info


Nizozemskoj živim i radim nešto više Kolegij B&Wod dvadeset godina. Èetranest godina Kolegij (College) Ustanovao sam u opæini Zevenbergen B&W provodi dnevnu,

(Noord Brabant) a sada u opæini izvršnu upravu Opæine te Voorst (Gelderland) koja broji priprema odluke za 23659 stanovnika u 12 lokalnih Opæinsko vijeæe. Stanovnici 12 lokalnih zajednica. Opæinska se vlast zajednica Opæine imaju stoga najviše posla s sastoji od gradonaèelnika, kolegijem B&W. U kolegiju svaki od 'ministara' kolegija kojeg èine ima svoje podruèje djelovanja, ili resore, ali o gradonaèelnik i èetiri 'ministra', upotrebi odreðenih nadležnosti potrebno je wethoudera, te Opæinskog odluèivanje kolegija kao cjeline. Odluke se vijeæa. Èetvoro ministara s donose veæinom glasova. Kolegij B&W u

Opæini Voorst ima svoje sjednice svakog utorka gradonaèelnikom (B&W) vrše ujutro. Kolegij je za provoðenje svojih poslova i dnevnu, izvršnu upravu opæine opæinske politike odgovoran Opæinskom vijeæu te zajedno s Opæinskim vijeæem koje ga može pozvati i na odgovornost.tvore upravu Opæine. Èetiri

'ministra' (wethoudera) imenuje Opæinsko Kolegij B&W u Opæini Voorst ima širok krug vijeæe. djelovanja i izvršio je podjelu rada izmeðu

gradonaèelnika i èetiri 'ministra' (wethoudera) na sljedeæe resore: vatrogastvo i postupanje Opæinsko vijeæekod nepogoda, javni red i sigurnost, sigurnost Opæinsko vijeæe sastoji se od 19 èlanova koje od poplava, kontrola provoðenja zakonitosti, biraju stanovnici opæine direktno svake èetiri briga za kulturno-povijesno i prirodno

godine na izborima s lista politièkih stranaka. nasljeðe, organi uprave, graðanske stvari,

Zadaæa Opæinskog vijeæa je odreðivanje upravna suradnja, potpora radu Opæinskog

opæinske politike i kontroliranje kolegija B&W.vijeæa, financije, pružanje socijalne pomoæi,

Gradsko vijeæe održava sjednice jednom u zapošljavanje, opæinska politika za osobe s tri tjedna prema utvrðenom kalendaru i to minimalnim primanjima, emancipacija i ponedjeljkom naveèer u 19.30 sati u opæinskoj integracija, opæinska politika prema starijim i vijeænici. Za vrijeme sjednica èlanovi Vijeæa hendikepiranim osobama, obrazovanje debatiraju o vrlo razlièitim predmetima te odraslih, promet i prijevoz, javni parkovi i vijeæe donosi odluke. Sjednice su javne i svatko groblja, kanalizacija, ceste, djeèji vrtiæi, lokalno

obrazovanje, javno i specijalno obrazovanje, je dobro došao, no rijeè ima samo Opæinsko srednje obrazovanje, potpora obrazovanju, vijeæe. Dnevni red i odluke Vijeæa objavljuju se lokalna obrazovna politika, prijevoz do škole, u lokalnom tjedniku, a mogu se naæi i na politika obrazovanja djece sa zaostatkom u opæinskim internet stranicama. Prijedlozi školovanju, predškolsko i izvanškolsko Vijeæa i dokumentacija vezana uz njih dostupni obrazovanje, školske zgrade, socijalna radna su na uvid u opæinskoj zgradi u tjednu prije mjesta, mladi i rad s mladima, prostori za igru, održavanja sjednice Vijeæa.opæinska politika prema aktivnostima u svijetu,

Moguæe su posjete i sjednicama frakcija javna biblioteka, opæinska politika

politièkih stranaka koje imaju svoje èlanove u dragovoljnog rada, obrazovanje i formiranje- Opæinskom vijeæu. Dolazak se najavljuje rad na aktivnostima sa zemljama u razvoju, predsjedniku frakcije. Postoji i moguænost umjetnost i kultura, javna zdravstvena skrb, direktnog obraæanja èlanu Vijeæa kojega se financije, ekonomski poslovi, kadrovi i poznaje. organizacija, informacije i komunikacija, sport,

upravljanje opæinskim zgradama, zraèni Gradonaèelnik promet, tržnice, katastar, porezi, priroda i

okoliš, rekreacija i turizam, voda, odvoz i Gradonaèelnik (Burgemeester) se ne bira. prerada smeæa, zaštita okoliša, urbanistièko Imenuje ga kraljica na rok od 6 godina. planiranje i savjetovanje, gradnja, zemljišni Gradonaèelnik predsjedava kolegiju B&W i posjedi, spreèavanje oboljevanja životinja. Opæinskom vijeæu.

Piše: Ivan Kantoci Vanè,[email protected]

Nizozemski okrugli stol

Logo opæine Voorst (Gelderland)

TEMA BROJA: LOKALNA SAMOUPRAVA

NIZOZEMSKA

9

opæinskim internet stranicama. Prijedlozi vijeæa Ministri (wethouderi) lokalnih zajednicai dokumentacija vezana uz njih dostupni su na

Koalicijski partneri u Opæinskom vijeæu uvid u opæinskoj zgradi u tjednu prije

složili su se u svom koalicijskom programu održavanja razgovora za okruglim stolom.

2006-2010 kako je za lokalne zajednice vrlo važno postojanje osoba kojima se u lokalnoj Graðanska inicijativazajednici svatko može obratiti oko upravnih Svatko tko želi Gradskom vijeæu svratiti poslova. Kolegij B&W riješio je to tako što je pozornost na nešto, može se pismom ili osnovao i meðu sobom podijelio službe e-mailom obratiti Opæinskom vijeæu. Ukoliko 'ministara' u 12 lokalnih zajednica. postoji kakav konkretan prijedlog za kojeg se

želi dobiti odgovor Opæinskog vijeæa, tada se Oni vrše poslove predstavljanja, može im se može poduzeti 'graðanska inicijativa'. Putem svatko obratiti, te redovito prikupljaju saznanja 'graðanske inicijative' mogu se konkretni o aktivnostima te rade na jaèanju kontakata s problemi staviti na dnevni red Vijeæa, lokalnom zajednicom. Graðani mogu doæi u eventualno s konkretnim prijedlogom kako kontakt s 'ministrom' lokalne zajednice neki problem riješiti. Za predmete za koje se zakazivanjem sastanka preko tajništva kolegija želi odluka Opæinskog vijeæa, važi pravilo da B&W. spadaju u djelokrug odgovornosti Opæinskog

Tajnik Opæine i službenici vijeæa. Nadalje, inicijativa ne može biti prigovor protiv neke odluke ili žalba. Za to Opæinskom vijeæu u radu pomaže tajnik postoje druge pravne moguænosti. Takoðer vijeæa. Kolegij B&W pomaže u radu tajnik predmeti, o kojima je Vijeæe nakon posljednjih Opæine koji se brine kako bi se sve službene izbora veæ donijelo odluku ne mogu se stvari što bolje dovršile. Opæinski službenici ponovno predlagati. Jednu inicijativu treba pripremaju donošenje odluka kolegija B&W i podržati minimalno 75 stanovnika opæine Opæinskog vijeæa. Oni poznaju probleme, traže starih 16 godina ili više. Zahtjev se podnosi moguæa rješenja, sastavljaju savjete i provode predsjedavajuæem koji ga predaje Opæinskom odluke. vijeæu. Za sve informacije zainteresirani se

Predsjedništvo mogu obratiti tajniku vijeæa (Griffier) koji svojim savjetom i aktivnostima stoji na Predsjedništvo èine predsjednici pojedinih raspolaganju Vijeæu u obavljanju njegovih frakcija u Opæinskom vijeæu. Predsjedništvo zadataka. zasjeda pod predsjedanjem gradonaèelnika.

Tajnik Vijeæa pruža potporu i savjetuje Jedni uz druge Predsjedništvo. Predsjedništvo sastavlja izmeðu

U Opæinskoj vijeænici Voorsta mjesta ostalog koncept dnevnog reda za zasjedanje Opæinskog vijeæa i kolegija gradonaèelnika i Opæinskog vijeæa i za razgovore za okruglim wethoudera (B&W) stoje jedna do drugih. stolomJedna do drugih, a ne mimo drugih. I

Razgovori za okruglim stolom Opæinsko vijeæe i kolegij (B&W) u Opæini Voorst posjeduje vlastitu odgovornost, ali u Mišljenje stanovnika i pojedinih lokalnih radu i suraðuju i to intenzivno meðu sobom, ali poduzeæa Opæinskom je vijeæu vrlo važno pa i sa stanovnicima Opæine od kojih su i primili postoje razlièite moguænosti kontaktiranja s povjerenje da ih u èetiri godine predstavljaju, Vijeæem. Najvažniji trenutak je veèer s utvrðuju smjernice i kontroliraju provoðenje razgovorom za okruglim stolom. Ti se donijetih odluka proizašlih kroz primjenu razgovori održavaju jednom u tri tjedna, meðusobne odgovornosti.ponedjeljkom naveèer u 19.30 sati u zgradi

Opæine, redovito dva tjedna prije službene Sviða mi se taj raspored mjesta u opæinskoj sjednice Vijeæa. U toku veèeri na red dolaze svi vijeænici u Opæini Voorst u Nizozemskoj: jedni predmeti koji stoje na dnevnom redu za do drugih, a ne mimo drugih. To je tako ne sjednicu Vijeæa. samo u Vijeæu, nego, koliko sam do sada

mogao èuti, vidjeti i doživjeti, takoðer u velikoj Stanovnici i lokalna poduzeæa mogu uæi u mjeri i meðu ljudima u stvarnome životu. razgovor s èlanovima Vijeæa i dati im svoje

mišljenje. Kod razgovora za okruglim stolom Kako izgleda taj raspored i primjena èlanovi Vijeæa prikupljaju samo informacije. meðusobne odgovornosti na razini lokalne Odluke se ne donose. Vijeæe poziva one koji samouprave u Pregradi manje sam imaju neki direktni interes na razgovor za kompetentan prosuðivati jer živim i radim u okrugli stol. Svatko može takoðer na vlastitu Nizozemskoj. Svim èitateljima nezavisnog inicijativu uzeti rijeè i sudjelovati u jednom od pregradskog lista Pregrada.info i stanovnicima razgovora za okruglim stolom. Takoðer postoji Grada Pregrade želim da to 'jedni do drugih, a moguænost samo slušanja s tribine za javnost. ne mimo drugih' bude i stvarni život izmeðu Dnevni red razgovora za okruglim stolom njih i nositelje lokalne samouprave u objavljuju se takoðer u lokalnom tjedniku i na Pregradi.u

PREDSTAVLJAMO UDRUGE

o uzoru na velike hrvatske gradove i Pmjesta, me? u kojima

u prvom redu treba istaknuti naše susjede (Krapinu, Zabok, Krapinske Toplice i Sopot) udruga PRwi je u sijeenju 2006. godine pokrenula inicijativu izgradnje bežiene raeunalske mreže na podrueju Pregrade. Laieki reeeno radi se o bežienoj raeunalnoj mreži kojoj bi mogli pristupiti svi stanovnici Pregrade koji imaju optieku vidljivost (na bilo kojoj udaljenosti) sa svojih kuaa i balkona s antenama koje bi postavili na više mjesta. Bežiena mreža omoguaavala bi gra? anima najsuvremeniju raeunalnu komunikaciju iz eijeg spektra

Marije, jedna na Tuðinatovom brijegu i jedna usluga valja izdvojiti distribuciju datoteka, na kuæi obitelji Hanžiæ, i one pokrivaju veæi besplatnu telefoniju, dopisivanje, datoteene, dio Pregrade i okolice, ali sa slabijim web i game poslužitelje i štošta drugo! signalom. Za sada Opaenito govoreai radi se o vrlo imamo 22 spojena zanimljivom projektu koji bi poprilieno korisnika; cilj je povezati unaprijedio informacijsko – komunikacijski sve tri toèke sa što boljim sustav Pregrade. Dovoljno je reai da bi linkom kako bi brzina i razvojem ove mreže bilo moguae povezati propusnost bili veæi jer apsolutno sva raeunala u Pregradi, a naš je se znatno poveæao broj korisnika pa dolazi do projektni tim vea ostvario kontakte s drugim gušenja mreže i kako bismo spojili još više udrugama koje se bave bežienim mrežama te zainteresiranih korisnikaaemo svakako biti sudionici u projektu

umrežavanje cijele Hrvatske. Više informacija o udruzi i aktivnostima

možete pronaæi na našim internet stranicama Za sada je postavljena jedna antena na

tornju Crkve Uznesenje Blažene Djevice na adresi www.prwi.pregrada.hr.u

Piše: Hrvoje Krsnik, predsjednik udruge PRwi, hrvoje.krsnik1 kr.t-com.hr@


PregradaWireless

Postavljanje i testiranje antene na kuæi obitelji Hanžiæ

WEBservis

Web servisMatije Gupca 28, Zabok

tel: 049 / 501 - 440, fax: 049 / 501 - 441e-mail: [email protected]

?Servis raèunala?Prodaja novih raèunala?Izrada profesionalnih alarma i video nadzora

www.web-servis.hr

druga civilnog društva Zefra iz doma. Na kraju igranja prisutne igraèe/igraèice Pregrade, osnovana 16.04.2005., Zefrin kuhar Nenad Krsnik poèastio je s Uzalaže se za poboljšanje društvenog, izvrsnim gulašem od veprovine. Kasnije je

kulturnog i politièkog života mladih u Gradu poèeo i Zefrin "Goli kuhar" koji je ove godine Pregradi i Krapinsko–zagorskoj županiji, odraðen pod krovom na terasi zbog uporne potièe meðuljudsku toleranciju i svijest o kiše. Kuhari su se natjecali u kuhanju gulaša, a

kuharice i kuhari bili su predstavnici udruga mladih s podruèja Krapinsko-zagorske županije: KUM (Kumrovec), HUM (Hum na Sutli), SEP (Desiniæ), Kostelska pištola (Kostel) i naravno Zefra. Gulaše je ocjenjivao struèni žiri koji su èinili: Branko Apostolovski, Slavko Dimaè, Anðelko Pasariæ i Oliver Sedlar. Zbrajanjem bodova žiri je donio odluku da je ovogodišnji pobjednik "Golog kuhara" udruga HUM iz Huma na Sutli, a njihov gulaš su kuhali: Nina Oèko, Hrvoje Lugariæ i Marko Šolman. Nakon proglašenja pobjednika Zefrina fešta se nastavila svirkom mladih alternativnih bendova: Lost Cause i Kreutz iz Zaboka do dugo u noæ.

potrebi zaštite okoliša i želi upoznati mlade ljude s urbanim naèinom života koji postoji u Hrvatskom zagorju. Takoðer suraðuje s drugim udrugama s podruèja KZŽ i Grada Pregrade, èlan je Mreže Mladih Hrvatske,

Zahvaljujemo se sponzorima koji su nam krovne organizacije mladih u RH te je

pomogli da se "Summerfest" ostvari a to su: suosnivaè i èlan Mreže udruga Krapinsko-

Staklorez Buriæ (Pregrada), Diskont Posavec zagorske županije. Trenutno brojimo oko 80

(Pregrada), Belina cerade (Krapinske Toplice), èlanova, veæinom mladih.

udruga Mraz (Zabok), paintball klub Sparta Udruga Zefra za svoje djelovanje veæinom (Zagreb). Zahvaljujemo se i svima koji su nam

je koristila prostor Doma kulture - Diska koji pomogli u dosadašnjem djelovanju na bilo koji je ureðen zahvaljujuæi dvomjeseènom naèin te se nadamo da æe se ta pozitivna volonterskom radu èlanova Zefra i mnogih suradnja nastaviti s našim djelovanjem i dalje. drugih udruga i osoba s podruèja Grada. Taj

Vidimo se na Summerfestu sljedeæe godine, isti preureðeni Dom kulture srušen je nakon

predzadnjeg vikenda u kolovozu!usamo par mjeseci rada èudnom odlukom gradskih vlasti koje su ga, koje li ironije, sveèano otvorile. Detaljnu kronologiju sluèaja, kao i informacije o svim našim aktivnostima možete pronaæi na stranicama udruge www.zefra.hr.

Bez obzira na trenutnu situaciju Zefra ide dalje te je u subotu 23. kolovoza priredila tradicionalno cjelodnevno druženje na Kunagori pod nazivom "Summerfest". Dan je zapoèeo sportski u podne sa paintball okršajima u šumi nedaleko od Planinarskog

11


Piše: Tomislav Krušlin, predsjednik udruge Zefra, tomislav zefra.hr@

Zefra

Goli kuhari na terasi Planinarskog doma

Za sve informacije vezane uz tiskano izdanje Pregrada.info

pišite, kudite, hvalite,predlažite, molite, nudite,

pitajte nae-mail:

[email protected]


Piše: Karolina Novak

Kostelska pištolave godine klub Kostelska

pištola konaèno je ostvario

dugogodišnji san – urediti Ovlastite klupske prostorije. Èlanovi

kluba neizmjerno su zahvalni

ravnateljici škole, gospoði Nadi

Šutina - Špiljak koja je klubu ustupila

podrumske prostorije podruène škole

u Kostelu. U podrumskom prostoru

ureðena je kuhinja, WC te dvorana

od 70 èetvornih metara s 50 sjedeæih

mjesta. Do danas je u ureðenje i

opremanje uloženo više od 100.000

kuna, ali i mnogo truda, znoja i

lijepih rijeèi pojedinih èlanova, i

prijatelja kluba koji su nesebièno

pomagali. Klub Kostelska pištola

najsrdaènije se zahvaljuje svima, a

posebno Gradu Pregradi i

Krapinsko- zagorskoj županiji. „Kostelske igre“ s natjecanjem u više razlièitih Predsjednik vijeæa grada Pregrade, gospodin sportova, a sve s ciljem uèvršæivanja starih i Rudolf Horvat zajedno sa ravnateljicom sklapanja novih prijateljstava s kuburaškim osnovne škole Pregrada, gospoðom Nadom društvima i stanovnicima iz okolnih mjesta. Šutina Špiljak, uèinio nam je èast otkrivši Primjer u sklapanju prijateljstava dali su natpisnu ploèu koja krasi ulaz u nove klupske juniori nogometnih klubova Pregrada i prostorije. Zagorec iz Krapine odigravši prijateljsku

Županica Krapinsko-zagorske županije, utakmicu.gospoða Sonja Borovèak, u subotu 30.08.2008. U njemaèkom gradu godine sveèano je otvorila nove prostorije Aachenu Kegleviæeva kluba Kostelska pištola. U svom govoru na straža Kostel dobila je i najavila je da æe Povijesna postrojba svoga prvoga viteza. Josip Kegleviæeva straža iz Kostela postati poèasna Novak, delegat naše straža Krapinsko-zagorske županije te povijesne postrojbe sudjelovati na svim važnijim županijskim proglašen je vitezom reda manifestacijama. Svetog Sebastijana. On je

Za one koji još ne znaju, Povijesna jedna od tri osobe u postrojba Kegleviæeva straža iz Kostela djeluje Hrvatskoj koje su primile u sklopu Kluba Kostelska pištola, a èlanica je orden èasti za promicanje povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, ali i kulturne i povijesne baštine u kraju u kojem saveza Europskih povijesnih postrojbi što joj žive. Veliki majstor reda Svetog Sebastijana, omoguæava brojne nastupe po cijeloj nadvojvoda Otto von Habsburg dodijelio mu Hrvatskoj i Europi. Nastupajuæi promovira je orden i proglasio ga vitezom.povijest i kulturu našega kraja te èuva obièaj Iako je Kostel malo mjesto, puno je velikih uskrsnoga pucanja. dogaðaja i važnosti za podruèje cijele Opæine

Taj su vikend obilježila još dva važna Pregrada, ali i Krapinsko-zagorske županije. dogaðaja povezana s Kostelom i njegovom Svim aktivnostima koje klub organizira želi povijesnom postrojbom. Naime na igralištu u privuæi i ukljuèiti mlade kako bi ih Kozjaèi održan je prvi turnir u malom zainteresirali za oèuvanje tradicije i prenijeli nogometu koji æe sljedeæe godine prerasti u na njih svoje znanje i vještine.u

S otvaranja prostorija kluba


ko se uzme u obzir velièina lokalne lokalnog kajkavskog govora. U javnosti je jedinice, možemo reæi da je Pregrada zapažen po nizu aktivnosti koje su privukle Arano prepoznala prednosti medijsku pažnju pa je u njemu snimljeno i pet

društvenog odgoja naših najmlaðih filmova za Obrazovni program HTV-a.sugraðana. Veæ 1975. godine otvoreno je Grad se umeðuvremenu pobrinuo za novi podruèno odjeljenje djeèjeg vrtiæa iz Krapine vrtiæki prostor; 1997. godine oba dotadašnja u prostorima nekadašnjeg rodilišta. Nakon vrtiæa objedinjena su u jedinstveni – Djeèji vrtiæ

“Naša radost”. Sa èetiri

odgojne skupine u

redovnom i tri odgojne

skupine u kraæem

programu predškole

nastavlja tradiciju odgoja

na starim zagorskim

vrednotama, ali prati i

moderne trendove.

Vrtiæki program

osuvremenjuje se

kontinuiranim struènim

usavršavanjem. Uvodi se

projektno planiranje s

individualnim pristupom

djetetu, otvara se

informatièka igraonica

„Sunèica“, organiziraju se

kraæi programi i plivanje, èetiri godine vrtiæ je prešao pod upravu skijanje, rolanje i engleska igraonica.tadašnje osnovne škole. Buduæi da se interes

Odgojitelji postupno napuštaju roditelja za upisivanje djece u predškolsku

tradicionalnu pedagošku praksu pa postaju ustanovu stalno poveæavao, otvoren je1991.

kreativci, kritièari i istraživaèi vlastite prakse. Sa g. i privatni Djeèji vrtiæ - “Bambi” koji je

ciljem unapreðenja kvalitete življenja djece u radio paralelno sa školskim do 1997. g. To je

vrtiæu timskim radom zaposlenih, roditelja i bio prvi privatni vrtiæ u Zagorju, a posebnost

osnivaèa, obogaæuje se materijalno okruženje, mu je bila njegovanje tradicionalnih

radno vrijeme prilagoðava se potrebama zagorskih vrednota što se oèitovalo u

roditelja, a ove godine uložena su dodatna rasponu od vrste prehrane do njegovanja

sredstva u poveæanje kapaciteta, tj. otvorena je

peta odgojna skupina u redovnom programu.

Èinjenica je da je to jedini vrtiæ na podruèju

županije, a èetvrti u Hrvatskoj, koji ima

organiziran primarni 10-satni program u

prijepodnevnom i poslijepodnevnom radnom

vremenu, od 5.30 do 22.00 sata.

Posebnost vrtiæa svakako su i „Pregradske

djeèje berbarije“, igre za djecu osmišljene na

temu jesenskih poljoprivrednih radova. Ove æe

godine po deseti put okupiti djecu iz gotovo

svih vrtiæa Krapinsko-zagorske županije i tako

još jednom obogatiti program pregradskog

„Branja grojzdja“.u

13

ŠKOLSTVO

Piše: Gordana Krizmaniæ, ravnateljica

Djeèji vrtiæ «Naša radost»

Fo

to:

Bo

ris K

rizm

an

iæF

oto

: B

ori

s K

rizm

an

iæ

Logo vrtiæa


snovna škola Janka Leskovara u Pregrada Onosi ime po ovdašnjem

književniku Janku Leskovaru (Valentinovo, 1861. – 1949.).

U knjizi „Graða za povijest školstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas“ Antuna Cuvaja zabilježeno je kako 1793. godine u Pregradi školu polazi jedno dijete. Školska spomenica govori, meðutim, kako je škola u Pregradi sagraðena 1842. godine, a obuka u njoj zapoèeta je 1843. godine. Prvi uèitelj u školi bio je „Mato Majer, Brojeviovomjesni orguljaš i pojac“. Osnovna škola Janka Leskovara u Pregradi

1864. godine na školskoj je zgradi podignut ukljuèuje centralnu i 5 podruènih škola – 2. kat sa satanom za drugog uèitelja. Sopot, Stipernica, Gorjakovo, Benkovo i Kostel.

Ukupno imamo 612 uèenika - 282 uèenika u Spomenica navodi da u to doba školu razrednoj nastavi (180 u centralnoj i 102 u pohaða 240 djeèaka i djevojèica, a opetovnicu podruènim školama) i 330 uèenika u 20 uèenika. 1865. godine za stalnu uèiteljicu predmetnoj nastavi. dolazi Ružica Bosnar koja æe poslije s uèiteljem

Franjom Cvjetkom u Pregradi službovati preko Ove školske godine je u prvi razred krenulo 40 godina. 39 prvašiæa u centralnu i 23 prvašiæa u

podruène škole. U spomenici za šk. g. 1880./1881. prvi se put spominje podatak o školskoj knjižnici. U školi radi 55 uèitelja, ravnateljica, 3 „Školska knjižnica ima 7 djela, odnosno 15 struèna suradnika, 2 domara, 10 spremaèica, 2 svezaka.“ kuharice, tajnica i raèunopolagateljica.

Školske godine 1894./95. èetverorazredna U centralnoj školi radi se u dvije smjene u škola dobila je peti razred s 52 djece. razrednim odjelima od 1. do 8. razreda. Na

podruènim školama radi se u dvorazrednoj 28. veljaèe 1909. g. otvorena je sveèano kombinaciji od 1. do 4. razreda.nova školska zgrada; broj školski obveznika je

1073, a polaznika , zajedno s opetovnicom, Nova zgrada525.

Nova moderna zgrada centralne škole u 16.3.1930.g. sveèano je otvorena nova škola Pregradi otvorena je šk. g. 1983./84. U sastavu u Benkovu. Tom prigodom pozdravni govor škole je sportska dvorana i igralište. U održao je Janko Leskovar, umirovljeni školski informatièkoj se uèionici nalazi 18 raèunala, a nadzornik i hrvatski književnik koji je izabran školska knjižnica raspolaže sa 3 570 knjiga. za prvog predsjednika školskog odbora.Dvije uèionice su takoðer opremljene Iste godine otvorena je škola u Gorjakovu. suvremenom raèunalnom opremom, a svaka To je bilo vrlo važno jer je iz tog sela tek dio uèionica ima pristup Internetu.djece bio obuhvaæen školovanjem zbog velike

U školi se organiziraju kulturne, tehnièke, udaljenosti od Pregrade.ekološke i športske aktivnosti u okviru Od šk. g. 1946./47. Osnovna škola u odgovarajuæih izvannastavnih aktivnosti. Pregradi radi po programu osmogodišnjih Uèenici mogu sudjelovati u radu ovih škola.skupina:filmska, recitatorska, rukomet, likovna,

Pišu: Nada Šutina-Špiljak, Martina Kantoci, Ivana Ptièar

OŠ Janka LeskovaraŠKOLSTVO

Fo

to:

Bo

ris K

rizm

an

iæF

oto

: B

ori

s K

rizm

an

iæ

15

zbor, planinari, podmladak crvenog križa, dvije godine temom vode, a zadnje dvije mladi tehnièari, geografska e-škola, ekologija, godine posvetili smo temi energije. Uz literarna, liturgijska, mladi animatori i aktivnosti koje svake godine provodimo, kao novinarska skupina. U školi se, uz redovitu što su formiranje i rad eko-patrole (kontrola nastavu održavaju i izborni predmeti iz provoðenja svih predviðenih aktivnosti i vjeronauka, informatike, engleskog i bilježenje stanja u školi i njenom okolišu), njemaèkog jezika i prometa. U školi djeluje i akcije skupljanja starog papira (obnavljanje i školski športski klub. izrada novih papirka u razredima, postavljanje

papirka po uredima raznih institucija u gradu Uèenici kroz nastavu i izvannastavni rad postižu zapažene rezultate na razini Pregradi, preuzimanje skupljenog papira), Krapinsko-zagorske županije i republike eko-kviz, obilježavanje svih važnijih ekoloških Hrvatske. datuma u radionicama i prigodnim panoima,

obrada tema vezanih uz ekologiju u programu Voðenjem brige o interijeru, ureðivanjem redovne nastave i izvannastavnih aktivnosti, u okoliša škole oplemenjuju prostor u kojem protekle smo dvije godine imali i neke nove svakodnevno rade i borave. Aktivno se aktivnosti. ukljuèuju u dogaðanja i kulturne manifestacije

u gradu èime doprinose obogaæivanju njihova Logosadržaja.

U logu naše škole je bubamara koju smo Projekti odluèili malo oživjeti pa smo raspisali natjeèaj

za naj bubumaru – maskotu škole. Skupili smo Dva velika projekta u koja se naša škola preko sto likovnih radova i proveli ocjenjivanje ukljuèila su UNICEF-ov projekt za sigurno i meðu uèenicima i uèiteljima te proglasili novu poticajno okruženje u školama i Meðunarodna maskotu eko škole. Vrlo uspješno odradili smo eko-škola. U manjim projektima suraðujemo s dva projektna dana na temu energije i jedan organizacijama i udrugama iz naše okolice povodom Svjetskog dana vode. Održane su meðu kojima su Škola pri bolnici Krapinske radionice u kojima su se igrale edukativne igre toplice te Društvo za pomoæ mentalno s temom energije, radili pokusi i istraživanja, retardiranim osobama KZŽ.izraðivali pouèni plakati i sl. Ove smo školske U Unicefov projekt ukljuèili smo se 2005. godine poèeli suradnju s Energetskim godine. Od tada je u nastavi provedeno niz institutom Hrvoje Požar. Bili smo na terenskoj radionica u kojima se izmeðu ostalog nastoji nastavi u Tvornici stakla Vetropack Straža, a senzibilizirati za problem nasilja, nauèiti kako veæ dulje vrijeme suraðujemo s Tvornicom se nositi s tim problemom i kako tražiti pomoæ Unijapapir èiji smo pogon u Novim Dvorima ili kako biti uèenik pomagaè u takvim posjetili prošle školske godine. Uspješno situacijama. Formirana je i skupina vršnjaèke suraðujemo sa Šumarijom iz Krapine. Uèenici pomoæi od uèenika viših razreda su skupljali sjeme bukve i hrastovog žira, koja su prošli dodatnu upoznali se s naèinom obnova šuma i edukaciju. Škola je nakon korisnošæu njihovog obavljenog posla. dobivanja statusa Škola bez

nasilja ukljuèena u mrežu Informiranješkola bez nasilja i s njima

S eko aktivnostima koje provodimo u školi suraðuje.redovito upoznajemo predstavnike Grada Naša škola status prilikom naših posjeta, a lokalnu zajednicu Meðunarodne eko škole putem medija. ove je godine obnovila

O dogaðajima i aktivnostima koje po drugi put i uz provodimo kroz godinu u školi i važnim prigodni program te obavijestima moæi æete saznati na našoj novoj blagoslov našeg župnika internet stranici: www.os-janka-leskovara-na jarbol podigla pregrada.skole.hr/skola i èitati u Zvonèeku, svoju treæu našem školskom listu, koji izlazi na kraju zelenu školske godine.zastavu. Dvije

smo se Škola – uèenici, roditelji i uèitelji, velika godine bavili su obitelj zaokupljena zajednièkim brigama i

temom otpada, radostima, okrenuta prema buduænosti.u Logo škole


aša današnja predodžba o Nprezimenima

proizlazi iz èinjenice da se s njima raðamo pa su stoga ona nešto uobièajeno, nešto o èemu niti ne razmišljamo. No, veæ i površna analiza njihove pojave dovest æe nas do vrlo zanimljivih zakljuèaka. Ponajprije, njihovo porijeklo ne seže u neku daleku, mitsku

opæeprihvaæenog naèina života (Željko, prošlost; ona su Radovan, Miroslav, Zdravko, Borben, Lav, uglavnom novovjeka pojava i u svakom sluèaju Božidar, Dominik …). S prezimenima je u su po postanku daleko mlaða od imena. dobroj mjeri drugaèije: njih nam daju oni Najsigurniji dokaz tomu je èinjenica da je udaljeniji, ravnodušni i manje dobronamjerni; jedna velika kategorija prezimena nastala ponekad koriste priliku da istaknu neku upravo od osobnih imena.negativnu ljudsku karakteristiku pa tako Prezimena su danas obavezna. Niti jedna nastaju rugalaèka i nadimaèka prezimena.civilizirana uprava ne može se zamisliti bez

Treba reæi da prezime koje iskazuje neku njih. Ona nam omoguæuju da ljude meðusobno karakteristiku njegovog nositelja za nositelje u razlikujemo u daleko veæem stupnju nego u iduæim naraštajima nema više prvobitno sluèaju da ljudi nose samo imena. Stoga uz znaèenje. Ako je netko dobio prezime Filipèiæ prezime vežemo i osobnost njegovog nositelja.jer je bio Filipov sin onda æe unuci i praunuci Rijeè prezime(=prez-ime) ima znaèenje preko naslijediti reèeno prezime mada njihov otac imena, tj. iza imena, nadimak, ustvari prezime nije bio Filip. To je još vidljivije kod prezimena i jest neka vrsta nadimka. Ime je i danas koja su nastala iz nekog ljudskog nedostatka ili važnije od njega, stoga ih navodimo jednokratne karakteristike: prezimena Šepak, redoslijedom: ime i prezime pa oni stoje u Gluhak ili Hustiæ govore o karakteristici istom odnosu kao u sintaksi imenica i njen njihova prvog nositelja, a ona se najèešæe nije atribut.prenijela u drugi naraštaj pa tako Šepakov sin

Kada govorimo o imenima i prezimenima, više nije bio šepav, niti Gluhakova kæi gluha, a moramo voditi raèuna još o nekim relacijama niti mladi Hustiæ više nije morao živjeti u šumi. prije svega o imenovateljima. Ime nam Prezime je, naime, postalo nasljedno bez obzira redovito daje netko kome smo dragi, majka, na njegovo osnovno znaèenje i razlog nastanka.otac, roðak, kum ili neki obiteljski prijatelj.

Najstarija prezimena su ona vezana uz neko Stoga imena gotovo bez izuzetka iskazuju neku imanje ili zemlju: Ratkaj (= iz Ratke, mjesta u

dobru, poželjnu karakteristiku ili iskazuju nadu Maðarskoj), Kegleviæ (=iz Kögela, utvrðenoga

da æe njegov nositelj postiæi cilj zadan imenom. grada u Dalmaciji), Bužimski (iz Bužima) itd.

Iz istog razloga djetetu se daju imena poznatih Ona su nastala iz potrebe da se oznaèi vlasnik

osoba iz prošlosti koje su nositelji poželjne imanja, da se osigura kontinuitet vlasništva,

karakteristike ili služe kao primjer

Piše: Boris Krizmaniæ, [email protected]

Porijeklo prezimena uPregradi i okolici

JEZIKOSLOVLJE

17

njegova javnost. Njihovo znaèenje proizlazi iz smatram potrebnim jer mnoštvo zagorskih same èinjenice vlasništva. Druga pak prezimena u spomenutoj knjizi nije obraðeno)prezimena nastaju iz potrebe razlikovanja ljudi, iz administrativnih razloga i njih PREZIMENA KOJA SADRŽE KRVNO SRODSTVOnositeljima nadijevaju oni koji su im na bilo Broj poželjnih imena u nekom kraju koji naèin nadreðeni: feudalni gospodari, oduvijek je bio ogranièen. I danas u selima sa upravni službenici i sveæenici. Oni se pri stotinjak obitelji imamo na desetke Ivana, (prez)imenovanju rukovode raznim motivima Stjepana i Josipa i mnoštvo varijanti tih pa nadijevaju prezime: prema oèevu (rjeðe imena. Jedan od najlakših naèina da se majèinu) imenu, prema zanimanju, prema napravi razlika izmeðu nositeljâ istog imena porijeklu, izuzetnoj (najèešæe tjelesnoj) jest da se svakome pridoda oèevo ime osobini, prema nazivu živih biæa u najširem

(prvobitno u obliku pridjeva – atributa). Tako rasponu, prema prirodnoj pojavi, nazivu

nastala prezimena zovu se patronimi. Manji dio rudaèe, mjestu roðenja, nazivu naroda ili

prezimena toga tipa nastao je od majèinog kraja…

imena. Ta se prezimena zovu matronimi. Da bi Do masovne pojave prezimena u Evropi pa dijete dobilo prezime po majèinom imenu,

onda i u Hrvatskoj dolazi nakon Tridentskog morao je postojati poseban razlog: majka je koncila (1545-1563.) kada su se poèele kao bila ili izuzetno znaèajna osoba (vladarica, obavezne voditi matiène knjige roðenih, znaèajna javna osoba, svetica …) ili otac vjenèanih i umrlih) djeteta nije bio poznat pa je za tvorbu

prezimena poslužilo majèino ime. Manji broj Osnovna podjela prezimena s obzirom na ove vrste prezimena motiviran je ostalim gore reèeno, bila bi:vrstama srodstva (brat, sin, unuk itd)?Prezimena koja sadrže krvno srodstvo,

?Prezimena prema zanimanjima, U kategoriji „krvno srodstvo“ nalazimo èetrdesetak motiviranih imena koja su dala ?Etnici i etnonimi,ukupno 85 prezimena. (Moguæi su dakako i ?Prezimena prema nekoj upadljivoj previdi pa æe svaka dobronamjerna sugestija osobini,biti razmotrena).?Ostala prezimena (prezimena zoonimske i

Naèin tvorbe prezimena od imena je fitonimske motivacije, prezimena prema uobièajen: imenu se najèešæe oduzima nekoj prirodnoj pojavi itd.)relacijski morfem i dodaje doèetak koji ima

Prema sigurnosti u pogledu znaèenja i znaèenje nasljednik, „mladi“ : Antun (Anton) –

porijekla prezimena možemo reæi da su neka Antoniæ, Ljubo – Ljubiæ, Martin – Martinko.

nedvosmisleno jasna, neka dosta sigurna, neka Najèešæi doèeci su –iæ, -èiæ, -ec, -ek, -ac, -ak.

rješenja se dadu naslutiti, dok neka èuvaju Neka prezimena ostala su u prvobitnom liku

tajnu svoga postanka. Oblik prezimena (Šimun, Vuk) i èine se najstarijima.vjerojatno se mijenjao kroz stoljeæa prema

Antoniæ Antun tome kako se mijenjao jezik uopæe, no moguæe Antoliæ – isto kao Antoniæsu i svjesne intervencije njihovih nositelja. Na

njihov oblik mogle su djelovati i promjene Auguštin – August grafemskog sustava. Generalno se može reæi Bariæ – Bara – (od Barbara) da su se prezimena u svom današnjem obliku

Barièeviæ – isto kao Bariæèesto prilièno „odmakla“ od poèetnog oblika

Bedenikoviæ – Benedikt (Benediktus – motivirajuæe rijeèi. Pri tom se oblikovatelji doslovno dobar govor, hrv. inaèica prezimena nisu mnogo obazirali na glasovne Zlatousti; uoèljiva je metateza promjene ili vladajuæi jezièni standard. bene-dikt > bede-nik)Analizom je obuhvaæeno podruèje

Benc – isto kao BedenikoviæPregrade, Huma na Sutli i Desiniæa

Blažun – Blaž U ovom tekstu predmet istraživanja su autohtona prezimena, tj. ona koja su na Bolšec – Baltazarreèenom podruèju u upotrebi od starine do Boltek – isto kao Bolšecdanas. Domjaniæ – Dominik –(od dominus =

(Metodološki pristup pregledu prezimena preuzet gospodnji)je iz knjige akademika Petra Šimunoviæa Draškoviæ – Andrija (od hipokoristika Hrvatska prezimena te æe osnovni principi biti

Draš = Andrija)primijenjeni na zagorska prezimena a ovaj tekst

Filipèiæ – Filip

–


Filipec isto kao Filipèiæ Mitok – Dimitar

Gjura – Paviæ – PavaoGregoriæ – Grgur Pavlekoviæ – isto kao Paviæ Greguriæ – isto kao Gregoriæ Pavliæ – isto kao PaviæGretiæ – Greta (od Gertruda) Pavlinec – isto kao PaviæIliæ – Ilija Pavliniæ – isto kao Paviæ (u osnovi ovih Ilijaš – isto kao Iliæ oblika svakako je ime Pavao, no Hanžek – Ivan (oblici Hanžek, Hanžel, moguæe je da su oblici Pavlinec i Janžek izvedeni su iz germanskog Pavliniæ potekli od crkvenog reda oblika Hans) Pavlina.)

Hanžel – isto kao Hanžek Petraè – Petar Ivankoviæ – Ivan Petrak – isto kao PetraèIvanoviæ – isto kao Ivankoviæ Petriniæ – isto kao PetraèIvanjko – isto kao Ivankoviæ

Stanèiæ – Stanko Iviæ – isto kao Ivankoviæ

Stanjko – isto kao StanèiæIvšak – isto kao Ivankoviæ

Štefanec – Stjepan Jakopiæ – Jakob

Štefko – isto kao Štefanec Jakopliæ – isto kao Jakopiæ (u oba

Šimun – Šimunsluèaja obezvuèeno je b na kraju Valek – Valentinosnovnog oblika)Valentiæ – isto kao Valek Jagiæ – Jaga (od Agata)Videc – Vid Jeftiæ – JeftimijeVidiæ – isto kao VidecJurak – Juraj Vincek – Vinko Juran – isto kao Jurak

Vincelj – isto kao VincekJuraniæ – isto kao Jurak

Jurièan – isto kao Jurak Vinkoviæ – isto kao VincekJurièki – isto kao Jurak Vnuèec – unuk (dijalektalno)Karlovšek – Karlo Vnuk – isto kao VnuèecKlariæ – Klara Vrbanc – Urban; nije iskljuèeno Marèinko – Martin preklapanje s dendronimom vrba.Martinkec – isto kao Marèinko Vuk – Vuk (u pozadini zoonim vuk) Martinko – isto kao Marèinko Vukmaniæ – isto kao VukLazar – Lazar Zoriæ – Zora Ljubiæ – Ljubo Zoriniæ – isto kao ZoriæLovrenèiæ – Lovro

Zorko – isto kao ZoriæLovrenšèak – isto kao Lovrenèiæ

Žiger – Žigmund (Sigismund)Margetiæ – Margareta (dijalektalno Margeta)

U navedenom nizu matronimi su: Bariæ, Matijeviæ – Matija Barièeviæ, Gretiæ, Jagiæ, Klariæ, Margetiæ, Mihaliæ – Mihael ili Mihovil Zoriæ, Zorko, Zoriniæ.Mijašek – isto kao Mihaliæ Kada promotrimo šire podruèje, recimo Miklaužek – Nikola Zagorje, broj varijanti prezimena od istog Miklaužiæ – isto kao Miklaužek imena brzo raste, a naroèito se poveæava

kada se uzme u obzir teritorij Republike Mikleniæ – isto kao MiklaužekHrvatske. Npr. ime Ivan motiviralo je Mikša – isto kao Miklaužektristotinjak prezimenskih likova. Mikulaš – isto kao Miklaužek

Uèestalost svetaèkih motivirajuæih imena Mikuliæ – isto kao Miklaužekje velika i s pouzdanošæu se može tvrditi da

Mikuljan – isto kao Miklaužek (od su ta prezimena nastala neposredno nakon

izvornog oblika Nikola u Zagorju, èini reèenog Tridentskog koncila.u

se, nema niti jedne direktne (nastavak u sljedeæem broju)autohtone tvorbe)

–

Juraj

JEZIKOSLOVLJE: PORIJEKLO PREZIMENA U PREGRADI I OKOLICI

Numizmatika

Numizmatièka zbirka Muzeja grada Pregrade dr. Zlatko Dragutin Tudjina predstavlja bogatu numizmatièku djelatnost dr. Tudjine.

Dr. Tudjina dao je 1965. godine iskovati prvi zlatnik i srebrnjak s likom kralja Tomislava. Na aversu se nalazi prikaz kralja Tomislava en face, a na reversu je prikazan hrvatski grb. Zlatnik je kovan u Bavarskoj državnoj kovnici u Münchenu težine 105 grama, èistoæe 986/1000, èime se njihova vrijednost ravnopravno mjeri sa svjetskim edicijama.

Zlatnik s motivom Kardinala Stepinca otkovan je 1966. godine. Revers prikazuje

regrada, jedan od najljepših gradova povijesni hrvatski grb.

Hrvatskog zagorja, predstavila se Zlatnik posveæen hrvatskom jeziku i Pjavnosti s novom jedinstvenom

književnosti iskovan je 1967. godine. Na kulturnom ponudom, stalnim muzejskim aversu je prikazan otac hrvatske književnosti postavom Muzeja grada Pregrade «dr. Zlatko Marko Maruliæ, a na reversu se nalazi posveta Dragutin Tudjina». Deklaraciji o nazivu i položaju Hrvatskog

Muzej se nalazi u centru Pregrade, jezika.nasuprot «Zagorske katedrale», Trg Gospe

U spomen na Kardinala Šepera iskovan je Kunagorske 3, u obnovljenoj zgradi iz 1908.

zlatnik 1968. godine. Na aversu je prikazan godine.

Kardinal Šeper u profilu, a na reversu Stalni postav muzeja èine tri zbirke: Zagrebaèka katedrala.?Numizmatika Zlatnik posveæen Sv. Nikoli Taveliæu iskovan ?Rudarstvo i geologija je 1970. godine. Revers prikazuje Katedralu ?Ljekarnièka zbirka Thierry Sv. Jakova u Šibeniku.

Autori koncepta stalnog postava su: Povodom 100 godina roðenja Stjepana Radiæa dr. Tudjina dao je iskovati medalju u ?Numizmatièka zbirka: dr. Ivan Mirnik, èast ovog znamenitog Hrvata. Na reversu se Arheološki muzej u Zagrebu, prof. Boris nalazi grb Hrvatske seljaèke stranke.Prister, Hrvatski povijesni muzej i prof.

Iva Validžija, Muzej grada Pregrade. Uz medalje posveæene hrvatskim povijesnim liènostima iz edicije dr. Tudjine, ?Rudarska i geološka zbirka: dipl. ing. ovdje se nalazi raznovrsna kolekcija svjetovnih Sanja Japundžiæ, Hrvatski prirodoslovni medalja iz Hrvatske, Europe i Svijeta te kalupa muzej i prof. Iva Validžija, Muzej grada za izradu svjetovnih medalja. Pregrade

?Ljekarnièka zbirka Thierry: prof. dr. Tematika svjetovnih kalupa pokazuje vrlo Vladimir Grdiniæ i prof. Iva Validžija širok raspon te raznovrsnost numizmatièke Muzej grada Pregrade. Likovni postav zbirke dr. Tudjine. Tu su kalupi s prikazima osmislila je Nikolina Jelaviæ Mitroviæ, a vladara, velikana, crkvenih velikodostojnika, financijska sredstva za projekt osigurao je kalupi posveæeni sportu i spomena vrijednim Grad Pregrada, na èelu s svjetskim dogaðajima kao što je npr. “Misija gradonaèelnicom mr.sc. Vilmicom Kapac. Apollo VIII, 21.-27. XII. 1968.“.

Piše: Iva Validžija, kustosica Muzeja grada Pregrade "dr. Zlatko Dragutin Tudjina»

Muzej «dr. Zlatko DragutinTudjina»

KULTURA

19

Fo

to:

Hrv

oje

Šo

rša

Fo

to:

Hrv

oje

Šo

rša

Uz zbirku svjetovnih medalja i kalupa, u važan energent tako da se prosperitet

Numizmatièkoj zbirci predstavljena je Pregrade i njenih graðana desio dobrim

kolekcija votivnih medalja i kalupa. dijelom zahvaljujuæi Pregradskim

ugljenokopima. U rudniku je radilo Votivne medalje su se poklanjale kao

stanovništvo Pregrade, ali i cijelog Hrvatskog svjedoèanstvo hodoèasnièkog putovanja ili kao

zagorja. poklon povodom svetih potvrda. Medalje s

prikazima razlièitih svetaca držale su se na 1970. proizvodnja Pregradskog

posebnom mjestu u kuæi u uvjerenju da štite ugljenokopa bila je 77000 tona ugljena, no

kuæu od bolesti i zle kobi. kako nafta postaje puno važniji energent,

proizvodnja postepeno slabi, novèana Medalje su predstavljene u postavu prema

stredstva rudnika preusmjeravaju se u novu pravilima numizmatike, tj. da su pregledni

djelatnost, te se rudnik konaèno gasi 1975. avers i revers svake pojedine medalje.

godineOsim medalja iz edicije dr. Tudjine, ovdje

Uz dokumente i fotografije u postavu su i se nalazi raznovrsna kolekcija svjetovnih

rudarske karbitne lampe, rudarski alat, zastava medalja Hrvatske, Europe i svijeta, te kalupa

i sveèana rudarska odora.za izradu svjetovnih medalja.

Uz rudarstvo, u istom prostoru Tematika svjetovnih kalupa je izuzetno

predstavljena je geološka prošlost Pregrade uz široka i pokazuje nam raznovrsnost

pomoæ fosila koje smo donacijom dobili od numizmatièke djelatnosti dr. Tudjine. Tu su

Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.kalupi crkvenih velikodostojnika, vladara,

velikana, kalupi posveèeni sportu i spomena Muzejski postav koncipiran je

vrijednim svjetskim dogaðajima kao npr. kombinacijom muzejskih eksponata,

“Misija Apollo VIII, 21.-27. XII. 1968.“. multimedije i interakcije.

U rudarskom postavu, koji je postavljen u Rudarstvo i geologija.prostor tavana, snimljena su tri rudara koji nas

Rudarsko zbirka se direktno veže na svojim prièama vode u vrijeme kad je

povijest obitelji Tudjina i na gospodarsku Pregradski ugljenokop bio nositelj

povijest Pregrade.gospodarskog prosperiteta Pregrade. Uz

Rudarstvo je predstavljeno uz pomoæ rudarske filmove, u pozadini se èuje zvuèna

dokumenata i fotografija koje datiraju od kulisa sa zvukovima rudnika. Želja nam je bila

vremena Drugog svjetskog rata kada je da uz pomoæ tavanskog mraènog i skuèenog

Stjepan Tudjina kupio rudnik u Pregradi. prostora sa otvorenim gredama pokušamo

Nakon Drugog svjetskog rata ugljen je bio dobiti dojam jame.

U numizmatici uz

eksponate prikazuje se i

film o donatoru, a tu je i

mali stol sa puzzlama

koje imaju otisnuti motiv

kalupa dr. Tudjine, kako

bi djeca mogla slagati

motive postava.u

Tekst je preuzet iz lista «Vijesti muzealaca».

U sljedeæem broju predstavljamo ljekarnièki

postav Thierry.


21

svojim ljubavima kupuju velika licitarska srca s ogledalom ispod kojeg piše npr. «Srce moje i «…vse prolazi, vse se menja Zagorec pa ne….»tvoje u ljubavi stoje»?? Babice bi prodavale svoje proizvode: kuruznu zlevku, štruklje,

Mjesec rujan. Mala meša je tuj. Gda bumo gibanice, kuglov,… Krave, volovi ili konji vukli brali? Tam negde oko Mihovlja. Tako se i bi kola s drvenim kotaèima natovarena pjevalo posudama za branje. Svi ljudi bili bi obuèeni u

narodne nošnje. Jedino bi Zagrepèani bili u ''Došel bu došel Sveti Miholjgradskoj odjeæi. Ponosito bi šetale mlade On bu ga zoril jas bum ga bral.djevojke u svojim nošnjama za koje su same

Kumek moj mili daj se napij naheklale špice, sašile ih i ispeglale, tj. sfaldale Dugo nas nebu, daj se ga vžij''. faldice. Lijepa duga kosa ispletena u pletenice

ukrašavala bi njihove crvene obraze. Jako bi se trudile da lijepo izgledaju, jer bira se najljepša

Zapisano je da su Pregraèani još 1939. beraèica. Teško tom žiriju koji bi od toliko

godine osnovali Društvo za ureðenje i djevojaka morao izabrati najljepšu.

unapreðenje Pregrade koje je Zagrepèane i To sigurno neæe biti problem na 38. Branju ostale prijatelje pozivalo v branje. Po njih su s

grojzdja buduæi je svake godine sve manje konjskim zapregama išli u Trgovišæe do kud su ljudi obuèenih u našu narodnu nošnju i kola došli cugom.ima malo pa æe vjerojatno i beraèa biti malo.

Svejedno ''Branje grojzdja'' u Pregradi lijepo zvuèi i privlaèi ljude u Pregradu i sigurno æe ih mnogo doæi. Pružimo im sadržaj da osjete i sami da su zapraf došli v branje. Posebno pozovimo Zagorce naj si obleèeju našu nošnju. Ak ju nemaju, do drugoga leta ju stigneju zašiti. Pak bumo zbirali najlepšega beraèa i beraèicu v novozašitoj nošnji koja bu najbolj slièna starinskoj.

Ak su pozabili po naški govoriti isto se

Zamislimo Pregradu tada, ali s mnoštvom imaju èas nafèiti, kaj se bumo mogli po naški i

ljudi koji danas doðu na manifestaciju ''Branje spominati i zapopevati naše lijepe starinske

grojzdja''. Štandovi pod šatorima, krcati popevke. Naj se nigdar ne pozabi gdo smo,

rukotvorinama od drva, šiblja, keramike. Sve kakvi smo i od kud smo jer...

za svakodnevnu upotrebu u poljoprivredi i domaæinstvu kao i igraèke za djecu. Divota. A tek medièari? Kako bi oni privlaèili djecu i «…vse prolazi, vse se menja Zagorec pa ne….»odrasle. Zamislimo današnje deèke kako

Piše: Baka Slavica Reiner

Ususret Branju grojzdjaKOLUMNA


Piše: Jelena Juriæ

I Y Pregradapotegnuti za kosu, nego se smijuljim i uživam u pogledu. Kad vam se svidi grad, onda vam „Samo sem bregima dragim obeæal da vrnul se se moraju dopasti i ljudi. Mnogo je toga što bum nazaj.....“èini Pregradu. Nešto vam je na dohvat ruke, a nešto osjetite tek kad ispratite znak

Nije dugo trebalo da postanem fan Suze „Pregrada“. Osjeæate se kao da ste ostavili za Zagorske brege. Neprimjetno sam se nešto što æe vam nedostajati. utapala u krajolik, oprezno i sa izraženom

Nije mi dugo trebalo ni da se udomaæim. znatiželjom (još sam k'o po „zlu“ znatiželjni

To su stvari kojih tek naknadno postanete tip). Sve mi je bilo ludo simpatièno.

svjesni. Postala sam nestrpljiva za vozaèe KR Vjerojatno sam jedna od rijetkih koja je došla

oznaka koji su se „vukli“ po cesti, usporavala na kiosk i tražila razglednicu Pregrade. Bilo

na mjestima „naplate prekršaja“, èim bih se mi je skoro i neugodno. Pomislih:

spustila s autoputa otvorila bih širom prozor „Isprièavam se, znam da se razglednice šalju

u stilu „osjeæaj se k'o kod kuæe“, uputila bih uglavnom s mora, ali meni je nekako drago

blago prijeteæi pogled ako bi netko sjedio na da sam tu, pa bih se voljela javiti ljudima

mojoj stolici u caffeu. Znam gdje je najbolja kojima sam prièala o mom dolasku u

kava, najbolja hrana (ukoliko mi plate Pregradu i koje je to veselilo“. U nekoliko

proviziju sljedeæi put pišem imena), do kad prvih posjeta Pregradi bila sam prilièno

rade benzinske, trgovine, „krème“...To sve samozatajna. Èinilo mi se da sve ima svoj red

neæete znati ukoliko vam nije stalo. Èini se i da svojom neupuæenošæu u dnevna zbivanja

da je i Pregradi stalo, trudi se i izaziva me, i mogu poremetiti idilu i da mogu izazvati

ja se vraæam ili bolje reèeno ostajem. Nisam gnjev okolnih brda.

bila svjesna da, dok sam ja upoznavala Oduševljavalo me zelenilo i nije bila Pregradu, i ona je upoznavala mene. Svašta

rijetkost da se ustolièim na nekoj od klupa i bi ona lijepog napisala o meni, samo je malo pustim mašti na volju. Bila sam sama sebi sramežljiva kod ispoljavanja osjeæaja i ne voli èudna jer sam nova u gradu, a uopæe se tako se eksponirati. To joj je mana zbog koje mi je nisam osjeæala. Pogledala sam da sluèajno na još draža. klupi nije ugravirano moje ime jer mi se ne èini da sam tek došla nego da sam se

I ne bi dugo, put me opet naveo u odnekud vratila.Teško da na takve osjeæaje Pregradu. možete samovoljno utjecati. Pala sam na

šarm. Kao prvašiæ koji nema pojma da se zaljubio, pa djevojèicu do sebe èupa za kosu „....a ja nis ni jenput pogledal za sebom, izražavajuæi simpatije. Tako sam se i ja od tuge nis mogel pozdraviti kraj, meškoljila, kao da sam upoznala nekog samo sem bregima dragim obeèal novog tko me se jako dojmio, a èini mi se da da vrnul se bum nazaj.„ga poznajem cijeli život. Samo ga ne mogu

KOLUMNA

Reklamiranjem na portalu Pregrada.info i u tiskanomizdanju ne samo da promovirate svoju tvrtku nego i

pomažete jedinom pregradskom nezavisnom glasilu!

INFO:[email protected]

GSM: 098/903-7643

23

Piše: Hrvoje Buriæ, [email protected]

NK PregradaSPORT

sezoni 2008./2009. nogometni Uklub Pregrada

naèinio je velike rezove u svojoj momèadi. Naravno, najveæa promjena je kada promijenite trenera što je i uèinjeno. Nakon Maksa Mrzleèkog, trener u sezoni 2008/2009. je opet Josip Golubiæ. Ovaj Pregraèan vraæa se na mjesto trenera seniorske momèadi nakon sezone 2005/2006., a i vrlo

Ovosezonski rezultati u 1. ŽNLdobro radi s mlaðim kategorijama NK Pregrade. Što se tièe igraèa, klub je napustilo 1. kolo: Schiedel – Pregrada 2 : 1 nekoliko 'stranaca' i to Kranjèeviæ, Šafranko iz

2. kolo: Pregrada – Rudar M. 0:1 Krapine, Tuða iz Luga Zaboèkog te Gazilj iz

3. kolo: Rudar D. – Pregrada 3:1Oroslavja, a seniorskoj momèadi se prikljuèilo nekoliko prošlogodišnjih juniora poput Šafrana, Hustiæa, Hajdinjaka i Šoštara koji je isto tako napustio klub nakon nekoliko kola. Valja napomenuti da su se u klub vratili Mario Baranja i Zoran Vuzem èije nogometno umijeæe nikada nije bilo upitno.

Sezona je poèela 25. kolovoza kada je u prvom kolu Pregrada gostovala u Novom Golubovcu protiv tamošnjeg Schiedela. U naš rang natjecanja vratio se Vatrogasac iz Zaboèke Brezove, dok je ispala ekipa Oroslavja koja igra u drugoj ligi. Nogometaši Pregrade loše su zapoèeli sezonu i to sa svim porazima u prva tri kola te ispadanjem iz Kupa od ekipe Toplica iz Krapinskih Toplica. No sezona je tek poèela u kojoj ove sezone igraju naši Pregraèani predvoðeni iskusnim Horvatom, Baranjom D., Kecurom, Vragoviæem te Poslonèecom zatim povratnicima Baranjom M. i Vuzemom uz mlade nade poput Belaèiæa, Šafrana, Hustiæa te golmana Hanžiæa. U domaæoj momèadi ima dosta materijala (talentiranih mladiæa) za bolje sutra, no oèito je da æe treneru Golubiæu trebati vremena da sve posloži. Dojam je da cijela momèad može više uz malo vjere u svoje moguænosti te uz bolje zalaganje i trèanje.u

Legenda:?K – broj odigranih kola ?P – broj pobjeda?N – broj nerješenih?I – broj izgubljenih?GR – gol razlika?B – broj bodova

Fo

to:

Jo

sip

Kru

šlin

Fo

to:

Jo

sip

Kru

šlin

Piše: Zlatko Šorša

ŽNK PregradaSPORT


Raspored utakmica u jesenskom dijelu:enski nogometni klub “Pregrada”, utemeljen je 1996. godine (prva utakmica ?3. kolo 05.10.2008. odigrana 30.05.1996.), a registriran pod Ž Pregrada - Osijek

nazivom ŽNK «Pregrada Kunateks» ?4. kolo 12.10.2008.

11.05.1999.godine te se od tada natjeèe u 1. Dinamo-Maksimir -

Hrvatskoj nogometnoj ligi za žene gdje je Pregrada

postigao zapažene rezultate (finalisti Kupa ?5. kolo 19.10.2008. Hrvatske 2005. godine, 2. mjesto u prvenstvu

Pregrada - Rijeka Hrvatske...). 2003. godine klub mijenja u Jack-potdanašnji naziv ŽNK Pregrada. Svoje utakmice ?6. kolo 02.11.2008. igra širom Hrvatske (Dubrovnik, Split, Osijek,

Pregrada - ViktorijaSlavonski Brod, Ðakovo, Beli Manastir, Rijeka, Križevci, Zagreb, ...), te u Sloveniji, ?7. kolo 09.11.2008. Austriji, Maðarskoj, Italiji, a ukljuèuje se i u Polet - Pregradarazne humanitarne projekte.

JuniorkeKlub trenutaèno broji 40-tak aktivnih

Mladež Ženskog èlanica juniorskog i seniorskog sastava. U

nogometnog kluba klubu rade tri trenera, jedan sa A te dva sa B

“Pregrada” natjeèe se u prvoj Hrvatskoj licencama. U Hrvatskom nogometnom savezu

nogometnoj ligi za žene - skupina ZAPAD slovimo za jednog od najbolje organiziranih

(mladež) koju organizira Hrvatski nogometni ženskih nogometnih klubova u Hrvatskoj te je

savez. Liga u sezoni 2008/2009 broji 8 sukladno tome i nekoliko djelatnika i igraèica

klubova, s time da se igra dvokružno. Mladež primilo priznanja.

ŽNK Pregrada tri godine je sudionik festivala Seniorke ženskog nogometa u Lepoglavi, a ove godine

osvojile su prvo mjesto. Do sada smo Ženski nogometni klub “Pregrada” natjeèe organizirali dva turnira u malom nogometu za se u prvoj Hrvatskoj nogometnoj ligi za žene u djevojèice do 15 godina kroz zimske školske organizaciji Hrvatskog nogometnog saveza. U praznike. Mladež tokom sezone odigra 14 sezoni 2008/2009 liga broji 8 klubova prvenstvenih te desetak prijateljskih i (dvokružno, a nakon toga liga za prvaka i liga revijalnih utakmicama kojima su nastupale sve za ostanak, ukupno 20 kola), a ŽNK Pregrada igraèice. Ove godine djevojèice do 15 godina zauzima 4. mjesto na ljestvici. U organizaciji sudjelovale su na Svjetskim igrama mladeži Hrvatskog nogometnog saveza natjeèemo se i koje su se održale u Beèu te su osvojile treæe u kupu Hrvatske za žene gdje smo 2005. mjesto. Trenerica juniorki je prof. Maja godine bili finalisti, a 2006. godine u Cesarec.polufinalu. Èesto gostujemo po turnirima u

Hrvatskoj (Kraljevica, Zagreb, Umag, Novi ŽNK Pregrada svake godine organizira Marof, Varaždin, ...) i na turnirima u školu nogometa za djevojèice s ciljem inozemstvu (Austrija, Italija, Slovenija, unapreðivaja ženskog nogometa. Iz našeg Maðarska, ...), na humanitarnim utakmicama kluba u razlièitim reprezentacijama (A-vrsta, (Zvijezde protiv ŽNK Pregrada za udrugu U-19, U-17) Hrvatske vrlo uspješno nastupa Krijesnica u sklopu TV emisije Derby HTV...), 11 igraèica.sudjelovali smo i na 1. Hrvatskim svjetskim Raspored utakmica u jesenskom dijelu:igrama gdje smo predstavljali Hrvatsku u ?4. kolo 27.09.2008. Rijeka Jack-pot - ženskom nogometu i osvojili 2. mjesto. PregradaSeniorke u sezoni odigraju 20-ak prvenstvenih

?5. kolo 04.10.2008. Pregrada - Plameni oko pet kup utakmica te oko dvadesetak

?6. kolo 11.10.2008. Agram - Pregradaprijateljskih, humanitarnih, revijalnih

?7. kolo 18.10.2008. Pregrada - Dinamo-utakmicama kojima su nastupale sve (22) Maksimirigraèice. Trener seniorki je Ivan Èalušiæ.

Ureðujemo i vlastite internetske stranice: www.znk.pregrada.hr

Piše: Antun Antoliæ

Selcouthvan Hlupiæ, èlan metal benda iz Pregrade, (Iced Earth, Metallica, Opeth, Dream Theater, Selcouth-a, koji se sastoji od èetiri èlana Symphony X, In Flames, Dark Tranquillity...)(ostali èlanovi: Daniel Žerjav, Robi I P: Jeste li snimili koji album?

Šolman, Zoran Beriæ - Bera), hrabro je pristao O: Nismo snimili album, al’ smo snimili demo

dati intervju te time biti prvi pregradski pjesmu: Dark Roads.

glazbenik predstavljen u listu. U nastavku P: Gdje ste sve nastupali?proèitajte razgovor s Ivanom i saznajte nešto O: Svirali smo u Moèvari, Ksetu (više puta), u više o Selcouthu...Mariboru (moto klub Panthers), Stubièkim Toplicama, Zaboku, Pregradi...

P: Najdraži nastup?

O: Moèvara i Kset.

P: Kad imate sljedeæi nastup?

O: Dok èitate ovaj list, sviramo u Sloveniji, a vjerojatno opet u Ksetu u 11. mjesecu.

P: Koje pjesme najèešæe svirate?

O: Najviše sviramo autorske stvari – naše pjesme.

P: Tko vam piše pjesme?

O: Najviše ja; Bera zna napisati ponajbolje tekstove, pa ja zbog ljubomore znam zakomplicirati muziku. Hehe.. U principu, P: Što znaèi Selcouth?svatko ima svoju zaslugu pri stvaranju pjesme, i O: Selcouth znaèi drugaèije, drugo, strano, sve je stvar dogovora.novo.. Stari Englezi su pojam koristili kad su P: Koje se teme najèešæe pojavljuju u vašim vidli nekaj novo, a nisu znali opisati to.pjesmama?P: Koliko dugo se poznajete i kako ste se O: Teme su svakakve, o ljudima ponajviše, zato upoznali?jer su u cijeloj prièi ljudi zapravo najmraèniji. O: Poznajemo se Imamo zadnjih par pjesama u izradi, s temom negdje oko 3 o globalnom zatopljavanju (Save the world). godine, a Takoðer imamo teme o kraju svijeta, upoznali smo se postapokaliptiènom stanju, Bogu – pjesma kad sam tražil Laboratory (Bera, hehe). Ne ogranièavamo se novi bend.u temama, pišemo onako kako se osjeæamo. Na P: Koji žanr primjer, pjesma Dark Roads je pjesma protiv glazbe svirate i ovisnosti, protiv droge.koji su vam P: Koja vam je bila najveæa prepreka kao glavni glazbeni bendu, i kako ste je riješili?uzori?

O: Najveæa prepreka je bila, i još uvijek je, O: Sviramo metal nedostatak vremena zbog posla. Tu prepreku u širokom smislu. rješavamo “u hodu”. Drugih prepreka u Ne ogranièavamo principu nemamo; mislim da imamo iskren i se konkretno na zdrav odnos u bendu.neki žanr. Radimo

stvari od srca, P: Koji vam je cilj; slava i bogatstvo ili nešto kako se osjeæamo. drugo?Glazbeni uzori su

O: Ni slava ni bogatstvo nisu bitni. Najbitnije nam iz svih mi je da ljudi prepoznaju naš trud, da nas pravaca metala

PREDSTAVLJAMO BEND

25

Fo

to:

Jo

sip

Kru

šlin

Fo

to:

Jo

sip

Kru

šlin

Pripremio: Hrvoje Buriæ

ViceviZABAVA


Kamion

Kamion se bliži nadvožnjak. Haso odjednom zakoèi.- ''Šta ne valja?'', upita Mujo.- ''Mogu proæi samo kamioni visoki 3,20 a naš je visok 3,60!'' reèe Haso.- ''Samo ti furaj, vidiš da u blizini nema policajaca!''

Fata dobro kuha

Leži Fata na intezivnoj. Izlazi doktor i kaže Muji:- Fata ne izgleda dobro.- Znam, doktore, al' dobro kuha i dobra je s djecom.

Plavuša

Policajac zaustavlja plavušu.- Ne rade vam svjetla. Morat æu vam naplatiti 300 kuna.- Super, za istu stvar u servisu su mi htjeli uzeti 1000 kuna!

Pijanci

Razgovaraju dva pijanca u kavani:- Uvjeren sam, hik, da nesreæa nikad ne dolazi sama.- U pravu si. Eno ulaze moja i tvoja žena.

Bagerist

Došao Mujo u zavod za zapošljavanje i pitaju ga što je po zanimanju?- Pomoæni bagerist!- Što ti to znaèi?- Ono što bager ne može, to ja lopatom.

Golf

Igraju dvojica prijatelja golf. Jedan od njih pukne lopticu kada ugleda pogrebnu povorku. Okrene se prema povorci, skine kapu i mirno stoji. Drugi prijatelj mu kaže:- "Ovo je nešto najdirljivije što sam vidio."Ovaj mu odgovara:- "Èuj. Ipak smo 35 godina bili u braku..."

Diplomat

?Èovjek koji pamti roðendan neke žene, ali ne i njene godine.

?Netko tko æe vam reæi da se nosite do vraga na takav naèin da vi jedva èekate da krenete na to putovanje.

?Netko tko uspijeva uvjeriti svoju ženu da æe u bundi od nerca izgledati debela.

?Netko tko zijeva zatvorenih ustiju.

nagrade pljeskom. Bilo bu mi drago jednog

dana kad bu moj klinac mogel reæi – stari je

bio… Da bude ponosan. To nam je najveæa

nagrada.

P: Neki savjet za glazbenike koji bi htjeli

oformiti vlastiti bend?

O: Iskreno mislim da najbolji glazbenici uopæe

ne sviraju u bendu, nisu poznati ni niš. Èovjek

ne mora ni znati najbolje svirati da bi imal

bend. Bitno se truditi i imati poštovanje prema

drugome, ne samo velièati sebe. Krajnji savjet:

ak niste “timski igraè“, svirajte si doma za svoju

dušu.

P: Kako se može doæi do vaših pjesama, imate

li web stranicu ili demo CD?

O: Na www.myspace.com/selcouththeband

imamo 4 pjesme, a imamo i demo CD. Obièno

ga dijelimo za vrijeme naših svirki.

P: Rijeè za kraj..

O: Rijeè. Hehe.. Hvala svima koji nas

podržavaju, koji dolaze na naše koncerte, i

onima koji su nas zvali da sviramo. Hvala

onima koji nas pljuju, motivacija su nam da

budemo bolji. Na kraju krajeva, ukusi su

razlièiti. Za sljedeæi intervju ja biram pitanja,

hehe.. Sponzori su uvijek dobro došli

(sponzoruše ne!!!). Hehe...u

BEND: SELCOUTH

Fo

to:

Jo

sip

Kru

šlin

Fo

to:

Jo

sip

Kru

šlin

Stare fotke


Gostionica na prostoru današnjeg Kleka (1908. godina)Pogled na zgradu Thierryjeve ljekarne (1935. godina)

Otvorenje gostionice Domineka Leskovara (današnji Monaco, 1930. godina)


Pregradski bazen (približno 1940. godina)


Što je i kako funkcionira

LOKALNA SAMOUPRAVAŠto je i kako funkcionira

LOKALNA SAMOUPRAVA



TEMA BROJA

PREDSTAVLJAMO

Porijeklo pregradskihprezimenaPorijeklo pregradskihprezimena

JEZIKOSLOVLJE

Muzej «dr. Zlatko Dragutin Tudjina»Muzej «dr. Zlatko Dragutin Tudjina»

KULTURA




RUJAN 2008. BROJ 1. GODINA I.

Page 1Naslovnica_unutra21.pdfPage 1

unutrasnjost1_fin.pdfPage 1Page 2Page 3Page 4Page 5Page 6Page 7

unutrasnjost2_fin2.pdfPage 1Page 2Page 3Page 4Page 5Page 6Page 7Page 8Page 9Page 10Page 11Page 12Page 13Page 14Page 15Page 16Page 17

Naslovnica_unutra22.pdfPage 1

Naslovnica22.pdfPage 1

Documents

Pregrada.inforegrada...Vicevi 26 ad smo Zlatko Šorša, Davor Špiljak i ja u sijeènju prošle K godine dogovarali prve korake pokretanja Pregrada.info portala, u planu nam je bilo