+ RAZVOJ OVČARSTVA U FUNKCIJI UNAPREĐENJA PROIZVODNJE AUTOHTONIH SIREVA I MESA

POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Institut za ekonomiku poljoprivrede i prehrambene industrije

RAZVOJ OVARSTVA U FUNKCIJI UNAPREENJA PROIZVODNJE AUTOHTONIH SIREVA I MESAProjekt Izvjetaj o radu za period 2007/2008. godine

Sarajevo, juni/lipanj 2008.

RAZVOJ OVARSTVA U FUNKCIJI UNAPREENJA PROIZVODNJE AUTOHTONIH SIREVA I MESA Projekt Izvjetaj o radu za period 2007/2008. godine

2

S a d r a j1. 2. Prijava i administriranje u Projektu........................................................................ Upravljanje i koordiniranje Projektom................................................................... 2.1. Aktivnosti na poslovima upravljanja Projektom................................................... 2.2. Aktivnosti na zadacima koordinacije Projektom.................................................. Istraivaka struktura Projekta............................................................................... Rad u pojedinanim programima............................................................................. Program 1- Planinski panjaci.................................................................................... 1. Uvod......................................................................................................................... 2. ta su travnjaci i kako se dijele............................................................................... 3. Podruje istraivanja................................................................................................ 4. Opis izvrenih istraivanja....................................................................................... Program 2- Hranidba ovaca i proizvodnja krme......................................................... 1. Uvod......................................................................................................................... 2. Karakteristike ishrane ovaca u BiH.......................................................................... 3. Znaaj pravilne ishrane ovaca................................................................................. Program 3- Pasminsko unapreenje ovarstva........................................................... 1. Opis izvrenih istraivanja....................................................................................... 1.1. Genetsko unapreenje Pramenke...................................................................... 2. Zakljuak.................................................................................................................. Program 4- Proizvodnja autohtonih sireva................................................................. 1. Uvod......................................................................................................................... 2. Autohtoni sirevi Bosne i Hercegovine..................................................................... 3. Ovje mlijeko kao sirovina u izradi autohtonih sireva............................................. 4. Vlaiki - Travniki sir............................................................................................. 4.1. Historijat Vlaikog - Travnikog sira.............................................................. 4.2. Podruje proizvodnje Vlaikog sira................................................................ 4.3. Tehnoloki proces proizvodnje......................................................................... 4.4. Randman............................................................................................................ 4.5. Karakteristike i kvalitet Vlaikog sira............................................................. 4.6. Fiziko-kemijska svojstva sira.......................................................................... 4.7. Mikrobioloki kvalitet sira................................................................................ 4.8. Greke sira......................................................................................................... 5. Livanjski sir.............................................................................................................. 5.1. Historijat Livanjskog sira.................................................................................. 5.2. Podruje proizvodnje Livanjskog sira............................................................... 5.3. Tehnoloki proces............................................................................................. 5.4. Randman............................................................................................................ 5.5. Karakteristike i kvalitet Livanjskog sira........................................................... 6 7 7 7 9 10 11 12 13 14 16 20 21 21 21 22 23 23 27 28 28 30 32 35 35 38 40 43 43 43 44 45 46 46 49 50 52 52 3

3. 4.

5.6. Fiziko-kemijska svojstva sira.......................................................................... 5.7. Mikrobioloki kvalitet sira................................................................................ 5.8. Greke sira........................................................................................................ 6. Sir iz mijeha............................................................................................................. 6.1. Historijat Sira iz mijeha..................................................................................... 6.2. Podruje proizvodnje Sira iz mijeha................................................................. 6.3. Tehnoloki proces proizvodnje......................................................................... 6.4. Randman........................................................................................................... 6.5. Karakteristike i kvalitet sira.............................................................................. 6.6. Fiziko-kemijska svojstva sira.......................................................................... 6.7. Mikrobioloki kvalitet sira................................................................................ 6.8. Greke sira......................................................................................................... 7. Zakljuak i nastavak rada na Programu................................................................... 7.1. Definiranje oznake zatite................................................................................. 7.2. Definiranje imena sira....................................................................................... 7.3. Formiranje asocijacije udruenja proizvoaa............................................... 7.4. Definiranje podruja proizvodnje..................................................................... 7.5. Specifikacija proizvoda..................................................................................... 7.6. Opis procesa proizvodnje.................................................................................. 7.7. Link (veza)........................................................................................................ 7.8. Etiketiranje proizvoda....................................................................................... 7.9. Utvrivanje usklaenosti i kontrola.................................................................. 7.10. Apliciranje....................................................................................................... Program 5- Proizvodnja mesnih proizvoda................................................................ 1. Pregled literature o proizvodnji mesnih proizvoda.. 1.1. Bosna i Hercegovina. 1.1.1. Klaonini pokazatelji................................................................................ 1.1.2. Randman mesa......................................................................................... 1.1.3. Ovji proizvodi......................................................................................... 1.1.3.1. Suhomesnati proizvodi................................................................. 1.1.3.2. Jela od janjeeg - ovjeg mesa..................................................... 1.2. Regija (okruenje)............................................................................................. 1.3. Internacionalna jela........................................................................................... 1.4. Proizvodnja mesnih proizvoda.......................................................................... 1.4.1. Ovja stelja............................................................................................... 1.4.2. Ovja pastrma........................................................................................... 1.4.3. Ovja katradina....................................................................................... 1.4.4. Ovji prut................................................................................................ 2. Obilazak terena i odabir proizvoaa....................................................................... 3. Rezultati rada - praenje tehnolokog procesa proizvodnje ovje stelje............................................................................................ 3.1. Istraivanja na terenu........................................................................................ 3.2. Tehnoloki proces proizvodnje......................................................................... 3.3. Laboratorijska ispitivanja.................................................................................. 3.3.1. Senzorne osobine...................................................................................... 3.3.2. Kemijske osobine ovje stelje.................................................................. 3.3.3. Mikrobioloka slika ovje stelje............................................................... 3.3.4. Sadraj tekih metala u ovjoj stelji......................................................... 4. Zakljuci................................................................................................................... 4

52 53 54 55 55 56 57 59 59 60 60 61 61 61 61 61 62 62 62 62 62 63 63 64 65 65 65 66 66 66 66 67 67 68 68 68 69 69 69 70 70 71 72 72 73 73 73 74

Program 6- Ekonomika proizvodnje i marketing proizvoda...................................... 1. Uvod......................................................................................................................... 2. Izvori podataka i dobivanje informacija................................................................... 3. Opis zadatih i uraenih poslova............................................................................... 4. Dosadanji trendovi u bih. ovarstvu...................................................................... 5. Analiza stanja u ovarstvu FBiH.............................................................................. 5.1. Kretanje brojnog stanja..................................................................................... 5.2. Tendencije u proizvodnji.................................................................................. 5.2.1. Proizvodnja mesa..................................................................................... 5.2.2. Proizvodnja mlijeka.................................................................................. 5.2.3. Proizvodnja vune...................................................................................... 5.3. Elementi trita i polazita marketinga............................................................. 5.3.1. Elementi trita......................................................................................... 5.3.2. Polazita za marketinka istraivanja....................................................... 6. Ekonomski pokazatelji ovarske proizvodnje.......................................................... 7. Sadraj buduih istraivanja..................................................................................... Prilozi Programa 6........................................................................................................ Program 7- Institucionalna infrastruktura................................................................... 1. Sadanja institucionalna infrastruktura u FBiH....................................................... 1.1. Zakonska regulativa u poljoprivrednom sektoru (sadanje stanje).................................................................................... 1.2. Kljune upravno - administrativne ustanove sektora poljoprivrede u BiH.............................................................................. 1.3. Ustavno pravni okviri i nadlenosti FBiH u sektoru poljoprivrede............................................................................ 1.4. Nadlenosti FMPV-a....................................................................................... 1.5. Zakoni od utjecaja na oblast poljoprivrede u BiH............................................. 2. Upravne organizacije i njihove podrke za pruanje usluga u poljoprivredi............................................................................... Program 8- Kreditne linije.......................................................................................... 1. Analiza sadanjeg stanja........................................................................................... 2. Aktivnosti u Programu............................................................................................. 5. Prikupljena i konsultirana literatura.......................................................................

75 76 76 76 77 78 78 81 81 82 84 85 85 87 87 90 91 100 100 101 101 102 102 103 104 107 107 108 110

5

1. PRIJAVA I ADMINISTRIRANJE U PROJEKTUFederalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, u Dnevnom avazu 10. jula/srpnja 2007. godine objavilo je javni poziv dostavljanja zahtjeva za projekte radi ostvarivanja novanih sredstava iz Programa ''Poticaji za poljoprivredu'' utvrenih budetom/proraunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godinu. U predvienim budetskim/proraunskim sredstvima nala su se i sredstva Poticaja za strune projekte, meu kojima je bio naznaen i projekt;

Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja proizvodnje autohtonih sireva i mesa.Nakon odreenog vremena, dekanu Fakulteta je 16. 10. 2007. godine dostavljena obavijest br. 01-02-252-7/07, da je Komisija za ocjenu strunih projekata Ministarstva isti u cijelosti prihvatila i da e uslijediti uskoro potpisivanje ugovora. Ugovor br. 02-4-14-323/07 izmeu Ministarstva (Naruitelja posla) i Fakulteta (Izvritelja posla) zakljuen je 26.10. 2007. godine u iznosu od 150.000 KM. Jedna polovina od tog iznosa uplaena je Fakultetu dana 07. 11. te godine.

6

2. UPRAVLJANJE I KOORDINIRANJE PROJEKTOM 2.1. Aktivnosti na poslovima upravljanja ProjektomU lanu 4. Ugovora iskazana je obaveza Izvritelja posla, da do 30.11.2007. godine dostavi Izvjetaj o uraenom dijelu rada i o utroku sredstava, dok je sa usvojenjem aplikacije Projekta, rok za okonanje 1. dijela (godine) rada u pojedinanim programima oznaen kao april/oujak 2008. godine. Mjesec maj/svibanj 2008. godine predvien je za podnoenje pojedinanih izvjetaja od strane voditelja programa, a kraj juna/lipnja, za njihov pregled od strane Koordinacije Projekta, neophodnu redakciju tekstova te njihovo objedinjavanje i prosljeivanje Naruitelju Projekta. Operativni dio upravljanja i rada na Projektu dogovoren je na sastancima imenovanog koordinacijskog tijela, s tim to su se sva posebno vana pitanja u svojoj osnovi rjeavala na odravanim proirenim sastancima Koordinacije sa voditeljima pojedinanih istraivakih programa. Na institucionalnom planu, veoma dobra i hvale vrijedna suradnja ostvarena je sa dekanom matine institucije - Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Mirsadom Kurtoviem.

2.2. Aktivnosti na zadacima koordinacije ProjektomSa potpisivanjem Ugovora i uplatom avansa od strane Naruitelja posla, pristupilo se pripremnim organizacijskim poslovima na radu Projekta, kao i planiranju istraivakih aktivnosti koje su uslijedile u ovom izvjetajnom periodu. Prema odredbama Ugovora i prihvaenim terminima kod apliciranja Projekta, ovaj istraivaki period definiran je vremenom koje je poelo od kraja mjeseca oktobra/listopada prole i zavrava sa krajem juna/lipnja ove godine. Organizacijski poslovi koji su tijekom izvjetajnog vremena uraeni na Projektu sastoje se u sljedeem: odravanju sastanaka i konstituiranju koordinacijskog kolegija Projekta, pripremi i zakazivanju sastanaka kolegija po pojedinim programima Projekta, identificiranju i izuavanju literature razvrstane po pojedinim programima Projekta, dogovorima o irenju istraivakog prostora Projekta na ostale kantone u kojima se uzgaja ovca pramenka, te sainjavanju i realiziranju plana posjeta resornim ministarstvima kantona, radi ukljuenja njihovih proizvodnih i strunih kapaciteta u realizaciju Projekta. Osim ovog to je upravo naznaeno, na odranim sastancima koordinacijskog kolegija, planirano je da se u prvom dijelu raspoloivog vremena prie realiziranju sljedeih aktivnosti: 7

konanoj, detaljnoj razradi metodike po pojedinim programima Projekta, pripremanju anketa i pisanju uputa za prikupljanje podataka na terenu, odabiru kadrova i pripremanju njihove edukacije za prikupljanje podataka na terenu, odabiru proizvoaa - farmera iz osnovnog skupa za uzorke po onim kantonima u kojima e biti vrena konkretna istraivanja, pribavljanju statistikih i ostalih sekundarnih podataka relevantnih za ovcu pramenku u BiH, pribavljanju statistikih i ostalih sekundarnih podataka vezanih za ovcu pramenku u zemljama domaeg okruenja, uspostavi kontakata sa ciljem pribavljanja sekundarnih podataka kojima raspolau; Federalno ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i umarstva, ministarstva poljoprivrede/privrede u kantonima, privredne/gospodarske komore na obje institucionalne razine, poljoprivredne struno-savjetodavne slube u kantonima, uzgojno-selekcijske slube, veterinarske stanice, zavodi za poljoprivredu/agropedologiju, poljoprivredne zadruge, udruenja poljoprivrednika, grupacije preraivaa hrane, te relevantne vladine i nevladine organizacije, i

prikupljanju elemenata za izradu operativnih programa Projekta u predstojeim rokovima. Uz ove aktivnosti, u okviru tradicionalne ''Pramenkine'' izlobe sireva koja se odrala u Mostaru, na savjetovanju o autohtonim sirevima, uraena je prezentacija Projekta; predstavljeni su pojedinani njegovi programi te sadraj i ciljevi planiranih ukupnih istraivanja.

8

3. ISTRAIVAKA STRUKTURA PROJEKTAProjekt ini niz od osam meusobno povezanih programa za ostvarenje navedenih razvojnih ciljeva, s tim to je esti po redu program razdijeljen na dva potprograma. Ciljevi, plan rada i financijski prorauni svakog pojedinog programa posebno su definirani i dati unutar sadraja Projekta, kako bi ih se moglo ponuditi, uz cjelovito, i na izdvojeno financiranje potencijalnim sponzorima. Usvojeni naslovi pojedinanih programa koji zorno slikaju cjelokupnu tematsku strukturu Projekta i ukazuju na njegove odgovarajue istraivake sadraje, predstavljeni su kako slijedi: 1. Planinski panjaci 2. Hranidba ovaca i proizvodnja krme 3. Pasminsko unapreenje ovarstva 4. Proizvodnja autohtonih sireva 5. Proizvodnja mesnih proizvoda 6. Ekonomika proizvodnje i marketing proizvoda 6.1. Autohtoni ovji sirevi 6.2. Autohtone mesne preraevine 7. Institucionalna infrastruktura 8. Kreditne linije i fond za razvoj ovarstva.

9

4. RAD U POJEDINANIM PROGRAMIMA PROJEKTARad u svakom od osam naznaenih pojedinanih programa temeljio se na projektnim zadacima kojima je obuhvaeno ukupno vrijeme trajanja istraivanja te sadraji istraivanja koji su doneseni za 2007/2008. godinu. Nakon obavljenog pregleda i usuglaavanja sa voditeljima istraivanja, daju se uraeni izvjetaji o izvrenim istraivanjima po svakom pojedinanom programu kako slijedi.

10

Program 1

Planinski panjaci Sadraj istraivanjaSadraj u ovoj fazi istraivanja ini analiza povrina i produktivnosti (stvarne i potencijalne, botaniki sastav), naina sadanjeg iskoritavanja travnjaka, te mogunosti i naina unapreenja proizvodnje krme i iskoritavanja travnjaka.

A. Obrazloenje programa istraivanjaZnaaj prirodnih travnjaka je prvenstveno u obezbjeenju kabaste krme za domae ivotinje, osobito preivare. Tome doprinosi injenica da je zastupljenost prirodnih travnjaka u odnosu na ukupne poljoprivredne povrine u naoj zemlji iznosi oko 54%. Meutim, dok su travnjaci Zapadne Europe visoko produktivni i obezbjeuju hranu za 3 do 5 uslovnih grla po hektaru, kod nas je potrebno 2 do 3 ha za jedno uslovno grlo. U uvjetima BiH imamo nisku produkciju krme po jedinici povrine, koja je uz to i loeg kvaliteta. Za razliku od Zapadne Europe, naa zemlja e morati poeti briljivije njegovati svoje travnjake, u veoj mjeri uvesti pani nain iskoritavanja travnjaka, kao i kvalitetniji nain konzerviranja krme. Uvoenje rotacione ispae i siliranja prvog otkosa travnjaka uveliko bi doprinjelo kvalitetu ishrane i produktivnosti travnjaka mjereno u mlijeku i mesu. Pri tom je potrebno uiniti dodatne napore kako ove mjere ne bi uticale negativno na biljno bogatstvo koje ovi prostori posjeduju i koje treba ouvati. Cilj je proizvesti vee koliine kvalitetne kabaste krme i bolje iskoritavati prirodne travnjake, proizvesti zdravu hranu i pri tom ouvati biljno bogatstvo i zdrav okoli.

B. Podruja istraivanjaPoetna istraivanja su obavljena na prostorima Srednjebosanskog Kantona, i to na podrujima planina Vranica, Rostovo i Vlai, uz kratka zadravanja na podrujima opina Fojnica, Kiseljak, Busovaa, Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf i Travnik.

C. Ciljevi ProgramaCiljevi Programa istraivanja postavljeni su kako slijedi; 1. utvrivanje primarne i sekundarne vrijednosti travnjaka, 2. podizanje produktivnosti travnjaka, 3. poboljanje botanikog sastava travnjaka u cilju poboljanja kvaliteta krme, 4. ouvanje fitodiverziteta travnjaka sa izraenim biljnim bogatstvom, 5. uvoenje efikasnijeg naina iskoritavanja travnjaka (pano-kosni sistem i rotaciona ispaa), 6. uvoenje spremanja silae za ishranu ovaca za proizvodnju mesa; spremanje kvalitetnog sijena za zimski period, 7. utvrivanje znaaja travnjaka u odrivom ovarstvu brdskog i planinskog podruja, 11

8. utvrivanje razlika u proizvodnosti ovaca pri razliitim nainima ispae i botanikog sastava travnjaka, i 9. potenciranje i pozicioniranje travnjaka u ruralnom razvoju, seoskom turizmu i turistikoj privredi.

D. Metode radaU radu se koriste sljedee metode; 1. terenski rad - obilazak i registracija travnjaka po vrijednosti i botanikom sastavu, radi poduzimanja daljih mjera, 2. sumiranje dosadanjih rezultata rada na poznavanju kvaliteta travnjaka, utjecaju raznih tehnikih i agrotehnikih mjera na botaniki sastav i produktivnost travnjaka (preko domaih i stranih, za sline uvjete, izvora literature), 3. rad na obrazovanju poljoprivrednih proizvoaa (seminari, workshop, radionica), 4. rad sa strunim slubama - za njihovo intenzivnije i unapreenju proizvodnje na travnjacima, i efikasnije ukljuivanje u

5. demonstracioni ogledi-oigledni naini unapreenja proizvodnje - uz aktivno uee poljoprivrednika i strunih slubi.

1. UvodPrirodni travnjaci kao jedan od zelenih dijelova nae zemlje igraju izuzetnu ulogu u ivotu ljudi na neposredan i posredan nain. Neposredno, ove povrine imaju ogroman utjecaj na formiranje povoljne i poeljne okoline za ljudsku egzistenciju, jer su filter za vodu i utiu pozitivno na raspoloenje ljudi. Ispod travnjaka tee najbolja voda, jer je ispiranje azota i drugih zagaivaa 10 puta manje ispod travnjakih povrina u odnosu na ispiranje pod ratarskim kulturama. Lijepi, isti i njegovani travnjaci su izvor kisika za plua, ugodni su za oko i duu, te kao takvi nesporno u svijetu slue u rekreativne i sportske svrhe. Na taj nain oni jesu, ili mogu biti znaajan element turistike privrede. Posredno, preko hrane za domae ivotinje, oni su izvor mlijeka i mesa, nezaobilaznih namimica u ishrani ljudi. Prirodni travnjaci uvaju zemljite od erozije, te i na taj nain doprinose ouvanju okolia. Zahvaljujui botanikom sastavu, kao odrazu prilika u kome je formiran, prirodni travnjaci mogu biti putokaz pri poduzimanju razliitih tehnikih, agrotehnikih i drugih mjera u planiranju iskoritavanja zemljita. Ipak u sadanjoj situaciji znaaj prirodnih travnjaka je prvenstveno u obezbjeenju kabaste krme za domae ivotinje i osobito preivare. Tome doprinosi injenica da je zastupljenost prirodnih travnjaka u odnosu na ukupne poljoprivredne povrine u naoj zemlji zaista velika (54 %). Dok su travnjaci Zapadne Europe visoko produktivni i obezbjeuju hranu za 3 do 5 uslovnih grla po hektaru, dotle je za jedno uslovno grlo kod nas potrebno 2 do 3 ha. Dok su travnjaci zapadne Europe gnojeni sa 300-400 kg/ ha N, dotle nai travnjaci esto nisu godinama uope gnojeni. Posljedica toga je da u zapadnoj Europi imaju problem zagaenosti zemljita i jako reduciran broj biljnih vrsta po jedinici povrine travnjaka. U uvjetima BiH imamo nisku produkciju krme po jedinici povrine, koja je uz to i loeg kvaliteta, ali i zavidno biljno bogatstvo odnosno veliki broj biljnih vrsta, od kojih su neke posebno vrijedne i svojstveno samo ovim prostorima, rijetke ili ak ugroene vrste. 12

Zapadna Europa je ve uinila prve korake u smanjenju primjene N na travnjacima u cilju smanjenja rizika od zagaivanja i poveanja biodiverziteta travnjaka (Wilkins i Vidrih, 2000). Razlika u vrijednosti (dodatna vrijednost u novom nainu) e se traiti u nainu ishrane stoke i iskoritavanju travnjaka u njoj. Naime, ve je ustanovljeno da mlijeko i meso stoke drane i hranjene zelenom krmom na travnjaku (bez koncentrata), sadri povoljniji odnos nekih masnih kiselina, ime je smanjen rizik od koronarnih oboljenja. Linolenska kiselina se smatra antikancerogenom, i ima indicija da je viestruko vie zastupljena u mlijeku i mesu ivotinja hranjenih na travnjaku. Probirljivo europsko trite e sve vie traiti ovakve proizvode, koji su skuplji, a moi e se lake prodati nego oni iz konvencionalne proizvodnje. Za razliku od zapadne Europe, naa zemlja e morati poeti briljivije njegovati svoje travnjake, pa izmeu ostalog i gnojiti, ali i u veoj mjeri uvesti racionalniji - pani nain iskoritavanja travnjaka, kao i kvalitetniji nain konzerviranja krme - u vidu silae, koja je za sada gotovo nepoznat pojam (kada je u pitanju krma sa travnjaka). Uvoenje rotacione ispae i siliranja prvog otkosa travnjaka uveliko bi doprinjelo kvalitetu ishrane i produktivnosti travnjaka mjereno u mlijeku i mesu. Gnojidbi prirodnih travnjaka je nesumnjivo potrebno posvetiti vie panje, kao i kosidbi u ranijim fazama razvoja biljaka, kako bi se ostvarivali vei prinosi i bolji kvalitet travne mase, odnosno vei prinosi hranjiva. Pri tom je potrebno uiniti dodatne napore kako ove mjere ne bi uticale osobito negativno na biljno bogatstvo koje ovi prostori posjeduju i koje treba ouvati. Mudrim prilazom iskoritavanju prirodnih travnjaka dosadanje slabosti treba pretvoriti u prednosti. Cilj je proizvesti vee koliine kvalitetne kabaste krme i bolje iskoritavati prirodne travnjake, proizvesti zdravu hranu i pri tom ouvati biljno bogatstvo i zdrav okoli. Cilj je ambiciozan, ali nije neostvariv.

2. ta su travnjaci i kako se dijelePrirodni travnjaci su biljne zajednice (fitocenoze, odnosno to su organizovani, a ne sluajni skupovi biljaka) u ijem sastavu esto dominiraju trave, ali znaajan dio njihovog sastava ine tzv. zeljanice (veliki broj vrlo razliitih irokolisnih vrsta). Naroito vrijedan sastojak prirodnih travnjaka su leguminoze. One su glavni nosilac kvaliteta krme sa travnjaka, ali su rijetko zastupljene sa veim procentom. U travnjacima se takoer sreu travolike biljke, vrste koje po izgledu dosta lie na trave, ali su u ishrani stoke praktino bezvrijedne. Iako travnjake prvenstveno obrauje zeljasti travni pokriva, u njihovom sastavu a naroito u sklopu slabo njegovanih travnjaka, se sreu: bunje, grmlje i rijetko drvee. otari-Pisai, (1973) definira travnjake sa stanovita obezbjeenja krme kao povrine koje trajno ili kroz dui period godina obrauje tratina, tj. manje vie gusti sklop velikog broja razliitih biljnih vrsta, kojima je zajednika osobina da su prilagoene konji ili pai. S obzirom na ekoloke uvjete, travnjaci se dijele na apsolutne i fakultativne (otari-Pisai, 1967). Apsolutni travnjaci su nastali uslijed nepovoljnih uvjeta, kao to su velika nadmorska visina, kamenitost, nedostatak vlage i sl. Povrine ovih travnjaka ne mogu biti pretvorene u oranice, niti se mogu koristiti na neki drugi nain u poljoprivredi. Fakultativni travnjaci su povrine koje se koriste kao travnjaci, ali se po potrebi mogu pretvoriti u oranine povrine za gajenje drugih ratarskih kultura. Prema nainu postanka travnjaci se dijele na primarne i sekundarne (Ocokolji i sur, 1983). 13

Primarni travnjaci su nastali kao primarna vegetacija na nekom stanitu uslijed nepovoljnih uvjeta, kao to su velika nadmorska visina, nepovoljni klimatski uvjeti, plitko tlo i sl. Primarni travnjaci se ujedno mogu smatrati i apsolutnim. Sekundarni travnjaci se jo esto nazivaju i antropogenim jer su nastali pod utjecajem ovjeka, prvenstveno sjeom uma i kasnijim zalivaivanjem (zatravljivanjem). Oni mogu biti koriteni kao travnjaci, ali i biti pretvarani u oranice i koriteni na drugi nain. Veina sadanjih travnjaka su zapravo sekundarni travnjaci. Osim prirodni, travnjaci mogu biti i sijani, esto jo u praksi nazivani vjetaki, nastali sjetvom smjesa trava i djetelina na oranicama. Prema duini koritenja ovi travnjaci mogu biti kratkotrajni i dugotrajni u zavisnosti od uvjeta gajenja, namjene i naina koritenja.

3. Podruje istraivanjaTravnjaci zauzimaju vie od polovine ukupne poljoprivredne povrine Bosne i Hercegovine, te su stoga najvaniji izvor kabaste stone hrane za goveda i ovce. Iako ekoloki poeljan, ekstenzivan nain koritenja travnjaka (kosidba i spremanje sijena u fazi zametanja pa ak i sazrijevanja sjemena kod pojedinih vrsta, trajna ispaa, bez primjene gnojiva) rezultira niskim prinosom krme slabog kvaliteta. Na takvom nainu eksploatacije travnjaka, ne moe se zasnivati odriva stoarska proizvodnja. U cilju ostvarivanja veih prinosa krme uz istovremeno dobijanje krme boljeg kvaliteta, ali i ouvanja biodiverziteta te zdravog okolia, eksploataciju travnjaka treba popravljati samo u odreenoj mjeri. Naime, izuzetno intenzivan nain iskoritavanja travnjaka ima za posljedicu ne samo zagaenje okoline, nego maksimalno reducira broj biljnih vrsta travnjaka i biljno bogatstvo, uope. Budui da je biljno bogatstvo prednost Bosne i Hercegovine, kao i drugih zemalja Jugoistone Europe, potrebno je iznai optimalne naine iskoritavanja travnjaka u cilju ouvanja navedene prednosti. U Federaciji BiH se pod livadama nalazi 260.039 ha, od ega je, npr., u 2004. godini, pokoeno tek 138.795 ha, to je zaista poraavajue. Prinosi od 1,5 t/ha su jednako poraavajui. Razloge niskih prinosa treba traiti u izostanku bilo kakve agortehnike i njege travnjaka (u veini sluajeva). Veina livada, kako i statistika kae, je pokoena, a pokoena je kasno u ljeto, kada se sijeno moe spremiti bez problema sa kiom. To dalje implicira lo kvalitet krme i to iz tri razloga: kasne kosidbe, loeg botanikog sastava travnjaka i spremanja sijena na zemlji. Brojna istraivanja ukazuju da prinosi travnjaka na boljim povrinama sa kvalitetnijim zemljitem i uz odgovarajuu agrotehniku, mogu dostii 12 do 14 t/ha. Vlastita (AlibegoviGrbi i sur., 2004) istraivanja livada brdskog podruja, uz primjenu samo 80 kg/ha azota, pokazala su poveanje prinosa sa 6,05 na 11,30 t/ha, pri kasnijoj kosidbi, odnosno od 2.55 na 4.91 t/ha, dok je na sadraj i prinos proteina jako uticalo vrijeme kosidbe s obzirom na fazu razvoja biljaka pri kosidbi. Iako je prinos suhe mase pri ranijoj kosidbi bio znaajno nii, prinos proteina je bio znaajno vii pri ranijoj u odnosu na kasniju kosidbu - znaei da je mnogo bolje kositi travnjake ranije, bez obzira to e dobivena masa krme biti manja. Kvalitet biljne mase sa travnjaka osim od vremena kosidbe veoma zavisi od botanikog sastava. Batinica (1953), Romaev i Akhlamova (1965), Brner (1966), Klapp (1971), Mijatovi (1971) i drugi autori ukazuju da je floristiki sastav prirodnih travnjaka (livada i panjaka) pokazatelj njihove proizvodne vrijednosti i kvaliteta. Botaniki sastav travnjaka je veoma vezan za tip tla, njegovu reakciju i dubinu supostrata. U istraivanjima (Alibegovi-Grbi i ustovi, 2002), po botanikom sastavu su se veoma razlikovale povrine travnjaka na dubljem tlu kisele reakcije, od onog neutralne a posebno od 14

onog koji se razvio na skeletnom sa krenjakom podlogom. Na pliem tlu sa krenjakom podlogom naene su vrlo vrijedne vrste iz roda Orchis i Ophrys, kao to su Orchis pallens, Orchis simia, Orchis purpurea, Ophrys apifera, Ophrys insectifera, Ophrys sphecodes, ali je prinos takvog travnjaka nizak. Vee prinose bi mogao dati travnjak na dubljem tlu, kisele reakcije ali mu je brojnost vrsta znatno suenija. Najvie kvalitetnijih vrsta sa stanovita proizvodnje krme ustanovljeno je na smeem tlu neutralne reakcije, gdje su se s vremenom i poduzetim mjerama, proirile Avena elatior, Festuca pratensis, Trifolium medium i pratense, Dactylis glomerata itd. Pri istim ekolokim uvjetima na promjenu botanikog sastava mogu znaajno utjecati selektivna kosidba, paljenje izumrlih ostataka poslije zimskog perioda, te naravno ishrana (gnojenje) travnog pokrivaa. U proizvodnji krme livada i panjaka se stoga esto iroko koristi metod regulisanja floristikog sastava, koji se ustvari svodi na unitavanje i potiskivanje nepoeljnih vrsta, a potenciranje boljih vrsta trava i leguminoza. To su prije svega metodi razliitog naina gnojenja i iskoritavanja travnjaka. Prema ispitivanjima otaria-Pisaia i Kovaevia (1968) i Mijatovia (1971) upotreba veih doza azotnih gnojiva i manjih koliina PK gnojiva (N180P60K60; N240P60K60), jako podstie razvoj trava, smanjuje zastupljenost leguminoza te potencira loe vrste zeljanica (korove) na livadama i panjacima. Ako se meutim eli sauvati odreeni botaniki sastav potrebno je mnogo umijea, znanja i truda da bi se pojedine vrste ouvale, ili neke od posebnog interesa proirile. PK gnojiva povoljno utjeu na poveanja sadraja leguminoza u travnjaku (uz poveanje od 12 do 30%) zavisno od autora, navode Ocokolji i sur. (1983), u odnosu na negnojene ili gnojene sa NPK gnojivima. Kako najkvalitetniji dio travnjaka ine leguminoze, kojem su najee neznatno zastupljene ili im je zastupljenost ograniena kvalitetom tla, nainom iskoritavanja i nainom gnojenja, to je potrebno odgovarajuim nainom gnojenja i iskoritavanja podsticati razvoj leguminoza kao najkvalitetnijeg dijela sastava travnjaka. Ovo tim prije jer su rezultati ispitivanja Batinice (1953), Saria (1964), orevia i Mijatovia (1965), otaria-Pisaia i Kovaevia (1968), Karaia (1968), Mijatovia (1973), Miloevi i Stefanovi (1988) pokazali da loe vrste vlatastih trava i korovi uestvuju u prinosu prirodnih travnjaka sa 50-80%. To znai da polovina otpada na korove i druge malo vrijedne biljke. Rauna se da svako poveanje leguminoza za 10% u travnjaku, u sijenu poveava sadraj proteina za 1%. Poeljno je, kako istie otari-Pisai i Kovaevi (1968), da njihovo uee u zajednici bude 15-20%. Stoi i sur. (2004) potvruju znaaj fosfora u produkciji biljne mase, uz konstataciju da - ako na travnjacima ima leguminoza, fosforna gnojiva, sama ili u kombinaciji sa kalijumovim doprinose poveanju njihovog uea. Poveanje prinosa pri tom u apsolutnom iznosu nije veliko. Vee koliine fosfornih gnojiva utiu na poveanje prinosa samo u sluaju da u travnjaku postoji znaajna zastupljenost leguminoza, navode citirani autori, pri emu travnjaci postiu najmanji prinos pri PK tretmanu ako nema leguminoza, a ako ih ima najmanji prinos se postie pri NK tretmanu. Lazarevi i sur. (2004) zakljuuju da se gnojenjem brdsko planinskog travnjaka Danthonietum calycinae uveava produkcija za 80 do 120 %; da na gnojenim parcelama dominiraju trave (preko 60%), uz najveu zastupljenost Agrostis vulgaris; da su na gnojenim parcelama potisnute legumnoze i biljke iz ostalih familija (uvjetno nazvane korovima). Kvalitet biljne mase je zavisio od nivoa gnojenja, stadija razvoja biljaka pri kosidbi i otkosa. Pri kosidbi 15

u ranijoj fazi razvoja biljaka vie proteina je sadravala masa parcelica gnojenim veom dozom gnojiva (prije svega azota), kvalitetnija je biljna masa koena u ranijoj fazi razvoja biljaka (vlatanju). Generalno, ptrebe travnjaka u hranivima su izraene narit pri intenzivnm gaenju i iskriavanju. Za edinicu prinsa krme travnjaci tre razliite kliine makrhranjiva, u zavisnsti d flristikg sastava, naina i vremena iskriavanja travnjaka. Ptrnja pedinih hraniva se mijenja p fazama razvia. U kasniim fazama izraenia e ptrnja kaliuma i fsfra za frmiranje edinice prinsa, dk e u raniim fazama razva vie ptreban azt. Primjena organskih gnojiva ima i melirativnu ulgu pri gnojenju prirdnih travnjaka, naravno izraeniu u dnsu na mineralna gnojiva. Melirativna ulga rganskih gnojiva dlazi vie d izraaa kd brdskih i planinskih u dnsu na dlinsk-niziske travnjake. Ona naroito dolazi d izraaa na zemljitima manje pldnsti (kiselim, zaslanjenim), na kima se nalaze travnjaci u fazi degradacie (planinski). Za produktivnost travnjaka, kao i botaniki sastav jednako je veoma znaajan nain iskoritavanja, jer pretjerana ispaa, naroito ako je uz to i trajna, vodi iscrpljivanju kvalitetnih vrsta i njihovom nestajanju iz travnjaka, pri emu se potom ire loe i bezvrijedne vrste koje u nekim sluajevima mogu biti interesantne sa stanovita fitodiverziteta. Sa stanovita produktivnosti travnjaka i kvaliteta krme koja se dobiva sa travnjaka najsvrsishodniji nain iskoritavanja bi bio rotaciona ispaa (Alibegovi-Grbi, 2004) i pano-koni sistem, pri emu se uvijek dio povrina iskoritava i osim ispaom i kosidbom. Od ukupno raspoloivih 414.000 ha panjaka u Federaciji BiH iskoritavano je u 2004. samo 163.053 ili 39%. Iako se panjaci nalaze na najloijim zemljitima, ipak je prinos od samo 0,6 t/ha previe mali. Vei dio povrina boljih panjaka se koristi veoma ekstenzivno, trajnom ispaom, bez ikakve njege, bez gnojenja i slino. Stoga im je travni pokriva botaniki gledano lo, a esto i veoma prorijeen, a to vodi degradaciji - odnoenju zemljita ispiranjem i pogoranju sveukupne situacije. Uz adekvatnije iskoritavanje i briljiviju njegu, kao to se iz prethodnog izlaganja moe sagledati, dobar dio panjaka bi mogao biti pretvoren u povrine koje bi se mogle intenzivnije iskoritavati. Panjaci na skeletnim tlima i tako imaju prorijeen travni pokriva, to uz dalje loe gazdovanje doprinosi daljnjem i trajnijem pogoranju tih povrina pretvarajui ih u trajne kamenjare.

4. Opis izvrenih istraivanjaKako je ve reeno, poetna istraivanja su obavljena na prostorima Srednjebosanskog kantona i to na podrujima planina Vranica, Rostovo i Vlai, uz kratka zadravanja na podrujima opina Fojnica, Kiseljak, Busovaa, Bugojno, Jajce, Gornji Vakuf i Travnik. Postojea situacija travnjaka je veoma razliita, zavisno od nadmorske visine, tipova tla i naina iskoritavanja. Na planini Rostovo, npr. dominiraju travnjaci tvrdae, vrlo gustog pokrivaa, u kome dominira tvrdaa sa veoma malim brojem drugih vrsta (Alibegovic-Grbi i sur., 2008). Prinosi krme sa ovog travnjaka su veoma mali, a kvalitet krme u ishrani ovaca takoer je veoma mali. Iz pregleda travnjaka moglo se vidjeti da se ti travnjaci koriste povremeno ispaom ili kose u kasnoj fazi razvoja biljaka to doprinosi irenju tvrdae i daljem potiskivanju kvalitetnijih biljnih vrsta. Na dijelu povrina se moglo primijetiti da se tvrdaa, kao takozvani 16

hladni kserofit povukla zahvaljujui intenzivnijem gnojenju organskim gnojivima i reklo bi se posebno torenju.

Slika 1 Tvrdaa na Rostovu

Slika 2 Travnjak tvrdae

S obzirom da se tvrdaa javlja na dubljem tlu na kiseloj podlozi ili tlu iz koga su isprane baze, to bi se ovi travnjaci mogli pravilnim iskoritavanjem i njegom pretvoriti u mnogo kvalitetnije travnjake, koji bi uz to bili produktivniji a biljna masa boljeg kvaliteta (mnogo hranjivija u ishrani ovaca).

Slika 3 Jastuasti biljni pokriva na vrhu Vlaia Podruje Vlaia je veoma raznorodno po botanikom sastavu, produktivnosti i kvalitetu biljne mase. Iz dosadanjeg pregleda moe se zakljuiti da su na Vlaiu zastupljeni od vlanih travnjaka sa dosta nekvalitetne biljne mase do suhih travnjaka, sa veoma niskim biljnim pokrivaem, od onih sa dosta trava i zeljanica do dijelova sa vrlo kvalitetnim biljnim pokrivaem koji bi mogli dati znaajne koliine veoma kvalitetne krme uz organizovano koritenje i poticanje farmera na intenzivniju ovarsku proizvodnju.

Slika 4 Produktivnija livada tipa Brometum na niem podruju Vlaia

Slika 5 Prorijeen travni pokriva na krenjaku 17

Planina Vranica, dio povrina koji je obien takoer ima dosta tvrdae, ali i drugih vrsta koje se pojavljuju kao njeni pratei elementi to znai da i dijelovi ove planine mogu proizvesti vie krme i vie proizvoda ovarstva nego je to sada sluaj. Livanjski Kanton posjeduje ogromne povrine prirodnih travnjaka, (kako ih se u naoj zemlji naziva panjacima) u odnosu na ukupne poljoprivredne povrine, (preko 80% ukupnih povrina pod travnjacima). Obien je dio povrina Kupresa, Livanjskog, Duvanjskog te Glamokog polja, planine Cincar. Situacija sa botanikim sastavom i produktivnou travnjaka je vrlo raznorodna, kako zbog nebrige i nekoritenja travnjaka jo od doba socijalizma, a sada naroito nakon povlaenja stanovnitva i naputanja ak i oraninih povrina. Sigurno je da bi trebalo napraviti detaljniji uvid u tekuu situaciju stanja i produktivnosti travnjaka, ali je oito da bi se sistematskim korienjem, boljim nainom iskoritavanja i primjenom barem nekih mjera njege, proizvodnja krme i njen kvalitet mogli znaajno popraviti. To bi omoguilo znatno poveanu proizvodnju u ovarstvu, ali uz vei interes farmera za proizvodnju - a zahvaljujui recimo mogunosti bolje realizacije mlijeka, mesa, sira ili mesnih preraevina na domaem ili ino tritu.

Slika 6 Cincar i detalj botanikog sastava travnjaka na Cincaru

Slika 7 Duvanjsko polje - vlaniji travnjak Farmeri bi u tom sluaju zasigurno bili vie zainteresirani za sopstvenu edukaciju i mogunosti poveanja proizvodnje i kvaliteta krme kao nezamjenljive komponente rentabilne ovarske proizvodnje. Tuzlanski Kanton Obien je i pregledan dio povrina planine Konjuh, te opina ivinice, Graanica, Doboj Istok. Travnjaci ovog Kantona su neto kvalitetniji, kako po ekolokim prilikama tako i po botanikom sastavu. 18

Slika 8 Brdska livada, sa detaljem neto povoljnijeg botanikog sastava. Uz bolje iskoritavanje i njegu, znaajan dio travnjaka bi mogao biti mnogo produktivniji a dobivena krma boljeg kvaliteta za jeftiniju stoarsku proizvodnju.

19

Program 2

Hranidba ovaca i proizvodnja krme Sadraj istraivanjaSadraj istraivanja u ovom programu obuhvatio je obrazloenje programa ishrane ovaca, odreivanje podruja istraivanja i odabiranje mikrolokaliteta istraivanja

A. Obrazloenje programa istraivanjaKako bi se to uspjenije realizirao program ishrane, prikupljena su relevantna domaa i strana istraivanja vezana za kvalitet i hranjivu vrijednost krme prirodnih travnjaka. Posebno su prikupljana istraivanja vezana za kapacitet prirodnih travnjaka u ishrani ovaca. Vaan segment je utjecaj pae i obroka na koliinu i kvalitet proizvedenog ovjeg mlijeka i mesa.

B. Ciljevi programaU istraivanom periodu definirani su ciljevi koji direktno utiu na kvantitet i kvalitet proizvedenog mlijeka i mesa (dati u programu za period 2008.godina)

C. Metode radaCjelokupna metodika istraivanja usklaena je sa meunarodnim standardima iz oblasti koja je predmet istraivanja.

D. Podruja istraivanjaBiH raspolae sa relativno velikom povrinom prirodnih travanja pogodnih za ishranu malih preivara. Kako je projekt vezan samo za FBiH, tako su odreeni i lokaliteti na kojima se tradicionalno proizvode autohtoni proizvodi iz mlijeka i mesa malih preivara. Za istraivanja su odabrani lokaliteti kako slijedi. Podruje Centralne Bosne Na ovom podruju izabrani su Turbe, Travnik, Gua Gora, podruje Zenice, iprage, Blatnica, Mrkonji. To su prostori na kojima se tradicionalno proizvodi Vlaiki/Travniki sir. Podruje Livna Glede ovog podruja, izabrani su Livanjsko polje, Krug, Veliki i Mali Cincar, dio Golije, Malovan, dio Duvanjskog polja i dio Glamoa. To su prostori koji tradicionalno proizvode Livanjski sir. Podruje Hercegovine Izabrani su prostori Hercegovine koji tradicionalno proizvode Mjeinski sir. Na svim lokalitetima u postupku je odabir mikrolokaliteta, tradicionalno iskoritavanih napasanjem ovaca. Na svakom od njih, u toku vegetacijske sezone, ispitat e se: prinosi zelene mase, i kvaliteta zelene mase. 20

1. UvodU BiH, zahvaljujui primjeni suvremenih uzgojno-selekcijskih metoda i tehniko-tehnolokih rjeenja, u nekim granama stoarstva (peradarstvo i svinjarstvo) postignuti su zadovoljavajui rezultati intenzifikaciji i poveanju proizvodnje animalnih proizvoda. Kod preivara, s obzirom na njihovu specifinost u grai probavnih organa, a time i odreene posebnosti u metabolizmu i iskoritavanju hranjivih materija, ostvareni su znatno manji efekti. To se posebno odnosi na ovarsku proizvodnju, gdje je, izuzev pojedinanih pokuaja rjeavanja proizvodno-tehnolokih standarda, izostao kontinuirani rad na njenom unapreenju. Do sada je BiH malo uinila na efikasnijem iskoritavanju postojeih kapaciteta u ovarstvu. To je rezultat, da je stanje u ovoj grani nezadovoljavajue i da je potrebno kontinuirano i organizirano raditi na podizanju njenih proizvodno-ekonomskih pokazatelja.

2. Karakteristike ishrane ovaca u BiHFond ovaca u BiH lociran je preteno u brdsko-planinskom regionu. U ovom predjelu dominiraju panjaci i livade, iju podlogu ine plitka kamenita zemljita, koja su zahvaena veim procesom degradacije i erozije, te skoro bez ikakvih ulaganja i intervencija u poboljanju njihovog kvaliteta i prinosa. Stoga je prinos na ovim povrinama nizak i u prosjeku iznosi 1.400 kg/ha sijena, a naroito je mali u sunim godinama. Pored niskih prinosa, hranjiva vrijednost im je niska zbog nepostojanja sistema iskoritavanja, to dobrim dijelom umanjuje ukupnu vrijednost krmiva brdsko-planinskog podruja. Pored navedenog, konjom i neracionalnom ispaom izvlae se iz zemljita velike koliine minerala. To ve dui niz godina ukupno umanjuje proizvodne potencijale bih. prirodnih travnjaka, a time i ovarstva. Gledano u cjelini krma koja se koristi za ishranu domae ovce je loeg kvaliteta, to je rezultat odsustva primjene odgovarajuih zootehnikih i agrotehnikih mjera.

3. Znaaj pravilne ishrane ovacaPravilna ishrana je osnovni preduvjet racionalnog iskoritavanja postojeih proizvodnih kapaciteta u ovarstvu. Njen osnovni zadatak se sastoji u to potpunijem zadovoljavanju potreba ovaca u energiji, proteinima, mineralnim tvarima, vitaminima i drugim bioloki aktivnim materijama. Ishrana ovaca treba da se zasniva na iskoritavanju travnjaka i upotrebi to kvalitetnije voluminozne krme. Samo na taj nain mogu se ostvariti odgovarajui proizvodni rezultati, uz ouvanje normalnog zdravstvenog stanja i reprodukcije. Potrebe ovaca u energiji i hranjivim materijama su razliite, i zavisne su od fiziolokog stanja. U prosjeku, odnos voluminozne i koncentrirane krme u obroku ovaca je 95:5% u korist ove prve, to ne iskljuuje mogunost da u pojedinim periodima ishrane zastupljenost voluminozne krme bude i 100%. Izbalansiran obrok u praktinoj ishrani je bitan uvjet ekonomine ovarske proizvodnje. Pravilno izbalansiran obrok u energiji, proteinima i drugim bitnim hranjivim materijama, kljuni je preduvjet potpunog iskoritavanja proizvodnih mogunosti grla (proizvodnja mlijeka, prirast tjelesne mase i vune). 21

Program 3

Pasminsko unapreenje ovarstva Sadraj istraivanjaSadraj istraivanja u ovom programu obuhvatio je terenska snimanja proizvodnog sustava (livestock production system) i bioloko-proizvodnih parametara sojeva pramenke na podruju djelovanja Projekta, usporedbu s podacima iz literature, osposobljavanje strunjaka poljoprivredne slube te prikupljanje i sreivanje podataka iz literature.

A/ Podruje radaPodruje rada u Programu je genetsko poboljanje proizvodnih svojstava pramenke i njihovo usmjeravanje prema veoj produkciji mesa ili mlijeka.

B/ Ciljevi ProgramaPostavljeni ciljevi Programa su; unapreenje proizvodnih svojstava pramenke sa ciljem vee plodnosti i vie proizvodnje janjeeg mesa, i sinkronizacija estrusa i planirano janjenje ovaca na obiteljskom gospodarstvu s tempiranim janjenjem i plasmanom na trite.

C/ Planirane aktivnostiPlanirane aktivnosti istraivanja za 2008. godinu (01.05. 31.12.2008) postavljene su kako slijedi; o odravanje okruglog stola na temu ''Pramenka u BiH'' sa izlaganjima strunjaka iz ovarstva s podruja BiH i susjednih zemalja, o prikupljanje podataka na terenu o uzgajivaima ovaca (brojno stanje i pasminska pripadnost) za HNK, SBK i ZHK, i o identifikacija oglednih farmi za provoenje projekta (najmanje 4 farme).

D/ Metoda radaDati su osnovni principi i naini izazivanja estrusa te uvjeti koji su neophodni za uspjenu sinkronizaciju. Dat je model za obiteljsko gospodarstvo koje se bavi proizvodnjom janjeeg mesa i uzgoj do plasmana na trite. Navedeni su preparati i naini apliciranja te sustav oplemenjivanja ovaca.

E/ Podruje istraivanjaProgram je primjenjiv i odrava se na podruju Rakitno-Posuje. Veterinarska ekipa ve nekoliko godina sprovodi uspjeno ove zahvate u zemaljskom uzgoju i nema problema da se ovaj posao proiri na ostala podruja FBiH u obiteljskim gospodarstvima u zemaljskom uzgoju.

22

1. Opis izvrenih istraivanja1.1. Genetsko unapreenje Pramenke Program u ovom svom dijelu, s obzirom na podruje, obuhvata Vlaiki, Kupreki i Humski soj Pramenke. Da se doe do postavljenog cilja u ovom dijelu Programa, na razini tima istraivanja sainjen je Plan istraivanja koji nalae da se urade aktivnosti ije navoenje slijedi; 1. napraviti inventarizaciju stada, tipova, proizvodnje, vlasnika i dr. u HNK, ZHK, HBK i SBK, pa potom na svim ostalim kantonima u kojima postoji ovca Pramenka, 2. razraditi projekt stvaranja dva tipa-soja proizvodnje (mlijeni i mesni); a. mlijeni - selekcija u sojevima na veu proizvodnju mlijeka. b. mesni manji format, vea plodnost bez mue, 3. realizirati Projekt sinkronizacije estrusa, 4. uraditi prijedlog za dvije ili vie oglednih farmi (potpomoi ih) sve ovce oznaene markirane 5. napraviti DNK analizu za ova tri soja kao eventualne mogunosti priznavanja kao pasmine, i 6. ostalo (rok 3 4 godine). Inicijalni sastanak za program ''Genetsko unapreenje Pramenke'', koji se odvija u sklopu projekta ''Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja proizvodnje autohtonih sireva i mesa'' odran je u Mostaru 4.12.2007. godine. Na sastanku je zakljueno kako slijedi; Inventarizacija bi trebala obuhvatiti snimanje stanja na terenu sa to veom tanosti i sigurnosti, a ukljuila bi brojno stanje ovaca, vlasniku strukturu, broj domainstava, razloge uzgoja, ekonomski parametri i niz drugih saznanja. Dogovoreno je da se osim predloena tri soja uzme i etvrti soj Privorski soj pramenke, a da se pri inventarizaciji ostavi mogunost utvrivanja jo dodatnih sojeva, kao i mogunost priznavanja sojeva u pasmine nakon obavljenih molekularno-genetskih analiza. Takoer je dogovoreno da se Vlaiki soj zove Dubski kao i u literaturi autora prije 30 i vie godina. Osim etiri navedena kantona, dogovoreno je da se u projekt ukljue i ZDK, USK, BPK TK i KS. Za sastavljanje anketnog listia za inventarizacju predloen je tim u sastavu; Prof.dr. Stanko Ivankovi Agronomski fakultet Mostar, doc.dr. Vedad aki Veterinarski fakultet Sarajevo te doc.dr. Muhamed Brka Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo.

Imenovani e nakon usuglaavanja anketnog listia isti dostaviti uredima za poljoprivredu po kantonima na usuglaavanje i eventualnu doradu. Nakon toga e se prii formiranju timova za provoenje ankete. Anketu e po dogovoru provoditi kantonalni uredi za poljoprivredu uz suradnju ostalih institucija uesnica projekta, a poetak ankete bi trebao biti sijeanj/januar 2008. godine. Tim koji e sastavljati anketni list e uz to odraditi i uputstva s fotografijama u boji za prepoznavanje pojedinog soja (4 navedena soja) DETEKCIJA, kako bi ljudi iz kantona koji budu radili anketu mogli prepoznati pojedini soj bez ikakvih nejasnoa. Poslije provedene ankete, ukoliko bude potrebno, odradit e se tipizacija ostalih sojeva za koje se utvrdi postojanje. 23

Projekt bi trebao ii u smjeru inventarizacija-baza podataka-prijedlog oglednih farmi-ciljano potpisivanje ugovora s farmerima. Predloeno je i usvojeno da uzgoj i selekcija idu u dva smjera i to sa Dubskim i Privorskim sojem u selekciji na poveanje mlijeka uz zadravanje svih ostalih specifinosti tih sojeva, a da Humski i Kupreki soj idu u selekciji na poveanje mesnatosti, takoer uz zadravanje specifinih obiljeja (okus, miris, kemijski sastav i sl.). Ogledne farme bi trebale biti kod pouzdanih i povjerenih ljudi koji bi bili ogledalo projekta, te ne bih koili nastojanja istraivanja, a sve s ciljem to blieg pribliavanja uzgajivaima na nain da ih se zainteresira i dobrovoljno privue za uee u daljnjem radu Programa genetskog unapreenja pramenke. Odabir oglednih farmi e se obaviti nakon provedene ankete i detaljne analize stanja, a usvojeno je da to budu maksimalno dvije farme ili jedna, to e ovisiti od sredstava i stanja na terenu. 1 Na oglednim farmama uzgoj i selekcija e se obavljati pod nadzorom strunjaka prema planiranome u Projektu. Sve ovce koje budu na oglednim farmama e biti u dobrom psihofizikom stanju, gdje e biti adekvatna zdravstvena zatita i hranidba kao i smjetajni uvjeti, a isto tako i markirane (najboljim nainom bolus), umatiene u evidenciju i sve ostalo pripadajue. Upisnik kree s poetkom 2008. godine na nivou opina u sklopu odgovarajueg pilot projekta gdje e sve ovce, stada i gospodarstva biti upisani u evidenciju. Usvojeno je da nakon obavljene ankete i detektiranih sojeva (eventualno dodatnih osim predloena 4 soja) da se uzmu uzorci za molekularno genetske analize kako bi se moglo pristupiti podnoenju zahtjeva za priznavanjem tih sojeva kao pasmina, a po uzoru na zapadne zemlje. Zaduen je rukovodilac Projekta da sa suradnicima da pod hitno kontaktira i odri sastanke s resornim kantonalnim ministarstvima u cilju upoznavanja, dobijanja podrke i provedbe ovog projekta od strane ministarstava. 2 Sinkronizacija spolnog ciklusa i planirano janjenje kod iljegica i ovaca Iako ovce spadaju u sezonski poliestrine ivotinje, najee se priploavaju krajem ljeta i s jeseni tj. od 8-og do 10-og mjeseca u godini. Rjee se oplouju od 4-og do 6-og mjeseca. Spolni ciklus kod ovce traje od 16 do 18 dana. Spolni ar ili mrkanje (estrus) traje od 24 do 30 sati i nije naroito uoljiv, osim to je ovca mirna, nema posebnih znakova. Ovcu u doba mrkanja pronalaze ovnovi ''probai'' (ovnovi loijeg genetskoga potencijala), koji nose pregae s bojom da ovcu koja se mre markiraju, a da je ne mogu oploditi. Ovce koje doputaju opasivanje ili skok sigurno se mru, dok one koje bjee i ne dozvoljavaju zaskakivanje se ne mru. Ovcu treba osjemeniti ili opasati od 12 do 20 sati nakon prvih znakova mrkanja. Ako se ovca mre dulje vremena, sjemeniti ju treba svaka 24 sata. Kod prirodne oplodnje na 30 do 35 ovaca dolazi jedan ovan. Ovce se ne mru u vrijeme sisanja janjaca. Sinkronizacija estrusa kod ovaca sprovodi se u cilju skraivanja sezone parenja i perioda janjenja ovaca, to u ovarskoj proizvodnji ima ekonomski i zoohigijenski znaaj. Kod duljega perioda janjenja objekti se vie zaprljaju (pod mokar od plodne vode i krvi, te sve to zahtjeva pranje vimena, ee mijenjanje stelje). Sinkronizacija estrusa u ovaca postie se primjenom hormona (progesterona i gonadotropina) i moe se koristiti u sezoni i van sezone parenja. Sinkronizacija estrusa kod ovaca postie se vaginalnim spuvicama (CHRONO-GEST,1 2

Taj broj e se vjerojatno uveati sa pristupanjem drugih kantona Projektu, to je u toku.

Ovaj zadatak u cijelosti je uraen i to tako da su odrani sastanci sa ministrima svih kantona osim Posavskog i dobijeni pristanci o pristupanju Projektu.

24

Inervet), koje se pomou aplikatora umetnu duboko u rodilju. Spuvice su valjkastog oblika veliine 3 x 4 cm i natopljene sintetiziranim progesteronom. Cijeli postupak radi se u rukavicama. Sam postupak aplikacije ide tako da pomaga podigne obje zadnje noge ovce, rep makne u stranu, zatim tehniar dezinficira s 65% alkoholom ili nekim drugim dezinficijensom kao ''plastiseptan'', regiju vulve i aplikator sa spuvicom umetne duboko u rodilju. Dobro je spuvicu prije umetanja natopiti dezinficijensom, da se izbjegne lijepljenje spuvice za stjenku rodilje. Za vrijeme dranja spuvice u rodilji, progesteron se postepeno resorbira preko sluzokoe rodilje i koi estrus. Preko ''feed back'' povratne sprege mehanizma u hipofizi, dolazi do jaega izluivanja gonadnotropnoga hormona koji pone jako djelovati odmah nakon vaenja spuvice iz rodilje. Rezultat toga djelovanja je masovna pojava estrusa kod ovaca. Broj i dinamiku sinkroniziranih ovaca, planira se ovisno o broju ovnova, ako se radi prirodna oplodnja. Kod ovaca i iljegica u sezoni parenja, spuvica se vadi 14-ti dan, kod ovaca van sezone parenja nakon 12-og dana. Spuvice se ne apliciraju ivotinjama koje su pobacile ili imale vaginalni iscjedak, dok se proces ne sanira. Spuvice se lako vade povlaenjem konca koji visi, a za koji su spuvice privezane. Izvaene spuvice se nekodljivo uklanjaju spaljivanjem i zakopavanjem. Isti dan nakon vaenja spuvica iz rodilja, ovcama se aplicira i/m (u mii) gonadotropni hormon (FOLLIGON-Inervet). Ovaj hormon pojaava estrus i stimulira ovulaciju. Vaenje spuvica i aplikacija hormona se takoer radi u rukavicama. Doza po ovci u sezoni parenja iznosi od 400 do 600 I.J., a van sezone parenja iznosi od 400 do 700 I.J. Nakon i/m aplikacije hormona, ovce spojiti s ovnovima za 48 sati. Ako se radi o nekoliko grupa ovaca treba planirati pripust jedne grupe svaka od 3 do 4 dana za vrijeme sezone parenja, a svakih od 8 do10 dana van sezone. Za 2 do 7 dana nakon injekcije gonadotropina u 90 do 100% ovaca javi se spolni ar (estrus). Budui da su u kratkom vremenu ostale gravidne, ovce e se nakon 5 mjeseci (od 140 do 150 dana) i ojanjiti u razmaku od 7 do 10 dana. Bitno je da ovce budu u dobroj kondiciji. Potrebno ih je kvalitetno hraniti 1 tjedan prije spuvica i 3 tjedna nakon parenja. iljegice moraju imati 70% tjelesne mase odrasle ovce, ako se s njima planira sinkronizacija. Izbjegavati stresna stanja 4 tjedna nakon parenja (vakcinacija, antiparazitska terapija, promjena mjesta ili hrane). Ovce i ovnove bi trebalo najkasnije mjesec i pol dana prije parenja antiparazitski tretirati. Svakako bi trebalo cijepiti ovce prve godine dvokratno, a iduih godina jednokratno u zadnjoj treini graviditeta protiv ''enterotoksemije'', tako da zadnje cijepljenje bude barem 2 do 3 tjedna prije janjenja. Dobro je da gravidne ovce budu to vie na ispai i suncu. Izbjegavati ispau u hladnim i kiovitim danima, kao i transport ovaca u zadnjem mjesecu graviditeta. Potrebno je osigurati boksove za prihvat ovaca s janjcima, planirati da e biti dosta blizanaca, tronjaka (bilo je ak i etveronjaka) te osigurati kante za dojenje. U razvijenim ovarskim zemljama, ultrazvunim pregledom ve nakon 2 mjeseca od oplodnje sortiraju se sinkronizirane ovce po broju plodova, te se reim i koliina hrane prilagodi istima. Kada pone janjenje, vrlo bitno je imati iskusne ovare, koji znaju pomoi kod janjenja pogotovo kod iljegica. Mora se voditi svakodnevnu evidenciju o janjenju i zapisivati sve korisne informacije i markirati ojanjene janjce. Bitno je da ojanjeno janje prvi dan dobije tri puta po 50 ml kolostruma. Dobro je viak kolostruma zamrznuti, u sluaju da ovca majka nema mlijeka u prvim danima. Nadohranjivanje janjaca se moe raditi s kravljim mlijekom.

25

Ogledna sinkronizacija estrusa i planirano janjenje ovaca i iljegica Na farmi od 200 ovaca na podruju Rakitno-Posuje postavljen je ogled na sinkronizaciji estrusa i planiranog janjenja ovaca sa ciljem proizvodnje janjaca, bez koritenja mlijeka za preradu. Prema metodici napravljen je plan sinkronizacije estrusa i prirodne oplodnje ovaca kako slijedi; 1. polovinom 4-og mjeseca sinkronizacija, janjenje 10 mjeseci. 2. u 12 mjeseci prirodna oplodnja bez sinkronizacije, u 6 mjeseci janjenje. 3. u 9 mjeseci sinkronizacija, u 2 mjeseca janjenje. Spuvice su stavljane od 10. 04-og u po 30 ovaca u razmaku etiri dana i to: APLIKACIJA SPUVICA VAENJE SPUVICA + HORMON SPAJANJE S OVNOVIMA OEKIVANO JANJENJE

10.04..22.0423.04..24.09. 14.04..26.0427.04..28.09. 21.04..03.0504.05..05.10. 25.04..07.0508.05..09.10. 29.04..........11.0512.05..13.10. 03.05..15.05....16.05..17.10. 07.05..19.05....20.05..21.10. Svaka grupa ovaca je markirana bojom, i to drugom bojom i na drugim mjestima, radi pravilnoga redoslijeda vaenja spuvica i spajanja sa ovnovima; grupa od 10.04. oznaena je crvenim sprejem na glavi grupa od 14.04. oznaena je crvenom bojom na grebenu grupa od 21.04. oznaena je crvenom bojom na sapima grupa od 25.04. oznaena je plavom na glavi i tako dalje.

Ovce bi se trebale poeti janjiti po 30 komada od 24.09 do 21.10. mjeseca. Ovdje treba istaknuti da je vrlo vano imati dobru ekipu za janjenje, koja je na raspolaganju 24 sata dnevno. Ako se o svemu ne vodi rauna, gubici u toku janjenja su do 20%, budui da bde dosta bliznadi, tronjaka ak i etronjaka. Onda slijedi odhrana janjaca, gdje e se bliznad te tronjci ili etronjci morati umjetno othranjivati na kante s kravljim ili umjetnim mlijekom. Prvi dani su vrlo bitni, pa ako su janjci slabiji, treba ih hraniti bocom. Poslije sinkronizacije u 4-tom mjesecu i janjenja u 10-om mjesecu veina ovaca e se oploditi bez spuvica u periodu od kraja 11-og mjeseca do kraja 12-og mjeseca. Janjenje onda dolazi u 6 mjeseci, a procedura je ista. Ponovno stavljanje spuvica slijedi u 9-tom mjesecu. Bitno je istaknuti i to da je ovo izvedivo kod dobre i kvalitetne prehrane ovaca. Ovdje su formirane grupe od po 30 ovaca, i to zbog broja ovnova. Za 30 ovaca trebalo bi biti barem 10 ovnova, s tim da se dva ovna uvijek dre u rezervi. Kod sinkronizacije treba raunati da jedan ovan ide na etiri ovce dnevno. Ukoliko ima vie ovnova, mogu se formirati grupe od po 50 ovaca. U tom sluaju se skrauje period janjenja, ali za to treba dosta prostora, odnosno boksova.

26

2. ZakljuakSinkronizacija ovaca je potrebna, ali u stadima dobre kondicije i zdravlja (bez zaraznih bolesti), slobodnih od parazitoza, imunih na enterotoksemiju, te sa osiguranom kvalitetnom hranom i smjetajem, mogunou ispae i vrlo bitnim ljudskim faktorom koji ovaj posao radi s puno znanja i ljubavi. Ukoliko vei dio navedenih zahtjeva nije osigurano, sinkronizirane ovce e biti samo ive hodajue matrice, bez oekivanog rezultata.

27

Program 4

Proizvodnja autohtonih sireva Sadraj istraivanjaSadraj istraivanja podrazumijeva; prikupljanje podataka o Vlaikom, Livanjskom i Mjeinskom siru, koji se odnose na lokalitete i poetke proizvodnje, izvornost, tehnologije, fiziko-kemijski, mikrobioloki i senzorni kvalitet, definiranje podruja autohtone proizvodnje sireva, i pravljenje karata autohtone proizvodnje sireva.

A. Podruje radaProgramom rada obuhvaeno je podruje proizvodnje Vlaikog, Livanjskog i Mjeinskog sira u Federaciji BiH. Livanjski sir se proizvodi na podruju Livanjskog, Kuprekog i Duvanjskog polja, planine Cincar te okolnih planina. Proizvodnja Vlaikog sira obuhvata podruje planine Vlai, dok se Mjeinski sir proizvodi u Hercegovini.

B. Ciljevi ProgramaU Programu su postavljeni sljedei ciljevi; utvrivanje podruja proizvodnje istraivanih sireva, donoenje standarda za Travniki, Vlaiki i Mjeinski sir, proizvodnja sireva standardnog kvaliteta, osnivanje udruenja proizvoaa autohtonih sireva, i priprema aplikacije za zatitu zemljopisnog porijekla.

C. Metode radaMetodika istraivanja usklaena je sa meunarodnim standardima iz oblasti koje su predmet istraivanja.

1. UvodPrepoznavi mogunosti pretvaranja tradicionalnih ovjih sireva i mesnih proizvoda u kvalitetne proizvode zatienog zemljopisnog porijekla (u smislu propisa i prakse Europske unije), inicijatori Projekta ''Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja proizvodnje autohtonih sireva i mesa'' su predloili da se posebna panja posveti odrivom razvoju proizvodnje ovjih sireva i proizvoda od mesa kao mogunostima upoljavanja i poveanja dohotka domaeg stanovnitva.

28

Generalni cilj Programa 4 - Proizvodnja autohtonih sireva - je pomo udruenjima proizvoaa sira u pripremi aplikacije za zatitu zemljopisnog porijekla najkvalitetnijih autohtonih sireva na nacionalnom nivou, i njihov snaan prodor na domae i meunarodno trite. Tradicionalni nain proizvodnje ovih sireva od sirovog mlijeka uz dodatak samo sirila, ostao je gotovo nepromijenjen do danas. Meutim, preduvjet za pokretanje postupka njihove zatite je detaljno istraivanje tih sireva. Rad na pripremi aplikacije za zatitu zemljopisnog porijekla je sloen i dugotrajan proces, kojeg udruenja proizvoaa nisu u mogunosti sami obaviti. Kriteriji za dobivanje oznake originalnosti (PDO), zemljopisnog porijekla (PGI) ili tradicionalnog ugleda hrane (TSG) su definirani na europskom nivou propisima EU 2081/92 i 2082/92. Zatita i poticanje proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i hrane na tradicionalan nain uslijedili su nakon usvajanja predloene nove agrikulturne politike zemalja lanica EU. Ovakvom politikom se eli stimulirati odreeni vid ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje koja doprinosi ouvanju okolia, zatiti bioloke raznolikosti i zatiti ruralnih podruja. Takav pristup omoguava i potroau jednostavnije prepoznavanje specifinosti odreenog proizvoda. U BiH je u toku donoenje Pravilnika o oznakama originalnosti i oznakama zemljopisnog porijekla hrane, te Pravilnika o oznakama tradicionalnog ugleda hrane. Ovim pravilnicima e se uskladiti nacionalni kriteriji zatite poljoprivrednih proizvoda i hrane sa europskim kriterijima. Stoga e BiH na nacionalnom i europskom nivou moi zatititi jedino proizvode za koje moe dokazati kvalitet nastao zajednikim djelovanjem ovjeka i prirode odreene regije. Oznaku zemljopisnog porijekla mogu ostvariti sirevi iji je kvalitet uvjetovan tradicijom proizvodnje kroz odreeno vremensko razdoblje u tano odreenoj zemljopisnoj regiji i/ili kraju. Naime, klima, vrsta tla, poloaj, prirodna vegetacija, vrsta kultiviranog bilja odreene regije (kraja), te nain dranja i pasmina ivotinja uvjetuju razlike izmeu sireva iste vrste. Uz to, tradicija i iskustvo koji se prenose sa generacije na generaciju, presudni su u priznavanju zatite sira. Proizvoai za svoj sir mogu zatraiti zatitu autohtonosti jedino ako je ispunjena veina sljedeih zahtjeva: da se sir proizvodio u prolosti, da se i danas proizvodi na isti nain, da se vjetina izrade i znanje prenose s generacije na generaciju, da je proizvodnja mlijeka i sira organizirana u tano definiranoj regiji/kraju (ograniene veliine), da je sir karakteristian za regiju/kraj u kojoj se proizvodi, da ima svoju originalnost i autentinost, da su specifine (tipine) karakteristike sira uvjetovane autohtonou pasmine, da je okus sira odreen prirodnim nainom hranjenja, biljnim pokrovom panjaka, te da je mlijeko od vlastitih ivotinja i/ili poznatog porijekla. Pojam jedinstveni ili tradicionalan nain proizvodnje, koji je takoer jedan od presudnih kriterija u priznavanju zatite, podrazumijeva: proizvodnju sira uglavnom od sirovog mlijeka, koritenje prirodne i/ili autohtone mikrobne kulture, prirodne uvjete zrenja, jedinstven oblik i/ili posebne dodatke u siru, uglavnom runu izradu, te druge specifinosti po kojima se dotini sir razlikuje od sireva proizvedenih u drugim zemljopisnim regijama (Document of European Commission, 2004). Neovisno o kriterijima koji vrijede za stjecanje prava zatite, sir na tritu mora udovoljavati propisanoj legislativi, te zahtjevima o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda. Osnovni principi u legislativi i higijenskim normativima za namirnice definirani su ED Propisima /178/2000 i 93/43/CEE i Zakonom o hrani (Slubeni glasnik BiH br. 50/04). ED Propisom 941711EC i 92/46/EC, te Pravilnikom o kvalitetu sirovog mlijeka, Pravilnikom o mlijeku i mlijenim proizvodima i Pravilnikom o mikrobiolokoj ispravnosti (izrada u toku), propisani su higijenski standardi u proizvodnji sirovog mlijeka i mlijenih proizvoda proizvedenih od sirovog mlijeka. Zatita vlastitih proizvoaa ujedno znai i ruralni razvitak u smislu uvoenja razliitih modela proizvodnje, aktivno ukljuivanje svih sudionika u distributivni lanac i ouvanje tradicije proizvodnje sira za naredne generacije. Vanost zatite autohtonih sireva ogleda se i u zatiti potroaa, koji time dobivaju potpunu informaciju o proizvodu uz garanciju kvaliteta i autentinosti. Osim toga jednom, od Europskog povjerenstva (The European Committee) 29

registrovan sir, znai da je zatien u svim EU zemljama, da mu je zatieno ime i da je zatien od zloupotrebe.

2. Autohtoni sirevi Bosne i HercegovineS obzirom da su potroai danas sve vie svjesni znaaja ishrane i njenog uinka na zdravlje i kvalitet ivota stvaraju se dodatni zahtjevi za irom lepezom kvalitetnih prehrambenih proizvoda meu kojima sir igra vanu ulogu. U odnosu na mlijeko, on sadri veu koliinu proteina i masti, a posebno je znaajan po visokom sadraju kalcijuma. Pored kvantitativnih promjena na komponentama mlijeka, u siru se, tokom zrenja, deavaju i sloeni biokemijski procesi pri kojima se pojedini sastojci znatno mijenjaju i razlau na prostije komponente, to omoguava lake varenje i bolju resorpciju u ljudskom organizmu. Stoga, danas sir predstavlja vanu namirnicu u ishrani ljudi ali sve vie ima i iri znaaj predstavljajui kulturno i tradicionalno ogledalo neke zemlje. Svi sirevi autohtoni za neko podruje predstavljaju blago neke zemlje i njenu kulturnu batinu. Oni ine vano obiljeje nekog naroda i zemlje i pokazatelj su opte i tehnike kulture. Proizvodnja i konzumiranje sira datira unazad nekoliko hiljada godina to ga ini jednom od najstarijih namirnica. Hstorijski razvoj sirarstva se kretao od prvih poetaka proizvodnje, u primitivnim uvjetima, do prave industrijske ekspanzije, tako da proizvodnja sira u mnogim dravama predstavlja vanu privrednu granu. Kroz vijekove, proizvodnja sira se rairila i doivjela razne modifikacije tako da danas prema nekim autorima postoji preko 1.000 vrsta sireva, a prema drugima i vie. Vremenom su, u pojedinim regionima i zemljama, nastale brojne autohtone vrste sireva. Od prvobitne primitivne prerade mlijeka, razvojem tehnologije, usavravali su se postupci, a proizvodnja modernizovala ali su sirevi zadrali svoj prvobitni naziv i postali materijalno blago zemlje. Najvei broj sireva nosi ime po svom porijeklu ali je est sluaj da su pojedini gradovi i regioni postali poznati po sirevima koji nose njihovo ime. U vremenu razvoja proizvodnje hrane, tradicionalna proizvodnja autohtonih mlijenih proizvoda, a posebno sireva, dobija sve vei znaaj. Proizvodnja autohtonih mlijenih proizvoda u Bosni i Hercegovini sauvana je stoljeima, uprkos brojnim ratovima, raseljavanju i uestalim migracijama stanovnitva u gradove. Ovi proizvodi odlikuju se velikom raznolikou. Neki od njih su poznati jo od najdavnijih vremena. Evlija elebija (1996) u svom djelu Putopisi iz 1660. godine spominje da je, pored ostalih jela i pia, u Sarajevu na glasu sir od surutke i surutka od kozjeg mlijeka. Na Kupresu je jeo kajmak, jogurt i sir, a u Banjaluci jogurt i glasovito kozje mlijeko i surutku. Autohtoni mlijeni proizvodi nisu imali vee robno znaenje. Preteno su se troili u domainstvu, kao namirnice na koje je seosko stanovnitvo tradicionalno naviklo. Preko ljeta se vie troilo mlijeko i surutka, a mlijeni proizvodi su se ostavljali za zimu (bijeli mrs). Dobra domaica morala je potronju tako rasporediti da ''dotee starog do novog'' Mlijeko se nigdje nije prodavalo, a od mlijenih proizvoda samo ono to je bilo proizvedeno za trite, preteno Maslo i Kajmak (Raenovi, 1948). Meu najstarije autohtone sireve Bosne i Hercegovine spada sir Tarenik (Tucanik, Tuenik, abrenik), koji se uvao u kaicama. Proizvodio se u planinskom dijelu srednje Bosne. Slian ovom, ali se spremao u mjeine je Mjeinski sir. I on se proizvodio od davnina na podruju Hercegovine, ali i dijelu Bosanske krajine. Od preostale sirutke nakon sirenja ova dva sira, najee se pravio albuminski sir Urda (Hurda, Bjelava, Bilava), a od Urde Urdenjaci (Hurdenjaci, Zarice). Preko dva milenija na podruju Bosne i Hercegovine pravili su se sirevi, ija je tehnologija slina tehnologiji Kakavalja. To su Presukaa i Guva (Ukura). Presukaa je poznata jo od rimskih vremena, te pripada onoj vrstu sireva, koje je opisao Columella (35-45 godina prije nove ere) pod imenom ''caseus manu pressus'', jer se pravi guvanjem rukama. U srednjoj Bosni takav sir zovu Guva ili Ukura. U autohtone sireve 30

ubrajaju se i tvrdi sir iz zapadne Bosne poznat pod nazivom Sirac, koji se pravi od cijelog mlijeka i Basa. Basa se sirila u krajevima koji gravitiraju Lici. U nekim krajevima se od kravljeg mlijeka pravio Mladi sir. U 15. stoljeu donijeli su panski Jevreji u Bosnu tehnologiju sira Kakavala, ija je tehnologija takoer slina Kakavalju. Sirio se od ovjeg mlijeka sve do pred II Svjetski rat na planinama oko Sarajeva, a za potrebe jevrejskog stanovnitva Sarajeva. Oblikovao se u hljepie (bez kalupa) teke do kg. Od prije oko 150 godina, proizvodi se Vlaiki sir, po tehnologiji koju su donijeli Vlasi, stoari iz krajeva preko Drine. U vrijeme Austro-ugarske uprave u okolini Livna poeo se proizvoditi Livanjski sir. U vrijeme izmeu dva svjetska rata u Trapistima pored Banjaluke proizvodio se sir Trapist. Proizvodnja svih spomenutih sireva (osim Trapista) bila je rasprostranjena u planinskim i brdskim krajevima Bosne i Hercegovine, te je usko povezana s planinskim gospodarstvom. Isto tako je povezana s planinskim gospodarstvom i proizvodnja Kajmaka, koji se redovno preraivao u Maslo. Od mlaenice, preostale nakon metenja Masla, pravila se Bjelava (sir od mlaenice) (Zdanovski, 1956). U seoskim domainstvima se i danas proizvodi niz autohtonih sireva kao to su: Livanjski sir, Vlaiki sir, Mjeinski sir, Masni sir, Vareni sir, Kalenderovaki sir, Posni sir ili Torotan, Svjei kiseli sir, Sueni kiseli sir, Tvrdi kozji sir iz ulja, Bijeli kozji sir, Zajednica, Urda ili Hurda, Zarice itd. Pored navedenih vrsta sireva u Bosni i Hercegovini se proizvode jo neki autohtoni mlijeni proizvodi, na primjer Kajmak, Maslo i Ovja varenika. Meutim, veliki broj autohtonih mlijenih proizvoda je ili potpuno zaboravljen, ili se proizvode sporadino i u malim koliinama (Presukaa, Krajiki sir, Sirac, Basa, Zimsko kiselo mlijeko i drugi). Karakteristino je da se proizvodnja i potronja ovih proizvoda odvija, jo uvijek, dobrim dijelom u samim seljakim domainstvima. Tehnologija veine ovih sireva je jednostavna, prilagoena skromnim uvjetima domainstva, a proizvodni postupak nije pretrpio znaajnije promjene u odnosu na prvobitni nain proizvodnje. Zemljopisni uvjeti i bogati planinski panjaci su doprinijeli da, pored sireva od kravljeg mlijeka, znaajan udio ine i ovji sirevi. Komunikacijska izolovanost udaljenih brdsko-planinskih podruja je uinila da je proizvodnja ostajala esto ''zatvorena" u pojedinim podrujima. Zatita originalnosti i zemljopisnog porijekla ima specifian znaaj kada su u pitanju autohtoni sirevi. Svako pojedino podruje i svaki sir proizveden na odreenom podruju karakterizira niz posebnosti kao: vegetacija, klima, vrste biljaka u uzgoju, ishrana, panjaci, vrsta mlijeka i rasni sastav stoke, nain proizvodnje, te konano specifina tradicija i obiaji lokalne populacije. Skup ovih nabrojanih posebnosti karakterizira neki sir napravljen u odreenom podruju. Autohtoni sirevi su znaajan trini artikl ali su godinama predstavljali i znaajan segment u ishrani stanovnitva. Suoeni sa opasnou od iezavanja i gubljenja u masovnoj industrijskoj proizvodnji, tradicionalni sirevi su u mnogim zemljama zatieni, u emu neke zemlje, kao Francuska i Italija imaju dugogodinju tradiciju. Zatita proizvoda nudi niz prednosti za one proizvoae koji sudjeluju u tome. Ostvaruje se vea dobit jer zatieni proizvodi imaju veu cijenu na tritu. S druge strane sve je vei broj potroaa koji su spremni platiti viu cijenu za proizvode koji imaju visoki kvalitet kao i za proizvode koji dolaze iz tano odreenog podruja i koji imaju kontrolirano porijeklo i oznaku tradicionalnosti. Prepoznavi mogunosti pretvaranja tradicionalnih ovjih sireva Bosne i Hercegovine u kvalitetne proizvode zatienog zemljopisnog porijekla projektom ''Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja proizvodnje autohtonih sireva i mesa'' u okviru programa 4 ''Proizvodnja autohtonih sireva'' predloeno je da se posebna panja posveti naim najznaajnijim autohtonim sirevima od ovjeg mlijeka, Livanjskom, Vlaikom i Mjeinskom.

31

Slika 1 Mapa regionalne rasprostranjenosti autohtonih mlijenih proizvoda u BiH (Dozet i sur., 1974., 1996.) Rezultati mnogih ispitivanja pokazuju da nai tradicionalni sirevi proizvedeni u domainstvima imaju veoma razliit kvalitet. Najei uzroci ovakvoj pojavi su nestandardna proizvodnja koja se ogleda u razliitom kvalitetu i vrsti mlijeka, nainu proizvodnje, uvjetima zrenja i skladitenja, kao i higijenskom nivou proizvodnje i prerade mlijeka. Radom na ovom Programu utvrdila bi se podruja proizvodnje, odredili bi se standardi za sirovinu, tehnologiju proizvodnje, zrenje, uvanje i pakovanje ispitivanih vrsta sireva. Uz temeljitu edukaciju proizvoaa trebala bi se postii proizvodnja sireva tipinih svojstava i standardnog kvaliteta u skladu sa suvremenim zahtjevima trita, to bi na kraju rezultiralo ouvanjem tradicionalne proizvodnje i zatitom zemljopisnog porijekla, osnivanjem udruenje proizvoaa autohtonih sireva, veom ponudom kvalitetnih sireva na domaem i stranom tritu i poveanjem zaposlenosti i dohotka u seoskim domainstvima.

3. Ovje mlijeko kao sirovina u izradi autohtonih sirevaOvje mlijeko se na prostorima Bosne i Hercegovine koristilo uglavnom za preradu u razliite autohtone mlijene proizvode. Obzirom da se tradicionalno uzgaja domaa pramenka, podaci koji su navedeni odnose se na mlijeko ove rase. Poznato je da laktacija ovaca i koliina mlijeka proizvedena u laktaciji zavisi od rase, ishrane, klimatskih uvjeta, naina dranja, zdravlja muznih ivotinja i jo nekih drugih faktora. Zdanovski (1954) navodi podatak da bosanska pramenka daje oko 70 litara mlijeka u toku laktacije, a u boljim uzgojima (Privor) oko 85 litara. Ako se toj koliini doda ono to podoji janje, onda je to oko 115 litara mlijeka. U ogledima vrenim 1950. godine na Fakultetskom oglednom dobru Slatina istraivana je mlijenost 18 ovaca porijeklom sa Vlaia (Dub), iz 32

Privora i Kuprekog polja (Mihal, 1954). Mlijenost se kretala od 69,2 do 158,2, a u prosjeku je iznosila 119,5 kg. Duina laktacije je bila u prosjeku 157 dana. Prema istraivanjima Konara (1952) kupreki uzgoj bosanske pramenke daje u laktaciji 99,7 kg mlijeka sa maksimumom od 163,74 kg, uz trajanje laktacije od 121 do 155 dana. Grbavac (2000) za kupreki soj pramenke navodi koliina mlijeka od 93,8 litara (laktacija 151 dan), dok za stolaki soj koliinu od 40-45 litara mlijeka nakon odbijanja janjadi. Ovje mlijeko je za oko 50% bogatije suhom materijom nego kravlje. Ovo je prije svega posljedica veeg sadraja masti i bjelanevina. Stoga je ovje mlijeko sa tehnolokog aspekta vrlo pogodno za preradu, posebno u sireve, jer se postie daleko vei randman. Sadraj pojedinih sastojaka ovjeg mlijeka dosta varira u zavisnosti od rase, naina ishrane, klimatskih uvjeta, a posebno velik utjecaj ima period laktacije. Sadraj ukupne suhe materije, bjelanevina i masti najmanji je na poetku muznog perioda, a najvei pri kraju. Koliina mlijenog eera opada sa laktacijom. Za mast ovjeg mlijeka karakteristian je vei sadraj isparljivih masnih kiselina, kaprilne i kaprinske, to mu daje specifian okus i miris. Oko 80 % beta-karotina u ovjem mlijeku transformirano je u vitamin A, to mlijeku i proizvodima od ovjeg mlijeka daje karakteristinu bijelu boju. Kiselost tek pomuenog ovjeg mlijeka se kree u granicama od 8 - 10 0SH. Vea prirodna kiselost kod ovjeg mlijeka je rezultat veeg sadraja kazeina i mineralnih materija. Na kiselost utie i broj mikroorganizama. Kako je kod mue ovaca teko primijeniti sve higijenske mjere, mlijeko sadri vei broj mikroorganizama, to utie na bri rast kiselosti. U naoj literaturi ima dosta podataka o sastavu i svojstvima mlijeka pramenke (tabela 1). Tabela 1 Sastav i svojstva mlijeka pramenke sa podruja Bosne i HercegovinePokazatelji u % Autori Zdanovski, 1954. Zdanovski i sur., 1966. Dozet, 1957. Dozet, 1963. Dozet, 1966. Dozet, 1969. Dozet, 1970. Dozet i sur., 1974. podruje A podruje B podruje C Dozet i sur., 1981. Dozet i sur., 1996. Bijeljac, 2004. Dozet, 2004. - Vlai - Livno, Glamo 18 76 6 28 52 76 30 170 29 85 5 76 15,09-22,18 14,27-23,05 18,07 18,44 17,74 18,76 14,27-21,36 14,78-23,04 15,08-23,06 14,07-19,51 17,94 18,76 19,37 18,35 18,90 5,1-9,8 2,60-11,20 7,60 7,358 5,53 7,31 2,9-9,6 2,60-11,20 4,00-10,80 2,10-8,10 6,72 9,31 7,40 7,03 8,10 4,07-10,84 6,16 5,98 4,07-7,11 3,64-8,12 4,01-7,11 3,73-5,76 5,721 5,98 6,17 5,85 5,75 0,716-1,416 0,913 0,926 0,716-1,00 0,568-1,160 0,688-1,580 0,900-1,076 0,967 0,930 0,880 0,950 0,890 1,0330-1,0382 1,0340-1,0410 1,0359 1,0374 1,0380 1,0370 1,0340-1,0430 1,0360-1,0400 1,0340-1,0420 1,0356 1,0370 1,0340 -1,0360 8,2-14,6 4,7-11,3 8 - 10 Br. uzor. Suha materija Mast Bjelanevine Mineralne materije Specifina teina Kiselost u SH

U autohtonoj tehnologiji vezanoj za individualna domainstva, gdje se mlijeko odmah iz mue prerauje, ne postoji problem sabiranja i hlaenja mlijeka, ali ostaje problem obezbjeenja mlijeka besprijekornog mikrobiolokog kvaliteta. Mikroorganizmi u mlijeko dospijevaju sa 33

vimena, tijela ivotinje, posua za muu, zraka i mehanike neistoe koja tokom mue dospije u mlijeko. Posebnu panju treba obratiti na zdravlje ivotinja. Kod bolesnih ivotinja moe doi do izmjene sastava i koliine mlijeka. Takvo mlijeko ima lo tehnoloki kvalitet i teko se prerauje. Ako su ivotinje oboljele od zoonoza, s obzirom da se u domainstvima sirevi proizvode od svjeeg mlijeka, postoji opasnost da se bolest prenese na ljude. Za higijensku proizvodnju mlijeka veoma je vana istoa ivotinje. Sa prljavih ovaca u mlijeko za vrijeme mue mogu upadati estice mehanike neistoe. Sa ovim esticama u mlijeko dospijevaju mikroorganizmi, koji dovode do kvarenja mlijeka. Za vrijeme kinih dana, kada se ovce muzu napolju niz vunu se cijedi voda i dospijeva u mlijeko, to dovodi do jo vee zagaenosti mlijeka. Higijenski uvjeti proizvodnje sira u domainstvima nisu zadovoljavajui. Prostorije koje se koriste za proizvodnju sira ne ispunjavaju ni minimalne higijenske zahtjeve za proizvodnju, a koriste se i u druge svrhe (podrumi, skladita i sl.). Mali broj proizvoaa proizvodi i uva sir u za to ureenom prostoru. Ovome treba dodati i problem nedostatak vode u planinskim podrujima, gdje su ovce ljeti na ispai i gdje se prerauje mlijeko. Posue, koje se koristi prilikom mue i prerade mlijeka, ukoliko nije dobro oprano, najvei je kontaminent mlijeka. Pri proizvodnji sireva u domainstvima mlijeko se odmah iz mue cijedi, ukoliko je potrebno lagano dogrijava i podsirava. Zato je vrlo vano da je pri proizvodnji sira mlijeko isto i kvalitetno, dobiveno od zdravih grla, bez kolostruma, antibiotika, nepoeljnih mikroorganizama i sl. Broj i vrsta mikroorganizama prisutnih u sirovom mlijeku odreena je sezonom, higijenskim uvjetima proizvodnje i ishranom. Tako, ovisno o djelovanju pojedinih faktora, ukupan broj mikroorganizama u svjee pomuenom mlijeku moe biti od svega nekoliko hiljada, do vie od 10 milijona. Dominantnu populaciju u svjeem mlijeku uglavnom ine Micrococcus, Streptococcus, Lactococcus i Corynebacterium spp. te zanemariv broj ostalih Gram-pozitivnih i Gram-negativnih bakterija. U veini sluajeva, mikroorganizmi - uzronici kvarenja mlijeka i mlijenih proizvoda za ljude su nekodljiva grupa mikroorganizama. Meutim, prisustvo tih mikroorganizama u veoj ili manjoj mjeri uvijek umanjuje kvalitet proizvoda. Iz mlijeka i mlijenih proizvoda najee izolirani uzronici kvarenja su Gramnegativne bakterije Pseudomonas spp. i koliformni organizmi, zatim Gram-pozitivne sporogene bakterije, Bacillus i Clostridium spp., korinebakterije te kvasci i plijesni (Samarija i sur., 2007). Koliformne bakterije su esti kontaminenti sirovog mlijeka. Njihovo prisustvo u mlijeku indicira na fekalnu kontaminaciju te kontaminaciju zemljom i vodom. Kada su koliformne bakterije prisute u velikom broju uzrokuju pogreku izgleda i okusa mlijeka i mlijenih proizvoda radi stvaranja gasa i poveanja kiselosti. Tipini predstavnici te skupine bakterija su Escherichia, Enterobacter, Citrobacter, Klebsiella, Proteus i Serratia spp. Kako neke vrste koliformnih bakterija pripadaju skupini enteropatogenih bakterija, njihovo prisustvo u sirovom mlijeku je potencijalno opasno i za zdravlje ovjeka (Obradovi i Radin, 2006). Mlijeko se moe smatrati glavnim i osnovnim izvorom mikroorganizama u sirevima. Pri podsiravanju i odvajanu surutke iz grua, jedan dio mikroorganizama iz mlijeka prelazi u surutku, a vei broj ostaje u gruu. Kada se govori o mikroorganizama u siru treba naroito imati u vidu bakterije iz grupe Coli-aerogenes, zatim bakterije koje izazivaju buternu fermentaciju, i bakterije trovae hrane (Stevi, 1962). Teko je oekivati da mlijeko sa velikim brojem mikroorganizama doprinese dobrom kvalitetu sira. Veliki broj mikroorganizama u mlijeku utie na pogoranje organoleptikih svojstava sira, posebno okusa i mirisa (Rai i sur., 1973).

34

4. Vlaiki - Travniki sir4.1. Historijat Vlaikog - Travnikog sira 3 Bitan utjecaj u razvoju stoarstva BiH, a time i u preradi mlijeka, kroz historiju imali su narodi koji su ivjeli na ovim prostorima, u prvom redu Iliri, Sloveni i Vlasi. Nedostatak historijskih podataka oteava detaljnije opise prvih proizvoaa i preraivaa. Meutim, neupitan znaaj u razvoju stoarstva i mljekarstva ovih prostora su imali stoari nomadi - Vlasi. Jo u srednjem vijeku stoari sa dinarskih planina u toku zimskog perioda su nomadili u dalmatinsko primorje, dolinu Neretve i u Posavinu. Njihovo nomaenje se biljei kako u Srednjem vijeku, tako i nakon dolaska Turaka. Za vrijeme turske vladavine nepostojanje granica je omoguavalo stoarima Crne Gore, Rake i Novog Pazara da zimi nomade u bosansku Posavinu i Semberiju. Aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austo-Ugarske (1878) onemoguen je dolazak dijela stoara nomada izvan granica BiH. U ovome periodu bosanski stoari nastavljaju prelaziti Savu, a dalmatinski dolaziti na bosanske planine, poto su i Slavonija i Dalmacija bile pod upravom Austo-Ugarske (Popovi, 1962). Postoje razliite pretpostavke kada je i odakle prenesena tehnologija prerade mlijeka u salamurni sir. Meutim, na osnovu dosadanjih istraivanja, velika je vjerojatnost da su tehnologiju bijelih salamurnih sireva na prostor BiH donijeli stoari-nomadi sa istoka, odnosno sa podruja Petera i Sjenice (Bijeljac i Sari, 2005). Prvi pisani dokument o proizvodnji sira na planini Vlai je dao botaniar Sendtner 1848. godine. On opisuje proizvodnju ''Vlaikog sira'' u jednoj stoarskoj kolibi, koji se proizvodi u sirnom kotlu tehnologijom slinom kao sir u Julijskim Alpama, te da ovaj okrugli sir spada u grupu tvrdih alpskih sireva ali neto loijeg kvaliteta (Sendtner, 1848). Na osnovu ovih navoda moe se konstatirati da se u ovom periodu nije proizvodio bijeli salamurni sir. Tano vrijeme poetka proizvodnje bijelog salamurnog sira na planini Vlai nije mogue sa sigurnou utvrditi. Vrlo bitnu ulogu u tome ima studija koju je Leopold Adametz publikovao 1892. godine, pod nazivom ''ber den Trafniker oder Arnautkse auf den hochweiden der Vlai-planina''. U ovoj opsenoj studiji Adametz po prvi put opisuje glavno podruje proizvodnje sira na planini Vlai (pod nazivom sira Trafniker, Vlasich, Arnautkse), koji se proizvodi iz isto ovjeg ili mijeanog ovjeg i kozjeg mlijeka. Takoer navodi prvobitno ime ovoga mlijenog proizvoda ''Arnautski sir'' nazvan po Arnautima, koji su nastanjivali podruje turskog Sandaka - Novi Pazar, a ljeti bi nomadili na Vlai, te sa sobom donijeli drugaije naine prerade mlijeka. Tako su ve sredinom 19. vijeka za ovaj sir, pored naziva Arnautski, u upotrebi bila i imena Travniki i Vlaiki sir (Adametz, 1892). O porijeklu Vlaikog sira vrlo je bitan iskaz starog sirara Maksima Davidovia, koji je 1927. godine imao 90 godina, a radio je kao sirar na Vlaiu punih 60 godina. On je tvrdio da su ovakav sir prvi poeli na Vlaiu proizvoditi Arnauti naseljeni u Travniku i Banja Luci 1853. godine. Prema njegovim navodima Arnauti su kao i drugi kupovali ovce i izgonili ih na Vlai. To su bili, po njegovom iskazu, Arnaut Kosta Kasabaa, kod koga je Davidovi bio u slubi, i neki Jovane iz Banja Luke, a poslije njega osoba po imenu Mitko (Filipovi, 1927). Ako se uzme u obzir da prvi zapisi Sendtner-a iz 1848. godine ne spominju proizvodnju bijelog salamurnog sira, ovakvi iskazi Davidovia o poetku proizvodnje Vlaikog sira ine se sasvim realnim. Filipovi, u istom radu iz 1927. godine, iznosi navode Jure Budimlia koji spominje Grka-Cincara Steriju koji je sredinom 19. vijeka sirio novi sir na Vlaiu. Prerada mlijeka u bijeli salamurni sir na Vlaiu irila se postepeno. Adametz navodi primjer nekih proizvoaa iz okruga Kotor Varo kao to su: Jusuf Kovaevi (sa 120 muznih ovaca), Lazar Mili, Jovo Savanovi i Ragib Pali (sa po 50 muznih ovaca), koji su u svojim kolibama do tog perioda3

Naziv Vlaiki ili Travniki sir koriten je izvorno, prema citiranim autorima.

35

tradicionalno proizvodili Maslo, a tek od oko 1890. godine su preli na proizvodnju Vlaikog sira. U istoj studiji on opisuje tehnologiju o

Documents

+ RAZVOJ OVČARSTVA U FUNKCIJI UNAPREĐENJA PROIZVODNJE AUTOHTONIH SIREVA I MESA