uprava.gov.hr...prava sukladno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 51/00 i 56/00 - ispravak) te njihovoj primjeni

1

Ministarstvo uprave

_____________________________________________

Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih

manjina i o utrošku sredstava koja se osiguravaju u Državnom

proračunu Republike Hrvatske za potrebe nacionalnih manjina

za 2017. godinu

iz djelokruga Ministarstva uprave

________________________________________________________

Zagreb, lipanj 2018.

2

UVOD

Dana 9. svibnja 2017. završen je jednogodišnji projekt IPA TAIB 2012 ''Potpora

učinkovitoj provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina'', kojem je jedan od

ciljeva bila cjelovita primjena prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i učinkovita

primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“, broj 155/02,

47/10, 80/10 i 93/11 - u daljnjem tekstu: Ustavni zakon). Vrijednost projekta je iznosila

196.367,23 eura, od kojih je 90% financirano iz programa IPA (176.730,50 eura), dok je 10%

(19.636,73 eura) predstavljalo nacionalno sufinanciranje.

Projekt se sastojao od tri komponente:

1. uspostavljen i operativan elektronički sustav (e-Sustav) za nadzor i izvještavanje o

pravima nacionalnih manjina na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

2. ojačani kapaciteti tijela državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave

i vijeća nacionalnih manjina na lokalnoj razini;

3. povećana razina javne svijesti, uključujući i pripadnike nacionalnih manjina, o

zaštiti manjinskih prava u Republici Hrvatskoj.

Uvođenjem i razvojem jedinstvenog e-Sustava osigurava se efikasno praćenje stanja u

području primjene prava nacionalnih manjina iz djelokruga Ministarstva uprave koja se

ostvaruju na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, brže i točnije. Novim

e-sustavom omogućava se korisnicima da tražene obrasce ispune on-line i pošalju na

verifikaciju uredu državne uprave u županiji putem e-Sustava. Pritom se objedinjavanje

podataka radi automatski u e-Sustavu, a uredi državne uprave u županijama i Ministarstvo

uprave imaju mogućnost praćenja napretka procesa popunjavanja obrazaca.

Podaci koji se unose u web obrasce, a koji su dio izgrađenog e-Sustava, isti su oni koji

su se prikupljali dosadašnjih godina, a razlika je u tome što se sada objedinjavaju na

strukturiran i uniformiran način putem e-Sustava, pri čemu je za svaki skup podataka izrađen

jedan web obrazac putem kojeg se prikupljaju. Ti se podaci odnose na: ravnopravnu službenu

uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, očuvanje tradicijskih naziva i oznaka, davanje

naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu

nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj te na uporabu znamenja i simbola nacionalnih

manjina, zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, funkcioniranje vijeća i predstavnika

nacionalnih manjina u jedinicama lokalne samouprave i financiranje rada, ukupni broj

službenika i namještenika, te broj službenika i namještenika iz reda pripadnika nacionalnih

manjina koji su zaposleni u upravnim tijelima svake od jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, donošenje godišnjih planova prijma u službu i planiranje

zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, analizu stanja provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih

manjina, nadzor i ostvarivanje prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina u

prvostupanjskim postupcima pred uredima državne uprave u županijama te dodatno statute

3

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naglašavamo da su ove godine, pri

izradi Izvješća o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i utrošku

sredstava koji se osiguravaju u državnom proračunu za potrebe nacionalnih manjina za 2017.

godinu, iz djelokruga Ministarstva uprave (u daljnjem tekstu: Izvješća) po prvi puta podaci

prikupljani putem navedenog e-Sustava.

Uz spomenuti e-Sustav, važan aspekt Projekta je bilo je i unapređenje trening sustava

o Ustavnom zakonu i e-Sustavu za njegovo praćenje čime će se također uvelike doprinijeti

održivoj i poboljšanoj provedbi samog Ustavnog zakona. Kroz projekt su educirani treneri za

provedbu radionica o Ustavnom zakonu i njegovoj primjeni te korištenju nove aplikacije za

praćenje Ustavnog zakona. Treneri su održali tri pilot-radionice na kojima je sudjelovalo 36

državnih i lokalnih službenika te deset jednodnevnih radionica u deset različitih hrvatskih

gradova na kojima je sudjelovalo 236 državnih i lokalnih službenika.

Održano je i deset regionalnih predstavljanja e-Sustava na kojima je sudjelovalo 305

predstavnika ureda državne uprave u županijama, udruga nacionalnih manjina i udruga koje

se bave pravima nacionalnih manjina, vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave te predstavnika lokalnih medija.

Ciljane skupine radionica bili su državni službenici u tijelima državne uprave

(Ministarstvo uprave, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina) i uredima državne

uprave u županijama te službenici u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Po završetku radionica izrađena je konačna verzija metodologije, programa izobrazbe i

materijala izrađenih u okviru navedenom Projekta te je projektnim aktivnostima predviđeno

da će nakon završetka Projekta program izobrazbe provoditi Državna škola za javnu upravu.

4

1. SLUŽBENA RAVNOPRAVNA UPORABA MANJINSKOG JEZIKA I PISMA

Usklađivanje statuta jedinica lokalne samouprave s odredbama Ustavnog zakona o

pravima nacionalnih manjina

Sukladno službenim rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, zakonski

preduvjet za uvođenje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalne manjine (u

jedinicama lokalne samouprave u kojima pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu

stanovnika takve jedinice), ispunjen je u ukupno 27 jedinica lokalne samouprave i to u

općinama: Končanica (češki), Krnjak, Vojnić, Donji Lapac, Vrhovine, Udbina, Šodolovci,

Jagodnjak, Erdut, Dvor, Gvozd, Donji Kukuruzari, Biskupija, Civljane, Kistanje, Ervenik,

Markušica, Trpinja, Negoslavci, Borovo, Gračac i Plaški (srpski), Punitovci (slovački),

Grožnjan-Grisignano (talijanski), Kneževi Vinogradi (mađarski), te u gradovima Vukovaru i

Vrbovskom (srpski).

Navedene jedinice izvještavale su putem e-Sustava o uređenosti statutima pojedinih

prava sukladno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

(„Narodne novine“, broj 51/00 i 56/00 - ispravak) te njihovoj primjeni u praksi (Tablica se

prilaže uz Izvješće).

Iz dostavljenih podataka se može zaključiti da su u prethodnom razdoblju te jedinice

uglavnom ispunile ovu obvezu usklađenosti vlastitih statuta s odgovarajućim zakonskim

odredbama Ustavnog zakona, bilo da se radi o potpunoj usklađenosti vlastitih statuta s

odgovarajućim zakonskim odredbama ili pak samo propisivanju statutima opće odredbe o

pravu na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina.

Napominjemo da je Općina Gračac izvijestila da se u članku 57. alineji 5. Statuta

Općine Gračac samo načelno propisuje ravnopravna uporaba jezika i pisma nacionalnih

manjina, odnosno da je propisano da vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u Općini

Gračac imaju pravo, između ostaloga, na ravnopravnu uporabu jezika i pisma nacionalne

manjine, sukladno zakonu, no ta odredba je vrlo općenita, te se ne navodi niti da se radi o

pripadnicima srpske manjine, niti o srpskom jeziku i ćiriličnom pismu niti se razrađuje način

ostvarivanja tih prava i dvojezičnost u pravom smislu.

Posebno navodimo da je Općina Plaški na sjednici općinskog vijeća održanoj 7.

ožujka 2017. godine donijela Statutarnu odluku o izmjenama i dopunama Statuta Općine

Plaški te je Ured državne uprave u Karlovačkoj županiji, u postupku nadzora navedene

Statutarne odluke utvrdio da je ista donesena u skladu s odredbama Ustavnog zakona o

pravima nacionalnih manjina kao i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u

Republici Hrvatskoj.

Vezano uz ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina u Gradu

Vukovaru napominjemo da nije bilo promjena u odnosu na prethodnu 2016. godinu, odnosno

da je postupak ocjene suglasnosti s Ustavom i zakonom Statutarne odluke o izmjenama i

dopunama Statuta Grada Vukovara od 17. kolovoza 2015. godine i Statutarne odluke o

5

ostvarivanju ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma srpske manjine od 17. kolovoza

2015. godine, koji je pokrenut pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, još uvijek u tijeku.

Zaključno navodimo da je, u pojedinim jedinicama u kojima ne postoji zakonski

preduvjet za uvođenje ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina od

najmanje trećine stanovnika pripadnika nacionalne manjine, navedeno pravo uređeno

Statutima za područje cijele jedinice ili samo u odnosu na pojedina naselja u tim jedinicama.

O navedenome su izvijestile slijedeće jedinice: Istarska županija (talijanski), gradovi: Poreč-

Parenzo, Pula-Pola, Buje-Buie, Novigrad-Cittanova, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago,

Vodnjan-Dignano (talijanski), Daruvar (češki), te općine Bale-Valle, Brtonigla-Verteneglio,

Funtana-Fontane, Fažana-Fasana, Kaštelir-Labinci-Castelliere-S.Domenica, Ližnjan-

Lisignano, Motovun-Montona, Oprtalj-Portole, Tar Vabriga-Torre Abrega, Višnjan-

Visignano, Vižinada-Visinada, Vrsar-Orsera (talijanski), Dežanovac (češki), Ernestinovo

(mađarski), Bilje, Tordinci (mađarski), Kneževi Vinogradi (mađarski i srpski) i Bogdanovci

(rusinski).

Stanje ostvarivanja prava

Iz dostavljenih podataka korisnika e-Sustava (općina i gradova), u slučajevima kada se

pojedina prava uređena statutom ne primjenjuju u praksi, razlozi su uglavnom neiskazivanje

interesa nacionalnih manjina za ostvarivanje navedenih prava, zatim tehničke nemogućnosti

za njihovo ostvarivanje te nedostatak financijskih sredstava.

Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, izvještava da, kao i u ranijim

godinama, na područjima jedinica pojedinih jedinica lokalne samouprave (općini Borovo,

Markušica, Negoslavci i Trpinja) ostaje problem vezan uz primjenu odredbu članka 10. st.1.

Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj kojim je, između

ostaloga, propisano da se u općinama i gradovima u kojima je u ravnopravnoj službenoj

uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, dvojezično ili višejezično, istom veličinom slova,

ispisuju pisani prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu. Također izvještava da

Gradu Vukovaru i drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nije bilo

promjena u odnosu na ranije godine.

Razina ostvarivanja prava na korištenje jezika i pisma nacionalne manjine u

postupcima pred upravnim tijelima jedinica samouprave u 2017. godini ostala je na vrlo

niskoj razini i gotovo zanemariva. Iznimka su slijedeće jedinice: Grad Rovinj-Rovigno koji je

izvijestio da je vođeno 504 upravna postupka na talijanskom jeziku, Grad Buje-Buie – 30

postupaka, Općina Brtonigla-Verteneglio – 4 postupka te Višnjan-Visignano i Istarska

županija koji su vodili po jedan upravni postupak na talijanskom jeziku.

Nadalje, zbog neiskazivanja interesa, pripadnici nacionalnih manjina nisu ostvarivali

pravo na uporabu manjinskog jezika i pisma u postupcima pred državnim tijelima prvog

stupnja i središnjim tijelima državne uprave koje postupaju u prvom stupnju te pravnim

osobama s javnim ovlastima. Uredi državne uprave u županijama nisu, kao ni u prethodnom

izvještajnom razdoblju, izvijestili niti o jednom slučaju ostvarivanja prava na uporabu

manjinskog jezika i pisma u postupcima koje su vodili tijekom 2017. godine.

6

2. OČUVANJE TRADICIJSKIH NAZIVA I OZNAKA TE UPORABA

ZNAMENJA I SIMBOLA NACIONALNIH MANJINA

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izvještavaju da su prava na

očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima imena

osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

odnosno uporaba znamenja i simbola i obilježavanje praznika nacionalnih manjina propisana

statutima pojedinih jedinica samouprave.

Očuvanje tradicijskih naziva i oznaka, davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima

imena osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu nacionalne manjine, sukladno

podacima iz e-Sustava, pravo je koje su statutom uredile 34 jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave (Tablica se prilaže uz Izvješće).

Nadalje, uporaba znamenja i simbola i obilježavanje praznika nacionalnih manjina,

sukladno dostavljenim podacima, pravo je koje je Statutom uredilo 65 jedinica lokalne i

područne samouprave sukladno (Tablica se prilaže uz Izvješće).

Predstavnici nacionalnih manjina prava na uporabu znamenja i simbola ostvaruju

posebice u prigodama kulturnih i svečanih događanja i sličnih aktivnosti.

U 2017. godini Ministarstvo nije zaprimilo ni jednu predstavku niti je evidentiralo bilo

kakvu primjedbu vezano za ostvarivanje prava na očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te na

uporabu znamenja i simbola pripadnika nacionalnih manjina.

Slijedom navedenog, može se zaključiti da je stanje ostalo nepromijenjeno u odnosu

na 2016. godinu.

3. ZASTUPLJENOST PRIPRADNIKA NACIONALNIH MANJINA U TIJELIMA

DRŽAVNE UPRAVE TE UPRAVNIM, PREDSTAVNIČKIM I IZVRŠNIM TIJELIMA

JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

3.1. Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave te

stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske


Na dan 31. prosinca 2017. godine u tijelima državne uprave i stručnim službama i

uredima Vlade Republike Hrvatske bila su zaposlena 49.602 službenika i namještenika, od

kojih je 1.658 ili 3,34% bilo pripadnika nacionalnih manjina.

Usporedbe radi, na dan 31. prosinca 2016. godine u tijelima državne uprave i stručnim

službama i uredima Vlade Republike Hrvatske bilo je zaposleno 49.697 službenika i

namještenika, od kojih je 1.689 ili 3,40% bilo pripadnika nacionalnih manjina.

7

Iz navedenih je podataka razvidno da je u jednogodišnjem razdoblju (31. prosinca

2016. do 31. prosinca 2017.) ukupan broj zaposlenih državnih službenika i namještenika u

tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske smanjen

za 95, odnosno 0,19%, dok je ukupan broj evidentiranih pripadnika nacionalnih manjina u

predmetnim tijelima krajem 2017. godine bio manji za 31 zaposlenika ili za 0,06% u

ukupnom broju državnih službenika i namještenika u odnosu na kraj 2016. godine

Što se tiče zaposlenih službenika namještenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina

u navedenim je tijelima, prema podacima Ministarstva uprave na dan 31. prosinca 2017.

godine, najviše bilo zaposleno Srba – 1.084, koji čine 2,19% ukupnog broja zaposlenih; zatim

Bošnjaka – 97, koji čine 0,20% zaposlenih, Mađara – 96, koji čine 0,19% zaposlenih, Talijana

– 90, koji čine 0,18% zaposlenih, Čeha – 84, koji čine 0,17% zaposlenih, Slovenaca – 39, koji

čine 0,08 % zaposlenih, Albanaca – 17, koji čine 0,03% zaposlenih te 8 Roma, koji čine

0,02% zaposlenih, dok se pripadnicima ostalih nacionalnih manjina izjasnilo 143 službenika i

namještenika koji čine 0,29% od ukupnog broja službenika i namještenika.

Napominjemo i da je u 2017. godini na snazi bila Odluka o zabrani novog

zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim

službama i uredima Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 70/16 i 74/17) od 27.

srpnja 2016. godine. Navedeno se odrazilo na mogućnosti zapošljavanja u državnoj službi

općenito, pa tako i za nacionalne manjine.

Mjere u cilju unapređenja ostvarivanja prava

Sva državna tijela obvezna su objavljivati raspisane javne natječaje za prijam u

državnu službu na neodređeno vrijeme u Narodnim novinama, na svojoj web stranici i na web

stranici Ministarstva uprave. Obavijest o raspisivanju javnog natječaja dostavlja se i nadležnoj

službi za zapošljavanje. Oglasi za prijam u državnu službu na određeno vrijeme objavljuju se

na web stranici tijela koje ih raspisuje, web stranici Ministarstva uprave te putem nadležne

službe za zapošljavanje.

Ministarstvo uprave kontinuirano, prije objave javnih natječaja i oglasa, provodi

kontrolu zakonitosti dostavljenih tekstova natječaja i oglasa za zapošljavanje te ukazuje

državnim tijelima na obvezu navođenja dijela teksta vezanog za pravo prednosti pod jednakim

uvjetima pripadnika nacionalnih manjina pri zapošljavanju.

Također, pripadnicima nacionalnih manjina ukazuje se da imaju pravo pozvati se na

prednost pri zapošljavanju sukladno odredbi članka 22. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima

nacionalnih manjina, bez obveze dostavljanja dokaza o nacionalnoj pripadnosti. O navedenom

pravu Ministarstvo uprave pripadnike nacionalnih manjina informira putem odgovora na upite

zaprimljene putem elektroničke pošte, telefonski, kao i putem objave na svojoj web stranici.

Kao i prethodnih godina, poštujući odredbe propisa koji reguliraju navedeno područje,

tijekom planiranja zapošljavanja posebno se vodilo računa o zastupljenosti pripadnika

nacionalnih manjina u ukupnom broju zaposlenih u tijelima državne uprave, stručnim

8

službama i uredima Vlade Republike Hrvatske. Stoga su od navedenih tijela, prilikom izrade

Plana prijama u državnu službu u tijela državne uprave i stručne službe i urede Vlade

Republike Hrvatske za 2017. godinu, zatraženi podaci o popunjenosti radnih mjesta

pripadnicima nacionalnih manjina na dan 1. siječnja 2017. godine te o planiranom

zapošljavanju državnih službenika, pripadnika nacionalnih manjina, u odnosu na ukupno

planirano zapošljavanje tijekom 2017. godine.

Planiranje zapošljavanja

Plan prijma u državnu službu tijela državne uprave i stručne službe i urede Vlade

Republike Hrvatske za 2017. godinu donesen je 14. lipnja 2017. godine (''Narodne novine'',

broj 58/17) i njime je planiran prijam u državnu službu za ukupno 95 pripadnika nacionalnih

manjina.

3.2. Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u tijelima jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave


Ministarstvo uprave izvršilo je analizu stanja zastupljenosti pripadnika nacionalnih

manjina u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na dan 31.

prosinca 2017. godine.

Prema podacima Ministarstva, na dan 31. prosinca 2017. godine, od ukupno 576

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave njih 118 osigurava zastupljenost,

odnosno zapošljava pripadnike nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima.

Nadalje, broj jedinica samouprave u kojima je potrebno, sukladno odredbama

Ustavnog zakona, osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u upravnim tijelima

tih jedinica je 78 (67 općina i gradova te 11 županija). U navedeni broj od 78 jedinica

samouprave uključeno je i 17 jedinica u kojima pripadnici određene nacionalne manjine čine

apsolutnu većinu stanovništva jedinice.

Od 78 jedinica samouprave (67 općina i gradova te 11 županija) koje su dužne

osigurati zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u svojim upravnim tijelima to se pravo

u cijelosti ostvaruje u njih 58 (dvije više nego prethodne 2016. godine), dok u 20 jedinica nije

ostvarena zajamčena zastupljenost.

Prema podacima iz evidencije Ministarstva uprave, na dan 31. prosinca 2017. godine u

upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ukupno je zaposleno

13.744 službenika i namještenika, od čega 455 ili 3,31% pripadnika jedne od 22 nacionalnih

manjina, 252 ili 1,83% neopredijeljenih te 6 ili 0,042% službenika i namještenika koji su se

izjasnili kao Muslimani. Usporedbe radi, u odnosu na stanje na dan 31. prosinca 2017. godine

u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ukupan broj

9

službenika i namještenika povećan je za 136, dok je broj službenika i namještenika iz reda

pripadnika nacionalnih manjina manji za 49.

Od 455 zaposlenih službenika i namještenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina

najviše je Srba – 257, zatim Talijana – 66, Bošnjaka – 39, Čeha – 21, Slovenaca – 14, Mađara

– 19, Crnogoraca – 10, Makedonaca – 7, Nijemaca – 6, Slovaka – 5, Albanaca - 3, Rusina i

Rumunja po - 2, dok ih je najmanje, po jedan, iz reda pripadnika bugarske, romske, ruske i

židovske nacionalne manjine.

Pri tome napominjemo da Grad Pula-Pola za 2017. godinu nije izvijestio o nacionalnoj

pripadnosti zaposlenih službenika i namještenika, već se očitovao da se pitanje zapošljavanja

pripadnika nacionalnih manjina, koje se pojavljuje i u ovom e-Sustavu za praćenje provedbe

Ustavnog zakona, ne može adekvatno pratiti. Naime, ne može se reći da zapošljavanja

pripadnika manjina u gradskoj upravi Grada Pule-Pola nema ali zbog nepostojanja obveze

izjašnjavanja pojedinaca o njihovoj nacionalnoj pripadnosti takva pitanja nisu ni postavljana,

te nema uvida u stanje zaposlenih po nacionalnoj pripadnosti.

Nadalje, Grad Zagreb je izvijestio da je, sukladno članku 8. Zakona o zaštiti osobnih

podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12 - pročišćeni tekst

koji je prestao važiti donošenjem Odluke o proglašenju Zakona o provedbi Opće uredbe o

zaštiti podataka, „Narodne novine“, broj 42/18), bilo zabranjeno prikupljanje i daljnja obrada

osobnih podataka, između ostalih podataka o etničkom porijeklu, a iznimno su se takvi podaci

mogli prikupljati uz privolu ispitanika odnosno osobe o čijim se podacima radi. S obzirom da

iz navedenih razloga, niti jedan dokument novijeg datuma ne sadrži podatak o nacionalnosti,

za 235 službenika/namještenika gradskih upravnih tijela podatak o nacionalnosti je nepoznat,

te je o istima izvješteno u e-Sustavu, pod skupinom „neopredijeljeni“.

Stoga je, prema podacima za 2017. godinu, broj ''neopredijeljenih'' službenika i

namještenika u Gradu Zagrebu veći nego prošle 2016. godine što se odrazilo i na znatno

povećan ukupan broj „neopredjeljenih“ službenika i namještenika zaposlenih u upravnim

tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Konkretno ukupni broj „neopredjeljenih“ službenika i namještenika u upravnim

tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, povećan je sa 137 na 252 što

predstavlja povećanje od 115 zaposlenih službenika i namještenika, odnosno 0,83 % u odnosu

na ukupni broj zaposlenih u tijelima uprave jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave.

Slijedom navedenoga te činjenice da, sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja

evidencije o radnicima („Narodne novine“, broj 32/15), podatak o nacionalnoj pripadnosti ne

predstavlja obvezan podatak u evidenciji o radnicima, sve više jedinica u svojim evidencijama

o radnicima ne sadrži navedeni podatak što, kako je vidljivo i na spomenutim primjerima,

može utjecati na umanjenje iskazanog broja zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u

upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

10

Ostvarivanje prava na odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u

predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Na redovnim lokalnim izborima koji su održani 21. svibnja 2017. godine,

pripadnicima nacionalnih manjina bilo je, temeljem Zakona o lokalnim izborima i sukladno

lokalnim statutima, zajamčeno pravo na izbor ukupno 310 članova predstavničkih tijela, u

ukupno 156 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Razdijeljeno po

manjinama, pripadnicima srpske manjine je jamčeno pravo na izbor ukupno 203 člana

predstavničkih tijela jedinica samouprave; pripadnicima talijanske manjine 39 članova;

pripadnicima mađarske manjine 18; pripadnicima bošnjačke i romske manjine po 13;

pripadnicima češke manjine 12; pripadnicima slovačke manjine 7; pripadnicima rusinske

manjine 3; te pripadnicima albanske i ukrajinske manjine po jedan član.

Budući da na redovnim lokalnim izborima nije osigurana odgovarajuća zastupljenost

srpske nacionalne manjine u općinskom vijeću Općine Lasinja i Općine Polača, odnosno

romske nacionalne manjine u općinskom vijeću Općine Petrijanec, Općine Kotoriba i Općine

Podturen, Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o raspisivanju dopunskih izbora za

članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave iz reda pripadnika nacionalnih

manjina u tim općinama („Narodne novine“, br. 84/17). Tom Odlukom za dan provedbe

izbora određen je 1. listopada 2017. godine.

Na dopunskim izborima održanim dana 1. listopada 2017. godine, za Općinsko vijeće

Općine Polača izabran je 1 predstavnik srpske nacionalne manjine, a za općinska vijeća

Općine Petrijanec i Općine Podturen po 1 pripadnik romske nacionalne manjine.

Kako u Općini Lasinja i Općini Kotoriba nije bilo zaprimljenih kandidacijskih lista, u

tim općinama dopunski izbori nisu održani.

Stoga je na izborima izabrano ukupno 308 zakonom i statutima zajamčenih članova

predstavničkih tijela u ukupno 154 jedinica samouprave.

Ostvarivanje prava na odgovarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u

izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Pripadnici nacionalnih manjina su na lokalnim izborima 2017. godine, sukladno

Zakonu i svojim statutima, imali pravo predložiti i izabrati kandidate za ukupno 61 zamjenika

općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u ukupno 60 jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave, konkretno u 49 općina i gradova te 11 županija.

Razdijeljeno po manjinama, pripadnici srpske manjine imali su pravo predložiti kandidate i

birati 39 zamjenika; pripadnici talijanske manjine 7 zamjenika; pripadnici češke i mađarske

manjine po 4 zamjenika; pripadnici bošnjačke, romske i rusinske manjine po 2 zamjenika; te

pripadnici slovačke manjine jednog zamjenika, odnosno predstavnika u izvršnom tijelu

općine, grada ili županije.

11

Na izborima je izabrano ukupno 49 zamjenika općinskih načelnika i gradonačelnika te

12 zamjenika župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, čime je predmetno pravo na

zastupljenost u izvršnim tijelima u cijelosti ostvareno.

4. VIJEĆA I PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA U JEDINICAMA

LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Stanje upisa subjekata u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih

manjina

Na izborima za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave održanima 31. svibnja 2015. godine izabrano je

ukupno 285 vijeća i 169 predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave.

U Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina na dan 7.

lipnja 2018. godine upisano je 155 predstavnika nacionalnih manjina, 276 vijeća nacionalnih

manjina i 12 koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Vezano uz upis u navedeni Registar ujedno napominjemo da ovo Ministarstvo, nakon

upisa novih vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te promjena nastalih nakon izbora za

članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina održanih 31. svibnja 2015. godine, redovito

upisuje i novonastale promjene sjedišta, naziva vijeća, osoba ovlaštenih za zastupanje vijeća

te ostalih podataka u Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Financiranje rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u 2017. godini

Prema podacima iz e-Sustava, dostavljamo pregled sredstava osiguranih u

proračunima lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja su dodijeljena za

funkcioniranje vijeća i predstavnika određenih nacionalnih manjina u 2017. godini:

I ZAGREBAČKA 2.105.593,72 kn

III. SISAČKO-MOSLAVAČKA 965.802,51 kn

IV. KARLOVAČKA 558.613,58 kn

V. VARAŽDINSKA 684.237,50 kn

VI. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 358.457,33 kn

VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA 539.196,66 kn

VIII. PRIMORSKO-GORANSKA 2.095.973,20 kn

IX. LIČKO-SENJSKA 285.128,14 kn

X. VIROVITIČKO-PODRAVSKA 204.894,12 kn

XI. POŽEŠKO-SLAVONSKA 191.194,76 kn

XII. BRODSKO-POSAVSKA 401.743,00 kn

XIII. ZADARSKA 333.500,00 kn

XIV. OSJEČKO-BARANJSKA 1.463.032,37 kn

XV. ŠIBENSKO-KNINSKA 703.941,99 kn

XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 877.722,32 kn

XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA 838.749,28 kn

12

XVIII. ISTARSKA 867.484,18 kn

XIX. DUBROVAČKO-NERETVANSKA 554.000,00 kn

XX. MEĐIMURSKA 81.380,21 kn

XXI. GRAD ZAGREB 10.730.154,36 kn

UKUPNO DODIJELJENA SREDSTVA: 24.840.799,23 kn

Nadalje, u Tablici pod nazivom Pregled planiranih, dodijeljenih i utrošenih sredstava

za funkcioniranje vijeća i predstavnika vijeća nacionalnih manjina u 2017. godini, koja se

dostavlja u prilogu, razdvojena su sredstva posebno po jedinicama područne (regionalne)

samouprave (županijama) a posebno po jedinicama lokalne samouprave (općinama i

gradovima) u pojedinim županijama te u odnosu na pojedine kategorije – planirana,

dodijeljena i utrošena sredstva. Iz te tablice može se usporediti doprinos županija ostvarivanju

prava nacionalnih manjina kroz financiranje njihovih djelatnosti i predstavnika, u usporedbi

sa financijskim sredstvima koje izdvajaju jedinice lokalne samouprave.

Nadalje, kada zbrojimo planirana i ukupno utrošena sredstva iz proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, na razini Republike Hrvatske u 2017. godini za

potrebe funkcioniranja vijeća i predstavnika vijeća nacionalnih manjina, prema podacima

dostavljenima u e-Sustav dobivamo podatak da je planirano ukupno 25.813.315,15 kuna, a

utrošeno 24.428.343,43 kuna, kao što je prikazano u tablici ispod.

Razlozi za manje utrošenih od planiranih sredstava se, prema izvještajima jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, nalaze u nedovoljnom interesu vijeća i

predstavnika nacionalnih manjina odnosno neispunjavanju određenih preduvjeta koji su

potrebni da ostvare pravo na financijska sredstva koja su planirana. Analizom prikupljenih

odgovora razvidno je da neka vijeća i predstavnici u jedinicama samouprave tijekom 2017.

godine, kao što je to bio slučaj i u prethodnom razdoblju, nisu pokazivala značajniji interes za

funkcioniranjem i radom, da nisu izrađivali godišnje planove rada i podnosili zahtjeve za

financiranjem iz proračuna jedinica lokalne samouprave, te da iz tog razloga nisu utrošena

sredstva koja su planirala u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

za potrebe nacionalnih manjina.

Ukupni prikaz

planiranih i utrošenih

sredstava

ŽUPANIJE

GRAD ZAGREB GRADOVI I

OPĆINE

RH

IZNOS PLANIRANIH

SREDSTAVA 6.877.743,50

10.749.688,56 8.185.883,09 25.813.315,15

IZNOS UTROŠENIH

SREDSTAVA 7.002.665,78

10.730.154,36 6.695.523,29 24.428.343,43

13

5. NADZOR ZAKONITOSTI OPĆIH AKATA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Tijekom 2017. godine Ministarstvo uprave nije provodilo mjere ciljanog upravnog

nadzora nad statutima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno nadzora

njihove usklađenosti s odgovarajućim odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih

manjina.

14

6. ZAKLJUČAK

Svi sudionici u izradi Izvješća, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave te uredi državne uprave u županijama ove su godine po prvi puta Ministarstvu

uprave podatke dostavljali putem e-Sustava za praćenje provedbe Ustavnog zakona o pravima

nacionalnih manjina. Taj postupak predstavlja unaprjeđenje u procesu praćenja provedbe

Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz djelokruga Ministarstva uprave te će u

budućnosti olakšati cjelokupno praćenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Iz podataka koje su nam putem e-Sustava dostavile jedinice lokalne i područne

samouprave, u 2017. godini je vidljivo povećano financijsko izdvajanja iz proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave na razini Republike Hrvatske za vijeća i

predstavnike nacionalnih manjina.

Nadalje, povećao se i broj programa na razini države kojima je cilj upoznati

pripadnike nacionalnih manjina sa njihovim pravima. Kao primjer, sudionici u izradi Izvješća,

navode korisnost projekta IPA 2012 „Potpora učinkovitoj provedbi Ustavnog zakona o

pravima nacionalnih manjina“, u odnosu na edukacije u okviru tog Projekta koje su pohađali

službenici u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i ureda državne uprave u

županijama. U odnosu na romsku nacionalnu manjinu, korisnom se pokazuje i Nacionalna

strategija za uključivanje Roma za razdoblje 2013. do 2020. godine.

Naposljetku, analizom svih podataka i dostavljenih komentara korisnika e-Sustava

može se zaključiti da je u većini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stanje

ostalo nepromijenjeno u odnosu na prošlu godinu, dok u pojedinim jedinicama, zajedničkim

djelovanjem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te predstavnika lokalne i područne

(regionalne) samouprave, ostvaren napredak (primjerice kod Općine Plaški u odnosu na

statutarno uređenje ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma nacionalnih manjina), a s

ciljem što većeg ostvarivanja prava svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

15

Pregled jedinica u kojima pripadnici nacionalne manjine čine 1/3 stanovnika (dužne su Statutom urediti pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma nacionalnih manjina)

Jedinica

lokalne

samouprave

Dvojezično/višejezično

ispisivanje

teksta pečata i žigova

istom

veličinom slova /provodi

se u praksi (1)


ispisivanje natpisnih ploča

predstavničkih, izvršnih i

upravnih tijela općina,

gradova i županija kao i

pravnih osoba koje imaju

javne ovlasti istom

veličinom slova/provodi se

u praksi (2)


ispisivanje zaglavlja

akata istom veličinom

slova/provodi se u praksi

(3)

Dostava

dvojezičnih/višejezičnih

materijala za sjednice

općinskog ili gradskog

vijeća odnosno

županijske skupštine

vijećniku ili

građaninu/provodi se u

praksi (4)

Izrada


zapisnika i objava


zaključaka/provodi se u

praksi (5)


objavljivanje službenih obavijesti i

poziva predstavničkih, izvršnih i

upravnih tijela općina, gradova i

županija, kao i materijale za

sjednice predstavničkih i izvršnih

tijela/provodi se u praksi (6)

Biskupija da/ne da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Borovo da/da da/da da/da da/da da/da da/da

Civljane da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Donji Lapac ne/ne da/da ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Donji

Kukuruzari ne/ne da/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Dvor da/da da/da ne/ne da/da ne/ne ne/ne

Erdut da/da da/da da/da da/ne da/ne da/da

Ervenik da/ne da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Gračac ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Grožnjan da/da da/da ne/da ne/ne ne/ne ne/ne

Gvozd ne/ne da/da ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Jagodnjak da/ne da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Kistanje da/ne da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Kneževi

Vinogradi da/da da/da ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Končanica da/da da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Krnjak da/ne da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Markušica da/da da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Negoslavci da/da da/da da/da da/da da/da da/da

Plaški da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Punitovci da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Šodolovci da/da da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Trpinja da/da da/da da/ne da/ne da/ne da/ne

Udbina da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Vojnić da/da da/da ne/ne da/ne da/da da/ne

Vrbovsko da/da da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Vrhovine ne/ne da/da ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Vukovar ne/ne ne/ne ne/ne da/da ne/ne ne/ne

16

Jedinica

lokalne

samouprave


izdavanje javnih

isprava/provodi se u

praksi (7)


tiskanje obrazaca koji

se koriste u službene

svrhe/provodi se u

praksi (8)

Dvojezično/višejezično,

istom veličinom slova,

ispisivanje pisanih

prometnih znakova i

druge pisane oznake u

prometu/provodi se u

praksi (9)

Dvojezično/višejezično,

istom veličinom slova,

ispisivanje naziva ulica i

trgova/provodi se u

praksi (10)

Dvojezično/višejezično, istom

veličinom slova, ispisivanje

naziva mjesta i geografskih

lokaliteta/provodi se u praksi (11)

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju

javnu djelatnost mogu ispisivati

nazive

dvojezično/višejezično/provodi se u

praksi (12)

Biskupija da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Borovo da/ne ne/ne da/da da/da da/da da/ne

Civljane ne/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Donji Lapac da/da ne/ne da/da ne/ne da/da da/da

Donji

Kukuruzari ne/ne ne/ne ne/ne da/ne ne/ne da/ne

Dvor ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne da/da

Erdut da/da da/ne da/da da/da da/da da/da

Ervenik da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Gračac ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Grožnjan ne/da ne/da da/da da/da da/da ne/da

Gvozd ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Jagodnjak da/da da/ne da/ne da/da da/ne da/ne

Kistanje da/ne da/ne ne/ne da/ne da/ne da/da

Kneževi

Vinogradi da/da ne/ne ne/ne da/da da/da da/da

Končanica da/ne da/ne da/da da/da da/da da/ne

Krnjak da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Markušica da/da da/da ne/ne ne/da ne/ne ne/ne

Negoslavci ne/ne da/da ne/ne da/da ne/ne da/da

Plaški da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Punitovci da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne da/ne

Šodolovci da/ne da/ne ne/ne ne/ne ne/ne da/da

Trpinja da/ne da/ne da/ne da/da da/ne da/da

Udbina ne/ne da/ne ne/ne da/ne da/ne da/ne

Vojnić da/da da/da da/ne da/ne da/ne da/da

Vrbovsko da/da da/ne da/ne da/ne da/ne da/da

Vrhovine ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

Vukovar da/da da/da ne/ne ne/ne ne/ne ne/ne

17

Očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i događaja

od značaja za povijest i kulturu nacionalne manjine

Vrsta JLPS Naziv JLPS Nacionalna manjina u

JLPS

Propisano

Statutom

Provodi se u

praksi

Općina Bilje Mađari Da Da

Općina Civljane Srbi Da Ne

Općina Donji Lapac Srbi Da Da

Općina Erdut Srbi Da Da

Općina Ernestinovo Mađari Da Da

Općina Ervenik Srbi Da Ne

Općina Fažana-Fasana Talijani Da Da

Općina Funtana-Fontane Talijani Da Ne

Općina Grožnjan-Grisignana Talijani Da Da

Općina Jagodnjak Srbi Da Ne

Općina Kneževi Vinogradi Mađari Da Da

Srbi Da Da

Općina Končanica Česi Da Da

Općina Krnjak Srbi Da Ne

Općina Motovun-Montona Talijani Da Da

Općina Negoslavci Srbi Da Da

Općina Punitovci Slovaci Da Ne

Općina Stari Jankovci Srbi Da Da

Mađari Da Da

Općina Tordinci Mađari Da Da

Općina Trpinja Srbi Da Da

Općina Udbina Srbi Da Ne

Općina Vladislavci Mađari Da Da

Srbi Da Da

Općina Vojnić Srbi Da Ne

Grad Buje-Buie Talijani Da Da

Grad Daruvar Česi Da Da

Grad Grubišno Polje Česi Da Da

Mađari Da Da

Grad Hrvatska Kostajnica Srbi Da Ne

Grad Novigrad-Cittanova Talijani Da Da

Grad Rovinj-Rovigno Talijani Da Da

Grad Umag-Umago Talijani Da Da

Grad Vodnjan-Dignano Talijani Da Da

Grad Vrbovsko Srbi Da Da

Grad Vukovar Srbi Da Da

Županija XV ŠIBENSKO-KNINSKA

Srbi Da Da

Albanci Da Ne

Slovenci Da Ne

Županija XVIII ISTARSKA Talijani Da Da

18

Uporaba znamenja i simbola i obilježavanje praznika nacionalnih manjina

Vrsta

JLPS Naziv JLPS

Nacionalna

manjina u

JLPS

Propisano

Statutom

Provodi se u

praksi

Općina Bale-Valle Talijani Da Da

Općina Bilje Mađari Da Da

Općina Biskupija Srbi Da Da

Općina Borovo Srbi Da Da

Općina Donji Kukuruzari Srbi Da Ne

Općina Donji Lapac Srbi Da Da

Općina Dvor Srbi Da Da

Općina Erdut Srbi Da Da

Općina Ernestinovo Mađari Da Da

Općina Ervenik Srbi Da Da

Općina Fažana-Fasana Talijani Da Da

Općina Funtana-Fontane Talijani Da Da

Općina Gračac Srbi Da Da

Općina Grožnjan-Grisignana Talijani Da Da

Općina Gunja Bošnjaci Da Da

Općina Gvozd Srbi Da Da

Općina Jagodnjak Srbi Da Da

Općina Kistanje Srbi Da Da

Općina Kneževi Vinogradi Mađari Da Da

Srbi Da Da

Općina Končanica Česi Da Da

Općina Krnjak Srbi Da Da

Općina Ližnjan-Lisignano Talijani Da Da

Općina Magadenovac Srbi Da Da

Općina Markušica Srbi Da Da

Općina Mikleuš Srbi Da Ne

Općina Motovun-Montona Talijani Da Da

Općina Negoslavci Srbi Da Da

Općina Okučani Srbi Da Da

Općina Oprtalj-Portole Talijani Da Da

Općina Peteranec Romi Da Ne

Općina Plaški Srbi Da Da

Općina Punitovci Slovaci Da Ne

Općina Rasinja Srbi Da Ne

Općina Stara Gradiška Srbi Da Da

Općina Stari Jankovci Srbi Da Da

Mađari Da Da

Općina Tompojevci Rusini Da Da

Općina Tordinci Mađari Da Da

Općina Trpinja Srbi Da Da

Općina Udbina Srbi Da Ne

19

Općina Višnjan-Visignano Talijani Da Da

Općina Vižinada-Visinada Talijani Da Da

Općina Vladislavci Mađari Da Da

Srbi Da Da

Općina Vojnić Srbi Da Da

Općina Vrhovine Srbi Da Da

Općina Vrsar-Orsera Talijani Da Da

Grad Buje-Buie Talijani Da Da

Grad Crikvenica Albanci Da Da

Bošnjaci Da Da

Grad Daruvar Česi Da Da

Grad Glina Srbi Da Da

Grad Grubišno Polje Mađari Da Da

Česi Da Da

Grad Hrvatska Kostajnica Srbi Da Ne

Grad Ludbreg Srbi Da Ne

Grad Novigrad-Cittanova Talijani Da Da

Grad Poreč-Parenzo Talijani Da Da

Grad Pula-Pola

Talijani Da Da

Albanci Da Da

Bošnjaci Da Da

Crnogorci Da Da

Makedonci Da Da

Romi Da Da

Slovenci Da Da

Srbi Da Da

Mađari Da Da

Grad Rovinj-Rovigno Talijani Da Da

Grad Slavonski Brod Romi Da Da

Grad Umag-Umago Talijani Da Da

Grad Vodnjan-Dignano Talijani Da Da

Grad Vrbovsko Srbi Da Da

Grad Vukovar Srbi Da Da

Grad

Zagreb

Albanci Da Da

Austrijanci Da Da

Bošnjaci Da Da

Bugari Da Da

Crnogorci Da Da

Česi Da Da

Mađari Da Da

Makedonci Da Da

Poljaci Da Da

Romi Da Da

Rusi Da Da

Rusini Da Da

Slovaci Da Da

20

Slovenci Da Da

Srbi Da Da

Talijani Da Da

Ukrajinci Da Da

Židovi Da Da

Županija V VARAŽDINSKA

Albanci Da Da

Bošnjaci Da Da

Romi Da Da

Slovenci Da Da

Srbi Da Da

Županija XV ŠIBENSKO-KNINSKA

Srbi Da Da

Albanci Da Ne

Slovenci Da Ne

Županija XVIII ISTARSKA Talijani Da Da

21

Obrasci za izvješćivanje o broju zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u:

1. tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

1.a. Podaci o broju zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, stručnim službama i

uredima Vlade Republike Hrvatske – skupna tablica (podaci na dan 31. 12. 2017.)

Tijela državne uprave,

stručne službe i uredi

Vlade Republike

Hrvatske

Ministarstva Središnji državni uredi Državne upravne

organizacije

Uredi državne uprave

u županijama

Stručne službe i uredi

Vlade Republike

Hrvatske

Ukupno

zaposlenih 49.602 43.523 223 2.826 2.560 470

Pripadnici

nacionalnih

manjina

Broj

pripadnika

nacionalnih

manjina

%

pripadnika

nacionalnih

manjina

Broj

pripadnika

nacionalnih

manjina

%

pripadnika

nacionalnih

manjina

Broj

pripadnika

nacionalnih

manjina

%

pripadnika

nacionalnih

manjina

Broj

pripadnika

nacionalnih

manjina

%

pripadnika

nacionalnih

manjina

Broj

pripadnika

nacionalnih

manjina

%

pripadnika

nacionalnih

manjina

Broj

pripadnika

nacionalnih

manjina

%

pripadnika

nacionalnih

manjina

Srbi 1.084 2,19 920 2,11 7 3,14 65 2,30 84 3,28 8 1,70

Bošnjaci 97 0,20 85 0,20 0 0 6 0,21 3 0,12 3 0,64

Talijani 90 0,18 68 0,16 0 0 12 0,42 9 0,35 1 0,21

Mađari 96 0,19 75 0,17 1 0,45 8 0,28 11 0,43 1 0,21

Slovenci 39 0,08 32 0,07 0 0 3 0,11 1 0,04 3 0,64

Albanci 17 0,03 13 0,03 0 0 3 0,11 1 0,04 0 0

Česi 84 0,17 71 0,16 0 0 5 0,18 8 0,31 0 0

Romi 8 0,02 5 0,01 0 0 2 0,07 0 0 1 0,21

Ostali 143 0,29 116 0,27 0 0 13 0,46 13 0,51 1 0,21

Ukupno

prip. nac.

manj. 1.658 3,34 1.385 3,18 8 3,59 117 4,14 130 5,08 18 3,83

22

1.b. Podaci o broju zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave, stručnim službama i

uredima Vlade Republike Hrvatske – pojedinačno po tijelima (podaci na dan 31. 12. 2017.)

Srbi

Bošnjaci

Talijani

Mađari

Slovenci

Albanci

Česi

Romi

Ostali

Ukupno

pripadnika

nacionalnih

manjina

Tijela državne uprave,

stručne službe i uredi

Vlade Republike

Hrvatske

Ukupan

broj

zaposlenih

Broj

zapos

lenih

% Broj

zapos

lenih

% Broj

zapos

lenih

% Broj

zapos

lenih

% Broj

zapos

lenih

% Broj

zapos

lenih

% Broj

zapos

lenih

%

Broj

zapos

lenih

% Broj

zapos

lenih

% Broj

zaposlenih

%

MINISTARSTVA

Ministarstvo vanjskih i

europskih poslova 1.097 4 0,36 4 0,36 0 0 0 0 1 0,09 0 0 1 0,09 0 0 1 0,09 11

1,00

Ministarstvo financija 7.336 147 2,00 2 0,03 25 0,34 12 0,16 14 0,19 0 0 8 0,11 0 0 19 0,26 227 3,1

Ministarstvo obrane 884 4 4,52 0 0 1 0,11 6 0,69 0 0 0 0 1 0,11 0 0 2 0,23 14 1,58

Ministarstvo unutarnjih

poslova 25.290 612 2,42 56 0,22 23 0,09 50 0,20 10 0,04 10 0,04 44 0,17 5 0,02 75 0,30 885

3,5

Ministarstvo pravosuđa 3.314 72 2,17 13 0,39 5 0,15 1 0,03 2 0,06 2 0,06 1 0,03 0 0 2 0,06 98 2,96

Ministarstvo gospodar-

stva, poduzetništva i

obrta

476 10 2,1 1 0,21 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0,84 0 0 2 0,42 17

3,57

Ministarstvo mora,

prometa i infrastrukture 722 4 0,55 0 0 7 0,97 1 0,14 1 0,14 0 0 0 0 0 0 1 0,14 14

1,94

Ministarstvo

poljoprivrede 838 12 1,43 1 0,12 1 0,12 2 0,24 0 0 0 0 5 0,60 0 0 4 0,48 25

2,98

Ministarstvo zaštite

okoliša i energetike 411 8 1,95 2 0,48 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0,48 12

2,92

Ministarstvo

graditeljstva i

prostornoga uređenja 350 8 2,28 2 0,57 1 0,28 0 0 1 0,28 0 0 2 0,57 0 0 2 0,57 16

4,57

Ministarstvo zdravstva 423 5 1,18 1 0,24 1 0,24 1 0,24 1 0,24 0 0 0 0 0 0 1 0,24 10 2,36

23

Ministarstvo znanosti i

obrazovanja 407 4 0,98 1 0,25 1 0,25 0 0,25 0 0,25 0 0 2 0,49 0 0 1 0,25 9 2,21

Ministarstvo kulture 384 7 1,82 0 0 2 0,52 2 0,52 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 11 2,86

Ministarstvo hrvatskih

branitelja 188 2 1,06 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2

1,06

Ministarstvo za

demografiju, obitelj,

mlade i socijalnu

politiku

241 2 0,83 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0,41 3

1,24

Ministarstvo

regionalnog razvoja i

fondova Europske unije 297 6 2,02 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6

2,02

Ministarstvo rada i

mirovinskog sustava 399 6 1,5 1 0,25 1 0,25 0 0 1 0,25 0 0 1 0,25 0 0 2 0,50 12

3,01

Ministarstvo turizma 170 2 1,17 0 0 0 0 0 0 1 0,59 0 0 1 0,59 0 0 0 0 4 2,35

Ministarstvo uprave 154 0 0 1 0,65 0 0 0 0 0 0 1 0,65 1 0,65 0 0 1 0,65 4 2,60

Ministarstvo državne

imovine 142 5 3,52 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 3,52

Ukupno

ministarstva 43.523 920 2,11 85 0,20 68 0,16 75 0,17 32 0,07 13 0,03 71 0,16 5 0,01 116 0,27 1.385 3,18

SREDIŠNJI DRŽAVNI UREDI

Središnji državni ured

za obnovu i stambeno

zbrinjavanje

122 4 3,28 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 3,28


za središnju javnu

nabavu

24 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


za razvoj digitalnog

društva

25 1 4,00 0 0 0 0 1 0,04 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 8,00


za Hrvate izvan

Republike Hrvatske

31 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


za šport 21 2 9,52 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 9,52

Ukupno središnji 223 7 3,13 0 0 0 0 1 0,45 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8 3,58

24

državni uredi

DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE

Državna geodetska

uprava 1.101 30 2,72 3 0,27 9 0,82 4 0,36 1 0,09 3 0,27 3 0,27 2 0,18 5 0.45 60 5,45

Državni

hidrometeorološki

zavod

365 11 3,01 0 0 0 0 1 0,27 1 0,27 0 0 0 0 0 0 2 0,55 15 4,11

Državni zavod za

intelektualno vlasništvo 92 4 4,35 1 1,09 1 1,09 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1,09 7 7,61

Državni zavod za

mjeriteljstvo 79 1 1,27 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1,27 2 2,53

Državni zavod za

statistiku 529 9 1,70 0 0 1 0,19 1 0,19 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0,38 13 2,46

Državna uprava za

zaštitu i spašavanje 641 10 1,56 2 0,31 1 0,16 2 0,31 1 0,16 0 0 2 0,31 0 0 2 0,31 20 3,12

Državni zavod za

radiološku i nuklearnu

sigurnost

19 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ukupno državne

upravne

organizacije

2.826 65 2,30 6 0,21 12 0,42 8 0,28 3 0,11 3 0,11 5 0,18 2 0,08 13 0,46 117 4,14

UREDI DRŽAVNE UPRAVE U ŽUPANIJAMA

Ured državne uprave u

Bjelovarsko-bilogorskoj

županiji

84 5 5,95 1 1,19 0 0 3 3,57 0 0 0 0 6 7,14 0 0 1 1,19 16 19,05


Brodsko-posavskoj

županiji 101 1 0,99 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0,99


Dubrovačko-

neretvanskoj županiji 136 3 2,21 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 2,21


Istarskoj županiji 163 6 3,68 1 0,61 4 2,45 1 0,61 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 12 7,36


Karlovačkoj županiji 117 11 9,40 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 11 9,40

25


Koprivničko-

križevačkoj županiji 72 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


Krapinsko-zagorskoj

županiji 91 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1,10 1 1,10


Ličko-senjskoj županiji 71 2 2,81 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2,81


Međimurskoj županiji 66 1 1,51 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1,51


Osječko-baranjskoj

županiji 214 11 5,14 0 0 0 0 5 2,34 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0,93 18 8,41


Požeško-slavonskoj

županiji 68 2 2,94 0 0 1 1,47 1 1,47 0 0 0 0 1 1,47 0 0 1 1,47 6 8,82


Primorsko-goranskoj

županiji

164 10 6,10 1 0,61 4 2,44 0 0 0 0 1 0,61 0 0 0 0 0 0 16 9,76


Sisačko-moslavačkoj

županiji 125 4 3,20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0,08 0 0 0 0 5 4,00


Splitsko- dalmatinskoj

županiji 342 1 0,29 0 0 0 0 0 0 1 0,29 0 0 0 0 0 0 1 0,29 3 0,87


Šibensko-kninskoj

županiji 91 2 2,20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2,20


Varaždinskoj županiji 119 1 0,80 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 1,68 3 2,52


Virovitičko-podravskoj

županiji

69 2 2,90 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1,45 3 4,35


Vukovarsko-srijemskoj

županiji

152 18 11,84 0 0 0 0 1 0,66 0 0 0 0 0 0 0 0 4 2,63 23 15,13

Ured državne uprave u 141 2 1,42 0 0 0 0 0 0 0 0 2 1,42

26

Zadarskoj županiji


Zagrebačkoj županiji 174 2 1,15 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 1,15

Ukupno uredi

državne uprave u

županijama

2.560 84 3,28 3 0,12 9 0,35 11 0,43 1 0,04 1 0,04 8 0,31 0 0 13 0,51 130 5,08

Stručne službe i

uredi Vlade

Republike

Hrvatske

470 8 1,70 3 0,64 1 0,21 1 0,21 3 0,64 0 0 0 0 1 0,21 1 0,21 18 3,83

Ukupno

49.602

1.658

3,34

Kratka analiza stanja u odnosu na 2016. godinu (razlika +/-):

Na dan 31. prosinca 2017. godine u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske bilo je zaposleno 49.602

službenika i namještenika, od kojih su njih 1,658 ili 3,34 % bili pripadnici nacionalnih manjina. Podaci razdijeljeni po narodnosnoj pripadnosti

zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina pokazuju da je u navedenim tijelima, krajem 2017. godine, najviše bilo zaposleno Srba – 1.084, koji

čine 2,19 % ukupnog broja zaposlenih; zatim Bošnjaka - 97, koji čine 0,20 % zaposlenih; Mađara - 96, koji čine 0,19 % zaposlenih; Talijana –

90, koji čine 0,18 % zaposlenih; Čeha - 84, koji čine 0,17 % zaposlenih; Slovenaca – 39, koji čine 0,08% zaposlenih; Albanaca - 17, koji čine

0,03% zaposlenih te 8 Roma, koji čine 0,02 % zaposlenih, dok se pripadnicima ostalih nacionalnih manjina izjasnilo 143 službenika i

namještenika koji čine 0,29 % od ukupnog broja službenika i namještenika.

Posebno napominjemo da je u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske zaposleno i 128 osoba koje su se

po nacionalnoj pripadnosti izjasnile kao Muslimani.

Usporedba podataka o broju pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

na dan 31. prosinca 2016. godine, ukazuje da je ukupan broj evidentiranih pripadnika nacionalnih manjina u predmetnim tijelima krajem 2017.

godine bio manji za 31 zaposlenika u odnosu na kraj 2016. godine.

Naime, na dan 31. prosinca 2016. godine u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske bilo je zaposleno

ukupno 49.697 službenika i namještenika, od kojih su njih 1.689 ili 3,40% bili pripadnici nacionalnih manjina. Podaci razdijeljeni po nacionalnoj

pripadnosti zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina pokazuju da je u navedenim tijelima, krajem 2016., najviše bilo zaposleno Srba – 1.103,

koji čine 2,22% ukupnog broja zaposlenih; zatim Bošnjaka - 104, koji čine 0,21% zaposlenih; Talijana – 92, koji čine 0,19% zaposlenih; Mađara

27

- 91, koji čine 0,18% zaposlenih; Čeha - 80, koji čine 0,16% zaposlenih; Slovenaca – 45, koji čine 0,09% zaposlenih; Albanaca - 16, koji čine

0,03% zaposlenih te 9 Roma, koji čine 0,02% od ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika.

Iz navedenih je podataka razvidno i da je u jednogodišnjem razdoblju (od 31. prosinca 2016. do 31. prosinca 2017.) ukupan broj zaposlenih

državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske smanjen za 95, odnosno

za 0,19 % u odnosu na kraj 2016. godine.

28

Pregled planiranih, dodijeljenih i utrošenih sredstava za funkcioniranje vijeća i predstavnika vijeća nacionalnih manjina u 2017. godini u jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Područje izdvajanja sredstava za

funkcioniranje vijeća i predstavnika

vijeća nacionalne manjine

Jedinica područne (regionalne) samouprave (županija) Jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine)

Iznos

planiranih

sredstava za

rad vijeća i

predstavnika

n.m. u

proračunu

jedinice

samouprave

Iznos ukupno

dodijeljenih

sredstava

vijećima i

predstavnicima

n.m. u

proračunu

jedinice

samouprave

Iznos

sredstava

utrošenih za

naknadu

troškova za

rad članova

vijeća i

predstavnika

n.m.

Iznos

sredstava

utrošenih za

programe i

aktivnosti

vijeća i

predstavnika

n.m

Ukupno

utrošena

sredstva za

vijeća i

predstavnike

n.m.

Iznos

planiranih

sredstava za

rad vijeća i

predstavnika

n.m. u

proračunu

jedinice

samouprave

Iznos ukupno

dodijeljenih

sredstava

vijećima i

predstavnicima

n.m. u

proračunu

jedinice

samouprave

Iznos

sredstava

utrošenih za

naknadu

troškova za

rad članova

vijeća i

predstavnika

n.m.

Iznos

sredstava

utrošenih za

programe i

aktivnosti

vijeća i

predstavnika

n.m

Ukupno

utrošena

sredstva za

vijeća i

predstavnike

n.m.

I ZAGREBAČKA 1.706.546,00 1.672.087,29 1.374.346,00 297.741,29 1.675.087,29 469.900,00 433.506,43 28.000,00 99.980,00 423.506,43

III. SISAČKO-MOSLAVAČKA 548.000,00 527.000,00 434.000,00 93.000,00 527.000,00 579.400,00 438.802,51 161.832,33 188.580,35 350.412,68

IV. KARLOVAČA 374.000,00 282.753,50 25.000,00 257.753,50 282.753,50 311.500,00 275.860,08 132.489,53 125.034,95 233.902,08

V. VARAŽDINSKA 84.237,50 84.237,50 60.450,00 23.787,50 84.237,50 600.000,00 600.000,00 90.561,00 109.436,00 199.999,00

VI. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 290.580,00 285.000,00 98.379,36 81.761,71 265.216,23 83.799,59 73.457,33 33.617,52 43.509,00 75.526,52

VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA 410.600,00 353.600,00 153.600,00 220.000,00 353.600,00 164.575,00 185.596,66 16.406,00 153.165,66 128.346,66

VIII. PRIMORSKO-GORANSKA 426.500,00 777.956,40 338.847,36 253.949,58 729.241,09 1.364.484,82 1.318.016,80 646.140,60 514.407,53 1.318.252,36

IX. LIČKO-SENJSKA 150.000,00 125.000,00 20.620,00 103.419,00 124.039,00 185.000,00 160.128,14 2.780,00 133.803,14 136.583,14

X. VIROVITIČKO-PODRAVSKA 130.780,00 127.373,68 54.873,68 72.500,00 127.373,68 98.851,99 77.520,44 48.855,10 20.151,99 86.007,09

XI. POŽEŠKO-SLAVONSKA 140.000,00 89.066,56 89.066,56 5.000,00 94.066,56 131.000,00 102.128,20 56.223,44 84.721,44 102.128,20

XII. BRODSKO-POSAVSKA 180.000,00 180.000,00 112.000,00 88.000,00 180.000,00 293.000,00 221.743,00 33.581,07 71.300,00 104.881,07

XIII. ZADARSKA 328.500,00 328.500,00 146.896,72 5.000,00 480.396,69 32.000,00 5.000,00 0,00 5.000,00 5.000,00

XIV. OSJEČKO-BARANJSKA 640.000,00 640.000,00 78.873,06 545.746,48 624.619,54 913.250,94 823.032,37 325.391,96 367.537,88 808.980,75

XV. ŠIBENSKO-KNINSKA 255.000,00 218.651,43 88.651,43 130.000,00 218.669,43 610.000,00 485.290,56 386.175,99 224.857,00 622.032,99

XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 450.000,00 516.185,50 79.640,00 436.545,50 516.185,50 456.500,00 361.536,82 50.704,24 328.378,43 366.567,67

XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA 445.000,00 430.483,80 114.552,00 315.931,80 430.483,80 588.800,00 408.265,48 126.554,66 28.634,00 408.265,48

XVIII. ISTARSKA 131.000,00 114.580,41 28.962,96 85.657,45 114.580,41 782.320,75 752.903,77 310.134,88 572.963,85 864.866,96 XIX. DUBROVAČKO-

NERETVANSKA 132.000,00 132.000,00 0,00 132.000,00 132.000,00 422.000,00 422.000,00 246.100,00 175.900,00 422.000,00

XX. MEĐIMURSKA 55.000,00 43.115,56 30.115,56 13.000,00 43.115,56 99.500,00 38.264,65 14.772,00 15.379,34 38.264,21

UKUPNO: 6.877.743,50 6.927.591,63 3.328.874,69 3.160.793,81 7.002.665,78 8.185.883,09 7.183.053,24 2.710.320,32 3.262.740,56 6.695.523,29

XXI. GRAD ZAGREB 10.749.688,56 10.730.154,36 3.024.545,51 5.860.947,32 10.730.154,36 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO: 17.627.432,06 17.657.745,99 6.353.420,20 9.021.741,13 17.732.820,14 8.185.883,09 7.183.053,24 2.710.320,32 3.262.740,56 6.695.523,29

29

Documents

uprava.gov.hr...prava sukladno Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 51/00 i 56/00 - ispravak) te njihovoj primjeni