•., ' 11\,. ,. ~ \ll :l"'!. l ""'.': j

Poštarlna plaćena u gotovom Pojedini b roj 50 para

List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60 - Oglasi po

naročitoj tarifi.

GOD. Vl BROj 6

ŠIBENIK, 10 veljače 1935

Rukopisi e ne vraćaju - Adresa ured­ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.

Naša nesnošljivost Crkva 'je društvo. Ali ne kao

što je glazbeno, pjevačko, igrač­ko ili tjelovježbena. Najh1tnija razlika je u tome da je Crkva Božje društvo, a sva druga su osnovana od ljudi. A onda: da je netko član jednog ili dru­gog pjevačkog društva, to, samo po sebi, ne znači ništa za nje­gov život. Sasvim je druga stvar s članovima Crkve.

Katolička Crkva ne zahtijeva od svojih pripadnika da samo vjeruju u one vjerske istine koje naučava. Zahtijeva mnogo više l Traži da im te istine pređu u krv, da uravnavaju čitavo njihovo djelo­vanj~. Da po njima žive i rade!

Sto znači onaj katolik, koji je katolik samo dok prisustvuje nedjeljnoj tihoj sv. Misi?! Zar se vjera ispoljava prema vani sa­mo kad se popisu je pučanstvo?

Vjera je život. Nikada ona nije bila nešto "lično i intimno", kako reče i napisa neki srednjo­školski direktor! - Vjera je pi­tanje koje zadire u sveukupan život. Ona ga usmjerava i obli­kuje! Diže ili ruši l

Lično je i intimno, ako se komu sviđa jedna dolina među zelenim brdima, slika kojeg umjet­nika. obličje kojega mladića ili djevojke. - A s vjerom nije tako!

Još se nikada nije čulo da je netko dao život radi svoga Ii­čnog mišljenja o jedinstvenoj lje­poti dalmatinske obale, sloven­skih šuma ili šumadijske prirode. - A za vjeru su umirali, um ru i umiraće!

Naša vjera poč i nje među cr­kvenim zidovima; počinje " l ično i intimno'', a svršava ll javnom životu.

Veliki češki državnik i misli­lac Toma Masaryk nije katolik. Pa, ipak, baš on, jednom, .. reče: "Samo vjera i vjer~ki svjetovni nazor su sposobni da čovjeku učine život takvim, e ga drago­voljno podnosi u svakom, pa i najtežem životnom položaju. Za­to i čovjek vjernik potpuno druk­čije djeluje u životu nego ne­vjernik".

Kako se Mas1ryk visoko izdiže u svom pojmovanju vjere nad oni­ma koji misle da je vjera nešto tako Iičao kao i ukus o kojoj ·slici, kipu ili romanu!

Crkva je uvijek pobuđivala

PAPIN DAN . U nedjelju 17. februara t. g. proslavićemo "P A PIN

DA N." Svrati ćemo toga dana naš pogled na v je kovno i neo­borivo Prijestolje, na kojemu sjedi 263. Petrov Nasljednik. Uzdignućemo svoje duše onoj Stolici, sa koje kroz vijeko­ve uči nepogrješivi Učitelj Istine. Naša kršćanska srca osjetiće iskrenu ljubav prama Onome, kome je božanski Pastir povjerio na čuvanje svoje stado.

"PAPIN DAN" to je dan, kada katolici davaju izlijeva svojim čuvstvima sinovske odanosti, trajne poslušnosti i neslomive vjernosti Kristovom Namjesniku; dan, kada ka­tolici najbolje shvaćaju veličinu, nesavladivost i universal­nost katoličke Crkve, jer ih ista ideja zanosi i ista molitva spaja!

Biće ovaj dan svečan za sve narode, po svim kon ­tinentima svijeta, koji sačinjavaJu ogromnu katoličku obitelj. Biće još jedno sjajno svjedočanstvo i dokaz katoličke svi­jesti, vjere i moralne snage.

"PAPIN DAN" i ove godine prostaviće Vrhovnoga Svećenika, duhovnoga Suverena i Nosioca najveće moralne vlasti, koja vlada nad milijunima duša - PIJA Xl., velika­na sadašnjice, kojega će pontifikat ostati u povijesti katoličke Crkve jedan od najslavnijih; PIJA Xl., P a p u misija i sje­meništa; P a p u Katoličke Akcije i rada za sjedinjenje Crkava; P a p u širenja napretka i modernih stečevina na svakom polju ljudskog umijeća; P a p u slavnih jubileja i sjajnih kano nizacija svetaca!

6. februara 1932. PIJO Xl. bio je izabran Vrhovnim Glavarom Kdstove Crkve, a 12. februara 1922. u vatikanskoj bazilici bio je neobičnim sjajem, uz klicanje neopisivo odu­ševljenoga mnoštva vjernika, okrunjen Papinskom Krunom.

Trinaesta je obljetnica Krunisanja PAPE PIJ A Xl.!

Trinaest je godina, da PIJO Xl. upravlja tako divno Kristovom Crkvom u ovom našem vijeku naprdka, ali i socijalnih prevrata i nemira, ekonomskih i duhovnih kriza, krutoga materijalizma, koji svojim razvratnim idejama i načelima zahvaća izmučeno čovječanstvo; u vijeku soton­ske borbe protiv Boga i Krista N.iegova, te protivuvjerske propagande i progona Katoličke Crkve!

Nad svim događajima sadašnjice PIJO Xl. dominira svojim auktoritetom i Njegov se glas , učitelja i Pastira, visoko diže i milijuni ga slušaju!

Njegova je riječ uvijek, jasna, puna važnosti i bogata novom svjetlošću k,ao nepogrješivi putokaz u teškim danima, koje proživljuje moderno čovječanstvo. Njegova je riječ uvijek, pogođena i aktuelna, kakvu baš Bog hoće. Riječ se PIJA XI. čuje u onim divnim enciklikama, koje će ostati slavne u povijesti katoličke Crkve, i govoriće uvijek o mnogovrsnim brigama Glavara kršćan tva, o ob­rani čiste nauke i o smjernicama spasa u novim socijalnim zlima i pogibeljima, koje more ljudsku zajednicu. Jednaka je riječ PIJ 1\ Xl u srdačnim razgovorima sa državnicima svijeta, koji mu polaze na poklon, kad ispituje svjetska pitanja. Uvijek, mu lebdi pred očima dobro čovječanstva, a na srcu Mu je vel ik, a kršćanska obitelj.

KATOLICI! Kao Vaš pastir pozivljem Vas, da što svečanije pros­

lavite " P a p i n D a n ." Neka bude dan molitve i zahvale Bogu. Neka bude dan, k,ada se naše duše čvrsto okupljaju oko slavnoga prijestolja Kristova Namjesnika! Nek,a bude dan tople manifestacije naše katoličke svijesti i jake vjere!

vjernike: Ne budite kršćani samo u crkvi i ll svojoj nutrini. Izađite vani : na ulice i trgove; u škole, u parlamente - i posvud 1 une­site vatru svoje vjere, koja pali i sažiže sve što je trulo, slabo i zlo. Budite vojnici, bojevnici Krista - Kralja, koji je rekao: "Mnoge ovce imam izvan ovoga tora. Treba mi i njih skupiti".

Katolici su snošljivi prema svakoj vjeri. Nikoga ne silimo da prede u našu Crkvu. Mi prima­mo samo one koji steknu iskre­no i duboko uvjerenje o istino­sti katoličke vjere.

Snošljivi smo, ali nitko nam ne može braniti da uvijek, u sebi i u drugima, oživljujemo svijest, e smo pripadnici gorde, neslomi­ve, milljuns.ke, sveopće Crkve.

- Što znači u ustima liberal­ea i framasona vjerska snošlji­vost? - Kad nam govore: Bu­dite vjersko snošljivi, - onda nam govore: Ne brigaj te se toliko za vjerska pitanja; budite u vjeri malomarni, nehajni i hladni. Za­što se toliko uzruja ati, ako vam netko napada vjeru? Ako netko ne dozvoljava potpunu slobodu vjerskih društava i vjerskog uz­goja u školdma? Zašto tako že­stoko reagirati radi napadaja na papu i biskupe? Ta znate da je "Hristos učio: ljubi i neprijatelja svoga."

Eto, to oni misle pod vjer­skom snošljivošću. A mi, prizna­jemo otvoreno, zahvaljujemo Bo­gu, da još među katolicima nije zavladala takva vjerska snošlji­vost. Pa, ako hoćete, mi smo tu, ll tom smislu "versko netrpel1ivi."

Moramo ljubiti svakoga. I ne­prijatelja! T o je Kristova riječ, ko1a je za nas naredba i dužnost. Ali taj isti Krist je rtkao: Nisam došao da donesem mir nego rat! ... Donio sam oganj na svi­jet, i što hoću nego da se za­pali l... Došao sam da rastavim oca od sina i kć:er od majke! . ..

Tako govori najveća Ljubav, koja je korbač m istjerala trgov­ce iz hrama, jer su time oskvr­njivali kuću njegovog OcJ.

Ne d je je napisano: .. Od ja­čanja vj er k svijesti vo jih pri­padnika još ni jedna država nije stradala. A strada! <~ u· mn o e od premoći onih elem nata koji ru­še crkve i oltare." - A mi na­dodajemo: I od onih koji bi htjeli da vjera bude samo lič na stvar!

l

trana 2.

Nedjeljno evanđelje s poukotn

V. N~djelja po Bogoja vlj~nju

EVANĐELJE sv. MA TEJA (13,2t­~). U ono vrijeme: Reč~ Isus mno­štvu priču ovu: Kraljevstvo je ne­besko slično čovjeku, koji posija dobro sjeme na njivi svojoj. A kad ljudi spavahu, dođe neprijatelj njegov i posija kukolj među pše­nicu, pa otide. A kad uzra. te usJev i rod donese, onda e pokaza i kukolj. Tada dođo~e sluge doma­ćina i rekoše mu : Gospodaru, nijesi li dobro sjeme posijao na njivi svojoj? Otkuda dakle kukolj? l reče im: Nepri.iatelj čovjek to učini. sluge mu rekoše: Hočeš li, da idemo i da ga iščupamo? l reče: Ne, da ne biste čupajući kukolj izguliti zajedno s njim i pšenicu. Pustite, da oboje raste do žetve, a u vrijeme žetve reći ću žeteocima: Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove, da se spali, a pšenicu skupite u ži­tnicu moju.

POUKA: j a. noćn l'ri to,·a nauka, njego­

vih mi li pokaw 'e e u pričama i $li­kama, uzetim iz ži,·ota i prirode. On, kao Bog-, h će da up01'1ri v ;e uče­nike, da e ne čude, ako riječ nje­go,·a, koju će oni ijali u ljud ka rca, ne done e U\ i ~ck željenog ploda. 1 e znači to, da njego,· nauk nije dobar, Yeć zlo, koje će e pokaza ti, dolazi od neprijatelja. koji po \'Ojim ljed­benicima ije zlo . jeme, poharen na­uk, koji no i zl plodo,·e.

1 au" Kr dm ·h orio je bezbroj ,·etaca, krepa nih i ,·etih ljudi, lju­

di punih milo_rda i ljubavi; i ti taj nauk ne može onda da druge čini zlima i opakima. A ipak u crkvi l(ri-tm·oj \'idimo uz dobre i 1le, iak u i oni dionici i toga nauka, i tih

milo ti. Odje je tomu uzrok? Davao je došao a vojim ljedbenicima i po ijao u njihova rca zlo Jem . Tu je b ·or zla, koje niče iz rdaca njihovih.

I u hoće da S\'i no ima plod dobar i kori tan, da po tanemo p e­nica, koju će on u uti u žitnicu vo­ju. Mi smo dakle njiva, ali, ako njivu

'li po ijemo, ne će rodit i. Tako i mi , ako ne otvorimo ree svoje jemenu Božjem, riječi njegovoj, ne ćemo do­nijeti kori na ploda. Puštamo li mi, da Božji ijači, naši većenici, iju dobro jeme? 1nogi ne će da dolaze na Misu, na kojoj se propovijeda; ne­maju vremena da lušaju riječ Bo­žju. !(ako će onda uroditi dobrim plo­dom? Riječ l(ri tova mnoge je obra­tila. ' v. Augu tin !ušao je propo­\'ijed v. Ambroza i obratio e. Toli­ki veci, koji u bili daleko od Boga, ba ·iušanjem riječi Božje ili čitanjem dobrih i svetih kn jiga, donijeli su o­bilan i dobar plod. 1e bježimo od

Visol(i svjetionik Ne sumnjam: j oš ima na vijeltt

dobrote! Ima je, ali je lična žeravi pod pepelom. Tu i tamo nadete ne­koliko i kara, n koliko žera\ ica, a ma­lo je onih koji u do samopregora, na vakom koraku i u svakom ča u, pro­

či ćeni va trom dobrote, ;Ir t\ e i ple­menito ti.

KA TOU!(

Po svim crkvama šibenske biskupije i apostolske administracije svećenici će ~nedjelju. lO ~·. n~~· najaviti vjer.­nicima ovu proslavu, te će 1h shodntm. nJe~tm.~. potak,:xutt~ da u svakoj župi bude ,,Papin Dan" naJS ecamjl, te da svt prisustvuju službi Božjoj. . .

Tri dana pred svečanošću neka se slavt UJUtro, u podne i uvečer po svim crkvama. Uoči samoga d.a~a, u su­botu 16. t. mj u 17 sat.i, u nedjeJ.iu 1utrom u 6 satt t u pod­ne zaslaviće sv a zvona za pola sata.

Na službu Božju, koja će biti kao u najvećim svet­kovinama, treba pozvati sva mjesna l<atolička. društva. Iza svečane Mise zapjevaće se "Tebe Boga hvaltmo" s mo­litvom za Papu. Osobito treba preporučiti vjernicima i vjer­skim društvima, da pristupe na sv. Pričest, koju će namije­niti za sretno i dugo vladanje PIJA XI. Propovijed toga dana po svim crkvama biće o Sv. Ocu.

Gdje je shodno i moguće neka se održe svečane aka­demije u počast PAPI PIJU XJ.

Ovo će se pismo pročitati u nedjelju 1 O. februara po svim crkvama u šibenskoj biskupiji i apostolskoj administ­raciji. U stolnoj bazilici u Šibeniku biće u ll sati p on tifikalna zavjetna Sv. Misa za PAPU. U 5 sati popodne biće u ba­zilici propovjed o papinstvu, a zatim pred izloženim Sve­totajstvom is p j eva će se "Tebe Boga hvalimo" i molitva za PAPU.

U 7 sati naveče biće u ,,Katoličkom Domu" svečana akademija u slavu PIJ A Xl.

Šibenik., 6. februara, na 13. obljetnicu Izbora Pape Pija XI.

t DJ·. Jerolim Mileta biskup i apost. adrnin!strator

•••~•••Q>Q>Q•-·o·-·~·~·~·~·~•Q•••••••••••••Q•O•e•c•c•~~·Q•

na ih propovijedaonica, s kojih pa- nim pred ta\·ama nije li gla nik dav­da jeme u naša rca, približimo im la, koji na naju pjeliji način ru i sve e; ra tvarima ,·oje ree, da milo t ono dobro ,jem , koje Bog ije?

Božja natopi i unce Bolje ljuba,·i - Zar pic ovi nije u najzgodnije grije njive na ih rdaca, i donjećemo prilike. kojima e davao služi, da u-to truk i rod. bije n ,·ino t i krepa, t u reu dje-

l dok ,·ećenici l ri t.m·i iju do- 'oj ke, u reu mladića? bro . jeme, neprijatelj Božji, davao, Tko bi ,.e nabrojio, čim e da­n miru je, već i on šalje voje luge, vao luži, da ije zlo jeme! Možda da iju zlo jeme. I lill luga naći će- mu i mi pomažemo lime, vto kupu­mo posvuda. j edn i l uže 'ije no, dru- jem o zlu novinu, to je čitamo? Ti­gi ne vije no. 'a razne načine i naj- me, što zlo ne uzbijamo, već pavamo. modernijim red tvima luži e da- jer dok u oni pavali, došao je ne-vao, da po ije zlo jeme. prijatelj čovjek i po ijao zlo jeme.

Zar nije lužbenik da\ la onaj o- Budimo budni! Vi roditelji bud-tac, koji u vojoj kući mo PTdi i nim okom pazite na djecu, da davao, p uje Boga i vece? l oji nikada njljc bilo na koji način, ne po ije zlo ,jeme! kleknuo ili e prekr tio? Zar time ne Budni budimo i radi na samih, ije zlo jeme u mlada rC.<1. voje d je- ela davao ne po ije zlo u nama!

ce? Rati moramo u divnu pšenicu, Zar ne ije daval ko jeme ona koju će poko iti Oo podin i po taviti

majka, koja samo kunc i proklinje, u žitnicu voju, u kraljev t vo nebesko! koja amo ra piruje taštinu voje kće- Budimo pšenica Oo podnja, a ne ri? jeme dm·ol ko!

Zar ne ijemo kukolj u rca ljudi, kad gm·orimo be ramne šale, gadne i nepri. toj ne riječi?

Zar zla vtampa, knjiga, nm·ina nije onaj travni daval ki svećenik, koji dan na dan nepre tano ije zlo jeme u l j udska rca?

Zar moda nije naju pješnije r d­tvo, kojim đavao truje i kvari ljud­ke du e?

Kino

života. To je Cu rinaldi.

vako ga, po prilici, opi uje u­rednik "l(atoiičkog Tjednika":

Dr Curinaldi je rodom iz Zadra. Ola,·ni dio života provede u Mo taru i araje\'U. vojim vi.okim po ohno-lima i rijetkom savje. novću dotljerao

je b10 u lužbi do najvi ega liječničko­ga p<Siožaja u zeml ji: po tao je zdra\'­stvenim šefom u boc;an ko-herc gova­čkoj 'ladi. iza umirovljenja vr i ne­pre bno, i dandana , privatnu liječni­čku prak u, kao olae irotinje.

Za vanj ki vijet dr Cnrinalcli je av označen kao požrhovna ljubav k bličnjemu, kao čovj koljub. tc ga _tranc pozna čil:.c'l.\0 ,arajevo; sve vje­re. vi , L.1.lcži, svi dru tveni loj e\ i.

Katoličlce pobjede f'< .. Rtl,_, ...

Krist u ugljenokopu Zar je lo čudno? l a !(rb t je bio

tako poni;an, ela je zalazio u kuće po­gana, farizeja i grje nika. !(ako ne bi onda stupio u podzemne crne rovo,·e, ll kojima ljudi-vjernici, Njegova dj -ea, i kapaju crno bogat h·o, trep ći za vojži,ot?

je ljubav k bližnjemu, samiJo ~ t sa ljud­kom bi jedom, koja mu to ne da i ko­

ja ga ili, da e i u vi okim godinama, clan i noć, /rtvuje za bole nike.

Za njega ne vrijede satovi prima­nja; nj ·gov je av clan po većen bole­. nicima i irotinji. l(acl ga zovnu, on ide. Odmah, bez kanjivanja, na je­dnu rijer, rado no i vedro. Da je i u najdalje grad ko predgrađe, da je i u .e lo! 'tedeći ,·oga bole nika koliko­god mole: on ne traži ni kočije, ni automobila. Zado,·oi~an je tramvajem. A gdje nema tramvaja, on pješači. Zato, kad nađemo negdje u živo­

tu takve, moramo ih podignuti i pab­zati vijctu kao vi oke vjetion ikc koji nadal ko bacaju vjctio t i pokazuju pul u luku pasa. još ,re! mora­mo naglašavali 1 ponavljati: l i veta­čko dobri ljudi ~. u uvijek \'jerniri, ko­jima je Bog pna i zadn;a točka u ži­votu . Katolici u, koji e napajaju na bistrim izvorima Božje tilo i!

"K a t o l i č k i T j e d n i k" nam j e u 'om pretpro lom broju pokaza je­dnoga takvog dobrog čovjeka, l >jega, s pravom, nazva Božjim čovjekom. 1-

. ako nam je on kao o oba nepoznat, neobično je privlačivo njegovo d'jclo­vanje u žhotu. Zalo sam htio da sc i naši čitaoci upoznaju njim.

n nije lij čnik ?a pla(·u; on li­ječi da pomaže. a ubla)i bijedu, da otare uzu, ela pa i život. 'jem u je svaki bolesnik dobro došao, 1 .. 1.to jer trpi; vc jedno da li može platiti ili ne može. On vakoga prima s jednakom ljubavlju. Ako ima kak\·e razlike, ta je samo u lome, da je prema irolinji još nježn iji nego prema onima, koji u spre111ni ela i novčano nagrade njc­

gO\·o znanje i nj r'govc usluge.

e treba n i ela ga zovu; ako ču­je ela je negdje netko potreban, a da u ku (· i nema reci tava za lij čnika, on doctc ~am. I done e svoje lijekove! Do­lazi, 1ko treba i mje.ec dana sva ki cbn. J d\'aput na clan!

jo ~ nitko na njega ne rotuži radi .rb(·e. elje vidi da ni u u sta-nju platiti , on ne amo da ne napla­ćuje voga truda, nego ne naplati ni lijekm·a. to ih je u ljekarni sam ku­pio iz • voga dže1 a. !(od njega nema odredene tak e. On naplaćuje socijal­no: Slo . u manji dohoci b lc nika, to je čednija i njegova plaća.

Radi e o sarajevskom liječ-niku koji je ovih elana navršio O god ina

n ne traži cbc. ikad nije ra-dio radi zac;iužbc. Nije mu lo ni tre­balo. n bi i bez loga mogao ea no i mirno provodili SYOju staro t. Jedina

Zato je čitavo 'arajevo njegova mu'(lcrija. l an i noć je na nogama.

rano jutro u rećeš ga v ć gdjegod u brdima, a i to tako u ka. nu večer. A ako ga hot.'eŠ sigLu·no naći, najbolje

Broj 6.

vaki ča čitamo o \'e ikim rudar­kim ne. rećama. l od na i u vijetu t rada na tot me rudara. i laze pod ze­

mlju 'da prehrane "ehe i obitelj. ila­ze, a mnogi e više ne vraćaju.

l ako !;e dc i1o u ugljenokopu .Montegnece, u Belgiji. njemu je na­šlo mrt 'i"c rudara, a u zadnje vri­jeme tri. Za njih je, na medi dvaju rovo\'a, čitao '. Mi u O. Roulet.

Oltar u podigli na ,·e: ikom bloku ugljena. vi rudari, u odredeni sat, pre tadoše radili i • upaljenim ruc'ar-kim vejtiljkama, kao \'CČana pača­

. na tra/_,1, pobo/.no pri u tvovahu sv. 1\U i. Znali _u, da je Kri t stupio k njima kao njiho\' \eliki Brat!

Vatikanski orao Dos.<t.cl smo čuli pripo,·i;edati o

rim kom orlu, ko~i je na koplljima , tari h rim, kih vojnika letio, nekada, i po našim kra; vima. kakav je to, sada, \'ati kan ski orao?

Papa je, pred nekoliko godina, o­pet dobio voju slobodnu drzavu. To je Vat ikan ki Grad. njemu e nala­ze mnoge sa\ remene teko' in , pa tako i ,·elika ti kara ko~a je na;savršenija na apenin kom poluotoku. toj ti ka­ri, već 75 godina, izla;i gla odti dne­vnik ., l 'O sen,atore Romano" (Rim-ki Po matrač). Ali pro le ;e godine

dobio i \'Og druga . To je tjednik "L' O sen·atore Romano della Domenica ( edjeljni rim ki po matrač). - To je orao koji je poletio iz malog ati­kan. kog Orada u ve župe po Italiji. Tako je već kroz nekoliko mjeseci do­bio v i š e t o t i n a t i u ća pretplat­nika.

dakle toliki u, p~eh? Talijan ki: žur;nici ga smatraju vojim najboljim pomagač-em. Sto ne mogu oni to čin i on. Propovi jeda, budi i potiče. Zato ga ire, preporučuju i p l a ća j u !

Tko širi prosvjetu ko niste čuli, čućete kako neki

kle,·eću katoličku Crkvu i njezine pret­. tavnike kao na7adnjake koji koče Ya­ki napredak u pro vjeti i znano ti. -Znajte, da u to zlobnici ili neznalice!

Prve o nome, sredn;e i vi oke­škole o nh·ali su redovnici i većenici Oni u pisal i pn·e knjige i u tana\'ljali pn·e kn j ižn ice !

Zar u tako radili samo nekada? amo u prošlo ti? I dana rade i to!

Odje nema ni kina, ni pošte, ni kole­- tamo je crkva, a uza nju i veće­nik!

A tko će ocijeniti ve napore na-ših mi · ionara ko~i. u\·ijek, \'jerom ire i pro. \'jeht? ! .Mi ionari i dana ,.. među di\ ljim plemenima o nh·aju ško­le, sa tavljaju im gramatike (oni tu­dinci!) i pi u knjige.

Evo vto dono.e novine: Otac Ber­nard Meyer, američki mi ionar i mi­ij ki pr tajnik u Wucho\\'U sa tavio.

je i izdao prvi kitaj ki Pječnik za kan­ton ko narječje.

Pu tima mračnjake da go,·ore o. mraku - a mi širima pro vjetu!

da obade tramvaj ku prugu .. a jed­noj tanici on igurno ili čeka ili izlazi.

sto je u\·ijek bla.", uvijek ra po­ložen i na mijan, U\'ijek tankoćutan i obziran prema bole nicima.

arajevo igurno ne pozna većeg: i požrtvo\nijeg C:-ovjekoljuba. I zato je njegovo ime u vačijim u tima. i­rotinja ga, bet razlike vjere, blago iva kao voga najvećeg dobrotvora. Do­bro je rekla upruga jednoga vi okog­činovnika-inm j rca: ,, i e od vih po­litičkih ljudi za !užio je spomenik ll

arajevu dr urinaldi". A ponizno je to njegov'O čovje­

koljublje. Pravo kr ćan ko i evanđeo­ko. Dr Curinaldi zbilja čini dobro po

onoj: ., 'e lm n zna ljevica, što čini de.nic1. !"

l' javno. li malo govori i drži' e povučeno, makar da čovjek, kad s njim razgovara, odmah vidi, da je mi !ilac i umnik. I da puno čita, pa i najno\'ije tručne kn jig . Cita i djela s podru­

čja opće obrazovano ti. A u općenju i razgovoru je jedno tavan i ljubezan kao dijete.

To je poja,·a dr Bruna Curinal­di-a za vanj . ki vijet. On mu se čudi, ali o-a ne razumije. Za njega je tolika požrtvovno t zagonetka. A nama tu zagon lku odgoneta njegova duboka. vjera i pobožno t.

Dr urinaldi e u crkvi naučio

mo s ll

spli čtr.

na !ja sni

ju Zh

pr kro ciju. OO'>

š! o ill

pr~

Broj6 __ . ------------!(AT l ll(

-----------------o dr;iavi

\lil iT PRI! Ri\ \ l. Za dru~! opći eulmbtliski kongre , koJi tc sc otlrhtl u 1 jubljani dne 2 ', 20 i 30 lipnja, mnogi ,e već pripremaju. Do s3d;t radi preko 20 od­bora koji poma/u gl:wnom pripravnom od­boru O.im tof!:t o·no\:tni ·u već bbkup,;kl prl pr:t\·nl odbori u svim bl kuplinma po našoj drŽ:J.\ L IL !jesti, koje tiznvaju prl­pnl\'nom odboru iz . vih kraJC\':t na'c domo­vinc J ijed i, da će kongre.; u l jublj.ml biti velii'a1 stve1 a manife~tnci'a ljubavi na"e ann­rotla prcm:t Pre;welom Oltarskom ':tkra­mentu

,,N \ PRED,\ l '' ODOBRI N. Mini tar­stvo je po vrdi 'o pra\ ila hrvatsko~ kulturnog dru 'h·a .,Napredak" za cijelu tlrta\'ll. U­pr:J.\'a " 'apretka" urotora\·a svoje podru:lni­ce u primor koj banovliil, tla mogu odmah zapoletl s radom.

PAll! DAN. 1 'a 17 ovo~a rnje cr po čitaYoj će dr/a i katolici prosla\ iti papin dan . Zagrebu će sigurno bill t:t pro lava naj·ver:J.nij:t. Za taj d.m su katolici tmaj­mili najveću ngreba{·ku dvoranu, u kojoj će

biti veliko zborovanje. 13t. GRAD'! l KAl l I !. Prema po­

pi n pučan t\·a iz godine 1011 imade u Beo­gradu k:J. olika 56,77o. d ovog broja mo­ramo odbiti katolike 7emuna, tako, da u samom Beogradu ima oko 40.000 kt!ollka koji ·u ra podijeljeni u pet .lupa.

IZ l. Rl ~ . Lanj ke godine je sa­mo preko Splita izve1eno ribe u vrijedno­sti od milijun i 700 tl uća dinara.

PUT OR:\DI B U l U. ada nja splitska bolnica je premalena. ?ato je zaklju­čeno da e podigne veća i modernija. La izgradnju je predYidena vota od ll mi­lijuna dinara.

STARI liRA, TO I PADr\jU . Jo' on! na;i naj !arij i znadu, katkJda, pričati o boju pod Visom. 1edavno je umro starac od 92 godine, .Josip Hrgov i ć iz lamol'a u Bo ni, koji e je borio u vi'koj bitci. To je, val jda, po ljednji borac te bitke.

fLEI<TRIKA U ZLARI . Dosad je u Zlarinu bila elektrika. Kako je pogon bio na naftu -=- to su troško\'i bili veliki i e­lj ak ih nije mogao i s plaćivati. Zato je vla­snik zatvorio centralu. da neki misle, sku­pa sa Zablać:ln im:t, dovesti elektrirnu tru­ju iz 'ibenika na Zablaće, pa morem na Zlarin.

MARIJI! l SVE CILISTAR I. Koncem prošlog mje eca primio je preuz. nadbi kup­koadjulor dr. tepinac u .t\larijinu kongrega­ciju zagrebačkih akademičara 10 novih čl a-

nova. O I ZAKO• O STOC R 1VU. Radi

što uspje'nijeg gajenja stoke i točnih pro­izvoda namjerava se arodnoj kup lini predio/itl zakonsk i predlog o nekim izmje­nama u zakonu o promicanju stoča rstva.

liRVATSI(O HODOCAšCE U SVETU ZEMLJ . U srpnju će i ć i na'e treće redo­vito narodno hodoča će u velu Zemlju. Hodočasnici će se u Palestini zadržati J O dana. Cijena će za treći razred biti 7800 di­nara . Sve obavijesti daje Odbor za hodo­čašća u Svetu Zemlju, Zagreb, Trg !(ralja Tomislava 21.

žrtvovati i ljubiti druge do potpune zaboravi na _ebe. On, doktor, \aid dan se ujutro pričešćuje. Pobožni je po­klonik Pre vetoga pri javnom 'klanja­nju. Svaki dan se, po više puta, navra­ti u crkvu. Sad u ovu, sad u onu, i dugo, dugo moli. I pred Svetotaj­stvom, i pred sv. Antom, i pred v. Terezijom.

Dr Curinaldi je vjernik, kršćanin, katolik, euhari tijski čovj ek. Eto, u to­mu je odgonetka njegovoga j unačkog idealizma. On ljubi i žrtvuje e, jer je Netko još više ljubio i još se više žrtvovao. On je čedan, jer je Netko bio još čedniji.

Pobožnost dra Curinaldi-a je du­boka i prosvi jetljena. Zato je i njegov život tako velik i plodan!

Njegov ča.sni lik je još jedan dokaz više, da prava plemenitost i veleduš­nost zrije najljepše i najpunije podno Križa; da Bog pod ile J j ud ko ree, i · da mu daje snagu i ljepotu koje ono nigdje drugdje ne može naći.

Sarajevsko građanstvo je sretno da se u njihovom gradu diže tako vi­soki svjetionik dobrote, p1emenitosti i ljubavi. Ono mu je zahvalno 7a sve, pa mu je čestitale na osamdcsetgodiš­njici.

A mi, kao katolici, poklonimo se u dru Curinaldi-u geniju kršćan tva, sili Milosti, snazi vjere!

Na braniku

Ali, ipak, neki ... J :l!:-110 J kao dan: Vjera je tt /i­

\'Ollt potrebni. na manje nego kruh i na k koji s\ a l, u ckund u udišemo!

Ali, ipak r ći t\:~ mi, ipak n ki n vjeruju. Zašto? /ašto, ipak, neki ne \jCrttju?

ajprij n •ka nam s' ima bud· ja. no: cm a naroda med u ko j i 111 :.e ne bi molio i cn~tio Bog k·1 > ono naj,·išc l~i t'·c koje gospodu,e nad vim što \ idilllo i osj (·amo. gr ll1ln 't vc­ćina ljudi hrani u . vom . reu VJeru tt Boga, u clu~u i ll \jccno. l.

ad moiclllo i lo nari 't ti : nać i ćemo u /h· ot u Ji ude ko j i će mm ot vo­reno i ·amos\ ije no reći: l\ li ne vje­rujemo nivt-1!

Dakle: Zašto n \jen1ju? i\ ko ~e malo prop ita te za n iihov

prija--:nji žh ot, ' id;cćde, da u i oni, n koć. vjcrO\·ali. U početku -.;u i on i klapa! i ruke i u. retno, torlinorn u reu, molil i Božju Dobrotu i'A't tjclc·nc

i duše' ne potrebe. J dnog dana je \C to pre ttlo; ali ne kroi' jedan clan!

Malo romalo u im . e rca ohlaJi-vala, malo pomalo 'jera ga i a

l'ad ih ritate, kako je ll njima na tala ta duye\'11a rromjena - nabra­ja(·e \arn mnogo umišljenih razloga.

ne prave neće vam reći !

Među nama .....-> .,.._,

l OJi su, dakle, lo ra;lrvi ? Bit e ih !llnogo, ;~\i skoro je uvi­

jek najglavni ji s: tm njiho\ ii \ ul. l o oci na ne rna , kako Je teško biti covjck? 'ijck biti i ~kren , n · · b iča n, i ;na(aJan! Bit, danju i no( u, pošten u mi lima, ri JC!' ima i djl-lima!

Pa za to, ·cr JC nekima prdc'.ko biti <-ov jek; prdeško im je oCU\ ati svoj i'načaj i pošt<:njr, poi'nu rušiti one o­grade koje im sve to mlažu, a priječe skok u neobuzdanu siol· odu.

Kr.:ttko i ·; ·dnosta\no bi ~e lo re­klo: 'eC:udoredc, gri jeh je kriv mno­goj ne' jeri .

Pogledajte oko ebe, pa ćete mi znati ret i tla li je ovo i-,tinito što pi­šem. Po sel ima i grac.IO\·irna naj­veće lole i b ·kri je, naj r odil Ji, na j­be.,tidni ' l "ll oni koji 111kada ne idu u erk' u i koJi sc, onako bahato, ali i neznahćki, po no-,<.: da ne vjeruju n išla.

. ·a ,·e te ic mislio učeni fran­cu k. pisac La !ku· rc kad je rekao : .,ja bih želio \'id ,c i lrijo.noga, um JC­renoga, pra\·cdnoga i ti~loga (0\·jeka, koji bi nijekao or tanak 13o/.; i i l e -mnno t du;c. On bi b~rem, bio ne­rristran. Ali jednog t~ko\'a ČO\'jeka u­opće nema."

J to, u lom grmu leži zec!

Malo pametniji od magarca 7 n b grana mojih tarih je il­

nikla i rroli tala u 'iLen iku. Pa, rrem­da sam već nekol iko god ina u njemu prozimio i proljetovao, ni,arn .e upo­znao e; tom mo·om rodbinom ro žen-koj lo:ti po prababi.

Tu, n davno, pO\rati e jedan od tih mojih rodaka iz - kako e ono ka­že dalekoga svijeta, iz ,·elike Ame­rike.

Dugo je on bio u vijetu. još mu bijahu sa vim meke četinjc pod no-om, kad je odriješio "cimu", raz\ io

jedra i otp lovio u v iroki \ ijd tražiti kruha i reče . I otada minu nekoliko pari godina. Oni koji e dobro razu­mi ju u kalendar i v:djeme kažu, da je otada prohujalo 40 godina. ada je si­jed kao ovca. ad znale koliko je toga mogao u svijetu ,,proživjeti, i -ku iti, vidjeti, čuti i naučiti."

!(ako bilo da bilo: On je u i­beniku. Nekidan e, onako u put, na­do mo u trafici i upozna mo. Drago mu je bilo, a drago je bilo i meni. Krv ni je voda!

Po lije mo e više puta u retali, te me, jednom, i kreno i otvoreno, [>;)­

zove u ,·oju kuću . 1 ekamo sam e žurio, pa mu ne udovoljih molbi, ali sam obećao drugi pula e navratiti i, onako po domaće, porazgovoriti e.

- Tako je i bilo. Jedne \ečeri sam ga po jetio i do

mile \'Olje e narazgovarao. - Zapravo to nije bio razgovor. Bila je to borba, kreševo i rvanje. Dodu e, u početku mi je lijepo pr ičao što je ve \ idio i čuo u .,da lekom vijetu." - onda e nekako zaokrenu razgovor i izlanu:

,. Ja vjerujem samo ono vto vidim." Pri tome prihvati kuhinj ki nož i reče: ., .vo, u ovo vjeruj m. jerujem , jer vidim !"

Pa -:ujie, \' jera nije i lo što i znanje. a~ američki kovčeg j čudan . U nj trpate kupa vjeru i znanje kao da je to i ta pura. U to, što sad držite u ru kama, ne možete vjerova ti. Vi to znate. Vjeruje e samo u ono xto e ne vid i.

To lc jedno. Drugo je još valni­je: Ja nisam ništa vidio o čemu te mi pričali. 1 ikad n i am bio u Ameri­ci i zato, jer je ne vidljeh, prema va­šim nazorima, ne bih mio vjerovat i ni da ,\ merika po toji, ni da te vi u njoj živjeli. - Onda e sjetih i do jet­ke, koju sam ne&'dje čitao: i vaš mo­zak još nitko n1je vidio - dakle ga nemate !

.t\ li ·Ji te li, da am ga tim razo-ružao?!

jo jač-e je lisnuo no/. i . mijulji­' o po navi jao: .. ja v jeruejm _amo što vidim; vjerujem u 0\·o ~to držim u ruci."

Dakle ne vjerujete u neko vemo­guće i vječno Biće koje mi nazivamo Bog?

.,To samo popO\ i prO[JO\ iiedaju, jer je to njihov zanat" oclgO\·ori o/biljno i važno, nagla~ujući: J er j e to njihov zanat.

Počeh mu tumač1ti di\ ni, nero j­m ljivi red koji vlada u l i,·oj i neži\·oj prirodi.

Pčela tako sa' rv no gradi saće kako ne bi mogao najpametniji čovjek. - Svaka ptica ima S\'Oje gnijezdo i u njem leže jaja. amo je kukavica iz­nimka. na ih leže u tudim gn ijezdi­ma talno odredenih ptica. Boja e njezinih jaja uvijek rodudara bo­jom onih kraj kojih izleže voja.

Pa n i je ta i zn im ka bez _vrhe. Baš u ono vrijeme, kad kuka\ ica ne e jaja, po šumi haraju mnogi kukci teto(·inje, ko je ona hvata i njima e hran i. Kad bi grad ila gnijezdo, izgubila bi e u tom po Ju, a kukci bi nanijeli šum i mnogo štete.

!(ako dakle, kukavica zna za te kukce ? Tko ju je naučio da ne e bav i toboj na jaja?

., Priroda je to; vc je lo priro­da!'' - li, znate li , ela j priroda 5'amo po sebi nerazumna. Pa kako ona, koja je nerazumna, može ne'to tako razu­mno raditi ? Vi, to znate, le'(kom te mukom naučili; a biljke i žh·otinje ne­maj u nikakvih učitelja ni xkola, pa svojim radom, vi~e puta, natkriljuju čovječj i razum?

.,To je sve priroda" ... Prema tome je /i\ olinja, kao na

primjer magarac, i to tako pametna kao i vi?!

a lo mi nije odmah odgo,·orio. Te ko mu e bilo niziti do magarca. Tek, kad sam treći puta ponovio pita­nje, krzmajuć i i u tegl jivo mi kima­še: .,M a l o p a m e l n i j i o d m a g ar­ea ... malo pametniji" ...

Raz\'e. el io mc je taj odgovor, ali u men i je nešto odgova ralo, tiho i nečujno kao dic;anje mirnoga dojenče­ta: malo ludi ... malo ludi ...

- 1 u o tome mu ne govorite~ eka o tane medu nama. -

Dig.

ŠTO MNOGI NE RAZUMIJU Mr ogim·: sc je č inila okru:!nica zagre­

bačkog nadbiskupa dra . Bauera kao neu­mjesna i nepotrebna. Al i, eto, i vjerski po­glavica muslimana u na oj državi izdao je okružnicu, u kojoj upozorava vjernike, da po propi ima islama ne smiju prb;ustvovati svetosavsklm proslavama, kao što uopće ne

smiju prisustvovali prosla\'ama bilo koje drugr vjeroi povije · . os im L·lamske. Vpo­zoruje organe I isl:11n. ke · · icrs~r zajednice, da po po tojećim 7akonima 11C smije nitko mu­slimane siliti, da prisustvuju vjerskim sveča­nostima drugih vjerolspovijesli.

St ra na :3.

o sv--eiu i' l l 1/1'01{. f( J l'r o ,l i•t dan.1 !'>: u

Iur koj lt r ~ prvi pu ta dobile pravo gh~ . l pr! !u pi te iarama u vel•m broJU !1 C 'IJ

mu'knrd! ltahr.lf o je oto 2() l ·,ta·t.J'ilupni ­ka. I<emal-p;t a bi h liO po pur.o r ur k J ob­novil i .d i bi. priJ• s•,cga, n.or o 1r 1 i da je 11.1jg-lavnija du·evt a obr ova.

l' l J\ Aj ( J O l()( J. U Amer i d po­stoj! dr u Ivo knje nam je•ava 11 Alla. skom orca uu itf-rad iti pl h•ajuic o'okc • 'J te bi o­loke pristaja ti av ioni, koj i bi vrm i pu tr i<kr sao braćaj it.mctl u vropc i Amelike. , 'a o­lar ima bi bila uredena skladi ;ta , gorivom i ul jem za motore. Ha i' ur a •e da bi jedan la· ka\' otok stajao .UJO milij una dinara.

L.' ,\1\RO Sll~ lf? Kl J\\L (.J", ' IK. U var­::a\'skoj bol niti umro j · sred inom sijcrnja bi kup ,\l are ki, aposlolski admir · i ,tr ~ tor Pe­trograda CJ odinc 1930 bio je t• ap~cn i ot­pr<.m l, n u ' ibi ij u P•o,le godili e, u pro­l jećl', polj ka g 1 je vlada o !obod il a za­mjer. om od neko iko komlll. i la. Slorn­ljt·n pat njama po l'lm nicarna, kra tko je u­i.i\ o .t.latnu :obodu .

,',\j\ l.(J J> LC:ACI .. a' i ljudi utro~

rnnog{· rn 1 i, ur. c u duha , . Ali ipak nb Ll naj­Ycč i pu"a( i na S\"L etu . ro su l

1ijcmci i mcri r'a ni!

V.Jf !{\ L , jl: MACKOJ. Kolnu je glaso\'ita kakdrala po većen:t S\'. Trima Kra­lj ima. Prošl ih dana 'je tarno do; Jo hodoča:će od 30.000 ka:olilkih mu;!e\·a, ve ' inom rad­ruka. 1 ikada do "ada kolnska lwi.cdrala ni­je vidjela toliko muže a. Bi(e zato Lo je tamo vjera progonjena.

I Cl ~KOJ KRAO . VIa ti su ot-krile velike prevare kod državnih nabavki. Do ·ada Je zatvoreno 170 osoba. · To su or•i koji preziru Božje zapovijedi

U ll l L IZL02'BA ,\\ORA. U pri­premi je tre<·a izložba mora u Tr tu. lzlo­.lba će imati pet Odjeljenja: trgovačka mor­narica, povije:.! i napredak mornarice; bro­dogradili'ta za trgovačku i ratnu mornari­cu; iro\'! ne za gradnju brodova ; pomorske luke i život na moru.

1RtLj JU VE S REDA. Boljše\·ici preziru miloTde. Za to oni ubijaju ve svo­j\.: protivnike Tako je u Turkeslanu po­treljano dvije ti uće eljaka, jer ·e ne

hljedo;e podvrć i bo.j~evi 'i ' kom jarmu. \ PL ,\10 - , 'Aj ,\\\ JA K. J!OA.

, 'eka go5poda u Londonu posjeduje neo­bično malu knjigu , .. Pi ma. Knjiga je ma­nja od obične po"tanske marke. lova se ne mogu čitati pro ·Jim okom nego po ebnim povećalom.

AjOBIL !JA PSfl ' ICA .. 1ajvil:e p e­nice rada Abesinija uz isto:nu afričku obalu i lo -1000 metara u vb ini nad morem. -

ZV01 0\'I KOJI S\ IR •\jU. Pari'ki kardina' \'erdier blagoslO\'iO je u bazilici Pre v. rca J usova trideset brončanih zvo­nova. Zvona mogu pomoću električne truje izvoditi božićne, uskr ne i mnoge druge vjerske pje me; dapače i djelove pje\·ane sv. i\\ise.

1A OBRANU POTL\CE iH. U Wa­shingtonu nađoše e na okupu tri kardinala, 9 nadbi kupa i 66 bi kupa, i najodlučnije zatraži"e od američke vlade da u· lane na obranu progonjenih meksičkih katolika.

jfD A 400 GODI' J IC . Ove se go­dine navr ' uje -100 godina, da je sv. An ela

lerici o no\'ala u Italiji ur lilinsku redov­ničku družbu koja e naročito bavi odgojem mladeži. Osnovateljica je svoju družbu sta­vila pod za'titu vele mučenice r'ule, po kojoj je ta družba i dob ila svoje ime. Da­na na cijelom vijetu ima preko 6000 se­stara r"ulinki. - I kod nas imaju nekoli­ko svoijh samostana.

1 l'\ O\' J ll K ROll ALA. Smrću kar-dinala Bournes-a pao je broj kardinala na 52. Prema vijestima bi se imao jo~ prije

skr a sa tati tajni konzistorij, na kojem će e izabrali l nm·ih kardinala.

LO DO J< I C:EL1 I]( KA TO! IK. London broji 7 milijuna žitelJa i, premda je u njemu vetina anglikanaca, nedavno je, već peti puta, izabran načelnikom grada u­zorni katolik Killik. Po tene vi ljube!

AMt:Rli< PREKID:\ 001'\0 E .\ i\\ l l( ll\ OJ\ l. !\ako e javlja iz Amerike

zbog toga, što ~\ek iko ne presta;e pro-gonom katolika . Ako je ova vijest tačna bio bi ovo \ ~eliki uspjeh sje\eroameri čkih katoli­ka, koj i ·u već u vi ' e navrata izrazili S\'Oje impatije za mek i čke katolike.

Na~ Oo. podi n je rekao d:t je donio na ovaj svljLI oganj, i hoće da taj oganj ogrije svako čovje~je ree. U na'em kršćall"lvu, koje je kr~ć:m Ivo Iz običaja, nemn niti toliko top­line, do bl mrz.nutl siromah ogrljno svoje ru­ke.- Probudlmo, već jednom, s\ e koji pnvaju Pokaž!mo . vljctu, da mo po jegovom Imenu po tall vcltkl, čisti, močnl, no\·i lJudi!

Emll Fledle r

l

trana ·l.

Naši do is i Knin

Z\DllBI.'A IT\IJ\ /.\ Oi\ 1\\IRA. ' ..:lu Bi kt.piJi. koja je ·e t kilo•11C~ara d:t

leko od !'nina, nalaze .e ru'e>inc vcltke cr­hc, koja je bila podignuta u doba hr\'at­kog kr:~lja h·onimir:J Od tog doba je pro­

šlo 't'Ć 1)00 godina, pa joj sc c.l:mts vide sa­mo temelji.

Odmah uz crkvu bio je u desetom \'i­jeku i dYorac kraljc,·og kancclar:t hrvatskog bbkup:t. \li i od to dvorca o ·t.tdo' e s1mo ruše\' ine

Pred d\ i e godine o~novan je zaslu­gom franjcvr:t o. Iva 1\lcndušića, u !\ninu odbor a zad:ttom da sc, n :t mje ·tu gdje je bila zadužhin:t kralj:t Zvonioltira, podtgnc i t:t erk\ a k to nekad. rada sc je upri\ io poziv ( ita\·om hn·atskom narodu da ~\'oj i m no\ccm pripomognc gradnju e kvc .. ·a č e­lu tc akci je stoje na' i ajvide,Jij i ljud i kao pr uz g. dr. ,\ . Bauer, dr. .-\ . tcpinac, um jetnik l\ an J\\c;trov i ć i drugi.

Sada \'Odi odbor o. fra f1e rnatdin To­pi ć, gvard i ln franjcvačko."' samo tan:\ u !(ni­nu, komu sc i ·alju sv i prino i. -

Ol ib '1\š;UvOr l ' \FPRIIII(f a·a

župa ima 1274 taHO\'nika. \ toliko, i vi ;c, ima ih što u jc,·crnoj, što u Ju/noj ,\ meri­ci. l\'t:ma kuće koJa ne bi nekoga imala u A­menct. lalcni otok, i bez današnje kri;c, ne bi e mogao drukčij e prehranjivati.

·cko ' i od na ' ih ,\merikanaca , dok ih jo' nije bila zalw:ttila kri z.a. od svojih u·ted­nja sagradi"c kuć i ru, drugi popra,·i'c krov, treć i o bij eli~ e zic.Jo, e i tako selo ima izgled malog gradića.

!(oliko oni koji su kod ku će, toliko i oni u Americi radišni su, a u vršenj u svo­jih kr·ćan kih du.žnoo:;ti ne zao taju za boljim selima. Zato, hvala Bogu, evo već druga go­dina da e radi u l(atoličkoj Akciji. Tu su J'rižari, koji lijepo napreduju u prkos svih makinacija nek ih zavedenih koji ne rawmiju il i ne(·e da razumiju svrhu i cil j !(at. kcije. Ne znaju, da ko ne pozna i ne ljubi Boga, ne može pravo da ljubi ni domovinu! -Već smo vidjel i neke priredbe naših l(ri/.a­ra, pa bismo ih željeli opet vidje:i što sko­rije.

Za žensku omladinu postoj i dru·tvo "Kćeri J\\arij inih" . To društvo je bilo malo zaspalo, ali se je opet poče!o buditi. Bilo bi poželjno da se i kod njih započne s Kat. Akcijom, naime s l(ri.žaricama, jer je to tip organizacije koja našoj omlldini najvi·e od­govara i koja uspijeva.

Zauzimanjem na·ih Križara počela sc je lijepe širiti i !:at. štampa. a osobiti nači n šire naš "K 10Lll(" koj i je kod naroda lijepo primljen.

Erven ilc- G o r nji SVAKE GOD INE RASTEMO. U na'oj

pustoj Bukovici ne događa se ništa što bi moglo uzbud iti ljude žel j ne novotarija i ve­legradske bt7ine. Svaki od nas jede mirno svoj crn i kruh (ako ga ima u kući!), i .ži­vi, iz god ine u godinu, predan u volju Bo­žju. e mo/emo se pohval iti, da smo u pro­šloj godin i pod igli !<akav umjetn i č ki kip lli otvorili koju javnu us tanovu. Ali imamo što mnogi gradov i nemaju . Svake godine ima­mo ve više živih· kipova, mladog naraštaja . Katol i č ki dio Ervenika, koj i broji tek oko 750 duša, napreduje svake godine za 20, po prilici, novih mladih stanovnika! Zar vam se ne čini, gospod ine uredni če , da u siroma­šn i i gladni krajevi, kao što je ova na a Bukovica, stup svake dr/ave, a ne ku(e ga­vana l oni ugojen i pojedinci, koj i na prsima nose odlikovanja za razne zasluge?

pro izvađa

jedino

KATOLIK

N. P. u. s. e. l P. s.

------

a endar Veljača

10 1 5 N. pn Bng. · sv. Skni~Jik;" JJ Prvax l 11 Gosoa Lurdska 12 sv. Eulalila dl. l muć. 13 "

Kal arina 14 ll Valenlln muc. 15 ll Fauslln i lovila 16 " JuliJana dl. 1 muc. - --Gospa Lurdska fo.ledu mj,.iro.ra;nijim obiteljima

Lurd.t bila je obitelj] ubirtt. 11. ve­ljače god. l 5 . re lrnat.: !god išnja Ber­nardica ubirtt poue do b..;abjelske peći n e, pokraj rijeke ;ave, da naku­pi goriva za kuću. Iznenada ču ; e Ber­nardica. jaki šum, i ako nije bilo vjetra. Uplašena, obaziru ć i e oko ebe, 7a­pa7i u špil ji 'i j tlo, u kojemu e u­kaza divna Go poda, va u bjelini, sa plavo-modrim pa om i krunicom u nL ci. I 11ehotice Bernardica klekne, izva­di krunicu i poče moliti, a na " lava Ocu" molila je s njome i JO poda.

akon do\Tvene krunice nestade Go­·pod .

d toga dana Bernardica izgara od želje, da opet gleda lo divno uka­zanje. Od 11. veljače do 16. rpnja u­kaza la. joj e Bl. Dj. J\larija 1 puta. Pri jednom ukazanju Gospoda joj re­[e : "Ja am Bezg r ješna Zače ­č e."

Otada !Ila abjel ka pećina posta­de ljud kom rodu izvor bezbrojnih tj -le nih i duše,·nih milosti. !(ako je I­sus preko 12 pro tih ribara o novao

rkvu, tako je Marija preko si roma ne pa ti rice stvorila naj,·eće svoje pro­štenne.

I ako su sc koro vi proli\ ili lim uk,1zanj i1 11, ,\\arij,na je slava sve vi­še rasla. Pr i proli\ 111d bili u rodite­lji Bernardkini. On i su j j bran ili da zabzi k špilji i na lajali šibom i tje­rat i . \ac;ahjelsku pct·inu iz pameti \O­

je kćerke. Sud i policija c;lal i u je progoniti. 1 1apokon pod igo. e za ti lli U

ogradu i po ta' iše stra/arc, ela / .. a prije­rc 11 '\l'Odtl dolazak. Pohod vpilji bio je cloz\·ol jen istom tada, kada je in ca.ra 'a polcona ll i. ozdravio pomoću lurd­

ske ,-od.:. I d uho' ne vlasti bile su ncpri ;a­

zne rrcma tim r ticle ima. 2upn ik lurcl­ski PeJramal zabrani svojim kapela­nima pohod vpi lje, a i sam nije ona­mo 7.alazio. Lurdski bi kup imenoYao je \ećcnike i liječnike , ko) će ispitat i te dogadaje, tc jedva ..J godine nakon ukaz:mja odobri pobo/.nosl kJd J\lasa­bjdskt ~pilje. Pro' lo je još dal ini h 7 godina, dok je • v. lac Papa !)ijo L'. odobrio odluku bh,kupovu i pJ-' h rdio lure! ka čudesa .

Dana nema na svijetu ni najza­bitni j ga katoli č kog s oca, koje ne bi zn ·do za Lu rd. Dana nad l u rd korn špiljorn podignula -je veliča~ na bazi­lika. Dana u Lu rdu po toji posebni za,ocl, u ko jem u liječn i ci do ad pre­gledali rreko 17.000 bole nika, čude-no ozdra' lj nil! u Lurdu. vake go­

dine dolazi u Lurd oko -100 li'ečn i ka raznih narodnosti i vjera. God imice, a sviju trana vijeta, tižu u Lurd

mnogobrojna hodoča'ća . U jedan dan znade e u I urdu naći i do l 00.000 hodoča nika. I u našem bijelom Za­grebu po toji trajni odbor, k ji svake godine vodi hrva t ke hoJočasn i ke Go-pi Lurd koj i izdaje mje ečn i gla nik

" Taša Go pa Lurd ka". Tko bi htio da op-xirn ije znade o

Lurd u i lu rd kim čude ima, može da čita i na hrvat kom jeziku knj ige dra Bertrina, dra Lončara, dra \erza, Ma-rina Sabića i Pruvo ta.

- - - - -·- - - - - ---Zivot ibenika

OBLJET ' ICA I IC 0\ 'A JA. 'a 14 veljače navr·uje se tr inaesta obljetnica i­menovanja dra ]. Milete šibenskim bisku­pom. Toga dana bi će u ka tedral i u 91/2 at i svečana sv. Misa.

MRT OTII IJF PA IN I. Zadnji si­ječnj a um rla je u na'em gradu uzorna klto­likinja O!ilija Pa ini, sest ra Fra ikoJe, dra Kažim ira i dra Jo ·ipa. Pokojnica je bila re­vna članica mjesnog katoli i:·kog dru lva "7o­ra" i stare · ica kr i/arskc organizacije. Pokoj joj vječni ! Obitelj i na e . au čciće .

UJ\\ j ET !Cl(! RAD O. 11(01 ICA. O . .Jo lp Nikolić izložio je ov ih dana u veli­kom izlogu trgovine "Peko" , ponovno, je­dan svoj rezbarski rad. Pravom ga možemo nazvali umjetni čk i m radom. savršenoj gotic! izraden je lijepi oltar italijanskoga li­pa. Visok je 190, a širok 75 cm. Izraden je i.z SOO djelova. U redini je Križ, simbol Kr! tov, a unaokolo priLO ri muke Kri tove i druge figure . ve skupa ima 56 likova. Za ovo djelo g. ' ! kolić uložio je 3 mje;;cca rada . 1a O\'Om lijepom djelu možemo mu samo čestitati, želeći da ustraje u radu, jer vjerujemo da će se vremenom dovi nuti do visokog stepena rezbar ke umjetnosti. !(a­ko čujemo, on kani ovo svoje djelo darovati zagreba čkom nadbiskupu koadjuloru Preuz. g. dru Al. tepincu.

APOSTOL T . CIR ILA l METO-DA. Uprava ovog apostolata u Sibeniku u­pozorava članove napo e sve ' e;J ike, da na­božni li t "Gospa l urdska" u 7agrebu ima po ebn u rubriku 7a O\'U udrugu, pa im se preporuča, da ga nabave (15 Din godišnje).

Oodi ' nJi doprinos za apo total imo l 5 Din. Taj doprino mo/.e e slati vel č. D. Krsli to i ću u ibeniku, koji prima up isi­vanje novih članova i dnva potrebi e upute. On je upravitel j apostolata za šibensku bi­skupiju i apost. administracij u.

BLA DAN MAJ KE BOZ.JE 1 URO­SKI:. U CRKV I V. L VRE. U ponedje­ljak dne ll . veljače pro lavi ć e sc ovaj om i­ljeli dan pred peć i nom Gospe l .urdske. U­jutro u 5 s. po(lnju štenja o ukazanju Maj­ke Božje, iza kojih će biti pjevana sv. t\ Usa. 'l ihe mise rcdaće se svakog sa ta i to u 7, S i 9 s. Svečana sv. Misa 7.apočećc u 10 s.

opusti li lijepo vr ij eme ista će sc obavit i u špilji Gospe Lurdske, inače u crkvi. Posl ije

pod ne u 4 s. biće svečan i blagoslov uz pri­godnu propovijed o čude rtoj moći Majke Božje u Lurdu. Iza blagoslova ljubljenje rel il·.-vija . Tog dana ·svako će kršćansko srce doći pred noge mile Majke u poznatoj peć i-

ni, po. ver enoj esp i Lurdskoj . R.\ PORt D DJELJ NOOA BOGO-

SLU ž j . l( a t e d r a l a s v . J a k o v a : U 6 s. .župska tiha sv. Misa, u 8, 9 i 91/2 (školska) tihe sv. li e, u l l s. svečana pjevana sv. Misl. - D o l a č k a ž u p s k a er k v a : U 8 s. župska sv. J\\ La. a Oo!ipll Lurtl!ilw u poned jeljak ll . t. mj : U 5 s. ujutro lekcije, u 61/ 2 s. pjevana sv. Mi ·a, ll

s. tiha sv. Misa, u 10 . sveča na pjevana sv. Misa, u 5 s. popodne blago lov. - V a ­roška žup ka crkva: U 6s. tiha, ll

l O s. pjevana sv. Mi a, u 4 s. popodne bla­go lov.- Crkva sv. frane: Tihe sv. Mi e u 6, 7, 9 i l 0 1 /~ s., pjevana u 8 s., blagoslov u 41 / '2 s. popodne. - er k v a sv . Lov r e: Tihe sv. t\ li e u 51 / 2, 6, 7, 8 i l 01/2 s., pjevana u 9 s., blagoslov u 4 s. popodne. - rkva s v . Dominika:

7 . tiha, u l O s pjevana sv. Misa, u 3 . popodne blago -lov.- Crk v a sv. Luce: Buduć i je toga dana sv. lwlasfii:a, koja e slavi u ovoj crkv i : U 7 s. pjevana sv.

Misa, u 9 s. tiha sv. 1\lisa, u -1 s. popodne blago ·lov sa rje' ivanjem sv. mo: i O\'e S\'elire. -1 ova rkva: 8i9 .tihesv.t\U­sc.- rkva sv. Ivana: U 7 s. tiha v. J\ l i a, preko koje kupna pričcst l(rižarica. - Cr k v a s v . D u h a : U fit 2 s. tiha sv. Mi a - C r k v a s v . i k o l e : U s. tl­ha s ' . ll\isa. - r k v a v . 1 e d j e l j l e e u r n l e i : v. Misa u 7 . - S j e m e­n l š n a e r k v a s v . M a r t i n l : U S s. [iha v. Mi a za puk.

U l O l SF 1 Ll r darov:t ' c: preč. I on F. Antunov i ć 20 Din; da poča te uspomenu blagopokojnog Dr Ante D ul ib i ća: prcč. Don S. J\ lalulina 50; Don J. Lu'a 20; Obllclj .Jo e 'akira 10; da J>Očaste uspo­menu bla :-ropokojnc Otilijc Pa ini prei\ Don S. Matulina =JO; Don . 1\ l andić J 5; Don T. Perina l O; Don I . Ora,nclov i Ivan l(eč­kcme' po 20; da po '·a ·tc uspomenu blago­pokojne ike ud. Fulgosi pre v. 1 on R. Plan 20; Don 1\ . l ad! ć 10; Don F. Gran­clov l O; mjesto če t itke pre vljetlom Don t( . Pianu Don J. lu' a 20; mjc~: o i'cstilke Dr . Mnrčcl i ć u Don A. Mandić 15.

Život se može pro­duljiti, bole tl mogu se spriječiti, bolesni Izliječiti, slabi ojača­ti, nes talni učvs titl i ncsrdni u č initi srel· nima!

Broi 6.

Što s toj i iza sva l~e bo le sti ? 0-;lab !J cnjc ;'.ivaca, potištcnost. gubi­tal< dob t ih prijatelja 11 1 svojih bližnjih, razoč JLinost, strah od bolesti, l11š način livotn i mnogo drugih razloga.

Z adovo l js t "o najbOlJi je liječnik! Imade 'Pu teva koji Te mogu dO\'e tl do dobrog raspolu.tenja, oživiti Tvoju ćud, Ispu­niti Tc novi m nadama, a ovaj pu t prlkalan je u jednoj raspravi, koju \'a lk t o ju z~1raž1, dobije odmah i

posve b e s p l a t n o U ovoj maloj pri ručnoj twjižlci ra. tu­mačeno je, kako sc mogu u !<ratko vrijeme i bez z<~prijck,t u radu živci 1 mi '· Icjc ojačati, umornost, loše ra­spoloženje, r.lstrcscnost, oslab ljenje pamćenja, nerdsp loženje za rad 1 bezbroj dru th pojava boles ti pop ra­viti i odstraniti. Zah tje\·ajte ovu ra­spravu, ona će Vam pruži ti mnogo ugodnih časova.

Poštansko sabirno mjesto : Ern st Paste rnac !;:, Be rl i n SO, Michaelkirchpla tz 13, Ab t. 929

MILODAR ! " I(A10LICKOJ KAR I-TA". Da po·a ti uspomenu pk. dra A nte D u l i b ić a : Don Ivo Berak, Din 10. Da poča tc uspomenu p k. O t i l i j e P a s i n i : Bajlo Ivo, tarj . suda, Din 30; don iko kan. Plančić i obitelj Sponza po Din 20; don Ante Rad i ć i don Ivo Berak po Din 10.

vima darovatelj ima Odbor najharnije zahvaljuje. Ovi mi'odari u ko ris l "Katoličke Karita " za Pučku l(uh inju primaju se u Tr af i e i "l( a r i t a s" (kraj d ućana g. Or­ge Rad ića).

MILODA R! UBOSKOM DOJ\\ U. Da poča li uspomen u pok. O . J a e i n t a D o ­m i ća : Dr Kažimir Pa ini 20 dinara; da počast i uspomenu pk. I v a n a l l i ć : Obitelj pk. Dr Jul ija Oazz.ari 100 ; da poča ti uspo­menu p k. S i m e S t o š i ć a : Obitelj Jo ipa Tarle 30; da poča ti uspomen u p k. P e tr a l l j a d i e a : Obi telj Prof. !(!aud ija Bar­bet ti 40; da poča ti uspomenu pk. B o ž e M a t a č i ć : j ere Matači ć 30. - Stjepan !(arković prigodom boži ćnih blagdana 30 dinara. - Up rava, harno zahvaljuje.

OVA KR I 2A RSKA BRAT TVA. o-vo l'rižar ko Bratstvo osnovano je u Baj­moku , z.alim u Davoru l(ri.žarsko Bratstvo Starje' ina, le u Llpovljanlma.

OVI TECAJ EVI. l. 2. i 3. IL odr­žan i su kri/arski tečajev i u Moravču , Vi ro­viti ci, amo boru, te Zlataru. 4. 5. i 6. I L održan je tečaj u Sopju, 7. i 8. Il. u Gor­njem Pred rij evu, a 9. l O. i ll. I I. u Po­dra v koj Slat ini. U Voćin u bil će tečaj 12. 13. i 14. Il.

JER KO PROS\ 'JETNA SKOLA U ZAORfBU. U Vjersko prosvjetnoj školi Zagrebačkog Križ. Okružja nastavljaju se predavanja i u ponedjeljak l s. I I. predaje veuč. prof. dr. Barada o Crh."Vi Kristovoj.

- fo\fJ;1. IOOD'nAR ~t... t;~ o ··f:J.)'o

:d~· e e.sT Q.UA,.rt~

Velik i izbo r z imskih ci pe la uz snižene cijen e .

š iBENIK SPLIT !(ral jn Tom l lava Maruli ćeva 7,

l'IIAL.LI OGLAt..§~IJLL

Ž enska zanatska ško l a koli sv. Luce prcp ru ča građa n s t vu svoju radio­nicu. u kojoj djevujč i ce, pod n.tzorom svoje str~tčn<! uč it~ l jicc, izrađuju sve vr tc haljina za go~podc i dJt!Cu uz um jerene eljene.

Šivaći stroj " S i n ger" u vrl o dobrom stanju, odlns k:t rad i, prodaje se

rio povoljno. Za tnformacl le obra titi e Upravi !Istn pod br. 136

Vlasnik odgovo rn i urednik : Sveć . Ivo Orgurev - Ul. Kralja Tomislava 53. - Tiskara Kačić (0. B. Buljević)

s z s

P. \

n n

p~ n T sr S\

s, A M ž j je mi pc

ŠI( A ćn

Vii č h V e l, Ille !es -v n