Upload
kreativni-centar
View
277
Download
10
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Радни уџбеник са задацима за вежбање, подељен је у две књиге у којима је предвиђено довољно простора за уписивање одговора и решавање задатака. Уџбенички садржаји у целости следе прописани план и програм. Начин излагања комплексних математичких тема прилагођен је узрасту ученика.
Citation preview
196
autori
ilustrovao
recenzenti
urednik
lektor
grafi~ko oblikovawe
priprema za {tampu
izdava~
za izdava~a
{tampa
tira`
copyright
Mirjana Stojsavqevi} Radovanovi}, Qiqana Vukovi}, Jagoda Ran~i}
Du{an Pavli}
dr Zorana Lu`anin, vanredni profesor, Prirodnomatemati~ki fakultet u Novom Sadu
Gordana Nikoli}, nastavnica, O[ „Du{ko Radovi}“ u Beogradu
Svjetlana Petrovi}
mr Aleksandra Markovi}
Du{an Pavli}
Qiqana Pavkov
Kreativni centar
Gradi{tanska 8
Beograd
Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
www.kreativnicentar.co.yu
mr Qiqana Marinkovi}
© Kreativni centar, 2007
MATEMATIKA
uxbenik za peti razred osnovne {kole – 2. deo
prvo izdawe
MATEMATIKAuxbenik za peti razred osnovne {kole
sa zadacima za ve`bawe
2. deo
3
[TA SADR@I OVA KWIGA
UVOD U TEME
Razlomci (I deo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4–5
Osna simetrija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80–189
Razlomci (II deo) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108–109
RAZLOMCI (I deo)
[ta znamo o razlomcima . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6–7
Pojam razlomka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8–11
Pro{irivawe i skra}ivawe razlomaka . . . . 12–13
Upore|ivawe razlomaka . . . . . . . . . . . . . . . . 14–15
Brojevna poluprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16–17
Decimalni zapis razlomka . . . . . . . . . . . . . . 24–26
Upore|ivawe decimalnih brojeva . . . . . . . . 30–32
Zaokrugqivawe brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . 33–34
Sabirawe i oduzimawe decimalnih
brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40–42
Sabirawe i oduzimawe razlomaka istih
imenilaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46–49
Sabirawe i oduzimawe razlomaka
razli~itih imenilaca . . . . . . . . . . . . . . . . 50–51
Brojevni izrazi i primena svojstava
sabirawa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56–59
Jedna~ine s nepoznatim sabirkom,
umawenikom ili umawiocem . . . . . . . . . . 60–62
Nejedna~ine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66–67
Nejedna~ine s nepoznatim sabirkom,
umawenikom ili umawiocem . . . . . . . . . . 68–71
OSNA SIMETRIJA
Primeri osne simetrije . . . . . . . . . . . . . . . . 82–83
Simetri~ne ta~ke. Simetri~nost dve
figure u odnosu na pravu . . . . . . . . . . . . . 84–87
Osna simetri~nost figure . . . . . . . . . . . . . . 88–89
Simetrala du`i, konstrukcija . . . . . . . . . . . 92–95
Simetrala ugla, konstrukcija . . . . . . . . . . . . 96–99
Primena simetrale du`i i simetrale
ugla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100–102
RAZLOMCI (II deo)
Mno`ewe i deqewe decimalnog broja
dekadnom jedinicom . . . . . . . . . . . . . . . 110–112
Mno`ewe decimalnih brojeva . . . . . . . . . 113–114
Deqewe decimalnog broja prirodnim
brojem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120–121
Deqewe decimalnih brojeva . . . . . . . . . . . 122–123
Mno`ewe i deqewe decimalnih
brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .126–127
Mno`ewe razlomaka . . . . . . . . . . . . . . . . . 128–129
Primena mno`ewa razlomaka . . . . . . . . . 132–133
Svojstva mno`ewa razlomaka . . . . . . . . . . 134–135
Deqewe razlomaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138–139
Primena mno`ewa i deqewa
razlomaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144–149
Jedna~ine s nepoznatim ~iniocem,
deqenikom i deliocem . . . . . . . . . . . . . 150–152
Slo`enije jedna~ine . . . . . . . . . . . . . . . . . 153–155
Nejedna~ine s nepoznatim ~iniocem,
deqenikom i deliocem . . . . . . . . . . . . . 159–163
Primena jedna~ina i nejedna~ina . . . . . . 166–167
Aritmeti~ka sredina . . . . . . . . . . . . . . . . . 168–171
Razmera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172–174
Procenat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175–176
ZAPAMTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76–77, 105, 181
I TO JE MATEMATIKA . . . . . . . . 78, 106–107, 182
ISTRA@IVA^KI ZADATAK . . . . . . . . . . . . 79, 183
Rezultati i uputstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . xxx
4
RAZLOMCI (I DEO)
^̂eessttoo ssee ddee{{aavvaa ddaa nneekkee vveellii~~iinnee nnee mmoo`̀eemmoo ddaa iisskkaa`̀eemmoo pprriirrooddnniimm bbrroojjeemm,, nnaa pprriimmeerr:: vviissiinnuu
uu mmeettrriimmaa,, ttee`̀iinnuu uu kkiillooggrraammiimmaa,, mmeerree pprreeddmmeettaa iizz ookkoolliinnee,, cceennee nneekkiihh pprrooiizzvvooddaa iittdd.. DDeebbqqiinnaa
ppaappiirraa kkrree}}ee ssee oodd jjeeddnnoogg ddeesseettoogg ddoo ~~eettiirrii ddeesseettaa ddeellaa mmiilliimmeettrraa.. DDeebbqqiinnaa rraazznniihh pprreemmaazzaa
bboojjee kkoojjiimm ssuu oobboojjeennii pprreeddmmeettii iizz nnaa{{ee ookkoolliinnee,, kkoommppjjuutteerrii,, iiggrraa~~kkee,, oolloovvkkee iittdd..,, mmeerrii ssee
uu hhiiqqaaddiittiimm ddeelloovviimmaa mmiilliimmeettrraa.. UU ttaakkvviimm ssiittuuaacciijjaammaa kkoorriissttee ssee rraazzlloommccii..
1. U fabrici koja proizvodi sokove i razne vrste osve`avaju}ih pi}a jedna vrsta soka
pakuje se u ambala`u razli~itih zapremina, kao {to je prikazano na crte`u.
Oznaku 0,5 l ~itamo pola litra, {to zna~i da je zapremina soka od 0,5 l jednaka 5 dl.
Dovr{i zapo~eti grafikon.
zapremina
u litrima
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 zapremina
u decilitrima
0,2 l
0,5 l
1 l
1,5 l
2 l
2,5 l
102,00
din.
88,00
din.
69,90
din.
59,90
din.
38,50
din.
24,50
din.
2,5 l2 l
1,5 l1 l
0,5 l0,2 l
5
^UVAWE I PAKOVAWE HRANE NEKADA SU BILI TE[KO
RE[IVI PROBLEMI. U DAVNIM VREMENIMA HRANA
JE PAKOVANA U ONO [TO SE MOGLO NA]I U PRIRODI:
U [KOQKE, KORPE NAPRAVQENE OD PRU]A, @IVOTIWSKU
KO@U. MNOGO GODINA KASNIJE OTPO^ELO SE S IZRADOM
AMBALA@E OD DRVETA, STAKLA, ALUMINIJUMA
I DRUGIH MATERIJALA.
GODINE 1977. NAPRAVQENE SU PRVE FLA[E
OD PLASTIKE PET, AMBALA@A KOJA SE MOGLA
RECIKLIRATI. RECIKLIRAWE AMBALA@E IZUZETNO
JE VA@NO ZBOG ZA[TITE @IVOTNE SREDINE.
PLASTIKA JE VELIKI ZAGA\IVA^ PRIRODE.
NA PRIMER, VREME RASPADA PLASTI^NE KESE
JE OD STO DO HIQADU GODINA.
2. Zaokru`i slovo ispred ta~ne jednakosti
koriste}i grafikon.
a) 2 l = 1 l + 0,5 l + 0,2 l
b) 2 l = 1,5 l + 0,5 l
v) 2 l = 1 l + 0,2 l + 1,5 l
3. Razlika u zapremini soka izme|u 1 l i 0,5 l je:
a) mawa od pola litra
b) jednaka polovini litra
v) ve}a od polovine litra
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
4. Jedan dinar ima sto para. Cena od 38 dinara i 50 para zapisuje se ovako: 38,50.
Koliko ti je dinara potrebno da bi kupio sok od 0,5 l i sok od 0,2 l?
a) 61 b) 62 b) 63
Zaokru`i slovo ispred ta~nog odgovora.
Iz ovog poglavqa nau~i}ete:
• da se koli~nik dva broja zapisuje u obliku razlomka
• da odredite decimalni zapis razlomka
• da upore|ujete, sabirate i oduzimate razlomke, odnosno
decimalne brojeve.
Miqa i Bojan su pripremili svoje ba{te za sejawe povr}a. Svako je razdelio svoju ba{tu
na jednake delove kao na slici. Bojan je posejao zelenu salatu, a Miqa {argarepu.
Koliko jednakih delova ima Bojanova ba{ta? ..........
Ti delovi nazivaju se .............................
Koliko jednakih delova ima Miqina ba{ta? ..........
Ti delovi nazivaju se .............................
Zapi{i razlomkom koji deo Bojanove ba{te
zauzima zelena salata.
..........
Zapi{i razlomkom koji deo Miqine ba{te zauzima {argarepa.
..........
6
Koliko ima cvetova na slici? .......................
Koliko ima crvenih cvetova? .......................
Zapi{i razlomkom koji deo cvetova na slici su crveni cvetovi.
.............
1
2
Popuni tabelu.3
Zaokru`i slovo ispod svakog crte`a na kojem je obojena wegova ~etvrtina.5
Zapi{i razlomkom.
a) pet osmina ..........
b) sedam desetina ..........
v) petnaest petnaestina ..........
4
BBrroojj 77 uu iimmeenniiooccuu oozznnaa~~aavvaa nnaa kkoolliikkoo jjee jjeeddnnaakkiihh ddeelloovvaa
ppooddeeqqeennaa bbaa{{ttaa..
BBrroojj 22 uu bbrroojjiiooccuu oozznnaa~~aavvaa bbrroojj ddeelloovvaa zzaasseejjaanniihh {{aarrggaarreeppoomm..
RRaazzlloommaakk oozznnaa~~aavvaa 22 oodd 77 jjeeddnnaakkiihh ddeelloovvaa ii ~~iittaa ssee
ddvvee sseeddmmiinnee..
22
77
22
77
bbrroojjiillaacc
iimmeenniillaacc
rraazzlloommaa~~kkaa ccrrttaa
razlomak1
11
15 5
brojilac 8
imenilac 19 13 5
a) b) v) g) d) |)
[TA ZNAMO O RAZLOMCIMA
7
Koji je deo slike obojen? Zapi{i odgovaraju}e razlomke kao {to je zapo~eto.6
Popuni tabelu kao {to je zapo~eto. 7
Koliko jedno celo ima:
• polovina ..........
• dvadesetina ..........
8
Zaokru`i ukupnog broja skakavaca
na slici.
1
310
U korpi ima 20 jabuka. Jelena je poklonila
Marku tih jabuka. Koliko je komada jabuka
Jelena poklonila Marku?
...........................................................................................
1
4
11
Marija je pro~itala kwige. Koji joj deo
kwige preostaje da pro~ita? ..........
2
59
1
10.......... .......... ..........
obojeni deo
neobojeni deo2
6
naziv delova {estine
IIzzrraa~~uunnaavvaawwee oodd bbrroojjaa 3322
• PPrrvvoo ssee iizzrraa~~uunnaa jjeeddnnaa oossmmiinnaa bbrroojjaa 3322..
3322 :: 88 == 44
• ZZaattiimm ssee jjeeddnnaa oossmmiinnaa bbrroojjaa 3322 mmnnoo`̀ii ssaa 33..
((3322 :: 88)) ⋅⋅ 33 == 44 ⋅⋅ 33 == 1122
33
88
Izra~unaj broj devoj~ica i broj de~aka
u odeqewu od 25 u~enika ako se zna da
su devoj~ice.
Broj devoj~ica: .......................................................
........................................................................................
Broj de~aka:..............................................................
3
5
12
?
3322
JEDNO CELO IMA [EST [ESTINA,
OSAM OSMINA, DESET DESETINA.
= 1, = 1, = 1
10
10
8
8
6
6
8
POJAM RAZLOMKA
a) Kako }e ~etiri drugarice podeliti tri jabuke
na jednake delove?
b) Kako }e ~etiri drugarice podeliti ~etiri jabuke
na jednake delove?
v) Kako }e ~etiri drugarice podeliti pet jabuka
na jednake delove?
Zapi{i razlomkom koliko ~etvrtina
jabuka treba da dobije svaka od wih.
..........
Svaka jabuka podeqena je na ~etvrtine.
Zapi{i razlomkom koliko ~etvrtina
jabuke treba da dobije svaka od wih.
..........
Zapi{i razlomkom koliko ~etvrtina
jabuka treba da dobije svaka od wih.
..........
1
SVAKA DRUGARICA DOBILA JE
VI[E OD JEDNE JABUKE.
SVAKA DRUGARICA DOBILA JE
PO JEDNU CELU JABUKU.
SVAKA DRUGARICA DOBILA JE
MAWE OD JEDNE JABUKE.
9
Popuni tabelu kao {to je zapo~eto.
Kako se nazivaju razlomci koji se nalaze u `utim poqima?
..........................................................
Kako se nazivaju razlomci koji se nalaze u roze poqima?
..........................................................
Da li su razlomci u plavim poqima jednaki? .........
3
U prazno poqe upi{i znak >, < ili = tako da dobije{ ta~no tvr|ewe.4
Koji od razlomaka iz skupa , , , , , , su nepravi? ...................}12
13
13
12
7
7
7
8
5
4
2
3
1
2{5
PPrraavvii rraazzlloommaakk jjee rraazzlloommaakk kkoodd kkoojjeegg jjee bbrroojjiillaacc mmaawwii oodd iimmeenniiooccaa,, nnaa pprriimmeerr:: ..33
55
NNeepprraavvii rraazzlloommaakk jjee rraazzlloommaakk kkoodd kkoojjeegg jjee bbrroojjiillaacc vvee}}ii oodd iimmeenniiooccaa,, nnaa pprriimmeerr:: .. 77
55
RRaazzlloommaakk kkoojjeemm jjee bbrroojjiillaacc jjeeddnnaakk iimmeenniiooccuu jjeeddnnaakk jjee bbrroojjuu jjeeddaann,, nnaa pprriimmeerr:: == 11..55
55
1
2
2
2
4
2
1
3
3
3
6
3
2
4
4
4
3
5
� 14
7� 1
12
11 � 115
15� 0
0
5
Ovom pravougaoniku pridru`i jedno celo.
Plavom kvadratu pridru`i celog pravougaonika.
Koji }e{ razlomak pridru`iti obojenim delovima na slede}im crte`ima?
1
10
10 10 10
2
a) b) v)
..... ..... .....
1
4
U MATEMATICI RE^ PRIDRU@ITI ZNA^I DODELITI, ZAMENITI PO NEKOM PRAVILU.
NA PRIMER:
• OSEN^ENOM DELU KVADRATA PRIDRU@UJE SE RAZLOMAK .
• IZRAZU 2 + 3 ⋅⋅ 6 PRIDRU@UJE SE WEGOVA VREDNOST – BROJ 20. ZA TAKVO
PRIDRU@IVAWE KORISTI SE OZNAKA = I PI[E SE: 2 + 3 ⋅⋅ 6 = 20.
• IZMERENOJ DU@I PRIDRU@UJE SE MERA 2 cm.
• DVOCIFRENOM ZAVR[ETKU BROJA 4 302 PRIDRU@UJE SE BROJ 2.
10
DDeeqqeewwee bbrroojjaa 33 bbrroojjeemm 44 mmoo`̀ee ssee ggrraaffii~~kkii pprriikkaazzaattii nnaa sslleeddee}}ii nnaa~~iinn..
• NNeekkaa ttrrii ppoodduuddaarrnnaa kkvvaaddrraattaa pprriikkaazzuujjuu ttrrii cceellaa..
• SSvvaakkii oodd wwiihh ppooddeellii ssee nnaa 44 jjeeddnnaakkaa ddeellaa..
• OOdd ssvvaakkoogg kkvvaaddrraattaa iizzddvvoojjii ssee ppoo jjeeddaann oodd ttiihh ddeelloovvaa..
NNaa ttaajj nnaa~~iinn oodd 33 kkvvaaddrraattaa ddoobbiijjaajjuu ssee 44 ppoodduuddaarrnnee ffiigguurree..
KKoollii~~nniikkuu 33 :: 44 pprriiddrruu`̀uujjee ssee rraazzlloommaakk ii ppii{{ee ssee 33 :: 44 == 33
44
33
44
^̂eettiirrii ddrruuggaarriiccee mmoogguu ddaa ppooddeellee ppeett jjaabbuukkaa nnaa jjeeddnnaakkee ddeelloovvee ttaakkoo {{ttoo }}ee
ssvvaakkaa uuzzeettii ppoo jjeeddnnuu jjaabbuukkuu ii ~~eettvvrrttiinnuu pprreeoossttaallee jjaabbuukkee,, ttoo jjeesstt 11 jjaabbuukkaa..
UU zzaaddaattkkuu 11 vv)) ssvvaakkaa oodd ~~eettiirrii ddrruuggaarriiccee kkoojjee ddeellee ppeett jjaabbuukkaa ddoobbiillaa
jjee jjaabbuukkaa.. DDaakkllee:: 11 == ..
BBrroojj 11 nnaazziivvaa ssee mmee{{oovviittii bbrroojj ii ~~iittaa ssee jjeeddnnoo cceelloo ii jjeeddnnaa ~~eettvvrrttiinnaa..11
44
55
44
11
44
55
44
11
44
Koli~niku brojeva a : b (a ∈N0, b ∈N) pridru`uje se razlomak .
ab
a) Zapi{i kao koli~nik. =
..........
=
..........
b) Zapi{i kao razlomak. 5 : 8 =
..........
23 : 45 =
..........
0 : 4 =
..........
11
8
3
76
Koliko ~etvrtina imaju 2 cela? ..........
Koliko petina ima 5 celih? ..........
Koliko osmina imaju 3 cela? ..........
Koliko desetina imaju 4 cela? ..........
Koliko stotina ima 5 celih? ..........
7Koliko celih ima razlomak:
a) ..........
b) ..........
v) ..........
3
4
13
6
9
8
8
AKO JE BROJILAC
RAZLOMKA JEDNAK NULI,
RAZLOMAK JE TAKO\E
JEDNAK NULI,
NA PRIMER: = 0.
0
3
11
Svakom kvadratu pridru`i jedno celo. Oboj svaki crte` tako da predstavqa dati razlomak i
upi{i koliko si ukupno ~etvrtina obojio.
5 .............
1
4
9
22 ==
22 == 1133
55
33
55
1100
55
2 .............
2
43
.............
3
4
ZZAAPPIISSIIVVAAWWEE MMEE[[OOVVIITTOOGG BBRROOJJAA
UU OOBBLLIIKKUU RRAAZZLLOOMMKKAA
MMee{{oovviittii bbrroojj 22 zzaappiissuujjee ssee uu oobblliikkuu
rraazzlloommkkaa nnaa sslleeddee}}ii nnaa~~iinn::
33
55
ZZaa pprreettvvaarraawwee mmee{{oovviittoogg bbrroojjaa
uu rraazzlloommaakk mmoo`̀ee ddaa ssee kkoorriissttii
sslleeddee}}aa {{eemmaa::
22 ⋅⋅ 55 ++ 33
2233
55
==1133
55
ZZAAPPIISSIIVVAAWWEE NNEEPPRRAAVVOOGG RRAAZZLLOOMMKKAA
UU OOBBLLIIKKUU MMEE[[OOVVIITTOOGG BBRROOJJAA
RRaazzlloommaakk zzaappiissuujjee ssee uu oobblliikkuu
mmee{{oovviittoogg bbrroojjaa nnaa sslleeddee}}ii nnaa~~iinn::
1122
77
UU jjeeddnnaakkoossttii == 11 bbrroojj 55 jjee oossttaattaakk
pprrii ddeeqqeewwuu bbrroojjaa 1122 ssaa 77..
55
77
1122
77
== 1122 :: 771122
77
== 1155
77
1122
77
1122 :: 77 == 11
––77
55
Zapi{i razlomke u obliku me{ovitog
broja kao {to je zapo~eto.
= 2
=
..........
17
3
1
2
5
2
10
Napi{i me{ovite brojeve u obliku razlomka.
12 =
..........
1 =
..........
10 =
..........
1
10
1
11
7
9
12
Dopuni jednakosti.
2 = = =
4 = = = 12
204
30
10
5
8
4
11
Pro{irivawe razlomka je postupak mno`ewa i brojioca
i imenioca istim brojem razli~itim od nule.
Pro{irivawem razlomka dobija se wemu jednak razlomak.ab
ab
MMnnoo`̀eewweemm bbrroojjiiooccaa ii iimmeenniiooccaa rraazzlloommkkaa
ssaa 44 ddoobbiijjaa ssee wweemmuu jjeeddnnaakk rraazzlloommaakk .. 88
1122
22
33
12
PRO[IRIVAWE I SKRA]IVAWE RAZLOMAKA
Pera i Nikola dele jednu pomoranxu koja ima 10 kri{ki. Pera je
pojeo polovinu pomoranxe, a Nikola pet kri{ki.
Da li su Pera i Nikola pojeli jednake delove pomoranxe? .............
Da li su pojeli celu pomoranxu? .............
1
Oboj dve tre}ine prvog pravougaonika i osam dvanaestina drugog.2
Pro{iri razlomak:
a) sa 32
5
3
Pro{iri razlomke , , tako da im
imenilac bude wihov NZS.
NZS (9, 27, 3) = .............
1
3
15
27
4
95
Popuni prazna mesta tako da dobije{
ta~nu jednakost.6
Pro{iri razlomke i tako da im
brojilac bude wihov NZS.
NZS (3, 5) = .............
3
12
5
164
ISTI DELOVI CELINE
MOGU SE ZAPISATI NA
RAZLI^ITE NA^INE.
Da li su obojeni delovi 1. i 2. pravougaonika jednaki? ...........
= 88
1122
22
33
⋅⋅ 44
⋅⋅ 44
= 2
3
⋅ 3
⋅ 3
b) sa 511
12
= 11
12
= 15
27
= 4
9
= 1
3
=
24
1
2
= 648
64
= 3015
7
= 4
3
108
= 5
16
= 3
12
= , k ≠ 0a ⋅ kb ⋅ k
ab
⋅ k
⋅ k
1.
2.
PERA JE POJEO , A NIKOLA POMORANXE.
5
10
1
2
= , k ≠ 0
a : kb : k
ab
: k
: k
13
Pogledaj zadatak 2. Na osnovu crte`a zakqu~uje{ da je = .8
127
Skrati razlomak:8
U prazna poqa upi{i odgovaraju}e
nesvodqive razlomke.
a) 2 cm = m
b) 5 dm = m
v) 450 kg = t
g) 5 m2= a
10 11
Skrati razlomak s najve}im zajedni~kim deliocem
brojioca i imenioca.
9
DDeeqqeewweemm ssaa 44 bbrroojjiiooccaa ii iimmeenniiooccaa rraazzlloommkkaa
ddoobbiijjaa ssee wweemmuu jjeeddnnaakk rraazzlloommaakk .. 22
33
88
1122
KKaaddaa sskkrraattii{{ rraazzlloommaakk
ssaa NNZZDD ((aa,, bb)),, ddoobbii}}ee{{
rraazzlloommaakk ~~iijjii ssuu bbrroojjiillaacc
ii iimmeenniillaacc uuzzaajjaammnnoo pprroossttii
bbrroojjeevvii..
TTaakkoo ddoobbiijjeenn rraazzlloommaakk nnaazziivvaammoo
nneessvvooddqqiivv rraazzlloommaakk..
NNaa pprriimmeerr,, sskkrraattii rraazzlloommaakk ..
NNZZDD ((3300,, 4455)) == 1155
3300
4455
aabb
= 22
33
88
1122
:: 44
:: 44
= 22
33
3300
4455
:: 1155
:: 1155
a) sa 212
14
= 12
14
: 2
: 2
b) sa 936
27
= 36
27
= 36
84
= 120
256
Napi{i u obliku nesvodqivog
razlomka koji je deo sata:
a) 15 min =
.........
h
b) 45 min =
............
v) 90 min =
............
Skra}ivawe razlomka je postupak deqewa i brojioca
i imenioca istim brojem razli~itim od nule.
Skra}ivawem razlomka dobija se wemu jednak razlomak.ab
ab
1 cm = m, 1 m2= a, 1 min = h1
60
1
100
1
100