Treci ideal FI 122

IzvorničlanakUDK[1:32]:177 1:321.7

Primljeno19.1.2010

TarikHaverićUniverzitetuZenici,Pravnifakultet,Fakultetskabroj1,BA–72000Zenica

[email protected]

Trećiideal

SažetakOd tri velika ideala modernog demokratskog doba, bratstvo je vrlo brzo zasjenjeno drugim dvjema vrijednostima, slobodom i jednakošću. Suvremena politička teorija je skoro jed-noglasno zamijenila i sam pojam bratstva pojmom solidarnosti ili društvene pravednosti: u svojoj Teorijipravednosti, John Rawls izričito izjednačuje bratstvo s »načelom razlike« koje legitimira mehanizme distributivne pravednosti. Ipak, pogrešno prevodeći francusko fraternité kao community, neke angloamerički autori uvode treći republikanski ideal u oko-štalu debatu liberala i komunitarijanaca: tamo gdje fraternité shvaćena kao solidarnost omogućuje suopstojnost slobode i jednakosti, fraternité shvaćena kao zajednica postavlja granice izgradnji dobro uređenog demokratskog društva.

Ključneriječisloboda, jednakost, bratstvo, zajedništvo, zajednica, liberalizam,komunitarizam,pravda,pravednost,JohnRawls,RonaldDworkin,WillKymlicka

NaslovjednogpredavanjaRonaldaDworkinaizsrpnja1992.,»Liberty,Equa-lity,Community«,1 preveden jena srpskikao»Sloboda, jednakost i zajed-ništvo«.2Treći izraz iznaslova,community,prevodiseusamomtekstupopotrebijošikao‘zajednica’,naročitokadaautorupotrebljavamnožinu,com-munities.Na jednommjestu, ipak, tamogdjeDworkin spominje tri velikevrijednostikojesuveličalifilozofiFrancuskerevolucije,prevoditeljjemoraosrazlogomodstupitiodtogrješenja.Iakouengleskomizvorniku,baškaoiunaslovupredavanja,stoji»liberty, equality, community«,prevoditeljjeovo-gaputacommunitypreveokao‘bratstvo’.Dajeučiniodrukčije,izazvaobinesporazum,jerujužnoslavenskomhistorijskomprostorudevizaFrancuskerepublike– liberté, égalité, fraternité–oduvijekglasi»sloboda, jednakost,bratstvo«.UspomenutompredavanjuDworkinnajprijeiznosijednoraširenoshvaćanjepremakojemusutetrivrijednostiubitiuzajamnosuprotstavljene,pasvakopolitičkodruštvomoraprihvatitikompromiseizmeđudvaodovihidealadabiunaprijedilotreći.Unastavkupokazujedajetapretpostavkauvelikepogreš-na.Njegovjeciljidentificiratishvaćanjeliberalizmazakojesetrebazalagati,notajciljsenemožepostićiopredjeljivanjemzajednuodtrijuvrijednosti

1

Ronald Dworkin, »Liberty, Equality, Com-munity«, in: Janos Kis (ur.),Contemporary Political Philosophy: a Reader,CEUPress,Budimpešta1997.

2

Ronald Dworkin, »Sloboda, jednakost i za-jedništvo«,u:JaношKиш,Савремена поли-тичка филозофија, preveo Dušan Janić,Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića,NoviSad1998.,str.269–294.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA122God.31(2011)Sv.2(407–416)

T.Haverić,Trećiideal408

kojubitrebaloisticatinaračundvijeostale.Onikojiprihvaćajupretpostavkuosuprotstavljenosti»neshvaćajubitliberalnetradicijepokojojjepotrebnoujediniti tri ideala:najprivlačniji inajuvjerljiviji liberalizamjeupravoonajkojiprihvaćaovojedinstvo,aneonajkojigaodbacuje«.3Dworkindaljeraz-vija vrlo uvjerljivu argumentaciju u tom smjeru, razrađujući ideju etičkogindividualizmakoju smatranajdubljom inajradikalnijom idejomprosvjeti-teljstva.Uizjednačavanjubratstvaizajedništva/zajedniceDworkinnijeusamljen:usvojojstudijiorepublikanizmuPhilipPettitposvećujejednopoglavljetrimavrijednostima, izričito izjednačavajući revolucionarni idealbratstvasa»za-jedništvom«suvremenepolitičkefilozofije.4KadajePettitovastudijapreve-denanafrancuski,prevoditeljinisu»vratili«communityufraternité,veććeturiječsistematskiprevoditikaocommunauté,jerbiPettitovoizlaganjeinačebiloneshvatljivo.5

Uovomtekstuželimpokazatikakouspostavljanjerelacijefraternité = com-munitypredstavljakrupnoizvrtanjesmisla,ikakozbogtogjezičkiihistorij-skipogrešnogizjednačavanjanekirukavcidebateliberalaikomunitarijanaca,dvijusuprotstavljenihstrujaupolitičkojfilozofijidrugepoloviceXX.stolje-ća,zapravonemajusupstance.

I.

IakoćeteksFrancuskomrevolucijomtrijada»sloboda, jednakost, bratstvo«postatikrilaticakojasimboliziranovidruštveniporedak,udruživanjenekihodovihidealasusrećemovišeodstotinugodinaprijetogdogađaja,najčešćeuvezismodernomteorijomprirodnihpravain statu nascendi,udjelufilo-zofâipravnikâkojipripremajunovodoba.Neprivlačesvatriidealajednakupažnju;udruživanjejeuglavnomdvočlano,anajčešćeposvjedočenparjeslo-boda – jednakost,kojivećuXVII.stoljećuzauzimasredišnjemjestoumi-šljenjusuvremenika.6TakojusnaturalistSamuelPufendorfpišeda,»budućidaprirodačinidaseljudirađajuusavršenojjednakosti(…),zamišljamodasusviljudiprirodnoslobodni«,7aJohnLockekažezaprirodnostanjedajeto»stanjesavršeneslobode«,aistotakoi»stanjejednakosti«.8UXVIII.stolje-ću,binomsloboda–jednakostvećčinineupitnustečevinuprosvjetiteljstva,ajednakostićeustopovremenobitipriključivanobratstvo:nastavljajućisenaLaBoétieja,kojijepisaodanasjepriroda,nanekinačin»sveizlilaizistogkalupa,kakobinampokazaladasmosvijednaki,iliprijedasmosvibraća«(Rasprava o dobrovoljnom ropstvu,1576.),9AndrewMichaelRamsaypro-glašavadasmo»svimi…braćapoistovjetnojnaravi,teseposljedičnotomesvirađamosjednakimpravomnasveštonamjepotrebnozanašeodržanje«(Filozofski ogled o građanskoj vladavini,1721.).Udruživanjesvatričlanatrijadenalazimonajprijeudjelimaautoraštopri-padajuutopističkojstruji.Oviihuvrštavajumeđunačelakojimabisetrebalarukovoditiidealnadržava.ZaFénelona,stanovnicitakvedržave»volejednidrugenepomućenombratskomljubavi(…),svisuslobodniijednaki«(Tele-mahove pustolovine,1699.),dokGabrieldeMablysanjaopolitičkojzajednicičijibigrađanibili»svijednaki,(…)svislobodni,svibraća«(Prava i dužnosti građanina,1758.).ČakiautortakomalosklonutopističkommišljenjukaoštojeVoltaire,pišućiuožujku1755.oduuslavuŠvicarske,dovodiuvezutripojmakojaprepoznajekaoidealedobroguređenja:

»Sloboda!Vidiosamtubožicugordukakosvasvojadobrasjednakošćudijeli(…).Staležisujednaki,aljudisubraća.«10



U predrevolucionarnom vrenju kruže različite krilatice – »Nacija, zakon,kralj«,»Domovina,sloboda«,»Jedinstvo,snaga,vrlina«itd.–alineispome-nutatrijada.Kadajerevolucijajednombilapokrenuta,jedanodnjezinihbor-benihpokličabioje»Sloboda,jednakost,bratstvoilismrt!«.Idokćeslobodaijednakostpostatinosivistupovirepublikanskeidejekojeubudućevišenitkonećeosporavati,idealbratstvajeuprvimrevolucionarnimgodinamadoneklezapostavljen:nespominjeseniuDeklaraciji o pravima čovjeka i građaninaod26.kolovoza1789.,niuUstavuod3.rujna1791.,niuUstavuiz1793.Kaoobjašnjenjetogzapostavljanjaobičnosenavodetritiparazloga:1)nespo-jivostbratstvazazakonomTerora,2)neodređenostkojomjebratstvookru-ženo,štogačininedovoljnooperativnimi3)njegovokršćanskopodrijetlo,zbogčegajebiloteškopostićidauzanjpristanunajširislojevigrađanstva.11

BratstvokaoidealponovosejavljatekpodDrugomrepublikom,uUstavuod4.studenog1848.,gdjestojidaFrancuskarepublika»imazanačeloslobodu,jednakostibratstvo«(Preambula,IV).Neštodaljeuistomtekstuovasepo-sljednjasastavnicajedinstvenognačelapobližesadržajnoodređuje:»građanimoraju doprinositi zajedničkoj dobrobiti bratski pomažući jedni drugima«(Preambula,VII), a »Republikamora bratskompomoći osigurati egzisten-cijupotrebitihgrađana«(Preambula,VIII).Očitojedajebratstvosvrstanomeđuplemenitaosjećanja,tedajemanje-višeprešutnoizjednačenosljubaviimilosrđemskršćanskestrane,asispomaganjem,pomoćiičovjekoljubljemslaičke.Imaloje,dakle,»višeretoričkuideklamatornunegopravnuiliinsti-tucionalnuvrijednost«.12Tusvojuretoričkuvrijednostbratstvojezadržaloinarednihstotinugodina,pauOpćoj deklaraciji o pravima čovjekaiz1948.figuriranaistaknutommjestu:»Svaljudskabića(…)trebajupostupatijednasdrugimauduhubratstva«(čl.1).Francuskapolitičko-pravnapovijestsvjedočionastojanjudasečakitakone-određenpojamoperacionalizira,tj.»pretočiuzakone«:uprotekladvastolje-ća,bratstvosekoristilokaonačeloopravdanjazaodređenepolitičkeisocijal-nemjereizarješenjaupodručjujavnogprava(prihvaćanjestranaca,ukidanjediskriminirajućihpostupakapremanjima,potvrđivanjepravanapomoć,rad,obrazovanje itd.).13 S vremenom je zamijenjeno pojmom solidarnosti, kojičuva vezu s rimskimpravom, gdjeobligatio in solidum označava jamstvomnogihzadugjednoga.Prvepoticajezatusupstitucijunalazimokodfrancu-

3

Op. cit.,str.273.

4

Philip Pettit, Republicanism. A Theory of Freedom and Government,poglavljeIV:»Li-berty,Equality,Community«,OxfordUniver-sityPress,Oxford1997.,str.110–126.

5

PhilipPettit, Républicanisme. Une théorie de la liberté et du gouvernement,poglavlje IV:»Liberté, égalité, communauté«, Gallimard,Pariz2004.,str.147–166.

6

Usp. Michel Borgetto, La devise « liberté, égalité, fraternité ». Que sais-je ?, P. U. F.,Pariz1997.,str.12.

7

De jure naturæ et gentium,knj.VIII,pogl.III,§4.Nav.premaM.Borgetto,op. cit.,str.12.

8

Two Treatises of Government, II, pogl. II, §4.

9

Le discours de la servitude volontaire,II.

10

M.Borgetto,op. cit.,str.14.

11

MarkHunyadi,»Dangereusefraternité?«,u:Olga Inkova (ur.), Justice, Liberté, Egalité, Fraternité : Sur quelques valeurs fondamen-tales de la démocratie européenne, Instituteuropéendel’UniversitédeGenève,Ženeva2006.,str.153–172,ovdjestr.153.

12

M.Hunyadi,loc. cit.

13

Usp.M.Borgetto,op. cit.,str.107–108.



skihranihsocijalista,azatimuradničkompokretupodsvevećimutjecajemMarxaiLasallea:»dokje‘bratstvo’izvornonosilokršćanskukonotaciju,‘so-lidarnost’jenosilarimsko-pravnuitimerepublikansku«.14

Tajezamjenaimalajošjedanuzrok.UOgledu o filozofiji solidarnosti(1902),AlfredCroisetobjašnjavadajujedjelomičnonalagalaiepoha,duhjednogvremena koje je nastojalo proučavanju društva dati objektivnost prirodnihznanosti:

»Sudbinuriječi‘solidarnost’lakojeobjasniti.Akosupojedincisamo…stanicedruštva,riječkojombioloziizražavajumeđuovisnoststanicaistajeonakojomubudućetrebaizražavatime-đuovisnostpojedinaca.Izrazipoputpravde,milosrđa,pačakibratstvatakodragogsentimental-nojdemokraciji1848,imajutunezgodnustranudasutekosjećanja,amoderninaraštaji,gladniobjektivnihipozitivnihznanosti,imalisupotrebuzariječikojabiizrazilaznanstvenikaraktermoralnogzakona.Riječsolidarnost,posuđenaodbiologije,savršenojeodgovaralatojmračnojidubokojpotrebi.«15

Zaorganiziranonastojanjenasupstitucijibratstvakaoprivatnevrlinesolidar-nošćukaojavnomvrlinomvelikezaslugeimaojefrancuskidržavnikLéonBourgeois,kojijepočetkomXX.stoljećarazviofilozofijusolidarizmadefi-niranogkao»uzajamnaodgovornostkojaseuspostavljaizmeđudvijuilivišeosoba«,ijoškao»vezakojaobvezujesvaljudskabićajednapremadrugima,namećućinamdužnostdapomažemobližnjimakojisuuneimaštini«.Brat-stvojemogućepropovijedatiilisavjetovati, tvrdiojeBourgeois,noonosenemoženareditiilipostatipredmetpisanogzakona.Nasprambratstvashva-ćenogkaomilosrđe(caritas)kojejesmatrao»djelatnomsamilošću«,onseuimesolidarnostizalagaozaporeznanasljeđeidohodak,iuvođenjemirovinezaradnike.16

Čakitamogdjenije,kaoujezikujavnogprava,zamijenjenosolidarnošću,bratstvojepretrpjelokorjenitukontekstualnureinterpretaciju:

»Fraternité(…)višenevažikaoispunjenjebožanskezapovijediljubavi,većsedruštvenoima-nentnopoimakaoostvarenjepolitičkeslobodesvihgrađana.Objektivnasvrhagrađanskeupo-trebeslobodevišesenesastojiuuspostavljanjujednebratskezajednice,većjebratstvosredstvozaproizvodnjujednakepolitičkeslobode.«17

II.

Kakojebilomogućedaunaševrijeme, iu jednomdijeluanglosaksonskepolitičkefilozofije,trećiidealfrancuskihrepublikanacabudeshvaćennekaosredstvozaproizvodnjujednakepolitičkeslobodevećkaosredstvozanjezi-noograničavanje?Historijskarekonstrukcijakojabipružilaodgovoruvelikenadilaziambicijeovogarada.Rećićusamodaudjelimanaengleskomje-ziku,odrevolucionarnogvremenapadodanas,zaistapostojikolebanjeokoprijevodafrancuskogfraternité,noponuđenaalternativa(fraternityilibrot-herhood)nedajeosnovudaseovajizrazprevedeishvatikaocommunity,tedasetakozajedništvu dadestatusidealaizjednačenogporangusaslobodomi jednakošću.AupravotočiniWillKymlicka,kadasvojčlanak»Commu-nity«ureferentnomBlackwellovompriručnikuposvećenomsuvremenojpo-litičkoj filozofiji18 počinjekonstatacijomdakrilaticaFrancuske revolucijenabrajatri temeljnaidealamodernogdemokratskogdoba, idajesvakaodvelikihideologijaosamnaestogidevetnaestogstoljeća(socijalizam,konzer-vativizam, liberalizam, nacionalizam i republikanizam) »ponudila vlastitopoimanjeidealaslobode,jednakostiizajedništva«.19UnastavkuKymlickapotvrđujedaje



»…idealzajedništvapoprimaomnoštvorazličitihoblika,odklasnesolidarnostiilizajedničkogdržavljanstvadozajedničkogetničkogpodrijetlailikulturnogidentiteta.Alizasveteteorije,izafilozofekojisuihbranili,zajedništvojebilojedanodtemeljnihpojmovnihelemenatakojijetrebalouobličitiidefinirati.«20

Uzetozasebno,ovodrugozapažanjejetočno;spornojejedinonjegovoizri-čitopovezivanjesprethodnomtvrdnjom.Jer,kolikogodhistorijskaanalizapropitivanjapojmazajedništvabilalegitimna,nijeopravdanonjegovoizjed-načavanje s revolucionarnim idealom bratstva niti dovođenje, tim putem,zajedništvaukorelacijusaslobodom i jednakošću.Otomesvjedočiocjenakojuu»Uvodu«svogačlankaKymlickadonosioTeoriji pravednostiJohnaRawlsa,djelukojejeoživilonormativnupolitičkufilozofijuuanglosakson-skomsvijetu:

»NijedaRawlsodbacujevrijednostzajedništva.Boljejerećidamunijepokloniomnogopa-žnje.Možda jemislio da zajedništvo više nije predmet ideologijskog spora, ili da je novijapovijestpokazaladajeidealzajedništvaodvećizloženmanipulacijamafašističkih,rasističkihilitotalitarnihrežima.«

NapominjućidaljedaRawlsutompogledunijeusamljen,Kymlickazaklju-čujeda»liberalnaviđenjapolitikeneuključujunikakvoneovisnonačeloza-jedništva,kaoštojezajedničkanacionalnost,jezik,kultura,religija,povijestilinačinživota.«21Proizvoljnoizjednačavanjenakojesmogoreukazali,na-imeshvaćanje(iprevođenje)francuskogfraternitékaocommunity(scijelomspomenutomlepezommogućihsadržajnihodređenja),dajeprividnusuvislostovojocjeniRawlsovepozicije:communityčakninefiguriraukazaluTeorije pravednosti,22pastojitvrdnjadaRawlsneposvećujemnogopažnjevrijed-nostizajedništva.

Međutim,akopojam fraternitéprestanemoizjednačavatisazajedništvomiakomuvratimonjegov sadržaj solidarnosti, koji jepovijesno-političkipo-tvrđen,pokazatćesedaonpredstavljasamuokosnicuRawlsovogdjelakaoopravdanjaegalitarnogliberalizma.PodsjetimosenajprijekakoglaseRawl-sovadvanačelapravednosti:23

14

HaukeBrunkhorst,Solidarnost. Od građan-skog prijateljstva do globalne pravne zajed-nice, prev. Tomislav Medak, Beogradskikrug–Multimedijalni institut, Beograd–Zag-reb2004.,str.79.

15

AlfredCroiset,Essai d’une philosophie de la solidarité. Nav.premaM.Borgetto,op. cit.,str.84.

16

M.Hunyadi,op. cit.,str.157.

17

H.Brunkhorst,op. cit.,str.79.

18

WillKymlicka, »Community«,u:RobertE.Goodin iPhilipPettit (ur.),A Companion to Contemporary Political Philosophy, Black-well,Oxford1993.,str.366–378.

19

Op. cit.,str.366.

20

Loc. cit.

21

Loc. cit.

22

John Rawls, A Theory of Justice, HarvardUniversity Press, Cambridge (MA) 21999.,str.521–538.

23

NačelasunajprijeformuliranauTeoriji pra-vednosti,§11(A Theory of Justice,HarvardUniversity Press, Cambridge (MA) 1971.).Poboljšanu verziju autor je ponudio u ogle-du »Osnovne slobode i njihovo prvenstvo«(»TheBasicLibertiesandTheirPriority«,u:Tanner Lectures on Human Values,Universi-tyofUtahPress,SaltLakeCity1982.,sv.III,str.3–87).Ovajogled,izmijenjeniproširen,objavljen jekaoosmopredavanjeuPolitič-kom liberalizmu (Political Liberalism, Co-lumbiaUniversityPress,NewYork1993.).



1. Svakaosobaimajednakopravonapotpunoodgovarajućushemuosnovnihslobodakojajespojivasistomshemomslobodazasve;

2. Društveneiekonomskenejednakostitrebajuzadovoljavatidvauvjeta:a)morajuseodnositinaslužbeipoložajedostupnesvimauuvjetimapoštenejednakostimogućnosti,ib)morajubitiodnajvećekoristizačlanovedruš-tvakojisuunajlošijempoložaju.24

OvanačelaizražavajujednuodtemeljnihRawlsovihideja,naimedasunekadruštvenadobravažnija,idanemogubitižrtvovanaradinekihdrugih.Stogasuonaporedanaurječničkomnizu(lexical order),štoznačidazahtjevkojisenalazinavišemmjestumorabitizadovoljenprijenegoštosepristupiza-dovoljavanjuzahtjevakojidolaziispodnjega(kaoštourječnikuriječikojepočinjuslovomAdolazeprijesvihriječikojepočinjuslovomB).Utomsmislu,jednakasloboda(načelo1)imaprvenstvonadjednakošćumo-gućnosti,i»temeljneslobodemogubitiograničenesamoradislobode«,25alineiradijednakosti.Tekkadajeostvarenajednakaslobodamoguseuklanjatidruštveneiekonomskenejednakosti(načelo2),pričemupoštenajednakostmogućnosti(fair opportunity),tj.2a,imaprvenstvouodnosunanačeloraz-like,tj.2b.26

JohnRawls,dakle,drugistavsvogadrugoganačela,2b,nazivanačelomraz-like(the difference principle).AnajedinommjestuuTeoriji pravednostigdjeseopredjeljujeprema trećemrevolucionarnomidealu, ističeda je»zasluganačelarazlikeutomedapružaprilikuzatumačenjenačelabratstva«.Totu-mačenje je potrebno jer, za razliku od slobode i jednakosti, ideja bratstvanijenalazilamjestau teorijidemokracije,uglavnomzatošto idealbratstvazamnogeuključujevezenježnostiiosjećanjačijepostojanjenijerealističnoočekivatimeđučlanovimaširegdruštva.Zbogtogasesmatradaje»bratstvomanjespecifičanpolitičkipojam,kojisamodsebeneodređujebilokakvodemokratskopravo,većumjestotogaprenosiizvjesnestavoveduhaioblikeponašanjabezkojihbismoizgubiliizvidaonevrijednostikojedemokratskapravaizražavaju«27.Budućida,takoshvaćeno,bratstvoneizražavajasanzah-tjev, tek trebapronaćinačelopravednostikojeodgovara idejinakojojonopočiva.IRawlsganalazinanačinkojijenedvosmislen,baremuuniverzumunjegovogdjela:

»Činisedanačelorazlikeodgovaraprirodnomznačenjubratstva:naime,idejidasevećepogod-nostiželesamoakojetonakoristdrugihkojisuulošijempoložaju.«28

Takoprotumačeno,bratstvonijeneostvarivopoimanje:

»Premaovomtumačenju,načelobratstvajesasvimizvodivstandard.Kadagajednomprihvatimo,tradicionalneidejeslobode,jednakostiibratstvamožemopovezatisademokratskimtumačenjemdvajunačelapravdenasljedećinačin:slobodaodgovaraprvomnačelu,jednakostidejijednakostiuprvomnačeluzajednosjednakošćupoštenihmogućnosti,abratstvonačelurazlike.«29

Prihvatimo li autorovo raspoznavanje »prirodnog značenja« bratstva kojeovaj pojam sadržajnoodređujekao solidarnost, i izjednačavanjebratstva snačelomrazlike,možemosrazlogomtvrditidamagnum opusJohnaRawlsanajvećim dijelom govori o trećem idealu prosvjetiteljske filozofije. Teorija pravednosti,dakle,nepomirujesamosloboduijednakost,većibratstvo:kadaimsedodanačelorazlike(2b),mogućejedrugadvanačelashvatitikaonače-laraspodjelne(distributivne)pravednosti–načelonajvećemogućeslobode(1)upravlja raspodjelomslobode,anačelo jednakostipoštenihmogućnosti(2a)raspodjelommogućnosti.UskladusRawlsovomstrategijom,triidealaFrancuskerevolucijenemajujednakuvrijednost:slobodaimaprvenstvonad



jednakošću,ajednakostnadsolidarnošću.Aliunjegovojanalizitajporedakizražavajednuosnovnuideju:nekanejednakostjeprihvatljivasamoakoko-ristionimaulošijempoložaju.U tomsvjetlu,očito jezbogčega jeocjenaWillaKymlickepogrešna:akoJohnRawlsusvomedjelunepoklanjamnogopažnjevrijednostizajedništva,tojestogaštoga,zarazlikuodDworkina,KymlickeiliPettita,ne izjednača-vasbratstvomkaorepublikanskimidealom.Sdrugestrane,ovajideal–poddrugimimenom–uTeoriji pravednostiimasredišnjuulogu.Sdrugestrane,Rawlsse–podpritiskomkomunitarijanskihkritika–uPo-litičkom liberalizmuopredjeljujepremazajedništvu/zajednici,uargumenta-tivnompostupkukojinenapušta strategijuegalitarnog liberalizma.Čini tonakonšto jezajednicu jednosmislenoodredio:on je razumijekao»udruguilidruštvočije jedinstvopočivananekomobuhvatnompoimanjudobra«, iprimjećujedavrijednostizajednicenisuneostvarive.Jer,liberalnapolitičkagledišta,uključujućiinjegovo,pretpostavljaju

»…davrijednostizajednicenisusamobitnenegoidasuostvarive,najprijeurazličitimudruga-makojeprovodesvojživotunutarokviraosnovnestrukture,apotomuonimudrugamakojeseprotežuprekogranicapolitičkihdruštava,kaoštosucrkveiznanstvenadruštva«.30

Međutim,onoštoliberalizamodbijajestdaosnovnastrukturadruštva,naimenjegoveglavnepolitičkeidruštveneustanovekaoinačinnakojiseusklađujukaosustavsuradnje,budeorganiziranaokovrijednostînekeposebnezajedni-ce,tojestnekogposebnogpoimanjadobra:

»Akopolitičkodruštvopomišljamokaozajednicuujedinjenuupotvrđivanjujednogiistogobu-hvatnogučenja, onda je za takvupolitičku zajednicuugnjetavalačkaupotrebadržavnemoćinužna.«31

Rawlsnijespremandobrouređenodruštvoshvatitikaopolitičkuzajednicu»zato što to, izmeđuostaloga,vodi sustavnomnijekanjuosnovnih slobodaimože dopustiti ugnjetavalačku upotrebu državnogmonopola na (pravnu)prisilu«.32Trebaseodrećiisamenadeutakvuzajednicu–političkodruštvoujedinjenou potvrđivanju istog obuhvatnogučenja – jer je »tamogućnostisključenačinjenicomrazložnogpluralizmakao iodbacivanjemugnjetava-lačkeupotrebedržavnemoćidabisepluralizmustaloukraj«(ovajposljednjiRawlsov stav prenosi samKymlicka u šestom odjeljku svoga članka, kaopotkrepu liberalne argumentacije »da je svako ‘deblje’ poimanje zajednicenespojivosdvamatemeljnimaspektimamodernogživota:zahtjevomzaindi-vidualnomautonomijomipostojanjemdruštvenogpluralizma«33).Prisjetimo

24

Usp.JohnRawls,Politički liberalizam,prev.FilipGrgić,KruZak,Zagreb2000.,str.260.

25

JohnRawls,A Theory of Justice,op. cit.,str.266.

26

Loc. cit.

27

Op. cit., str. 90. Usp. Džon Rols, Teorija pravde,prev.MiloradIvović,CID,Podgorica1998.,str.107.

28

J.Rawls,Loc. cit.Usp.Dž.Rols,Loc. cit.

29

Op. cit., str. 91.Usp.Dž.Rols,op. cit., str.108.

30

Usp.J.Rawls,Politički liberalizam,op. cit.,str.130,bilj.13.

31

Usp.Op. cit.,str.33.

32

Usp.J.Rawls,op. cit.,str.130,bilj.13.

33

W.Kymlicka,op. cit.,str.376.



lisedacijelaRawlsovateorijapravednostipočivanaprvenstvuosnovnihslo-boda,ondajesasvimočekivanonjegovoodbijanjemogućnostidasedržavnimonopolnaprisiluupotrebljavazanjihovokršenje–dočeganužnodolaziakoosnovnastrukturadruštva,uspostavljenogkaopolitičkazajednica,odra-žavaodređenoobuhvatnopoimanjedobra.StogaKymlickinuocjenutreba,nakonispravljanja,jošidopuniti:usvomedjelu,JohnRawlspotvrđujevrijednostizajedništvakaobitneiostvarive,aliodbija mogućnost da na vrijednostima jedne određene zajednice počivajudruštveneustanove,budućidatonužnopovlačinesloboduinejednakost,ra-zarajućiliberalno-egalitarniprogram.

III.

UsvojemobrazlaganjuetičkogindividualizmakaonajdubljeprosvjetiteljskeidejeRonaldDworkinnaizgledstojinasuprotnomkraju.Budućidapojedi-načniživotiljudiumnogomezaviseoduspješnostiilineuspješnostirazličitihzajednicaukojimasetiživotižive,etičkiindividualizam,kažeDworkin,nuž-nosemorasuočitispitanjemmorajuliseikolikosemorajuslobodaijed-nakostžrtvovatizauspjehzajednica.ZaRawlsa,niokakvomžrtvovanjunemožebitigovora:zajedništvojeidealnižegredautolikoštonijeukorelacijisaslobodom,jednakošćuibratstvom,iudobrouređenomdruštvurazličitezajedniceimogukoegzistiratiupravozatoštonijednaodnjihnijepolitička.Dworkin,međutim,potvrđujeda»liberalizamnesamodanijeneprijateljskinastrojenpremapolitičkojzajednici,većjojiteži«.34Nopokazatćesedasenjihovistavovirazlikujusamozbograzličitognačinanakojiimenujustvari.ZarazlikuodRawlsa,Dworkinizjednačavazajedništvosbratstvomidovodigaukorelacijusaslobodomijednakošću,aligaisadržajnoodređuje.Dokkonzervativnairadikalnapoimanjanastojedapolitičkuzajednicudefinirajunaosnovunekogskupnogizboradobrogilivrijednogživota,liberalizamjedefinirakrozpravednost:

»U političkim zajednicama i integriranost je političkog karaktera. Odgovarajuća briga ljudizavrijednostivlastitepolitičkezajednice jestbrigazanjezinepolitičkevrijednosti, zanjenuuspješnostuostvarivanjulegitimnihpolitičkihciljevaetičkogindividualizma.Uovomviđenju,ljudisuseudružiliupolitičkuzajednicuizosjećajadajednipremadrugimatrebadapostupajupravedno.Poštovanjepremaslobodiijednakosti(…)isamoje,dakle,diopoštovanjapremazajedniciiodrazintegriranostiunju.«35

Želećisačuvativrijednostislobode,jednakostiibratstvazaštićenenjegovimdvamanačelimapravednosti,Rawlsnepristajenazajednicukojabibilapo-litička;Dworkinpolitičkuzajednicupriželjkuje,alijezamišljakaozajednicu»zasnovanunenavrlini negonanačelu«– gdje to načelo nije nijednoodonihkojenalazimoustandardnomkomunitarijanskomprogramu(etničkapri-padnost,jezik,kultura,religija,povijestilinačinživota),većupravonačelopravednosti koje poštuje slobodu i jednakost. Potpuno neočekivano, takvoliberalnopoimanjezajedniceodređenepravednošćuDworkindovodiuvezusPlatonom:

»Platonje,iakodalekoodliberalizmaudrugimpitanjima,govoriooposebnojpovezanostipoli-tičkepravednostiiindividualnoguspjeha.Rekaojedajedobarživotmogućjedinoupravednomdruštvu.Takoiliberalizamgledanapitanjepravogoblikaintegracijepojedincauzajednicu.«36

Inače,kadaseraskineneosnovanouspostavljenavezabratstvaizajedništva,pokazujesedajeJohnRawlsdospiou»Uvod«Kymlickinogpoglavlja»Com-munity«uBlackwellovompriručnikukaoPilatuVjerovanje;asveštokomu-



nitarijanskiautori(ukojesesamKymlickaneubraja)imajurećiozajednicikojajetim»demaskiranjem«izgubilastatusprosvjetiteljskevrijednostiimo-dernogdemokratskogidealasamojejednosmjernoargumentacijskojačanjeprigovoraformuliranihprijeskorotridesetljeća,kojisuzačeliliberalno-ko-munitarijanskudebatu.Usredištutedebatejeliberalnopoimanjepojedincakao»nesputanog«ili»neopterećenogjastva«kojeprethodisvojimciljevima,akojemkomunitarijancisuprotstavljajupoimanjepojedincasputanogveza-ma zajednica kojimapripada, i koji ne bira svojomvoljomvrijednosti štoupravljaju njegovim životom.Za ove potonje, koliko god semeđu sobomrazlikovalijedanSandeliTaylor,iliWalzeriMacIntyre,političkeustanoveuvijekmorajuodražavatiidentitetzajedniceinositipečatnekoghistorijskogethosa.Vidjeli smokoje razlogeRawls iznosi odbijajući taj zahtjev.Oni sedjelo-mičnopreklapaju s razlozimazapostavljanjabratstvaupolitičkoj filozofijiliberalizma(ikojetrebarazmatratiodvojenoodgorespomenutihrazlogaza-postavljanjaufrancuskojrepublikanskojpraksi).Unajkraćem,utojfilozofi-jinajistaknutijemjestopripadaautonomijikaosposobnostisubjektadasamsebidadezakon:društveniugovor,zasnivačkafikcijamodernogpolitičkogprostoraZapada,počivanapredodžbioslobodnimi jednakimpojedincimakoji seudružujuvoljnimčinom. Iz teperspektive,bratstvopredstavljapri-jetnju:

»Autonomijaibratstvoizgledajunespojivinažrtvenikuslobodnograspolaganjasobom,jersečinidabratstvopotvrđujenekuvezuovisnostikojajeranijaodsamopotvrđivanja.Bratstvosedakleukazujekaoheteronomijaiotuđenje.«37

Zarazlikuodsolidarnostikojasemožepredočitikaorezultatslobodnogpri-stankajersvojizraznalaziuinstitucionalnimmehanizmimaštoproizlazeizdruštvenogugovora,»činisedajebratstvou konkurencijisasamimprojek-tomdruštvenogugovora,ugrožavajućiindividualnuautonomijukojajeunje-govomsredištu«.38

Uinstitucionalnomznačenjupolitičkog,bratstvojepretpolitičko,tesesma-tralodajenespojivosdemokratskompolitikomzasnovanomnaautonomijiindividualnihsubjekata;ovoodbijanjedasebilokojepretpolitičkeznačajkeuzmuuobziruumskojkonstrukcijipolitičkihustanova–odbijanjekojemćeJohnRawls,obnoviteljkontraktualizmaunašemvremenu,datinormativanoblik–biloje,nanekinačin,pokretačliberalno-komunitarijanskedebateante litteram.

34

R.Dworkin,»Sloboda,jednakostizajedništvo«,op. cit.,str.288.

35

Op. cit.,str.287.

36

Op. cit.,str.288.

37

M.Hunyadi,op. cit.,str.159.

38

Loc. cit.



TarikHaverić

Le troisième idéal

RésuméDe trois grands idéaux de l’âge démocratique moderne, la fraternité a été très tôt éclipsée par les deux autres valeurs que sont la liberté et l’égalité. La théorie politique contemporaine a quasi unanimement supplanté la notion même de fraternité par celle de solidarité ou de jus-tice sociale : dans sa Théoriedelajustice, John Rawls assimile explicitement la fraternité au « principe de différence » légitimant les dispositifs de justice distributive. Toutefois, par une traduction abusive, certains courants de la pensée politique anglo-saxonne interprètent frater-nité comme communauté, en l’introduisant de la sorte dans le débat sclérosé entre libéraux et communautariens : là où la fraternité/solidarité rend compossibles liberté et égalité, fraternité/communautéposedeslimitesàlaconstructiond’unesociétédémocratiquebienordonnée.

Mots-clésliberté,égalité,fraternité,communauté,libéralisme,communautarisme,justice,JohnRawls,RonaldDworkin,WillKymlicka

Documents

Treci ideal FI 122