Ranokršćanske glinene svjetiljke u Arheološkom muzeju Zadar/ Early Christian Clay Lamps in the Archaeological Museum in Zadar

naslovna:Layout 1 25.1.2009 18:38 Page 1

Arheološki muzej Zadar

Jakov Vučić

Ranokršćanske glinene svjetiljke u Arheološkom

muzeju Zadar

Early Christian Clay Lamps in the Archaeological Museum in Zadar

Zadar, 2009.

katalog:katalog.qxd 25.1.2009 17:43 Page 1

Arheološki muzej Zadar / Archaeological Museum in Zadar

Katalozi i monografije 6 / Catalogues and Monographies 6

Jakov VučićRanokršćanske glinene svjetiljke u Arheološkom muzeju Zadar

Early Christian Clay Lamps in the Archaeological Museum in Zadar

Nakladnik / PublisherArheološki muzej Zadar

www.amzd.hr

Urednik / EditorDražen Maršić

Recezenti / Rewied byakademik Nenad Cambi, dr. sc. Branka Migotti

Lektor za hrvatski jezik /Proofreader for CroatianZlata Derossi

Prijevod na engleski jezik / Translation into EnglishBarbara Smith - Demo

Fotografije / PhotosIvan Čondić, Jakov Vučić

Crteži / DrawingsRobert Maršić, Jakov Vučić

Računalna obrada i prijelom / Typesetting and LayoutMarija Marfat

Oblikovanje korica / Cover designIvan Čondić

Tisak / Printed by

Naklada / Issued600

ISBN 978-953-7484-05-7

CIP-Katalogizacija u publikacijiZnanstvena knjižnica Zadar

738.8.033.1:069>(064)904:738.8>(064)069(497.5 Zadar).51:738.8

VUČIĆ, Jakov

Ranokršćanske glinene svjetiljke u Arheološkom muzejuZadar = Early Christian Clay Lamps in the ArchaeologicalMuseum in Zadar / Jakov Vučić ; <prijevod Barbara Smith-Demo; fotografije Ivan Čondić, Jakov Vučić>.- Zadar : Arheološki muzej, 2009. – 80 str. : ilustr. ; 27 cm. -(Katalozi i monografije / Arheološki muzej, Zadar ; 6)

Bibliografija.

ISBN 978-953-7484-05-7

121126001


SA DRŽAJ

Predgovor / Preface ...........................................................................................................................................................................5

1. UVOD / INTRODUCTION ...........................................................................................................................................................6

1.1. Povijest muzeja / The history of the museum .............................................................................................................................6

1.2. Početci sakupljanja i proučavanja antičkih svjetiljki u AMZd / The beginnings of the collection

and study of Roman lamps in the Archaeological Museum ..............................................................................................................6

1.3. Radovi o ranokršćanskim svjetiljkama na zadarskom prostoru / Works

about Early Christian lamps from the Zadar area ............................................................................................................................8

1.4. Kratak pregled radova o ranokršćanskim glinenim svjetiljkama na

prostoru Hrvatske / A brief review of works about Early Christian clay lamps in Croatia .............................................................9

2. RANOKRŠĆANSKE GLINENE SVJETILJKE / EARLY CHRISTIAN CLAY LAMPS ............................................................10

2.1. Terminologija / Terminology ....................................................................................................................................................10

2.2. Tipologija / Typology ................................................................................................................................................................10

2.3. Podrijetlo / Origins ...................................................................................................................................................................13

3. ZBIRKA SVJETILJKI ARHEOLOŠKOG MUZEJA ZADAR / THE LAMP

COLLECTION OF THE ARCHAEOLOGICAL MUSEUM IN ZADAR ..........................................................................................14

3.1. Opće napomene / General information ....................................................................................................................................14

3.2. Pregled po tipovima / Classification by type ...........................................................................................................................15

3.2.1. Forma VIII / Form VIII .........................................................................................................................................................15

3.2.2. Forma IX / Form IX ..............................................................................................................................................................20

3.2.3. Svjetiljke izrađene po uzoru na afričke forme VIII / Lamps modelled on African form VIII ..............................................20

3.2.4. Forma X / Form X .................................................................................................................................................................21

3.2.5. Svjetiljke izrađene po uzoru na afričke forme X / Lamps modelled on African form X ......................................................26

4. ZAKLJUČAK / CONCLUSION ................................................................................................................................................27

5. LITERATURA / BIBLIOGRAPHY ..............................................................................................................................................35

6. KATALOG / CATALOGUE .........................................................................................................................................................43


.


PRED GO VOR

U Arheološkom muzeju Zadar čuva sevelika količina pokretne arheološke građe sprostora Zadarske županije i šire. Zbogograničenog prostora unutar stalnog postava većinaspomenika ostaje trajno pohranjena u muzejskimčuvaonicama te je stoga teško dostupna širojkulturnoj ili znanstvenoj javnosti. Namjera je ovograda barem jedan mali dio spomenika učinitidostupnijim. Ovim katalogom želi se nastaviti sasustavnim kataloškim objavljivanjem antičkihsvjetiljki koje su davno prije započeli kustosiArheološkog muzeja Zadar Josip Bersa i BorisIlakovac.

PREFACE

The Archaeological Museum in Zadarcontains a large quantity of mobile archaeologicalmaterial from the area of Zadar County and beyond.The limited amount of space available forpermanent display means that most of the materialremains permanently stored in the museumstorerooms, and is hence inaccessible to the broadercultural or scientific public. This work is intendedto make at least a small section of this materialmore accessible. The desire with this catalogue is tocontinue the publication of Roman lamps that wasstarted long ago by the curators of theArchaeological Museum in Zadar, Josip Bersa andBoris Ilakovac.

5


1. Uvod

1.1. Povijest muzejaArheološki muzej Zadar jedna je od

najstarijih ustanova te vrste na prostoru RepublikeHrvatske. Kao službeni datum osnivanja muzejaprihvaćen je 30. 11. 1832.1 Muzej tada nije nastaokao samostalna institucija, već je bio dio Narodnogmuzeja.2 Nakon dužeg djelovanja u sklopuNarodnog muzeja, godine 1880. izdvojen je kaosamostalna jedinica, nakon čega je arheološkazbirka, u razdoblju od 1893. do 1896., premještenau prostor Sv. Donata.3 Godine 1954. Muzej jepreseljen u zgradu bivšeg Zavoda sv. Dimitrija,današnje Sveučilište u Zadru, a potom 1974. godineu novoizgrađen prostor kod Samostana sv. Marije,gdje se i danas nalazi.4

1.2. Početci sakupljanja i proučavanjaantičkih svjetiljki u Arheološkom muzeju Zadar

Bilo kakvo proučavanje zbirke antičkihglinenih svjetiljki nezamislivo je bez spomenaJosipa Berse, koji je 1898. godine zamijenioMihovila Glavinića na mjestu kustosaprapovijesne i antičke zbirke u Arheološkommuzeju Zadar. Netom prije njegova dolaska umuzej se slilo obilje pokretnih arheoloških nalazaotkrivenih na prostoru antičkih nekropola Nina.Uz ostalo muzejska je zbirka bila obogaćena i sgotovo 600 glinenih svjetiljki.5 Odmah nakondolaska na radno mjesto Josip Bersa započeo je nasuvremen način inventarizirati muzejsku građu.6

1. Introduction

1.1. The History of the Museum The Archaeological Museum in Zadar is one of

the oldest such institutions in the Republic of Croatia. Theofficial date of the founding of the museum is consideredto be the 30th of November 1832.1 The museum did notoriginate then as an independent institution, but wasrather a part of the National Museum.2 After lengthyactivities in the framework of the National Museum, itwas singled out as an independent entity in 1880, afterwhich the archaeological collection was transferred in theperiod from 1893 to 1896 to the former church of St.Donatus.3 In 1954, the museum was transferred to thebuilding of the former College of St. Demetrius, thepresent day University of Zadar, and subsequently to thenewly built building by the Convent of St. Mary, where itis still housed.4

1.2. The beginnings of the collection andstudy of Roman lamps in the ArchaeologicalMuseum

Any consideration of the collection of Romanclay lamps would be inconceivable without mention ofJosip Bersa, who in 1898 replaced Mihovil Glavinić ascurator of the prehistoric and classical collections in theArchaeological Museum in Zadar. Just before hisarrival, the museum had been flooded by an abundanceof mobile archaeological finds discovered at the Romancemeteries of Nin, near Zadar. In addition to othermaterial, the museum collections had been enriched byalmost 600 clay lamps.5 Immediately after his arrival,Josip Bersa began to classify the museum material in amodern manner.6 He paid particular attention to the

6

1 Batović, 1982, 5, 11, 12; Bersa, 1926, 120; Abramić- Bersa- Smirich-Reisch, 1913, 23.2 Batović, 1982, 11-17.3 Batović, 1982, 11-18; Batović, Medini-Belošević, 1979, 5; Valenti, 1932, 3; Abramić-Bersa-Smirich-Reisch, 1913, 24.4 Batović, 1982, 31.5 Bersa, 1906b, 1, 2.6 Batović, 1982, 18.


Posebnu pozornostposvetio je i antičkimglinenim svjetiljkama. Udvije knjige inventara,Catalogo Lucerne I iCatalogo Lucerne II,inventirao je progresivno889 svjetiljki, te naknadnojoš 80 svjetiljki iz zbirkeobitelji Medović iz Nina.Paralelno s inventiranjemBersa je od 1902. do 1906.godine, a potom i 1915.godine u časopisuBullettino di archeologiae storia dalmata sustavnoobjavljivao katalogglinenih svjetiljki izArheološkog muzejaZadar, pri čemu je objavioukupno 947 primjeraka.7

To je prvi i do danas jedinikatalog ove skupine građeu Arheološkom muzeju uZadru.8 Znatan brojglinenih svjetiljki koje jeBersa objavio bio je izložen u stalnom postavuArheološkog muzeja u crkvi sv. Donata. Većina ihse nalazila u dvjema vitrinama u srednjoj apsidimatroneja Sv. Donata.9 Nakon preuređenja zbirkeod 1928. do 1931. godine izložene su upoligonalnoj vitrini, također u središnjoj apsidi

Roman clay lamps. In twobooks cataloguing themuseum holdings, CatalogoLucerne I and CatalogoLucerne II, he progressivelyinventoried 889 lamps,along with a subsequentfurther 80 lamps from thecollection of the Medovićfamily from Nin. Parallelwith this classification,Bersa published asystematic catalogue of theclay lamps in theArchaeological Museum inZadar from 1902 to 1906,and afterwards in 1915, inthe journal “Bullettino diarcheologia e storiadalmata”, where 947examples altogether werepublished.7 This was thefirst, and to the present, theonly catalogue of this groupof material from theArchaeological Museum inZadar.8 A considerablenumber of the lamps that

Bersa published were on display in the permanentexhibit of the Archaeological Museum in the Church ofSt. Donatus. Most of them were located in two cases inthe central apse of the matroneum of St. Donatus.9 Afterthe collection was reorganized from 1928 to 1931, theywere displayed in a polygonal case, also in the central

7

Sl. 1. Profesor Josip Bersa, kustos Arheološkog muzeja uZadru / Fig. 1. Josip Bersa, curator in the ArchaeologicalMuseum in Zadar.

7 Bersa, 1915; Bersa, 1906b; Bersa, 1906a; Bersa, 1905; Bersa, 1904; Bersa, 1903; Bersa, 1902. (Stvaran broj je nešto manji, jer su pojedinesvjetiljke obrađene u više navrata.) / Bersa 1915; Bersa 1906b; Bersa 1906a; Bersa 1905; Bersa 1904; Bersa 1903; Bersa 1902. (The actualnumber is somewhat less, as individual lamps were discussed on several occasions.8 Uz Bersu jedini katalog, ali brončanih svjetiljki, objavio je Boris Ilakovac. U njemu je obrađeno 14 metalnih svjetiljki iz Arheološkog muzejaZadar. Vidi: Ilakovac, 1973. / Other than Bersa, the only other catalogue (of bronze lamps) was published by Boris Ilakovac. It discussed 14 metallamps from the Archaeological Museum in Zadar. See: Ilakovac 1973.9 Abramić-Bersa-Smirich-Reisch, 1913, 71-74.


matroneja.10 Kao tragovi izlaganja ostale su nadnu svjetiljki izbušene rupe koje su služile zanjihovo fiksiranje.

1.3. Radovi o ranokršćanskimsvjetiljkama na Zadarskom prostoru

U radu Le lucerne fittili romane di Nonaconservate al Museo archeologico di S. Donato diZara Josip Bersa je opisao 10 svjetiljki koje nazivaLucernae cristiane ili Lucerne di tipo cristiano, akoje su tema ovog rada.11 Poslije Berse tek unekoliko radova donose se ranokršćanske glinenesvjetiljke sa zadarskog prostora. Jednu cjelovitusvjetiljku ukrašenu kristogramom, a pronađenu ugrobu kod ostataka ranokršćanske crkve na nalazištuBičina – Polača objavio je Boris Ilakovac.12 ZdenkoBrusić donosi crtež i fotografiju svjetiljke otkriveneispred rta Brtelića u Privlaci.13 Cjelovitu svjetiljku,pronađenu kao slučajni nalaz, vjerojatno u grobu, naDračevcu kod Zadra, donosi Ivo Fadić.14 Uopsežnijem radu, posvećenom ranokršćanskimsimbolima na keramičkim i staklenim nalazima sprostora Liburnije, Smiljan Gluščević obradio je, uzostalo, i dvije ranokršćanske keramičke svjetiljke izArheološkog muzeja u Zadru, jednu iz Muzejaninskih starina i jednu iz Zavičajnog muzeja Biogradna moru.15 Posljednji u nizu radova u kojima sedonose ranokršćanske svjetiljke sa zadarskog

apse of the matroneum.10 Traces of their displayremained as holes drilled into the bases of the lamps,which served to fasten them.

1.3. Works about Early Christian lampsfrom the Zadar area

In the work “Le lucerne fittili romane diNona conservate al Museo archeologico di S. Donatodi Zara”, Josip Bersa described 10 lamps that hecalled “Lucernae cristiane” or “Lucerne di tipocristiano”, and which are the subject of this work.11

After Bersa, only a few texts offer information aboutEarly Christian clay lamps from the Zadar region.One entire lamp decorated with a Christogram anddiscovered in a grave by the remains of the EarlyChristian church at the site of Bičina – Polača waspublished by Boris Ilakovac.12 Zdenko Brusićpublished a drawing and photograph of lampsdiscovered at Brtelić Point by Privlaka.13 An entirelamp, found as a chance find, probably from a grave,at Dračevac near Zadar, was published by IvoFadić.14 In a more extensive work devoted to EarlyChristian symbols on pottery and glass finds fromLiburnia, Smiljan Gluščević along with other objectsdiscussed two Early Christian clay lamps from theArchaeological Museum in Zadar, one from theMuseum of Nin Antiquities, and one from theRegional Museum of Biograd na moru.15 The last inthe series of works dealing with Early Christianlamps from the Zadar area was written by Ante

8

10 Batović, 1982, 23; Suić, 1954, 20, 21; Valenti, 1932, 23, 24, 32.11 Bersa, 1906b, 89, 90, T. IV, 1, 5; Bersa, 1915, 85, 86, T. III(V), 5, 7.12 Ilakovac, 1971, 112, 118, sl. 34. Ovu svjetiljku, koja je izložena u Zavičajnom muzeju Biograd na Moru, naknadno je objavio SmiljanGluščević. Navodi da je izgubljena i da se ne zna mjesto nalaza. Vidi: Gluščević ,1998a, 248, bilj. 34. / Ilakovac 1971, 112, 118, fig. 34. This lamp,which is exhibited in the Regional Museum in Biograd na moru, was subsequently published by Smiljan Gluščević. He noted that it was lost andthat the site of discovery was unknown. See: Galuščević 1998a, 248, n. 34.13 Brusić, 1973, 431, T. VIII, sl. a, b.14 Fadić, 1989, 100.15 U prvoj verziji rada autor donosi dvije svjetiljke iz Arheološkog muzeja u Zadru, Gluščević, 1998b, 333, 334, T. 1: 4, 5. Druga dopunjenaverzija objavljena je u Diadori: Gluščević, 1998a, 248-250, T. 1: 4, 5; T. 2: 1, 2; T. 5: 1, 2; T. 6: 1, 2. / In the first version, the author publishedtwo lamps from the Archaeological Museum in Zadar, Gluščević 1998 b, 333, 334, Pl. 1: 4, 5. The second, supplemeneted version was publishedin the journal Diadora: Gluščević 1998 a, 248-250, Pl. 1: 4, 5; Pl. 2: 1, 2; Pl. 5: 1, 2; Pl. 6: 1, 2.


prostora napisao je Ante Uglešić.16 Rad donosi dvijesvjetiljke pronađene kao naseobinski nalazi kodcrkve sv. Križa u Ninu.

1.4. Kratak pregled radova oranokršćanskim glinenim svjetiljkama naprostoru Hrvatske

Tek malobrojne bibliografske jedinice udomaćoj literaturi posvećene su ovoj tematici. RadLucerne cristiane don Frane Bulića vjerojatno jeprvi na prostoru Hrvatske posvećen isključivoranokršćanskim svjetiljkama. U njemu je F. Bulićkataloški obradio 52 glinene ranokršćanskesvjetiljke iz Arheološkog muzeja u Splitu.17 To jedo danas u Hrvatskoj i jedini rad koji prikazujemuzejsku zbirku ranokršćanskih svjetiljki. Ostaliradovi, također rijetki, prikazuju cjelokupne zbirkeantičkih svjetiljki, unutar čega se donose iranokršćanske.18 Nešto su češći radovi u kojima seobrađuje jedna svjetiljka (ili više njih) s pojedinihnalazišta ili iz manjih zbirki,19 te katalozi izložbi ukojima se uz ostalu građu donosi veći ili manji brojranokršćanskih glinenih svjetiljki.20 Ranokršćanskesvjetiljke obrađuju se i u radovima sintetskogakaraktera, kao važan segment umjetničkog obrta.21

Nezaobilazan su izvor u proučavanju ranokršćanskesimbolike.22

Uglešić.16 It dealt with two lamps found assettlement finds by the Church of the Holy Cross inNin.

1.4. A brief review of works about EarlyChristian clay lamps in Croatia

Only a few bibliographic units in thedomestic literature are dedicated to this theme. Thework “Lucerne cristiane” by Mon. Frane Bulić wasprobably the first in Croatia to be dedicatedexclusively to Early Christian lamps. This was acatalogue of 52 Early Christian clay lamps in theArchaeological Museum in Split.17 This hasremained to the present the only work in Croatia thatpresents a museum collection of Early Christianlamps. Other texts, similarly scarce, presentcomplete collections of Roman lamps, includingEarly Christian examples.18 Works are somewhatmore common where one or more lamps fromindividual sites or small collections are discussed,19

or exhibition catalogues where along with othermaterial, large or small numbers of Early Christianclay lamps are presented.20 Early Christian lamps arealso discussed as an important segment of artisticcraftworking in works of a synthetic character.21

They are indispensable material in the study of EarlyChristian symbolism.22

9

16 Jednu svjetiljku u ranije spomenutom radu objavio je Smiljan Gluščević, dok je druga prvi put objavljena. Uglešić, 2000. / One lamp waspublished by Smiljan Gluščević in the above mentioned work, while the other was published for the first time. Uglešić 2000.17 Bulić, 1894.18 Bolšec, 1982; Vikić-Belančić, 1971; Dautova-Ruševljan, 1971.19 Na primjer: Sanader, 2000; Maršić, 2000; Brusić, 1988; Ujčić, 1997; Petrić, 1994; Fisković, 1970. / For example: Sanader 2000; Maršić 2000;Brusić 1988; Ujčić 1997; Petrić 1994; Fisković 1970.)20 Na primjer: Zaninović, 2004; Mardešić, 1994; Rano kršćanstvo, 1994. / For example: Zaninović 2004; Mardešić 1994; Rano kršćanstvo 1994.21 Na primjer: Cambi, 2002, 308; Migotti, 1997, 80-86. / For example: Cambi 2002, 308; Migotti 1997, 80-86.22 Vidi: Cambi 1977. / For example: Cambi 1977.


2. Ranokršćanske glinene svjetiljke

2.1. TerminologijaZa ovu skupinu svjetiljki u svjetskoj su se

literaturi uvriježili nazivi kršćanski, afrički ili pakmediteranski tip svjetiljke. Naziv kršćanski vezan jeuz motive kojima su svjetiljke često ukrašene, afričkiukazuje na izvorne centre proizvodnje, amediteranski na područje rasprostiranja.23 Uhrvatskoj literaturi najučestaliji je naziv kršćanske,odnosno starokršćanske ili ranokršćanskesvjetiljke.24 Neki autori upotrebljavaju opisni naziv,kruškolike svjetiljke s drškom.25 U ovom radusvjetiljke se nazivaju ranokršćanskima. Iako nazivnije u potpunosti primjeren, s obzirom na tradiciju iučestalo pojavljivanje u domaćoj literaturi čini se ipaknajadekvatnijim.

2.2. TipologijaRanokršćanske glinene svjetiljke prikazane

u ovom radu spadaju u skupinu svjetiljki izrađenihutiskivanjem svježe gline u dvodijelne gipsane iliglinene kalupe. Većina ih pripada tipu koji se premaosnovnim klasifikacijskim shemama antičkihsvjetiljki naziva Brants tip XXIX, Brooner tipXXXI, Ivanyi tip XII odnosno Ponisch tip IVB/C.

Prvu detaljnu klasifikaciju unutar ovog tipasvjetiljki načinio je Gerhard Pohl. On je svjetiljkeprema obliku podijelio na četiri tipa, a potom jetipove na temelju načina ukrašavanja diska iramena podijelio na podtipove.26 Tip 1 opisuje kaosvjetiljku izdužene kruškolike forme s izraženimkanalom. Ramena su im ukrašena nizom pečatnihgeometrijskih motiva: rozetama, listolikim i

2. Early Christian clay lamps

2.1. TerminologyInternationally, this group of lamps is

usually called Christian, African, or evenMediterranean type lamps. The term Christian is tiedto the motifs with which the lamps are oftendecorated, while African refers to the originalproduction centers, and Mediterranean to the area ofdistribution.23 The most common term in Croatianliterature is Christian or Early Christian.24 Someauthors use a decorative term, pear-shaped lampswith a handle.25 The lamps are called EarlyChristian in this work. Although the term is notcompletely perfect, given the tradition and frequentappearance in the local literature, it nonethelessseems most appropriate.

2.2. TypologyThe Early Christian clay lamps presented in

this work belong to the group of lamps produced bypressing fresh clay into a two-part plaster or potterymould. Most of them belong to a type that accordingto the basic classification scheme of Roman lamps isvariously called Brants type XXIX, Brooner typeXXXI, Ivanyi type XII, or Ponisch type IV.

The first detailed classification of this type oflamp was made by Gerhard Pohl. He divided the lampsinto four types according to form, and furtherdistinguished them as subtypes on the basis of thedecoration of the discus and shoulder.26 Type 1 wasdescribed as a lamp of elongated pear shape with anemphasized channel. The shoulders are decorated with aseries of stamped geometric motifs: rosettes, leaf andheart shaped motifs, and so forth. The handle is flat,angled, tapered towards the tip, and protruded beyond

10

23 Franchi, 1993, 106; Provoost, 1970, 17, 18; Pohl, 1962, 219.24 Petrić, 1994, 313-318; Cambi, 1977, 67, 68, 83, 84.; Fisković, 1970; Bersa, 1915, 85; Bersa, 1906, 89; Bulić, 1894. 25 Zaninović, 2004, 29; Vikić-Belančić, 1971, 118.26 Pohl, 1962.


srcolikim motivima i sl.Drška je pločasta,nakošena, pri vrhustanjena, strši iza tijelasvjetiljke. Prstenasto dnorebrom je povezano sdrškom. Ovaj tip svjetiljki,prema razlikama u izvedbidiska, ramena i kanala G.Pohl dijeli na 7podtipova.27 Tip 2predstavljaju svjetiljkepunašnije forme, nalikrombu zaobljenih rubova.Ramena su im konveksnaili oborena, ukrašenavećinom motivom palminalista. Drška je masivnija,ukrašena žlijebom.Položena je gotovovertikalno, tako da rijetkoprelazi iza tijela svjetiljke i nije povezana s dnom.Dno je bez stajaćeg prstena, okruženo žlijebom kojise često kao ukras nastavlja prema stražnjem dijelusvjetiljke.28 Ovaj tip podijelio je na 6 podtipova.Tip 3 objedinjuje neke karakteristike tipa 1 i tipa 2.Drška i tijelo su kao kod tipa 2, dok su ramena ikanal ravni kao kod tipa 1. Ramena su najčešćeukrašena motivom palmina lista, a diskKonstantinovim križem, tj. krizmonom.29 Tip 3Pohl dijeli na tri podtipa. Kao jedan od primjera zapodtip 3a G. Pohl navodi svjetiljku kat. 26, koju jepreuzeo iz rada Josipa Berse.30 Obilježjakarakteristična za tip 4 su konveksna ramena

the body of the lamp. Theringed base is connected bya rib to the handle. This typeof lamp was classified by G.Pohl into 7 subtypes on thebasis of variants in theworkmanship of the disc,rim, and channel.27 Type 2consists of lamps ofplumper form, similar to arhomb with rounded edges.Their shoulders are convexor curved downwards,mostly decorated with apalm leaf motif. The handleis more massive and isdecorated with a groove.The handle is placed almostvertically, so that it rarelypasses beyond the body ofthe lamp and is notconnected to the base. The

vase lacks a standing ring, but is encircled by a groovethat often continues as a decoration toward the back partof the lamp.28 This type is classified into 6 subtypes.Type 3 combines certain characteristics of types 1 and 2.The handle and body are similar to type 2, while theshoulders and channel are straight as in type 1. Theshoulders are most often decorated with a motif of palmleaves, and the disc with a cross of Constantine, i.e. aChi-Rho monogram or Christogram.29 Pohl dividedtype 3 into three subtypes. As one of the examples forsubtype 3a, G. Pohl cited the lamp cat. no. 26, which hehad taken from the work by Josip Bersa.30 Thecharacteristic traits for type 4 are convex shouldersdecorated with motifs of volute tendrils and an always

11

Sl. 2. Vitrina s izloženim svjetiljkama u apsidi matroneja Sv.Donata u Zadru / Fig. 2. Ancient clay lamps in the glass casein the matroneum of St. Donatus.

27 Pohl, 1962, 224.28 Pohl, 1962, 225.29 Pohl, 1962, 225.30 Pohl, 1962, 225, T. 25, 3.


ukrašena motivom volutne vitice i uvijek probušenadrška.31 Sljedeću podjelu na tipove s podtipovimanačinio je Arnold Provoost.32 Njegov podtip 6Codgovara dijelom Pohl tipu 2, podtip 6D identičanje Pohl tipu 4, podtip 7A odgovara dijelom Pohltipu 2 i podtipu 3a, a 7B podtipu 3c. PodtipoviProvoost 9B i 9C odgovaraju Pohl tipu 1.Općenitiju podjelu na dva tipa s podtipovimaponudio je J. W. Hayes.33 Tip Hayes IA odgovaratipu Pohl 4a. Tip Hayes IB opisom odgovara Pohltipu 2 i podtipu 3a. Hayes IIA i IIB, koji se

perforated handle.31 The next classification into typeswith subtypes was made by Arnold Provoost.32 Hissubtype 6C corresponds in part to Pohl type 2; subtype6D is identical to Pohl type 4; subtype 7A correspondsin part to Pohl type 2 and subtype 3a; and 7B to subtype3c. The subtypes Provoost 9B and 9C correspond toPohl type 1. A more general division into two types withsubtypes was offered by J. W. Hayes.33 Type Hayes IAcorresponds to Pohl type 4a. Type Hayes IB indescription corresponds to Pohl type 2 and subtype 3a.Hayes IIA and IIB, which do not differ in terms of form,but rather quality of workmanship, correspond to Pohl

12

Sl. 3. Ranokršćanska svjetiljka s nalazišta Polača - Bičina (foto: Iva Zorić) / Fig. 3. Early Christian lamp from Polača – Bičina site.

31 Pohl 1962, 225, 226.32 Provoost, 1970.33 Hayes, 1972, 310-314.


međusobno ne razlikuju po formi, već po kvalitetiizrade, odgovaraju Pohl tipu 1. Tip IIA karakterizirafina keramika s tankim uglačanim premazom ijasno i oštro izvedenom dekoracijom. Tip IIBkarakterizira lošija keramika debljih stijenki sdebljim premazom, dekoracija je prilično zamućenai izvedena s manje oštrine.34 Prema Hayesu razlikemeđu tipovima IIA i IIB nisu kronološke prirode,već su posljedica izrade u različitim radioničkimcentrima. Naime, autor pretpostavlja da svjetiljkeIIA dolaze većinom iz centralnog Tunisa, dok susvjetiljke IIB tipične za prostor Kartage.35

Noviju, iznimno detaljnu podjeluranokršćanskih svjetiljki načinili su LucillaAnselmino i Carlo Pavolini.36 Uz razrađenutipologiju autori donose podatke o rasprostiranjupojedinih tipova, datiranju i proizvodnim centrima.

2.3. PodrijetloOvaj tip svjetiljki razvio se u keramičkim

radionicama sjeverne Afrike, točnije na tlu provincijaProconsularis i Bizancea, otkuda se masovno izvoziodiljem Rimskog Carstva.37 Izvozile su se čak i naprostore Carstva koje su okupirali barbari.38 Njihovaproizvodnja usko je vezana uz proizvodnju afričkecrveno glačane keramike, s kojom dijele fakturu ivelik dio dekorativnih motiva.39 Mnoge pečatnemotive svjetiljke tipa Hayes II, na primjer, dijele safričkom crveno glačanom keramikom stila D, jedinaje razlika u tome što su motivi na svjetiljkama reljefno

type 1. Type IIA is characterized by a fine-grained fabricwith a thin burnished slip as well as clear and sharpdecoration. Type IIB is characterized by a poorer qualityfabric with thicker walls and a thicker slip, while thedecoration was considerably blurred and lessarticulated.34 According to Hayes, the differencesbetween types IIA and IIB were not chronological,rather being the result of manufacture in variedproduction centers. The author had in fact noted thatlamps of type IIA mainly came from central Tunisia,while IIB lamps were typical for the area aroundCarthage.35

A more recent and exceptionally detailedclassification of Early Christian lamps has beenpublished by Lucilla Anselmino and Carlo Pavolini.36 Inaddition to a typological system, the authors also presentdata about the distribution of individual types, theirdating, and production centers.

2.3. OriginsThis type of lamp developed in the pottery

workshops of Roman North Africa, specifically in theprovinces of Proconsularis and Bizancea, and wasexported massively throughout the Roman Empire.37

They were even exported to areas of the empire that hadbeen occupied by barbarian peoples.38 The productionwas closely related to the manufacture of African redslip pottery, with which they share fabrics and manydecorative motifs.39 Many of the stamped motifs oflamps of type Hayes II, for example, are shared with theAfrican red slip ware of style D, the only differencebeing that the motifs on the lamps are in relief, while

13

34 Hayes, 1972, 310, 311.35 Hayes, 1980, 66.36 Anselmino-Pavolini, 1981.37 Franchi, 1993, 107; Coscarela, 1983, 155; Joly, 1974, 44; Hayes, 1972, 310.38 Pǎrǎu, 2006.39 Direktnu vezu između proizvodnje afričke crveno glačane keramike i ovih svjetiljki prvi je sigurno utvrdio J. W. Salomonson. Vidi:Salomonson, 1968, 94, 95; Na prostoru sjevernog i centralnog Tunisa otkrivene su brojne radionice afričke crveno glačane keramike, koje su međuostalim proizvodile i ovaj tip svjetiljki. Vidi: Mackensen, 1998. / A direct connection between the production of African red slip ware and theselamps was first established with certainty by J. W. Salomonson. See: Salomonson 1968, 94, 95. In the region of northern and central Tunisianumerous production centers of African red slip ware were discovered, which also manufactured this type of lamp. See: Mackensen 1998.


istaknuti, dok su oni na posudama utisnuti.40 Jačanjemradionica afričke crveno glačane keramike ove susvjetiljke kao jedan od njihovih proizvoda preplaviletržišta.41 Keramika sjevernoafričkih radionica tijekom4., 5. i 6. stoljeća u velikim je količinama brodovimadovožena i na našu obalu, o čemu zorno svjedočenalazi iz antičke luke u Polačama na Mljetu.42 Zbogiznimne popularnosti sjevernoafričkih svjetiljki brojnesu lokalne radionice izvan matičnog prostora ubrzopočele kopirati njihovu proizvodnju.43

3. Zbirka ranokršćanskih svjetiljkiArheološkog muzeja Zadar

3.1. Opće napomeneZbirka ranokršćanskih svjetiljki

Arheološkog muzeja u Zadru ovdje je predstavljenasa 103 djelomično ili pak u cijelosti sačuvanaprimjerka. Brojka ni u kom slučaju nije konačna.Stalna revizija starog fundusa i sređivanjematerijala s najnovijih istraživanja nesumnjivo će ubudućnosti znatno povećati njihov broj. Za određenbroj obrađenih svjetiljki nisu poznati, a za dio nisupronađeni podatci o mjestu i okolnostima nalaza,kao ni o načinu njihova dospijeća u Arheološkimuzej. Većina ih zasigurno potječe s nalazišta nazadarskom prostoru. Za cjelovite primjerke upravozbog očuvanosti može se pretpostaviti da supronađeni u kasnoantičkim grobovima, što na nekinačin potvrđuje svjetiljka kat. 1 koja jenajvjerojatnije pronađena u grobu.44 Naime,poznato je da su, osim za osvjetljavanje profanih isakralnih objekata, ranokršćanske glinene svjetiljke

those on the vessels are impressed.40 Through theexpansion of the workshops making African red slippottery, these lamps flooded the market as one of theirproducts.41 The pottery from the North Africanproduction centers was brought by boat to the Croatiancoastline in large quantities during the 4th, 5th, and 6th

centuries, as is shown by the finds from the Romanharbour at Polače on the island of Mljet.42 Theexceptional popularity of the North African lamps meantthat numerous local workshops beyond their original areaof manufacture soon began to copy and produce them.43

3. The collection of Early Christian lamps in the Archaeological Museum inZadar

3.1. General informationThe collection of Early Christian lamps of the

Archaeological Museum in Zadar is presented hereby 103 partially or completely preserved examples.This number, however, is definitely not final. Theamount will certainly increase considerably in thefuture from the constant revisal of the old materialand the classification of the finds from the mostrecent excavations. For a certain number of thelamps, data about the site and circumstance of thefinds remain unknown, and for others have not yetbeen ascertained, nor is the manner they wereacquired by the Archaeological Museum known.Most certainly must have come from sites in theZadar region. The state of preservation of the entirespecimens means that they were probably discoveredin late Roman graves, which is confirmed in a certainmanner by the lamp cat. 1, which was most probablyfound in a grave.44 It is known, in fact, that otherthan lighting secular and sacral structures, Early

14

40 Coscarela, 1983, bilj. 5; Anselmino-Pavolini, 1981, 199; Hayes, 1972, 312.41 Anselmino-Pavolini, 1981, 199.42 Brusić, 1998.43 Franchi, 1993, 107; Coscarela, 1983, 155; Hayes, 1980, 63; Graziani Abbiani, 1969, 14.44 Fadić, 1989, 100.


često korištene i kao grobni prilozi.45 U prilog tojčinjenici govore i brojni primjeri s prostoraHrvatske, poput svjetiljki iz grobova u istarskomNovigradu,46 Brelima kod Makarske,47 Vojnićimakod Garduna,48 Polači kod Zadra,49 u graduHvaru50 i na Majsanu kod Pelješca.51 Svjetiljkekoje su sačuvane djelomično ili tek u manjimulomcima, potječu većinom iz naseobinskihslojeva. Ranokršćanske svjetiljke koje se čuvaju uArheološkom muzeju Zadar potječu s nalazišta:Nin, Sali na Dugom otoku, Muline i Preko na otokuUgljanu, Dračevac kod Zadra, Biljane i Podgrađekod Benkovca (Aserija), Sikovo, Sv. Filip i Jakov, anajvećim su dijelom iz samog Zadra.52

3.2. Pregled po tipovimaSvjetiljke iz zbirke Arheološkog muzeja

Zadar podijeljene su prema tipologiji koju supredložili Lucilla Anselmino i Carlo Pavolini. Gdjeje moguće, navode se i odrednice prema drugimtipološkim shemama.

3.2.1. Forma VIII (Hayes IA, IB, Provoost6C, 6D, 7A, 7B, Pohl tip 2, 3 i 4)

Formu VIII općenito karakteriziraju tijelo idisk izdužena oblika, izdužen nos s kanalom kojinije jasno izdvojen od tijela. Drška je postavljena

Christian clay lamps were often also placed asofferings in graves.45 This can be confirmed bynumerous examples from coastal Croatia, such aslamps from graves in Istrian Novigrad,46 Brele nearMakarska,47 Vojnići near Gardun,48 Polača nearZadar,49 in the city of Hvar,50 and at Majsan on thePelješac peninsula.51 Lamps that were partiallypreserved or only in fragments tend to come fromsettlement strata. The Early Christian lamps held bythe Archaeological Museum in Zadar come from thefollowing sites: Nin, Sali on the island of Dugi Otok,Muline, Dračevac near Zadar, Podgrađe nearBenkovac, Preko on the island of Ugljan, Sv. Filip iJakov, and in the largest quantities from Zadaritself.52

3.2. Classification by typeThe lamps from the collections of the

Archaeological Museum in Zadar are classifiedaccording to the typology suggested by LucillaAnselmino and Carlo Pavolini. Where possible,determinations based on other typological schemes arealso cited.

3.2.1. Form VIII (Hayes IA, IB, Provoost6C, 6D, 7A, 7B, Pohl types 2, 3, and 4)

Form VIII is in general characterized by a bodyand disc of elongated form, with an elongated nozzleand a channel that is not clearly separated from the body.

15

45 Franchi, 1993, 123; Hayes, 1980, 63.46 Ujčić, 1997, 220, 221, T. 3, 2.47 Medini, 1970, 17, bilj. 18; Božek-Kunac, 1998, 156, kat. 191. 48 Sanader, 2000, 232, sl. 8.49 Ilakovac, 1971, 112, sl. 34.50 Petrić, 1994, 313, 314.51 Fisković, 1970, 696.52 Dvije svjetiljke otkrivene nedavno tijekom arheološkog istraživanja u Preku na otoku Ugljanu nisu uključene u ovaj rad. Najveći broj svjetiljkipronađen je na zadarskom poluotoku, unutar urbanog tkiva antičkog Jadera, na nalazištima Sv. Marija, Forum, kod „Zdravljaka“ i Klaustarsamostana sv. Ivana. Ovom prigodom posebno zahvaljujem kolegici, višoj kustosici Korneliji A. Giunio, koja mi je nesebično ustupila građu zaobjavu. / Two lamps discovered recently during archaeological excavations at Preko on the island of Ugljan were not included in this work. Thegreatest number of lamps were found on the Zadar peninsula, within the urban fabric of Roman Iader, at the sites of sv. Marija, Forum, Zdravljak,and the cloister of the monastery of St. John. On this occasion I would particularly like to thank my colleague, senior curator Kornelija A. Giunio,who kindly made this material avaiable for publication.


vertikalno, na stražnjem dijelu spremnika, najčešćenije probušena, ne strši iz tijela svjetiljke i ukrašenaje vertikalnim žlijebom po hrptu. Dno je laganoudubljeno i okruženo žlijebom koji se u obliku vrpcenastavlja prema dršci. Prikazi na disku nisu brojni.U mnogim tipovima uobičajen je neukrašen disk, ilidisk ukrašen kristogramom, školjkom, rozetom ilipak geometrijskom dekoracijom. Ukras na ramenuograničen je na vegetabilne ili čisto ornamentalnemotive. Forma se ovisno o obliku ramena dijeli načetiri tipa. Tip A i B imaju konveksno ispupčenaramena. Kod podtipa A1 ona su ukrašena motivompalmina lista, kod A2 nizom urezanih kanelira. Kodtipa B na ramenima se nalazi stiliziran biljniornament. Tip C ima ravna ramena, a kod tipa Dramena nisu odvojena od diska, već dekoracija sdiska prelazi na ramena.53 J. W. Salomonson ovuformu klasificira kao tip j to jest takozvani „Henchires Srira“ tip, prema radionici u kojoj drži da seizrađivao.54 Za vrijeme izrade navodi drugu i trećučetvrtinu 4. stoljeća.55 Provoost ih je na osnovu dotada rijetkih stratigrafski potvrđenih nalaza datiraood druge četvrtine do kraja 4. stoljeća (tip 6A, B iC), odnosno u 4. i 5. stoljeće (tip 7).56 Hayes ovaj tipvezuje uz četvrto i početak 5. stoljeća.57 CarloPavolini drži da se forma VIII proizvodila odpočetka druge četvrtine 4. stoljeća do početka 6.stoljeća.58 Lucilla Anselmino navodi razdoblje od350. do 450. kao vrijeme vrhunca proizvodnje.59

Proizvodnja ovih svjetiljki započela jenajvjerojatnije između 325. i 350. godine.60

The handle is placed vertically on the back part of thereceptacle, and most often is not perforated, does notprotrude from the body of the lamp, and is decorated witha vertical groove along the spine. The base is slightlydeepened and is encircled by a groove that continues in theform of a ribbon towards the handle. Images on the discare not numerous. In many types, an undecorated disc iscommon, or a disc decorated with a Christogram, a shell,rosette, or geometric ornamentation. The decoration on theshoulder is limited to vegetative or purely ornamentalmotifs. The form is divided into four types depending onthe shape of the shoulder. Types A and B have convexlyprotruding shoulders. In subtype A1 they are decoratedwith a motif of palm leaves, an in subtype A2 by a row ofincised grooves. The shoulders in type B exhibit a stylizedfloral ornament. Type C has straight shoulders, and in typeD the shoulders are not separated from the disc, rather thedecoration on the disc continues onto the shoulders.53 J.W. Salomonson classified this form as type j, the so-called“Henchir es Srira” type, according to the workshop inwhich he considered them to have been made.54 He citedthe second and third quarter of the 4th century as theperiod of their production.55 Provoost dated them on thebasis of then rare stratigraphically confirmed finds fromthe second quarter to the end of the 4th century (types 6A,B, and C), or the 4th and 5th centuries (type 7).56 Hayesrelated this type to the 4th and the beginning of the 5th

centuries.57 Carlo Pavolini considered that form VIII wasproduced from the beginning of the second quarter of the4th century to the beginning of the 6th century.58 LucillaAnselmino cited a period from AD 350 to 450 as the timeof the peak of production.59 Production of these lampsmost probably began between AD 325 and 350.60 The

16

53 Anselmino-Pavolini, 1981, 192-195.54 Salomonson, 1968, 87, 88, 95, 123.55 Salomonson, 1968, 88.56 Provoost, 1970, 46, 48.57 Hayes, 1972, 313.58 Anselmino-Pavolini, 1981, 193.59 Anselmino-Pavolini, 1981, 199.60 Franchi, 1993, 107.


Povlačenje ove forme s tržišta krajem 5. ilinajkasnije početkom 6. st. potvrđeno je zatvorenimarheološkim kontekstima.61

Svjetiljke i ulomci svjetiljki kat. 1-12pripadaju podtipu VIIIA1 (Hayes IB, Provoost 6C,7A, Pohl 2a, 2b i 2d). Unutar ovog podtipanačinjena je podjela na temelju načina ukrašavanjadiska. Tako svjetiljke kat. 4-7 i 12 spadaju u podtipA1a. Karakterizira ih disk s dvije slobodnopoložene rupe za ulje, ukrašen u pravilu prikazomživotinja. Svjetiljka kat. 9 zbog motiva na diskuokruženog kružnicom spada u podgrupu A1b.Svjetiljke kat. 1-3 i 8, odgovaraju podgrupi A1c, zakoju je tipičan centralno položen ukras, s rupom zaulijevanje ulja po sredini. Proizvode se većinom udrugoj polovici 4. i prvoj polovici 5. st.62

Svjetiljke i ulomci svjetiljki kat. 13-24,pripadaju podtipu VIIIA2 (Hayes IB, Provoost 7A,Pohl 2h). Svjetiljke i ulomci kat. 13-16 i 18, spadajuu podgrupu A2a, koju karakterizira slobodanraspored ukrasa na disku. Datiraju se od prvepolovice 5. do u 6. stoljeće.63 Svjetiljka kat. 17možda odgovara podtipu A2b, kod kojeg je disk upravilu ukrašen centralnim motivom po sredinikojeg je otvor za ulijevanje ulja. Ostale ulomkezbog djelomične očuvanosti nije moguće preciznijeklasificirati.

Glinena svjetiljka kat. 25 pripada tipu VIIIB(Hayes IA, Provoost 6D, Pohl 4a). Pohl je za ovajtip pretpostavio da je podrijetlom iz Aleksandrije.64

Provoost se složio s tom idejom i na temeljuodsutnosti kršćanskih motiva naziva ga prijelaznimtipom koji datira u kraj 3. stoljeća.65 Hayes svoj tipIA, koji karakterizira probušena drška, upravo zbog

removal of this form from the market at the end of the 5th

century or at the latest at the beginning of the 6th centurywas confirmed by finds from closed archaeologicalcontexts.61

The lamps and lamp fragments published as cat.1 – 12 belong to the subtype VIIIA1 (Hayes IB,Provoost 6C, 7A, Pohl 2a, 2b, and 2d). A division wasmade within this subtype on the basis of the decorationof the disc. The lamps published as cat. 4 – 7 and 12belong to subtype A1a. They are characterized by a discwith two freely placed holes for holes, as a ruledecorated by a zoomorphic image. The lamp cat. 9,because of the motif on the disc encircled by a circularline, belongs to subtype A1b. The lamps of cat. 1 – 3 and8 correspond to subtype A1c, where a centrally placeddecoration was typical, with a hole for filling oil in thecenter. These were mostly produced throughout thesecond half of the 4th and first half of the 5th century.62

The lamps and lamp fragments published as cat.13 – 24 belong to subtype VIIIA2 (Hayes IB, Provoost7A, Pohl 2h). The lamps and fragments cat. 13 – 16 and18 belong to subtype A2a, characterized by a freearrangement of decoration on the disc. They are datedfrom the first half of the 5th into the 6th century. 63 Thelamp published as cat. 17 perhaps corresponds tosubtype A2b, whose disc as a rule is decorated with acentral motif with an opening for the oil in the center.The other fragments could not be more preciselyclassified because of their only partial preservation.

The lamp published as cat. 25 belongs to typeVIIIB (Hayes IA, Provoost 6D, Pohl 4a). Pohlconjectured that this type was originally fromAlexandria.64 Provoost agreed with this, and on thebasis of the absence of Christian motifs called it atransitional type that he dated to the end of the 3rd

century.65 Hayes dated his type IA, characterized by a

17

61 Pavolini, 1998, 123; Mackensen, 1993, 150, 151.62 Anselmino-Pavolini, 1981, 195.63 Anselmino-Pavolini, 1981, 195.64 Pohl, 1962, 225, 226.65 Provoost, 1970, 47.


drške datira u sam početak 4. st.66 Ovaj tip svjetiljkeizvorno se proizvodio na prostoru sjeverne Afrike,posebno u Tunisu.67 Prema stratigrafskim nalazimamože se datirati u 5. st.68 Svjetiljka kat. 25 izrađenaje iz lošeg kalupa, zbog čega je prikaz dosta nejasan.Bojom gline i premaza odudara od proizvodasjevernoafričkih radionica i očito je imitacija nastalaiz kalupa načinjena kopiranjem originalnogasjevernoafričkog proizvoda.

Svjetiljke i ulomci kat. 26-30 spadaju u tipVIIIC. Svjetiljka kat. 26 pripada podtipu C1a,koji se datira od 4. do polovice 5. st.69 Svjetiljkakat. 27 i ulomak kat. 28 pripadaju podtipu C1e zakoji je karakterističan disk oblika osmerokutaravnih ili uvijenih stranica, a svjetiljke kat. 29 i 30spadaju u podtip C2c, za koji su karakterističnaramena ukrašena nizom reljefnih ovala.

Tip VIIID predstavljen je svjetiljkom kat. 32i ulomcima kat. 31, 33-36. Ulomak kat. 31 pripadapodtipu D1, koji karakterizira motiv školjke nadisku. Svjetiljka kat. 32 i ulomci kat. 33, 34pripadaju podtipu D4 za koji je tipičan disk oblikaosmerokuta uvijenih stranica. Ulomak kat. 34bojom gline i premaza odudara od sjevernoafričkihproizvoda i vjerojatno je nastao iz kalupanačinjenog po uzoru na svjetiljke afričke produkcijepodtipa D4. Ulomci kat. 35 i 36 spadaju u podtipD6 koji je prepoznatljiv po kvadratnom diskuproširenom na bočnim stranama s po jednimpolukrugom.

Ulomcima kat. 37-49, koji također spadaju utip VIII nedostaju elementi potrebni za preciznijetipološko određivanje. Ipak za ulomak kat. 39 možemopretpostaviti da pripada podtipu C1a, C1b ili C1c.

perforated handle, to the very beginning of the 4th

century because of this handle.66 This type of lamp wasoriginally produced in the area of North Africa,especially in Tunisia.67 On the basis of stratigraphicfinds it can be dated to the 5th century.68 The lamppublished as cat. 25 was made in a poor quality mould,and the image is quite unclear. The color of the clay andthe slip differ from the products of the North Africanworkshops, and this imitation evidently was created in amould made by copying an original North Africanproduct.

The lamps and fragments published as cat. 26 –30 belong to type VIIIC. Lamp cat. 26 belongs tosubtype C1a, which is dated from the 4th century to themid 5th century.69 Lamp cat. 27 and lamp fragment cat.28 are of subtype C1e, characterized by an octagonaldisc with straight or curved sides, and lamps cat. 29 and30 belong to subtype C2c, with characteristic shouldersdecorated by a row of relief ovals.

Type VIIID is represented by lamp cat. 32 andfragments cat. 31, 33 – 36. The lamp fragment cat. 31belongs to subtype D1, characterized by the motif of ashell on the disc. Lamp cat. 32 and fragments cat. 33, 34belong to subtype D4, with a typical octagonal disc withcurved sides. The fragment cat. 34 differs from theNorth African products in the color of clay and slip andprobably was made in a mould modeled upon lamps ofAfrican production of subtype D4. Fragments cat. 35and 36 belong to subtype D6, which is recognizablefrom the square disc broadened on each lateral side withone semicircle.

Fragments cat. 37 – 49, which also belong totype VIII, are missing the elements necessary for a moreprecise typological determination. Nonetheless fragmentcat. 39 can be suggested to belong to subtype C1a, C1b,or C1c.

18

66 Autor pretpostavlja, na osnovu nalaza u Ateni, da probušene drške izlaze iz upotrebe nakon 300. godine. Hayes, 1972, 313. / Hayes consideredon the basis of finds from Athens that perforated handles went out of use after AD 300. Hayes 1972, 313.67 Paleani, 1993, 93, 94, 105, 106.68 Anselmino-Pavolini, 1981, 195.69 Anselmino-Pavolini, 1981, 195.


Na šest svjetiljki forme VIII (kat. 9, 13, 18,26, 29 i 30) disk je ukrašen prikazom krizmona, tj.Kristova monograma, koji se sastoji od grčkih slova„hi“ (X) i „ro“ (P). Taj simbol predstavljaabrevijaturu imena Χρ(ιστός) = Hristos i otvorenose javlja na novcu, uporabnim predmetima ispomenicima od vremena Konstantina Velikog.70

Nenad Cambi drži da je to najčešća formaprikazivanja Krista na spomenicimaranokršćanskog doba u Dalmaciji.71 Na sedamsvjetiljki prikazane su životinje, među kojima seprepoznaju lav, pas, jelen i paun (kat. 6, 7, 12, 14-16). U tim su životinjama kršćani lako moglipronaći simbolično značenje. Tako paun već odkraja 2. i početka 3. stoljeća unutar kršćanskihzajednica simbolizira uskrsnuće i besmrtnost.72

Simbolično značenje jelena čita se iz riječi Ps. 42.1, 2: „Kao što košuta žudi za izvor-vodom, takoduša moja čezne, Bože, za tobom.“73 Lav se paktumači kao simbol Krista.74 Na pet primjeraka diskpoprima oblik osmerokuta (kat. 27, 28, 32-34). Brojosam u kršćanskoj simbolici ima iznimno važnoznačenje i simbolizira Kristovo uskrsnuće, jer jeKrist ustao iz groba osmi dan nakon svečanogulaska u Jeruzalem.75 Četiri svjetiljke ukrašene sureljefnim prikazom školjke (kat. 2, 8, 31 i 50), dvijeprikazom cvijeta (kat. 1, 38), a na dvije disk jeukrašen prikazom kružnice (kat. 3, 17).

Na svjetiljkama kat. 2, 13, 29 i 32 i naulomcima kat. 41-43 sačuvali su se utisnutiradionički pečati. Kod ove forme svjetiljki pečat je,kako se iz navedenih primjera vidi, obično prikazanslovom ili pak nekim simbolom utisnutim u dno

On six lamps of form VIII (cat. 9, 13, 18, 26,29, and 30) the disc is decorated with a Christogram,composed of the Greek letters “chi” (X) and “rho”(P). This symbol represents an abbreviation of thename Χρ(ιστός) = Hristos = Christ, and appearedopenly on coins, objects of everyday use, andmonuments from the period of Constantine theGreat.70 Nenad Cambi considers this to be the mostfrequent form of depicting Christ on the monumentsof the Early Christian period in Dalmatia.71 Sevenlamps bear images of animals, including a lion, dog,deer, and peacock (cat. 6, 7, 12, 14-16). Christianscould find a symbolic meaning in such animals. Inthis manner the peacock symbolized resurrection andimmortality within the Christian community as earlyas the end of the 2nd and beginning of the 3rd

centuries.72 The symbolic meaning of a deer can bederived from the words of Psalm 42: “As the hartpanteth after the fountains of water, so my soulpanteth after thee, O God”.73 The lion can also beinterpreted as a symbol of Christ.74 On five examplesthe disc is octagonal (cat. 27, 28, 32-34). The numbereight in Christian symbolism has an exceptionallyimportant significance and symbolizes theresurrection of Christ, as Christ rose from the graveon the eighth day after his triumphal entrance intoJerusalem.75 Four lamps are decorated with reliefimages of a shell (cat. 2, 8, 31, and 50), two with animage of a flower (cat. 1, 38), and on two the disc isdecorated with an image of a circle (cat. 3, 17).

Lamps cat. 2, 13, 29, and 32 and lamp fragmentscat. 41-43 bear impressed workshop stamps. In this formof lamp, the stamp is usually represented by a letter orsome symbol pressed into the base of the lamp, as can beseen from the above examples. It is more rarely placed

19

70 Leksikon 1990, 54; Graziani Abbiani, 1969, 175.71 Cambi, 1977, 90.72 Leksikon 1990, 453; Graziani Abbiani, 1969, 184, 185.73 Leksikon 1990, 296; Graziani Abbiani, 1969, 183.74 Gluščević, 1997, 247, 248; Leksikon 1990, 373; Fisković, 1970, 696.75 Leksikon 1990, 442, 443.


svjetiljke. Rjeđe je smješten izvan dna, kao kodsvjetiljke kat. 2 ili pak reljefno istaknut kao kodsvjetiljke kat. 29.

3.2.2. Forma IXForma IX ima oblo tijelo, izdužen nos s

kanalom, nos nije jasno izdvojen od tijela i prikorijenu je ukrašen s dva istaka. Za tu formukarakteristična su i dva žlijeba koja se pružaju oddna prema nosu.

Svjetiljka kat. 51 pripada tipu IXA2 za kojije karakterističan centralni ukras na disku, posredkojeg je jedan otvor za ulje. Kako oblikovanjemdna i drške ova forma nalikuje formi VIII, Pavolininjezinu proizvodnju stavlja u isto vrijeme.76

3.2.3. Svjetiljke izrađene po uzoru na

afričke forme VIIISvjetiljke i ulomci kat. 52-56 rađene su od

gline žute boje pečenja, s tamnocrvenim premazom.Po tim karakteristikama jasno se izdvajaju odproizvoda sjevernoafričkih radionica. Kakoposjeduju karakteristike atipične za formu VIII,poput prstenastog dna ili pak pločaste drške bezkanelure na hrbatu, očito je da nisu nastalidirektnim kopiranjem afričkih proizvoda, već suoblikovane po uzoru na njih. Kao potvrda izradesvjetiljki forme VIII izvan prostora Afrike moguposlužiti glineni kalupi pronađeni u Italiji.77

Svjetiljka kat. 52 i ulomci kat. 53 i 54posjeduju dosta srodnih karakteristika na temeljukojih se mogu promatrati kao zasebna skupina.Prema priloženim primjerima skupinu bikarakterizirala kruškolika forma tijela, nešto manjihdimenzija od afričkih proizvoda, i neukrašen disk srupom za ulje po sredini. Ramena su konveksna,

beyond the base, as on lamp cat. 2, or emphasized inrelief, as on lamp cat. 29.

3.2.2. Form IXForm IX has a rounded body and an

elongated nozzle with a channel; the nozzle is notclearly distinguished from the body, and at its base itis decorated with two horns. Also characteristic forthis form are two grooves that extend from the basetowards the nozzle.

Lamp cat. 51 belongs to type IXA2,characterized by a central decoration on the disc, inthe middle of which is one opening for the oil. As theformation of the base and the handle of this formresemble those of form VIII, Pavolini placed itsproduction in the same period.76

3.2.3. Lamps modelled on African formVIII

The lamps and lamp fragments published ascat. 52 – 56 were made of a yellow fired clay with adark red slip. These characteristics clearlydistinguish them from the products of the NorthAfrican workshops. As they have characteristicsatypical for form VIII, such as a ringed base or a flathandle without channels on the spine, it is apparentthat they were not created as a direct copy of Africanproducts, rather they were modeled after them. Aconfirmation of the manufacture of lamps of formVII outside of Africa can be seen in the clay mouldsdiscovered in Italy.77

Lamp cat. 52 and fragments cat. 53 and 54possess quite similar characteristics on the basis ofwhich they can be considered as a special group.According to the above specimens, the group wouldbe characterized by a pear-shaped body of somewhatsmaller dimensions than the African products, and anundecorated disc with a hole for oil in the center. Theshoulders are convex, decorated with the floral

20

76 Anselmino-Pavolini, 1981, 198.77 D’Angela, 1979.


ukrašena biljnim viticama tipičnim za tip VIIIB ilinizom paralelnih ureza, karakterističnih za tipVIIIA2. Disk i kanal na nosu okružuju dvaparalelna rebra. Pločasta drška blago je izbačena izaspremnika za ulje i ukrašena urezom po sredini.Ravno dno okruženo je stajaćim prstenom, koji jeistaknutim rebrom povezan s drškom. Budući daovaj tip kombinira elemente forme VIII i forme X,može se pretpostaviti da se razvio u vrijeme kadaove dvije forme paralelno cirkuliraju na tržištu, tojest od druge četvrtine 5. stoljeća. Možda nastajekao pokušaj lokalnih radionica da se uključe utržišnu utrku, makar na lokalnoj razini, s mnogonadmoćnijim afričkim konkurentima.

3.2.4. Forma X (Hayes IIA, IIB, Provoost9B, 9C, Pohl tip 1)

Forma X ima kružno tijelo, iz tijela se jasnoizdvaja izdužen nos s kanalom. Disk je u pravilukružan i ukrašen reljefnim motivima izrađenim ukalupu. Drška je pločasta, strši iza tijela. Ramena suravna, ukrašena pečatnim motivima. Na dnu senalazi stajaći prsten povezan vertikalnim rebrom sdrškom. Unutar stajaćeg prstena često su utisnutekoncentrične kružnice. Lucilla Anselmino ovu formudijeli na pet tipova. Tip A karakterizira otvoren kanalna nosu i ramena ukrašena reljefnim motivima. Tip Bima zatvoren kanal, a ramena su ukrašena utisnutimili u reljefu izrađenim motivom palmine grane. Tip Cje prepoznatljiv po izduženom disku, ima otvorenkanal i ramena ukrašena reljefnim motivima. Kodtipa D ramena u potpunosti okružuju disk i odvajajuga od kanala. Ukrašena su također reljefnomdekoracijom. Kod tipa E ukras sa diska prelazi naramena.78 Ova se forma u literaturi još naziva„afrička klasična“. Pri razmišljanju o dataciji teforme mnogi su se autori osvrnuli na činjenicu da su

tendrils typical for type VIIIB, or a row of parallelincisions characteristic for type VIIIA2. The disc andchannel on the nozzle are surrounded by two parallelribs. The flat handle is slightly protrusive behind therecipient for the oil and is decorated with an incisionin the center. The flat base is encircled by a standingring, which is emphasized by a rib connected to thehandle. Considering that this type combines elementsof form VIII and form X, it can be hypothesized thatit developed in the period when these two forms bothwere in circulation on the market, meaning from thesecond quarter of the 5th century. They may haveoriginated as an attempt by a local workshop to gaina part of the market, even if merely on a local level,from the by far more dominant African competitors.

3.2.4. Form X (Hayes IIA, IIB, Provoost9B, 9C, Pohl type 1)

Form X has a circular body and a clearlyseparated elongated nozzle with a channel. The disc as arule is circular and decorated with relief motifs made ina mould. The handle is flat and protrudes beyond thebody. The shoulders are straight, decorated withstamped motifs. The base has a standing ring, connectedby a vertical rib to the handle. Concentric circles areoften stamped within the standing ring. LucillaAnselmino divided this form into five types. Type A ischaracterized by an open channel on the nozzle andshoulders decorated with relief motifs. Type B has aclosed channel, and the shoulders are decorated withstamped or relief motifs of palm branches. Type C isrecognizable for its elongated disc, has an open channeland shoulders decorated with relief motifs. In type D,the shoulders, also with relief decoration, completelyencircle the disc and separate it from the channel. In typeE, the decoration on the disc continues onto theshoulder.78 This form is also called “African classic” inthe literature. In considering the dating of this form,many scholars noted the fact that on individual examples

21

78 Anselmino-Pavolini, 1981, 200.


kod pojedinih primjeraka kao žigovi ili punce zaukrašavanje ramena upotrijebljeni zlatnici TeodozijaII., kovani u drugoj četvrtini 4. stoljeća, što u svakomslučaju ukazuje na vrijeme izrade.79 Heinz Menzel jedržao da se ova forma, kao i forma VIII, proizvodilaod 4. do 6. ili 7. stoljeća.80 S tom se datacijom složioi Gerhard Pohl.81 Arnold Provoost je pretpostavio dasu ove svjetiljke nešto mlađe od onih forme VIII idatira ih od kraja 4. do 7. i 8. stoljeća.82 J. W. Hayesje uočio da se ova forma ne javlja među nalazimaranijim od 5. stoljeća i pretpostavlja da se njezinaizrada nastavlja do 550. godine.83 Nalaz u Kartagi, ukontekstu koji karakterizira materijal kasnoga 4.stoljeća, ipak ostavlja mogućnost datacije nastankaove forme u sam kraj 4. stoljeća.84 Premadosadašnjim spoznajama ova se forma počelaproizvoditi koncem 4. ili početkom 5. stoljeća, atržištem se proširila nakon 420. ili 430. godine, dokse prestala proizvoditi tek početkom 8. stoljeća.85

Svjetiljke i ulomci kat. 57-73 spadaju u podtipXA1a. Karakterizira ih slobodno postavljen motiv nadisku. To je najrašireniji tip svjetiljki iz skupineafričke crveno glačane keramike i ujedno najraširenijitip svjetiljki forme X. Javlja se u velikom broju diljemRimskog Carstva.86 Zadarski primjerci podtipa XA1ana disku su najčešće ukrašeni reljefnim prikazomživotinja, među kojima se prepoznaju lav, riba i tele(kat. 59, 60, 64, 66, 67, 68, 69). U životinji prikazanojna disku svjetiljke kat. 60 neki autori prepoznaju jarca

gold coins of Theodosius II had been used as stamps orpunches for decorating the shoulders, these coins havingbeen minted in the second quarter of the 4th century,which certainly indicates the period of manufacture.79

Heinz Menzel held that this form, like form VIII, hadbeen produced from the 4th to the 6th or 7th centuries.80

Gerhard Pohl agreed with this dating.81 Arnold Provoostthought that these lamps were somewhat later than thoseof form VIII and dated them from the end of the 4th tothe 7th and 8th centuries.82 J. W. Hayes noted that thisform did not appear among finds earlier than the 5th

century and suggested that its production continued toAD 550.83 A find from Carthage, in a context featuringmaterial of the late 4th century, nonetheless leaves openthe possibility of dating the origin of this form to thevery end of the 4th century.84 According to currentknowledge, this form began to be produced at the end ofthe 4th or beginning of the 5th centuries, with anexpanded market after 420 or 430, while productionceased only at the beginning of the 8th century.85

The lamps and fragments published as cat. 57 –73 belong to subtype XA1a. They are characterized by afreely placed motif on the disc. This is the most widelyspread type of lamp from the group of African red slipware and at the same time the most widespread type oflamp of form X. It appears in great numbers throughoutthe Roman Empire.86 The Zadar examples of subtypeXA1a were most commonly decorated on the disc withrelief depictions of animals, among which a lion, fish,and calf can be recognized (cat. 59, 60, 64, 66, 67, 68,69). Some scholars perceive a goat or deer in the animal

22

79 Franchi, 1993, 107; Mackensen, 1980, 216, T. 19, 3; Hayes, 1972, 313; Provoost, 1970, 51; Graziani Abbiani, 1969, 12, 29, 30, kat. 35, T. 1,4; Pohl 1962, 220.80 Menzel, 1954, 91.81 Pohl, 1962, 220, 227.82 Provoost, 1970, 51.83 Hayes, 1980, 66; Hayes, 1972, 313, 314.84 Anselmino-Pavolini, 1981, 207.85 Franchi, 1993, 107; Anselmino-Pavolini, 1981, 19986 Anselmino-Pavolini, 1981, 199, 201, 202.


ili srnu,87 dok drugi drže da je riječ o antilopi.88 Prikazantilope na disku zadarske svjetiljke identičan jeprikazima na svjetiljkama koje donose M. T. Paleani iA. Ennabli.89 Uz to na sve tri svjetiljke kao jedan odmotiva na ramenu pojavljuje se romb ukrašenperlicama, pa iako nisu proizašle iz istog kalupa, lakoje moguće da sve tri svjetiljke potječu iz iste radionice.Na svjetiljkama kat. 58 i 63 prikazano je stablo palme,koje je za stare Rimljane značilo simbol pobjede, a kodkršćana postaje simbolom mučenika i njihove pobjedenad mukama i smrti.90 Na svjetiljci kat. 57 prikazana ježenska figura na prijestolju, a na svjetiljci kat. 73nejasna muška figura koja možda predstavlja DobrogPastira.91 Posebno je zanimljiva dijelom sačuvanasvjetiljka kat. 61 ukrašena na disku prikazomstarozavjetne biblijske teme Abraham žrtvuje Izaka(Post 22, 10-13.). U centralnom dijelu scene prikazanje Abraham, koji u desnoj podignutoj ruci drži nož, doklijevu ruku drži na glavi sina Izaka. Iza Abrahamaprikazan je Jahvin anđeo u obliku krilate ruke i ispodnje ovan. Svjetiljka ukrašena identičnim motivima naramenu i disku pronađena je na nekropoliFordongianus na Sardiniji.92 U Arheološkom muzejuu Milanu nalazi se gipsani kalup koji potječe izcentralnog Tunisa, a na disku mu je prikazana scenaAbraham žrtvuje Izaka. Pri objavi tog kalupa ElisabettaFranchi detaljno je obradila pojavu ove teme naglinenim svjetiljkama forme X, te na jednom mjestuskupila sve dotada poznate primjere.93 Autoricaukazuje na sličnosti kompozicije s istom temomprikazanom na mozaiku crkve San Vitale u Raveni.94

depicted on the disc of cat. 60,87 while others consider it tobe an antelope.88 The depiction of the antelope on the discof the lamp from Zadar is identical to images on lampspublished by M. T. Paleani and A. Ennabli.89 Additionally,on all three lamps a rhomb decorated with beads appears asone of the motifs on the shoulder, and although they werenot products from the same mould, it is quite possible thatall three lamps came from the same workshop. Lamps cat.58 and 63 display a palm tree, which meant a symbol ofvictory for the ancient Romans, and for Christians becamea symbol of the martyrs and their victories over torment anddeath.90 Lamp cat. 57 bears a female figure on a throne,and lamp cat. 73 an unclear male figure, which perhapsrepresents the Good Shepherd.91 The partly preserved lampcat. 61 is particularly interesting, as it is decorated on thedisc with a scene of the Old Testament Biblical themeAbraham sacrificing Isaac (Gen 22, 10-13). In the centralpart of the scene, Abraham is depicted holding a knife in hisraised right hand, while his left hand is on the head of hisson Isaac. Behind Abraham is the angel of the Lord in theform of winged arms and below this a ram. A lampdecorated with identical motifs on the shoulders and discwas discovered at the necropolis of Fordongianus onSardinia.92 The Archaeological Museum in Milan containsa plaster mould that comes from central Tunisia, whosedisc bears a depiction of the scene of Abraham sacrificingIsaac. When publishing this mould, Elisabetta Franchinoted in detail the appearance of this subject on clay lampsof form X, and gathered together in one place all the thenknown examples.93 Franchi pointed to the similarities ofcomposition with the same subject depicted in the mosaicsof the Church of San Vitale in Ravenna.94 She consideredthat lamps with biblical scenes had a primarily funerary

23

87 Paleani, 1993, 75; Paleani-Liverani, 1984, 62; Graziani Abbiani, 1969, 48.88 Schäfer, 1990, 58; Mackensen, 1980, 68.89 Paleani, 1993, kat. 67; Ennabli 1976, kat 391.90 Leksikon 1990, 447; Graziani Abbiani, 1969, 185, 186.91 Bersa 1915, 85, kat. 946.92 Franchi, 1993, 118, T. 86. sl. 24.93 Franchi, 1993, 105, 117-119, T. 80, sl. 7, 8, 9, T. 86, sl. 21, 22, 23, T. 82, sl. 25. 94 Franchi, 1993, 118-119, 126, T. 87, sl. 26.


Drži da su svjetiljke s biblijskim scenama imalepoglavito funerarnu namjenu i datira ih u prvadesetljeća 6. stoljeća.95

Ulomci kat. 74 i 75 pripadaju podtipu XA2,za koji je karakterističan centralni ukras s rupom zaulje po sredini. Na oba ulomka disk sunajvjerojatnije krasila četiri trokuta radijalnopoložena uokolo otvora za ulje. Na taj načinsimbolizirali su križ.96

Ulomke kat. 76-92 i 99-101 nije bilomoguće preciznije tipološki odrediti. Ipak sigurnoje da pripadaju tipu XA.

Svjetiljka kat. 73 i ulomci kat. 71, 88-92zbog mekše izvedenog prikaza mogli bi se prematipologiji J. W. Hayesa ubrojiti u tip IIB, dok biostale svjetiljke i ulomci pripadali tipu IIA.

Pečatne motive kojima su ukrašena ramenaovih svjetiljki donose Adele Coscarella,Abdelmajid Ennabli i Elda Joly.97 Među timmotivima ne nalaze se paralele za motiv vitice naramenu kat. 74 i motiv diska na kojem je prikazankonj na ulomku kat. 67. Motiv na ulomku kat. 67najvjerojatnije je načinjen utiskivanjem kovanice.

Pri proizvodnji svjetiljki forme X naprostoru sjeverne Afrike korišteni su kalupiizrađivani od gipsa.98 Izrada gipsanih kalupaznatno je složenija od izrade glinenih. Problem jegipsa što nije moguće, kao kod gline, utisnutiprototip u svjež materijal, naprotiv gips se morao upolutekućem stanju nalijevati oko prototipa. Kako

purpose and dated them to the first decades of the 6th

century.95

The lamp fragments published as cat. 74 and 75belong to subtype XA2, characterized by a centraldecoration with a hole for oil in the center. On bothfragments, the disc was most probably decorated by fourtriangles radially placed around the opening for oil. Inthis manner they symbolized a cross.96

The lamp fragments cat. 76 – 92 and 99 – 101could not be more precisely determined typologically.Nonetheless it is certain that they belong to type XA.

Lamp cat. 73 and lamp fragments cat. 71, 88 –92, could be included in type IIB according to thetypology of J. W. Hayes because of the softerworkmanship of the depiction, while the other lampsand fragments belong to type IIA.

The stamped motifs used to decorate theshoulders of these lamps are cited by Adele Coscarella,Abdelmajid Ennabli, and Elda Joly.97 These motifs,however, do not include parallels for the tendril motif onthe shoulders of cat. 74 and the motif of the horsedepicted on the disc of fragment cat. 67. The motif onfragment cat. 67 was most probably created by makingan impression of a coin.

Moulds made of plaster were used in theproduction of lamps of form X in North Africa.98 Themanufacture of plaster moulds is considerably morecomplicated than making clay ones. The problem withplaster is that it is not possible, like with clay, to pressthe prototype into fresh material, rather plaster had to bepoured in a semi-liquid state around the prototype. Asone of the basic characteristics of lamps of this form is

24

95 Franchi, 1993, 117-123, 126. 96 Svjetiljke forme X ukrašene na disku trokutima koji formiraju križ česta su pojava: Petrić, 1994, 316, sl. 1. 1; Ennabli, 1976, kat. 1193-1199;Joly, 1974, 47, 50, 188, kat. 1133, fig. 5, T. XLVIII, 1133. Isto značenje pretpostavlja Branka Migotti za svjetiljku iz Osijeka, kod koje križformiraju četiri polukruga: Migotti, 1997, 84; Migotti, 1994, 64. / Lamps of form X decorated on the disc with triangles forming a cross arefrequent finds: Petrić 1994, 316, fig. 1. 1; Ennabli 1976, cat. 1193-1199; Joly 1974, 47, 50, 188, cat. 1133, fig. 5, Pl. XLVIII, 1133. The samemeaning is hypothesized by Branka Migotti for the lamp from Osijek, where the cross is formed from four semicircles: Migotti 1997, 84; Migotti1994, 64.97 Coscarella, 1983, 156; Enabbli, 1976; Joly, 1974, 48, fig. 6.98 Nalazi ovih kalupa iznimno su brojni. Franchi, 1993, 110-113; Mackensen, 1980, 221, 222, T. 20, T. 21. / The finds of these moulds areparticularly numerous. Franchi 1993, 110-113; Mackensen 1980, 221, 222, Pl. 20, Pl. 21.


je jedna od osnovnih karakteristika svjetiljki oveforme ukras na ramenu izveden višekratnimutiskivanjem jednog ili više ukrasnih motiva,postavlja se pitanje na koji se način taj ukrasprenosio na gipsane kalupe. Ovom problematikomdublje su se bavili D. M. Bailey i E. Franchi.99 Trisu moguća načina. U osnovi svakog postupka stojineukrašen glineni prototip načinjen iz osnovnogkalupa. Kod prvog načina, na pečeni, neukrašeniprototip nanosila se zasebno izvedena dekoracija odnepečene gline. Potom su se od takvog ukrašenogprototipa pravili gipsani kalupi. Nakon određenihbrojeva izljevenih gipsanih kalupa istrošeni bi seukrasi uklanjali s pečenog prototipa i zamijenilinovima. Drugi je način bio nanošenje nepečenihglinenih ukrasnih uzoraka na svjež, nepečenprototip. U ovom slučaju, nakon proizvodnjeodređenog broja kalupa cijeli se ukrašeni prototip,jer nije bio pečen, mogao ponovno upotrijebiti kaosirovina za izradu novog prototipa. Oba postupkaimaju određene nedostatke, na što je ukazao injihov autor D. M. Bailey. Naime, kod prvog stvarase problem što gips ne prianja jednako uz pečenu isvježu glinu, a kod drugog problem otpornostimeke gline pri odvajanju od gipsanog kalupa.Elisabeta Franchi stoga je ponudila treće rješenje.Prema njezinoj pretpostavci na neukrašen, svježprototip najprije se nanosila dekoracija i nakon togase pekao. Na ovaj način dobivao se otporan prototipiz kojeg se mogao načiniti velik broj kalupa, a samse prototip nakon uklanjanja kalupa mogao lakočistiti od ostataka gipsa.

Izrada ovih svjetiljki u gipsanim kalupimarezultirala je jednom zanimljivom pojavom. Naime,pri izradi gipsanog kalupa u gipsu se stvaraju zračnimjehurići zbog kojih na površini kalupa ostajurupice. Kao otisak tih rupica na glinenim su

the decoration on the shoulders carried out through themultiple impressions of one or more decorative motifs,the question arises as to how such a decoration wastransferred to the plaster mould. This problem wasaddressed at length by D. M. Bailey and E. Franchi.99

There are three possible manners to achieve this. Thebasic step in each procedure involved an undecoratedclay prototype made from a general mould. In the firstmanner, specially made decoration of unfired claywould be applied to a fired undecorated prototype. Theplaster moulds would subsequently be made from such adecorated prototype. After a certain number of castplaster moulds, the worn decorations would be removedfrom the fired prototype and replaced by new ones. Thesecond manner would involve applying unfireddecorative patterns to an unfired prototype of fresh clay.In this case, after the production of a certain number ofmoulds, the entire decorated prototype, since it had notbeen fired, could be reused as raw material for themanufacture of a new prototype. Both these possibleprocedures have certain flaws, as was noted by thescholar who conceived of them, D. M. Bailey. For thefirst, the problem is that plaster does not adhere equallywell to fired and unfired clay, and for the second, theproblem would be the resistance of the soft unfired clayduring separation from the plaster mould. ElisabetaFranchi hence offered a third solution. Her suggestionwas that decoration would first have been applied to theundecorated and unfired prototype, which would onlythen be fired. In this manner a sturdy prototype wouldhave been achieved from which a large number ofmoulds could have been made, and it would have beeneasy to remove any traces of plaster from the prototypeafter removal of the mould.

The production of these lamps in plastermoulds resulted in an interesting phenomenon. When aplaster mould is made, air bubbles are created in theplaster, leaving tiny holes on the surface of the mould.As the impression of these tiny holes on the clay lampsthat were pressed into the moulds, tiny protrusions

25

99 Franchi, 1993, 108, 109.


remained in the form of small balls. Throughcomparison of the position and form of the protrusion,it is possible to establish whether two lamps with thesame decoration had been made in the same mould.100

In this manner, on the basis of photographs, it can behypothesized that, for example, fragment cat. 64 hadbeen made from the same mould as a lamp fromSabratha in the Museo Civico Archeologico diBologna.101 Fragment cat. 68 was made from the samemould as a lamp from Tunisia and a lamp kept in theAntiquarium Romanum.102

These lamps do not bear workshop stamps inthe classic form, but the bases often have impressedconcentric circles, which Maria Teresa Paleaniconsiders could represent workshop stamps that hadlost their original function and no longer representedindividual workshops.103 Veronica Fabri used thesecircles as one of the elements in forming a typologyof the lamps of form X found in the harbour of Classenear Ravenna.104

3.2.5. Lamps modelled on African form X

The lamps and lamp fragments published ascat. 93 – 98 represent copies of African products. Theupper part of lamp cat. 93 resembles African productsin its fabric. The quite unclear and damagedimpression indicates that it was most probably madefrom a poor quality mould copied from an originalAfrican lamp of subtype XA1a. In contrast to this, theother fragments were not direct copies of Africanproducts, rather they were merely well or poorly madeimitations modeled on the African production ofsubtype XA1a. The lamp fragments published as cat.94 and 95, made of pale clay coated with a darker redslip, were quite well made. In the production of

svjetiljkama pri utiskivanju u kalupe ostajale sitneizbočine u vidu malih kuglica. Uspoređivanjempoložaja i oblika izbočina moguće je utvrditi jesu lidvije svjetiljke s istim ukrasom načinjene i iz istogkalupa.100 Tako, sudeći prema fotografiji, možemopretpostaviti da je, recimo, ulomak kat. 64 načinjeniz istog kalupa kao svjetiljka iz Sabrathe iz MuseoCivico Archeologico di Bologna.101 Ulomak kat.68 načinjen je iz istog kalupa kao svjetiljka izTunisa i svjetiljka koja se čuva u AntiquariumRomanum.102

Kod ovih se svjetiljki ne susreću radioničkipečati u klasičnom obliku, ali se na dnu često nalazeutisnute koncentrične kružnice, za koje Maria TeresaPaleani drži da bi mogli predstavljati radioničkepečate, ali koji su izgubili svoju izvornu funkciju teviše ne predstavljaju pojedine radionice.103

Veronica Fabri ove kružnice koristi kao jedan odelemenata pri formiranju tipologije svjetiljki formeX pronađenih u luci Classe kod Ravene.104

3.2.5. Svjetiljke izrađene po uzoru na

afričke forme XSvjetiljke i ulomci kat. 93-98 predstavljaju

kopije afričkih proizvoda. Gornji dio svjetiljke kat. 93fakturom nalikuje afričkim proizvodima. Dostanejasan otisak i oštećenja ukazuju da jenajvjerojatnije izrađen iz lošeg kalupa načinjenogprema originalnoj afričkoj svjetiljci podtipa XA1a.Nasuprot njemu ostali ulomci nisu direktne kopijeafričkih proizvoda, već samo bolje ili lošije izvedeneimitacije načinjene po uzoru na afričku produkcijupodtipa XA1a. Ulomci kat. 94 i 95, načinjeni odsvjetlije gline i premazani tamnijim crvenim

26

100 Franchi, 1993, 108, 109.101 Joly, 1974, kat. 1196; Gualandi Genito, 1977, kat. 595; Graziani Abbiani, 1969, kat. 200.102 Ennabli, 1976, kat. 290; Paleani, 1993, 61, 62, kat. 61.103 Paleani, 1993, 98, 99.104 Fabri, 2003, 51.


premazom, dosta su kvalitetno izrađeni. Pri izradiulomka kat. 94 korišteni su žigovi identični onima naglinenom kalupu iz Ordone,105 dok za ulomak kat. 95nalazimo direktnu paralelu u luci Classe kodRavene.106 Ova su dva ulomka najvjerojatnijeproizvod radionica s prostora južne Italije.107 Slične jefakture, no znatno lošije izrade, svjetiljka kat. 96. Naulomku kat. 97, unatoč znatnoj stilizaciji prikaza, jošsu uvijek jasne karakteristike tipične za podtip XA1a.Ulomak kat. 98 pokazuje znatan odmak oddekorativnog stila i formalnih obilježja kojikarakteriziraju svjetiljke forme X.

Svjetiljka kat. 103 velikim dijelom odudaraod forme VIII i od forme X. Oblikovno nalikujetipu Provoost 8G.

4. Zaključak U zbirci ranokršćanskih svjetiljki

Arheološkog muzeja Zadar ravnomjerno suzastupljene svjetiljke forme VIII i forme X. I dokje forma VIII zastupljena širokom lepezompodtipova, dotle kod forme X uvjerljivo dominirapodtip XA1a. Razlog tome zasigurno jesvojevrsna oblikovna standardizacija proizvodnjedo koje dolazi u vrijeme afirmacije forme X natržištu.108

Mada prikazane svjetiljke nisu dovoljnovelik niti kvalitetan uzorak na osnovu kojeg bi semogli izvlačiti egzaktni zaključci, ipak možemonapomenuti kako u antičkom Zadru veći postotaksvjetiljki otpada na one forme VIII, dok je ururalnim dijelovima brojčano dominantna forma

fragment cat. 94, stamps were used identical to thoseon the clay mould from Ordona,105 while for fragmentcat. 95 a direct parallel can be found in the harbour ofClasse near Ravena.106 These two fragments weremost probably produced in workshops in southernItaly.107 Lamp cat. 96 has a similar fabric, but is ofconsiderably poorer workmanship. Fragment cat. 97,despite a considerably more stylized depiction, stillexhibits clear characteristics typical for subtypeXA1a. Fragment cat. 98 shows a distinct shift from thedecorative style and formal traits that characterizelamps of form X.

Lamp cat. 103 to a great extent differs from bothform VIII and form X. In terms of form it resembles typePorvoost 8G.

4. Conclusion In the total number of presented early Christian

lamps from the Archaeological Museum in Zadar, lampsof form VIII and form X are represented equally. Whileform VIII is represented by a wide range of subtypes,form X is convincingly dominated by subtype XA1a.The reason for this certainly must be a standardization offorms in production that occurred during the period ofaffirmation of form X on the market.108

Although the sample represented by the lampspresented in this catalogue is neither sufficiently largenor of sufficient quality to extract any exact conclusions,nonetheless it can be noted that in Roman Zadar agreater proportion of the lamps were of form VIII, whileform X was dominant numerically in rural areas. Thequestion is whether and to what extent this can beconsidered to be related to a retarded Christianization ofthe pagus.

27

105 Mertens, 1979, 39, T. XX. a, sl. 11. 1. 106 Berti, 1983, 151, kat. 9.1. 107 Nalazi glinenih kalupa i peći za keramiku datiranih u 5. i 6. stoljeće siguran su dokaz proizvodnje ovog tipa svjetiljki na tlu Italije. Fabri, 2003;Fioriello, 1998, 267, 268; Franchi, 1993, 110; D’Angela, 1979, 99, 102, T. 5, 1. / Finds of clay moulds and pottery kilns dated to the 5th and 6thcenturies are certain proof for the production of this type of lamp in Italy. Fabri 2003; Fioriello 1998, 267, 268; Franchi 1993, 110; D’Angela1979, 99, 102, Pl. 5, 1. 108 Anselmino, Pavolini 1981, 199.


X. Pitanje je može li se to i u kolikoj mjeridovoditi u vezu sa zakašnjelom kristijanizacijompagusa.

Iako je ponekad teško sa sigurnošćurazabrati koji su proizvodi sjevernoafričkogpodrijetla, a koji načinjeni u lokalnim radionicama,ipak za većinu svjetiljki možemo pretpostaviti da suuvezene iz sjeverne Afrike. Tek manji dioproizveden je na prostoru susjedne Italije.

Skupa s drugom građom iz istog vremenaranokršćanske svjetiljke svjedoče o intenzitetuživljenja na ovim prostorima u razdoblju kasneantike.

Izbor motiva koji su prikazivani na disku ovihsvjetiljki, zorno svjedoči o duhu vremena. One pričajupriču o novom razdoblju, koje je za kršćane nastupiloza vladavine cara Konstantina Velikog, kada je nakonstoljeća zatiranja i progona kršćanima omogućenoslobodno i nesmetano ispovijedanje vjere. Nije teškozamisliti olakšanje i radost kršćana, koji su gledalikako njihov zemaljski vladar, na službenimspomenicima i novcu javno ističe simbol Krista.109

Simbole kojima su ranije, bojeći se progona, stidljivo,prikriveno i često nevješto znali ukrašavati svoj nakitili neke druge osobne predmete, sada su konačno bezstraha mogli kupovati na predmetima za svakodnevnuupotrebu. Stoga nije čudno što je baš na starijimsvjetiljkama, tj. onima forme VIII, iznimno čest prikazkrizmona, jasnog i nedvosmislenog simbola Krista.Izostanak ikonografije isključivo poganskogakaraktera nedvojbeno kazuje da su ove svjetiljkenamijenjene kršćanskoj populaciji. Daljnji tijekpovijesti, koji je doveo do rasta kršćanske populacije ipostupnog nestanka poganstva, osigurao jeranokršćanskim svjetiljkama dobar plasman i dugopstanak na tržištu.110

Although it is occasionally difficult todistinguish with certainty what products are of NorthAfrican origin and which were produced in localworkshops, nonetheless for the majority of lamps it canbe presumed that they were imported from North Africa.Only a small proportion was produced in neighbouringItaly.

Considered in the context of the other materialfrom the same period, Early Christian lamps indicate theintensity of life in this region in the period of LateAntiquity. The selection of motifs depicted on the discs of theselamps graphically bears witness to the spirit of the times.They tell a story of a new age, which for Christiansbegan during the reign of the emperor Constantine theGreat, when after centuries of extermination andpersecution Christians were permitted to worship freelyand without hindrance. It is not difficult to imagine therelief and joy of the Christians at seeing their earthlyruler publicly exhibiting the symbol of Christ on officialmonuments and coins.109 Symbols that earlier in fear ofpersecution had been timorously, stealthily, and oftenunskillfully used to decorate jewellery or other personalobjects could now finally be purchased without fear inpublic at markets. Hence it is not odd that particularly onthe earlier lamps, those of form VIII, the Christogram, aclear and unequivocal symbol of Christ, is anexceptionally frequent image. The lack of anyiconography of exclusively pagan character definitelyshows that these lamps were intended for the Christianpopulation. The further course of history, which led tothe growth of the Christian population and the gradualdisappearance of paganism, meant that Early Christianlamps were guaranteed a good market position and alengthy survival in trade.110

28

109 Jedin, 2001, 440-444; Migotti 1994, 65, 66.110 Cambi, 2002, 310.


29

T. I. Svjetiljke kat. 13, 15, 25.


30

T. II. Svjetiljke kat. 26, 27, 32.


31

T. III. Svjetiljke kat. 51, 52, 57.


32

T. IV. Svjetiljke kat. 58, 60, 61, 74.


33

T. V. Svjetiljke kat. 96, 103.


34

T. VI. Pečatni motivi na ramenima svjetiljki.


35

LITERATURA

Abramić-Bersa-Smirich-Reisch, 1913.M. Abramić – G. Bersa – G. Smirich– E. Reisch, Guida del Museo di S. Donato in Zara, Vienna,1913.Alram – Stern, 1989.E. Alram – Stern, Die römischen Lampen aus Carnuntum, Wien 1989.Anselmino-Pavolini, 1981.L. Anselmino – C. Pavolini, Terra sigilata: Lucerne, Atlante delle forme ceramiche I. Ceramica fineromana nel bacino mediterraneo (Medio e Tardo Impero), Enciclopedia dell’Arte Antica, Roma,1981, 184-207.Antico Gallina 1987.M. Antico Gallina, Le lucerne fittili del museo C. Leone di Vercelli, Rassegna di Studi del CivicoMuseo Archeologico e Civico Gabinetto Numismatico di Milano, 35-36, 1985, Milano, 1987, 41-94,T. 16-31.Batović 1982.Š. Batović, 150 godina Arheološkog muzeja u Zadru, Zadar, 1982.Batović-Medini-Belošević, 1979.Š. Batović – J. Medini – J. Belošević, Arheološki muzej u Zadru. Vodič, Zadar, 1979.Bersa 1902.G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara,Bullettino di archaeologia e storia dalmata, 25 Split, 1902, 118-124, 148-156, 169-175, 212-215.Bersa 1903.G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara,Bullettino di archaeologia e storia dalmat, 26, Split, 1903, 19-24, 151-156, 204-210.Bersa 1904.G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara,Bullettino di archaeologia e storia dalmata 27, Split, 1904., 34-38, 68-74, 111-116.Bersa 1905.G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara,Bullettino di archaeologia e storia dalmata 28, Split, 1905., 51-66, 166-176.Bersa 1906a.G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara,Bullettino di archaeologia e storia dalmata 29, Split, 1906, 76-87.Bersa 1906b.G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo archeologico di S. Donato di Zara,Estratto dal «Bullettino di archaeologia e storia Dalmata» 1902-1906, Split, 1906.


36

Bersa 1915.G. Bersa, Le lucerne fittili romane di Nona conservate al Museo Archeologico in San Donato diZara, Bullettino di archaeologia e storia dalmata 38, Split, 1915, 46-86.Bersa 1926.G. Bersa, Guida storico – artistica di Zara. Catalogo del R. Museo di S. Donato, Trieste, 1926.Berti 1983.F. Berti, Lucerne, Ravenna e il porto di Classe, 1983, 147-154.Bolšec 1982.N. Bolšec, Antičke svjetiljke Zavičajnog muzeja Poreštine, Histria Archaeologica 10/2, 1979, Pula,1982, 75-89.Božek-Kunac 1998.S. Božek – A. Kunac, Dva stoljeća arheologije na Makarskom primorju, Makarska, 1998. Brusić 1973.Z. Brusić, Privlaka kod Zadra, arheološko-topografski podaci, Radovi Instituta Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti u Zadru 20, Zadar, 1973, 419-446. Brusić 1988.Z. Brusić, Antička luka u Polačama na otoku Mljetu, Izdanja HAD-a 12, Zagreb, 1988, 139-151.Bulić 1894.F. Bulić, Lucerne christiane dell’ i. R. Museo Archeologico di Spalato, Bullettino di archeologia estoria dalmata 17, Split, 1894, 241-256.Cambi 1977.N. Cambi, Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji,Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71, (1968-1969), Split, 1977, 57-106.Cambi 2002.N. Cambi, Antika, Zagreb, 2002.Coscarella 1983 A. Coscarella, Lucerne di „tipo mediterraneo“ o „africano“, Ravenna e il porto di Classe, 1983, 155-165.D’Angela 1979.C. D’Angela, Matrici fittili di lucerne tardoromane rinvenute in Puglia, Vetera Cristianorum 16, Bari,1979, 95-103.Dautova-Ruševljan 1971.V. Dautova-Ruševljan, Rimske svjetiljke u zbirci Pomorskog i povijesnog muzeja u Rijeci, Diadora5, 1970, Zadar, 1971, 147-160.Ennabli 1976.A. Ennabli, Lampes chrétiennes de Tunisie (Musées du Bardo et Carthage), Paris, 1976.Fabri, 2003.V. Fabri, Lucerne da Classe: proposta per una tipologia, Lychnological News 2003, 49-77.


37

Fadić 1989.I. Fadić, Dračevac kod Zadra, Arheološki pregled, 1987, Ljubljana, 1989, 100.Fadić 1990.I. Fadić, Antička nekropola u Biljanima Donjim kod Zadra, Diadora 11, 1989, Zadar, 1990, 223-254.Fiorello 1998.C. S. Fiorello, Lucerne, I materiali ceramici e metallici, San Giusto. La villa, le ecclesiae, Bari, 1998,267-268.Fisković 1970.C. Fisković, Tri ranokršćanske lucerne s Majsana, Adriatica praehistorica et antiqua, 1970.Franchi 1993.E. Franchi, Le matrici in gesso per lucerne del Museo Archeologico di Milano: aspetti di unaproduzione nell’Africa Proconsolare cristiana, Rassegna di Studi del Civico MuseoArcheologico e Civico Gabinetto Numismatico di Milano 49-50. (1992.), Milano, 1993, 103-133Gluščević 1991.S. Gluščević, Rimska nekropola u Kaljskoj ulici, Diadora 12, 1990, Zadar, 1991, 107-194.Gluščević 1998a. S. Gluščević, Ranokršćanski simboli na keramičkim i staklenim predmetima u Liburniji, Diadora18-19, 1996-1997, Zadar, 1998, 243-274.Gluščević1998b.S. Gluščević, Simboli paleocristiani sugli oggetti in ceramica dalla Liburnia, Radovi XII., 3. među-narodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, Citta del Vaticano – Split, 1998, 329-348.Goethert 1997.K. Goethert, Römische Lampen und Leuchter, Schriftenreihe des Rheinischen Landesmuseums Trier14, Trier, 1997.Graziani Abbiani 1969.M. Graziani Abbiani, Lucerne fittili paleocristiane nell'Italia settentrionale, Studi di Antichità cris-tiane 6, Bologna, 1969.Gualandi Genito 1977.M. C. Gualandi Genito, Lucerne fittili delle collezioni del Museo Civico Archeologico di Bologna,Bologna, 1977.Hayes 1972.J. W. Hayes, Late Roman Pottery, London, 1972.Hayes 1980.J. W. Hayes, Ancient Lamps in the Royal Ontario Museum, Toronto, 1980.Ilakovac 1971.B. Ilakovac, Vranska regija u rimsko doba, Radovi Instituta jugoslavenske akademije znanosti iumjetnosti u Zadru 18, 75-136.


38

Ilakovac 1973.B. Ilakovac, Brončane svjetiljke iz Arheološkog muzeja u Zadru, Radovi Instituta Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti u Zadru 20, Zadar, 1973, 385-412. Jedin 2001.H. Jedin, Velika povijest Crkve I, Zagreb, 2001.Joly 1974.E. Joly, Lucerne del Museo di Sabratha, Rim, 1974.Knific, Sagadin 1991.T. Knific – M. Sagadin, Pismo brez pisave: arheologija o prvih stoletjih krščanstva na Slovenskem,Katalog izložbe, Narodni muzej, Ljubljana, 1991.Leksikon 1990.Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1990.Mackensen 1980.M. Mackensen, Spätantike nordafrikanische Lampenmodels und Lampen, Zur spätantiken Keramikaus Nordafrika, ACTA Rei Cretariae Romanae Favtores, supplementa vol 5, 1980, 51-70.Mackensen 1993.M. Mackensen, Die spätantiken Sigillata- und Lampentöpfereien von El Mahrine (Nordtunesien).Studien zur nordafrikanischen Feinkeramik des 4. bis 7. Jahrhunderts. Münchner Beitr. z. Vor- u.Frühgeschichte 50, München, 1993.Mackensen 1998.M. Mackensen, Centres of African red slip ware production in Tunisia from the late 5th to the 7thcentury, Ceramica in Italia: VI-VII secolo. Atti del convegno in onore John W. Hayes, (Roma 11.-13. maggio 1995.), Biblioteca di archeologia medievale 14, Firenze, 1998, 23-39.Mardešić 1994.J. Mardešić, X. Glinene svjetiljke, Salona Christiana (katalog izložbe), Split, 1994, 271-278.Maršić 2000.D. Maršić, Antičke svjetiljke iz zbirke Matijević, Obavijesti. Hrvatsko arheološko društvo 23/1,Zagreb 2000, 141-144.Medini 1970.J. Medini, Makarsko primorje u antici, Makarski zbornik, Makarska, 1970, 13-81.Menzel 1954.H. Menzel, Antike Lampen im Römisch-Germanischen Zentralmuseum zu Mainz, Katalog 15,Mainz, 1954.Mertens 1979.J. Mertens, Rapport sommaire sur les travaux des campagnes de 1975, 1976 et 1977, Ordona 6,Bruxelles-Rome, 1979, 7-39.Migotti 1994.B. Migotti, Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj, Od nepobjedivog suncado sunca pravde. Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj (katalog izložbe), Zagreb, 1994, 41-70.


Migotti 1997.B. Migotti, Evidence for Christianity in Roman Southern Pannonia (Northern Croatia), BritishArchaeological Reports, International Series 684, Oxford, 1997.Paleani 1993.M. T. Paleani, Le lucerne paleocristiane, Monumenti Musei e Gallerie Pontificie AntiquariumRomanum, Cataloghi, 1, Roma, 1993.Paleani-Liverani 1984.M. T. Paleani – A. R. Liverani, Lucerne paleocristiane conservate nel Museo Oliveriano di Pesaro –Tomo I, Ricolta di studi sui beni culturali ed ambientali delle Marche, Roma, 1984.Pǎrǎu 2006.V. Pǎrǎu, Despre rǎspândiera opaiţelor nord-africane de sec. IV – VI p. Ch. în fostele provincii de laDunǎrea de mijloc şi de jos. Studiu de caz: opaiţul tip Atlante VIII – X cu crismon. Studia universi-tatis Babes – Bolyai Theologia Catholica 51, Series historia ecclesiastica 4, 2006, 29-68.Pavolini 1998.C. Pavolini, Le lucerne in Italia nel VI – VII secolo d. C. alcuni contesti significativi, Ceramica inItalia: VI – VII secolo, Atti del convegno in onore John W. Hayes, (Roma 11.-13. maggio 1995.),Biblioteca di archeologia medievale 14, Firenze, 1998, 123-139.Petrić 1994.N. Petrić, O ranokršćanskim nalazima i spomenicima na Hvaru, Diadora 15, 1993, Zadar, 1994, 311-346. Pohl 1962.G. Pohl, Die frühchristliche Lampe vom Lorenzberg bei Epfach, Lankreis Schongau. Versuch einerGliederung der Lampen von mediterranen Typus, Schriftenreihe zur Bayerischen Landesgeschichte62, München, 1962, 219-228, Taf. 23-25. Provoost 1970.A. Provoost, Les lampes à récipient allongé trouvées dans les catacombes romaines. Essai de classi-fication typologique, Bullettin de l'Institut Historique Belge de Rome 41, 1970, 17-55.Raknić 1969.Ž. Raknić, Nekoliko novih rimskih spaljenih grobova iz Zadra, Diadora 4, 1968, Zadar, 1969, 211-214.Rano kršćanstvo 1994.Od Nepobjedivog sunca do Sunca pravde. Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj (katalogizložbe), Zagreb, 1994.Sanader 2000.M. Sanader, Kasnocarska grobnica iz Vojnića, Opuscula archaeologica 23-24, Zagreb, 1999-2000,225-236.Sapelli 1979.M. Sapelli, Lucerne fittili delle Civiche Raccolte Archeologice, Rassegna di Studi del Civico MuseoArcheologico e Civico Gabinetto Numismatico di Milano, Suppl. II, Milano, 1979.

39


Salomonson 1968.J. W. Salomonson, Études sur la céramique romaine d’ Afrique. Sigillée claire et céramique com-mune de Henchir el Ouiba (Raqqada) en Tunisie Centrale, Bulletin van de Vereeniging totBevorderinng der Kennis van de Antike Beschaving 43, 1968, 80-145.Schäfer 1990.S. Schäfer – L. Marczoch, Lampen der Antikensammlung, Archäologische Reihe 13, Frankfurt amMain, 1990.Suić 1954.M. Suić, Arheološki muzej, Muzeji i zbirke Zadra, Zagreb, 1954, 7-105.Uglešić 2000.A. Uglešić, Tri ranokršćanska nalaza iz okoliša crkve sv. Križa u Ninu, RFFZd 38 (29)/ 1999, Zadar,2000, 85-91.Ujčić 1997.Ž. Ujčić, Prilog poznavanju ranokršćanskoga i ranosrednjovjekovnog groblja u Novigradu,Arheološka istraživanja u Istri, Izdanja HAD-a 18, Zagreb, 1997, 217-234.Valenti 1932.R. Valenti, Il museo nazionale di Zara, Roma, 1932Vikić-Belančić 1971.B. Vikić-Belančić, Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu, VAMZ, 3. serija, 5, 1971.97-182.Vikić-Belančić 1975.B. Vikić-Belančić, Antičke svjetiljke u Arheološkom muzeju u Zagrebu, VAMZ, 3. serija, 9, 1975,49-160.Zaninović 2004.D. Zaninović, Fiat lux. Rimske svjetiljke iz fundusa GMS-a (katalog izložbe), Sisak, 2004.

40



.


1. Inv. A11138; na la zi šte: Dra če vac kod Za dra.v: 51 mm, v. r: 36 mm, š: 81 mm, d: 116 mmKe ra mi ka svi jet lo cr ve ne bo je pe če nja, me ke fa -ktu re. Pre maz svi jet lo cr ven, di je lom sa ču van.Ra me na ko nveks na, obo re na, ukra še na mo ti vompa lmi ne gra ne. Di sk ova lan, kon ka van, ukra šenro ze tom s de vet la ti ca u sre di ni ko ja je ru pa za li -je va nje ulja. Ši ro kim kon kav nim ka na lom po ve -zan s otvo rom za sti jenj. Drška plo ča sta, po hr -ptu ukra še na ure za nim žli je bom. Dno kon kav no.Pro stor izme đu dna i drške ukra šen mo ti vom na -či nje nim od tri utis nu ta žli je ba. U dnu dva bla gaispu pče nja, mo žda osta tci lo še otis nu ta pe ča ta.Uspo re dbe: Ha yes 1980, 66, T. 34. 281; An se -lmi no -Pa vo li ni, 1981, T. 157, 2.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1c; Ha -yes IB; Pro vo ost 7A; Po hl 2d.Ob jav lje na: Fa dić 1989, 100.

43

106Coscarella, 1983; Ennabli, 1976; Joly, 1974.

5. Katalog:

Za kataloške jedinice donose se dimenzije: v = visina; š = širina; d = dužina. Za cjelovite svjetiljke kojima jesačuvana i drška donose se dvije visine, v = ukupna visina s drškom i v.r = visina recipijenta bez drške.Ukras na ramenu označen je prema tabličnom prikazu načinjenom po uzoru na one E. Joly, A. Ennabli i A.Coscarella. Tipološke oznake navode se prema: Anselmino-Pavolini, 1981, Hayes, 1972, Provoost, 1970. i Pohl, 1962. Klasifikacija se odnosi na tipološku pripadnost pojedine svjetiljke, a usporedba na korištenje istih ili sličnihukrasnih motiva.

katalog1:katalog1.qxd 25.1.2009 18:51 Page 43

2. Inv. A11116; (sta ri inv. br. 82, 4016, 7181);ne po zna to na la zi šte.v: 52 mm, v. r.: 38 mm, š: 83 mm, d: 115 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, me ke fa ktu re.Pre maz smeđ do tam no cr ven, di je lom sa ču van.Ra me na ko nveks na, obo re na, ukra še na mo ti vompa lmi ne gra ne. Di sk ova lan, kon ka van, ukra šenpri ka zom ško lj ke. Kon kav nim ka na lom po ve zans otvor za sti jenj. Drška sto ža sta, ukra še na žli je -bom po hr ptu. Dno kon kav no. Pro stor izme đudna i drške ukra šen mo ti vom na či nje nim od triutis nu ta žli je ba. Od dna pre ma no su utis nut ra di -o nič ki žig. Cen tral ni dio di ska ošte ćen.Uspo re dbe: Sli čan ukras na di sku: Gi u li a ni -To -ma si, 1999, 199, sl. 59.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1c; Ha -yes IB; Pro vo ost 7A; Po hl 2d.Ob jav lje na: Ber sa 1906, 90, kat. 602.

3. Inv. A11140; na la zi šte: Mu li ne na oto kuUglja nu 1958.v: 52 mm, v. r.: 34 mm, š: 66 mm, d: 112 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, me ke fa ktu -re. Pre maz cr ven, di je lom sa ču van. Oko otvo rana no su ča đa od go re nja. Ra me na ko nveks na,obo re na, ukra še na mo ti vom pa lmi ne gra ne. Di skova lan, kon ka van, ukra šen kru žni com ko joj jepo obo du utis nu to 11 kru go va. Po sre di ni kru -žni ce ru pa za li je va nje ulja. Di sk i otvor za sti -jenj po ve za ni ka na lom. U ka na lu ru pa za zrak.Drška plo ča sta. Dno kon kav no, okru že no žli je -bom, ko ji se otvo re nim kra je vi ma na stav lja pre -ma dršci. Sa stav lje na od 13 ulo ma ka. Ne do sta jeve ći dio no sa, dio ra me na i re ci pi jen ta.Uspo re dbe:Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1c; Ha -yes IB; Pro vo ost 7A; Po hl 2d.Ne ob jav lje na.

44


4. Inv. A11147; na la zi šte: Za dar, Fo rum 1971.v: 36 mm, š: 57 mm, d: 80 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo -je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz tam no cr ven.Ra me na ko nveks na, obo re na, ukra še na pri ka -zom pa lmi ne gra ne. Di sk ova lan, kon ka van. Nadi sku sa ču va na bo čno po lo že na ru pa za ulje i dione jas na re lje fnog pri ka za. Ka nal otvo ren, kon ka -van. Dno kon kav no.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1a; Ha -yes IB; Pro vo ost 7A; Po hl 2a.Ne ob jav ljen.

5. Inv. A11156; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav lja -ka“ 1993.v: 26 mm, š: 50 mm, d: 78 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka na ra nča stebo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz tam no cr ven.Drška plo ča sta, ukra še na ka ne lu rom po hr ptu.Ra me na ko nveks na, obo re na, ukra še na pri ka -zom pa lmi ne gra ne. Di sk ova lan, kon ka van. Nadi sku sa ču va na bo čno po lo že na ru pa za ulje iosta tak ne jas no ga re lje fnog pri ka za, mo žda rib -lji rep.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1a; Ha -yes IB; Pro vo ost 6C; Po hl 2a.Ne ob jav ljen.

45


6. Inv. A11187; na la zi šte: Za dar, ka te dra la 1992.v: 50 mm, v. r.: 38 mm, š: 72 mm, d: 86 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, sred nje tvrde fa -ktu re. Pre maz cr ven, ugla čan, di je lom sa ču van.Na no su, di je lu di ska i ka na la tra go vi go re nja.Ra me na ko nveks na, obo re na, ukra še na mo ti vomsti li zi ra ne pa lmi ne gra ne. Di sk kon ka van, ova -lan. Ukra šen re lje fnim pri ka zom la va u trku. Ka -nal otvo ren, kon ka van. Drška plo ča sta, ukra še nažli je bom po hr ptu. Dno kon kav no, okru že noplit kim žli je bom, ko ji se otvo re nim kra je vi mana stav lja pre ma dršci. Izme đu utis nut tre ći, pa ra -lel ni žli jeb. Ne do sta je dio di ska, nos i dio dna.Za li je plje na od 8 ulo ma ka.Uspo re dbe: za pri kaz na di sku: Ha yes, 1980, kat285; sli čna kom po zi ci ja: Pa le a ni, 1993, 46, kat. 44.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1a; Ha -yes IB; Pro vo ost 6C; Po hl 2a.Ne ob jav ljen.

7. Inv. A11157; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav lja -ka“ 1990.v: 27 mm, š: 47 mm, d: 43 mmUlo mak stra žnje ga gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz cr ven. Ra me na ko nveks na, obo re na,ukra še na mo ti vom sti li zi ra ne pa lmi ne gra ne.Drška plo ča sta, ukra še na ka ne lu rom po hr ptu.Na di sku se sa ču vao pri kaz di je la gla ve je le na.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1a; Ha -yes IB; Pro vo ost 6C; Po hl 2a.Ne ob jav ljen.

8. Inv. A11155; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav lja -ka“ 1990.v: 44 mm, v. r.: 31 mm, š: 74 mm, d: 60 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Ra me na ko nveks na, obo re na, ukra še namo ti vom sti li zi ra ne pa lmi ne gra ne. Di sk ova lan,kon ka van, ukra šen re lje fnim pri ka zom ško lj ke.Drška sto ža sta, ukra še na ka ne lu rom po hr ptu.Dno kon kav no. Pro stor izme đu dna i drške ukra -šen mo ti vom na či nje nim od tri utis nu ta žli je ba.Uspo re dbe: Pa le a ni. 1993, 54, 55, kat. 50; An ti -co Ga li na. 1987, 86, 87, kat. 91, T. 29, 91; Pa le -a ni -Li ve ra ni, 1984, 36, kat. 14; Ha yes 1980, kat.282.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIC1c; Ha -yes IB; Pro vo ost 7A; Po hl 2d.Ne ob jav ljen.

46


9. Inv. A11129; ne po zna to na la zi šte.v: 34 mm, š: 83 mm, d: 94 mmUlo mak gor njeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka ci gla sto cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz tam no cr ven. Oko otvo ra na no su tra go vigo re nja. Ra me na ko nveks na, rav na, ukra še namo ti vom sti li zi ra ne pa lmi ne gra ne. Di sk ova lan,kon ka van, s dvi je ru pe za uli je va nje ulja, ukra -šen kri zmo nom okru že nim ro ze tom. Ka nal otvo -ren, ši rok, ra van. Na no su osta tci ši ro kog otvo raza sti jenj. Drška sto ža sta, ukra še na ka ne lu rompo hr ptu.Uspo re dbe: An se lmi no -Pa vo li ni, 1981, T.CLVII, 1; Me nzel, 1954, 93, kat. 612, T. 79, 1;iden ti čan mo tiv kri zmo na u ro ze ti do no si: Go e -thert, 1997, 165, sl. 104. 12.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1b; Ha -yes IB; Po hl 2b.Ne ob jav ljen.

10. Inv. A11170; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 28 mm, š: 50 mm, d: 39 mmUlo mak stra žnje ga gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz tam no cr ven. Ra me na ko nveks na,obo re na, ukra še na mo ti vom sti li zi ra ne pa lmi negra ne. Drška plo ča sta, ukra še na ka ne lu rom pohr ptu.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1; Ha -yes IB; Po hl 2.Ne ob jav ljen.

11. Inv. A11172; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav lja -ka“ 1990.š: 37 mm, d: 30 mmUlo mak ra me na gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr -ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven.Ra me na ko nveks na, obo re na, ukra še na pri ka -zom pa lmi ne gra ne.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1; Ha -yes IB; Po hl 2.Ne ob jav ljen.

47


12. Inv. A11216; na la zi šte: Za dar, Sv. Ma ri ja1965.v: 19 mm, š: 38 mm, d: 64 mmUlo mak ra me na, di ska i no sa gli ne ne svje ti lj ke.Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven do si vo smeđ. Ra me ko nveks no,obo re no, ukra še no mo ti vom pa lmi ne gra ne. Di -sk kon ka van, ova lan, ukra šen pri ka zom ži vo ti -nje.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA1a; Ha -yes IB; Pro vo ost 6C; Po hl 2a.Ne ob jav ljen.

13. Inv. A4697; ne po zna to na la zi šte.v: 41 mm, š: 81 mm, d: 112 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, sred nje tvrde fa -ktu re. Pre maz cr ven, di je lom sa ču van. Okootvo ra na no su ča đa od go re nja. Nos ošte ćen, ne -do sta je drška. Ra me na ko nveks na, obo re na,ukra še na ni zom ure za. Di sk ova lan, kon ka van, sdvi je ru pe za li je va nje ulja. Ukra šen re lje fnimpri ka zom kri sto gra ma unu tar bi lj nog vi jen ca. Ši -ro kim kon kav nim ka na lom po ve zan s otvo romza sti jenj. Dno kon kav no, okru že no plit kim žli -je bom, ko ji se otvo re nim kra je vi ma na stav ljapre ma dršci. Izme đu utis nut tre ći pa ra lel ni žli -jeb. Po sre di ni dna plit ko utis nu to slo vo «N».Uspo re dbe: Iden ti čan mo tiv do no si Go e thert,1997, 165, sl. 104, 9.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2a; Ha -yes IB; Pro vo ost 7A; Po hl 2h.Ne ob jav lje na.

48


14. Inv. A11110 (Li bro d’en tra ta 7500?); ne po -zna to na la zi šte.v: 50 mm, v. r.: 34, š: 81 mm, d: 121 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, me ke fa ktu -re. Pre maz ni je sa ču van. Ra me na obo re na, ukra -še na ni zom ure za. Di sk ova lan, kon ka van, s dvi -je ru pe za li je va nje ulja. Ukra šen re lje fnim pri -ka zom le o pa rda u trku. Ši ro kim kon kav nim ka -na lom po ve zan s otvo rom za sti jenj. Drška plo -ča sta, po hr ptu ukra še na ure za nim žli je bom.Dno kon kav no. Pro stor izme đu dna i drške ukra -šen mo ti vom na či nje nim od tri utis nu ta žli je ba.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2a; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav lje na.

15. Inv. A11112; ne po zna to na la zi šte.v: 48 mm, v. r.: 33 mm, š: 78 mm, d: 121 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, me ke fa ktu -re. Pre maz cr ven, di je lom sa ču van. Oko otvo rana no su ča đa od go re nja. Ra me na obo re na, ukra -še na ni zom ure za. Di sk ova lan, kon ka van, s dvi -je ru pe za li je va nje ulja. Ukra šen re lje fnim pri -ka zom hr ta u trku. Ši ro kim kon kav nim ka na lompo ve zan s otvo rom za sti jenj. Drška plo ča sta, pohr ptu ukra še na ure za nim žli je bom. Dno kon kav -no, okru že no plit kim sta ja ćim pr ste nom. Iz pr -ste na pre ma dršci pru ža ju se dva pa ra lel na re bra.Unu tar sta ja ćeg pr ste na utis nu te dvi je kru žni ce.Uspo re dbe: sli čan pri kaz na di sku: Pa le a ni -Li ve -ra ni, 1984, 27, kat. 2.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2a; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav lje na.

49


16. Inv. A2929; na la zi šte: Bi lja ne Do nje (pro daoKne že vić Du šan 1969.)v: 52 mm, v. r.: 38 mm, š: 81 mm, d: 124 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, me ke fa ktu -re. Pre maz ni je sa ču van. Ra me na ko nveks na,obo re na, ukra še na ni zom ure za. Di sk ova lan,kon ka van, s dvi je ru pe za li je va nje ulja. Ukra šenre lje fnim pri ka zom pa u na. Kon kav nim ka na lompo ve zan s otvo rom za sti jenj. Drška plo ča sta, pohr ptu ukra še na ure za nim žli je bom. Dno kon kav -no, okru že no plit kim sta ja ćim pr ste nom. Iz pr -ste na pre ma dršci pru ža ju se dva pa ra lel na re bra.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2a; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav lje na.

17. Inv. A11115 (sta ri inv. br. 821, 4221, 7182);na la zi šte: Nin, 1911.v: 48 mm, v. r.: 32 mm, š: 79 mm, d: 116 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, me ke fa ktu re.Pre maz tam no cr ven, di je lom sa ču van. Na no sutra go vi ča đe od go re nja. Ra me na ko nveks na,ukra še na ni zom žlje bo va. Di sk ova lan, u sre di niru pa za ulje va nje ulja. Ka nal pli tak, za tvo ren. Nano su otvor za sti jenj. Drška sto ža sta, ukra še nažli je bom po hr ptu. Dno kon kav no, okru že noplit kim žli je bom, ko ji se otvo re nim kra je vi mana stav lja pre ma dršci. Izme đu utis nut tre ći pa ra -lel ni žli jeb.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yesIB.Ob jav lje na: Ber sa, 1915, 86, kat. 947.

18. Inv. A11119 (sta ri inv. br. 521, 7566); na la zi -šte: Ase ri ja, 1899.v: 30 mm, š: 53 mm, d: 45 mmUlo mak stra žnje ga gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz cr ven, ugla čan. Ra me na obo re na,ukra še na ni zom ka ne lu ra. Di sk ova lan, kon ka -van, ukra šen re lje fnim pri ka zom kri zmo na u vi -jen cu. Drška sto ža sta, ukra še na žli je bom po hr -ptu.Uspo re dbe: iden ti čan mo tiv do no si Go e thert,1997, 165, sl. 104, 9.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2a; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ob jav ljen: Ber sa, 1906, 90, kat. 599.

50


19. Inv. A11148; ne po zna to na la zi šte.v: 30 mm, š: 35 mm, d: 99 mmUlo mak gor nje ga des nog di je la gli ne ne svje ti lj -ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, sred nje tvrdefa ktu re. Pre maz cr ven, di je lom sa ču van. Okootvo ra na no su tra go vi ča đe od go re nja. Ra me naobo re na, ukra še na ni zom ka ne lu ra. Di sk ova lan,kon ka van, kon kav nim ka na lom po ve zan s otvo -rom za sti jenj.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav ljen.

20. Inv. A11171 na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav lja -ka“ 1993.v: 34 mm, š: 49 mm, d: 32 mmUlo mak stra žnje ga gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz svi jet lo cr ven. Ra me na obo re na,ukra še na ni zom ka ne lu ra. Drška sto ža sta, ukra -še na žli je bom po hr ptu.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav ljen.

21. Inv. A11174; ne po zna to na la zi šte.v: 42 mm, š: 51 mm, d: 37 mmUlo mak stra žnje ga gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz tam no cr ven. Ra me na obo re na, ukra -še na ni zom ka ne lu ra. Drška sto ža sta, ukra še naka ne lu rom po hr ptu.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav ljen.

51


22. Inv. A11178; na la zi šte: Za dar, Sv. Ma ri ja1995.v: 18 mm, š: 21 mm, d: 63 mmUlo mak no sa i ra me na gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, sred nje tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven, di je lom sa ču van. Oko otvo ra nano su tra go vi ča đe od go re nja. Ra me na obo re na,ukra še na ni zom ka ne lu ra. Ka nal otvo ren, kon ka -van.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav ljen.

23. Inv. A11177 na la zi šte: Za dar, sv. Ma ri ja1995.š: 26 mm, d: 29 mmUlo mak stra žnje ga gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz tam no cr ven. Ra me na obo re na, ukra -še na ni zom ka ne lu ra.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav ljen.

24. Inv. A11175; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 24 mm, š: 19 mm, d: 59 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo -je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra me naobo re na, ukra še na ni zom ka ne lu ra.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIA2; Ha -yes IB; Po hl 2h.Ne ob jav ljen.

52


25. Inv. A11101 (sta ri inv. br. 802, 7262); na la zi -šte: Nin, 1913.v: 50 mm, v. r.: 35 mm, š: 79 mm, d: 120 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, me ke fa ktu -re. Pre maz svi jet lo sme đe do tam no cr ve ne bo je,ta nak, di je lom sa ču van. Oko otvo ra na no su ča -đa od go re nja. Ra me na ko nveks na, ukra še na te -ško ra spo znat lji vim mo ti vom bi lj ne vi ti ce. Di skova lan, kon ka van, s dvi je ru pe za li je va nje ulja.Ukra šen re lje fnim pri ka zom usprav ne mu ške fi -gu re. Uskim kon kav nim ka na lom po ve zan sotvo rom za sti jenj. Drška plo ča sta, pro bu še na,po hr ptu ukra še na ure za nim žli je bom. Dno kon -kav no, okru že no plit kim sta ja ćim pr ste nom. Izpr ste na pre ma dršci pru ža ju se dva pa ra lel na re -bra.Uspo re dbe: Gra zi a ni Abbi a ni, 1969, 124, kat.389, T. 18 (71).Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIB; Ha yesIA; Pro vo ost 6D; Po hl 4a.Ob jav lje na: Ber sa, 1915, 85, kat. 945.

26. Inv. A11113 (sta ri inv. br. 436, 4367, 6824); izgim na zij ske zbi rke, ne po zna to na la zi šte.v: 48 mm, v. r.: 35 mm, š: 77 mm, d: 115 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, sred nje tvrdefa ktu re. Pre maz tam no cr ven, di je lom sa ču van.Na no su tra go vi ča đe od go re nja. Ra me na rav na,ukra še na mo ti vom pa lmi ne gra ne. Di sk kru žan,kon ka van, s dvi je ru pe za li je va nje ulja. Ukra šenre lje fnim pri ka zom kri zmo na. Rav nim ka na lompo ve zan s otvo rom za sti jenj. Drška sto ža sta, pohr ptu ukra še na ure za nim žli je bom. Dno kon kav -no, okru že no plit kim žli je bom, ko ji se otvo re -nim kra je vi ma na stav lja pre ma dršci. Izme đuutis nut tre ći pa ra lel ni žli jeb.Uspo re dbe: Vo lpe, 1998, 263, sl. 310; Alra m-Stern, 1989, 281, kat. 573, T. 39. 573; Co sca re -lla, 1983, 160, kat. 10.1; An se lmi no -Pa vo li ni,1981, T. 157, 6; Gra zi a ni Abbi a ni, 1969, 125,kat. 395, T. 19 (73, 74)Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIC1a; Ha -yes IB; Pro vo ost 7A; Po hl 3a.Ob jav lje na: Glu šče vić, 1998a, 248, T. I, 5, T. V,2; Po hl, 1962, 225, T. 25, 3; Abra mi ć-Ber sa -Smi ri ch-Re i sch 1913, 73; Ber sa, 1906, 90, kat.600, T. IV. 1

53


27. Inv. A2315; na la zi šte: Si ko vo kod Za dra, Zi -di ne (slu ča jan na laz, Ši me Zu pči ća 1960.)v: 53 mm, v. r.: 37 mm, š: 80 mm, d: 117 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, sred nje tvrdefa ktu re. Pre kri ve na sme đim pre ma zom. Ra me naobo re na, ukra še na žli je bo vi ma. Di sk osme ro ku -tan, ukra šen ro ze tom u sre di ni ko je je ru pa zauli je va nje ulja. Ka nal kon ka van, za tvo ren. Nano su otvor za sti jenj. Drška sto ža sta, ukra še nažli je bom po hr ptu. Dno kon kav no. Pro stor izme -đu dna i drške ukra šen mo ti vom na či nje nim odtri utis nu ta žli je ba.Uspo re dbe: An se lmi no -Pa vo li ni, 1981, T. 97, 2;Gra zi a ni Abbi a ni, 1969, 93, kat. 280, T. 12 (48),T. 13 (49).Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIC1e.Ne ob jav lje na.

28. Inv. A11165; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1991.š: 25 mm, d: 46 mmUlo mak gor njeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Ra me na ukra še na ni zom žlje bo va. Di skosme ro ku tan, odvo jen od no sa plit kim re brom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIC1e.Ne ob jav ljen.

54


29. Inv. A11139; na la zi šte: Za dar, Sv. Ma ri ja.v: 29 mm, š: 72 mm, d: 111 mmKe ra mi ka tam no si ve bo je, tvrde fa ktu re. Pre maztam no cr ven, di je lom sa ču van. Ra me na rav na,ukra še na ni zom ra di jal no po lo že nih re lje fnih li -sto va. Di sk kru žan, kon ka van, s dvi je ru pe za li -je va nje ulja. Ukra šen re lje fnim pri ka zom kri sto -gra ma. Ka nal za tvo ren. Na no su otvor za sti jenj.Dno kon kav no, okru že no plit kim žli je bom, ko jise otvo re nim kra je vi ma na stav lja pre ma dršci.Izme đu utis nut tre ći pa ra lel ni žli jeb. Unu tar dnare lje fno ista knu to slo vo „I“. Sa stav lje na od 3ulo mka. Ne do sta je drška, dio ra me na, di ska, dnai no sa.Uspo re dbe: Kni fi c-Sa ga din, 1991, 67, kat. 48;Pa le a ni -Li ve ra ni, 1984, 42-44, kat. 29, 30; An se -lmi no -Pa vo li ni, 1981, T. 158, 3; Ma cken sen,1980, 217, T. 24. 2.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIC2c; Pro -vo ost 7B; Po hl 3c.Ob jav lje na: Glu šče vić, 1998 a, 248, 249, T. II, 1,T. VI, 1.

30. Inv. A11142; ne po zna to na la zi šte.v: 35 mm, š: 77 mm, d: 107 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven, di je lom sa ču van. Ra me na rav na,ukra še na ni zom ra di jal no po lo že nih re lje fnih li -sto va. Di sk kru žan, kon ka van ukra šen re lje fnimpri ka zom kri sto gra ma. Ka nal za tvo ren. Na no suotvor za sti jenj. Dno kon kav no, okru že no plit -kim žli je bom, ko ji se otvo re nim kra je vi ma na -stav lja pre ma dršci. Izme đu utis nut tre ći pa ra lel -ni žli jeb. Sa stav lje na od 2 ulo mka. Ne do sta jedrška, ve ći dio ra me na, ve ći dio di ska i dio no sa.Uspo re dbe: Kni fi c-Sa ga din, 1991, 67, kat. 48;Pa le a ni -Li ve ra ni, 1984, 42-44, kat. 29, 30; An se -lmi no -Pa vo li ni, 1981, T. 158, 3; Ma cken sen,1980, 217, T. 24. 2.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIIC2c; Pro -vo ost 7B; Po hl 3c.Ne ob jav lje na

55


31. Inv. A11164; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 27 mm, š: 56 mm, d: 43 mmUlo mak stra žnje ga, gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz cr ven. Ra me na obo re na, ne u kra še na.Di sk kon ka van, ispu njen sti li zi ra nim pri ka zomcvi je ta. Drška sto ža sta, ukra še na ka ne lu rom pohr ptu.Uspo re dbe: Gu a lan di Ge ni to, 1977, kat. 624;Gra zi a ni Abbi a ni, 1969, 74, kat. 218, T. 9 (35).Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIID2.Ne ob jav ljen.

32. Inv. A11111 (sta ri inv. br. 81, 4386, 7259);ne po zna to na la zi šte.v: 47 mm, v. r.: 31 mm, š: 76 mm, d: 109 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, me ke fa ktu re.Pre maz tam no cr ven, di je lom sa ču van. Ra me narav na, ukra še na sa 6 ve ćih i 8 ma njih utis nu tihkru žni ca. Di sk osme ro ku tan, u sre di ni ru pa zauli je va nje ulja. Ka nal ra van, za tvo ren. Na no suotvor za sti jenj. Drška sto ža sta, ukra še na žli je -bom po hr ptu. Dno kon kav no, okru že no plit kimžli je bom, ko ji se otvo re nim kra je vi ma na stav ljapre ma dršci. Izme đu utis nut tre ći pa ra lel ni žli -jeb. Re bra me đu žlje bo vi ma ukra še na di ja go nal -no utis nu tim bra zda ma. Unu tar dna utis nut ra di -o nič ki žig.Uspo re dbe: za ra di o nič ki žig na dnu: An se lmi -no -Pa vo li ni, 1981, T. 156, 5.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIID4.Ob jav lje na: Ber sa, 1906, 90, kat. 601, T. IV. 5.

56


33. Inv. A11162; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1993.v: 34 mm, š: 39 mm, d: 35 mmUlo mak stra žnje ga, gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka ci gla sto cr ve ne bo je pe če nja,tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra me na ukra še nautis nu tim kon cen tri čnim kru žni ca ma. Di skosme ro ku tan. Drška sto ža sta, ukra še na ka ne lu -rom po hr ptu.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIID4.Ne ob jav ljen.

34. Inv. A11169; na la zi šte: Za dar, kod„Zdrav lja ka“ 1991.v: 15 mm, š: 36 mm, d: 45 mmUlo mak gor njeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka žu te bo je pe če nja, sred nje tvrde fa ktu re.Pre maz tam no cr ven, di je lom sa ču van. Di skosme ro ku tan, s ru pom za uli je va nje ulja u sre di -ni.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIID4.Ne ob jav ljen.

35. Inv. A11161; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 29 mm, š: 51 mm, d: 45 mmStra žnji, gor nji dio gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi kacr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz tam -no cr ven. Ra me na rav na, ukra še na mo ti vom utis -nu tih žlje bo va. Di sk pra vo ku tan, ukra šen mo ti -vom utis nu tih žlje bo va. Drška sto ža sta, ukra še naka ne lu rom po hr ptu. Za li je pljen od dva ulo mka.Uspo re dbe: Jo ly, 1974, 188, kat. 1032, T. XLVI,1032.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIID6; Po hl2i.Ne ob jav ljen.

36. Inv. A11160; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 25 mm, š: 46 mm, d: 36 mmUlo mak stra žnje ga, gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz tam no cr ven. Ra me na rav na, ukra še -na mo ti vom utis nu tih žlje bo va. Di sk pra vo ku -tan, ukra šen mo ti vom utis nu tih žlje bo va. Drškasto ža sta, ukra še na ka ne lu rom po hr ptu.Uspo re dbe: Jo ly, 1974, 188, kat. 1032, T. XLVI,1032.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIIID6; Po hl2i.Ne ob jav ljen.

57


37. Inv. A11166; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1991.v: 39 mm, š: 48 mm, d: 35 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka ci gla sto cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz tam no cr ven. Ra me na ko nveks na, obo re -na, ukras zbog istro še no sti ka lu pa ne ja san.Drška sto ža sta, ukra še na ka ne lu rom po hr ba tu.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes IB.Ne ob jav ljen.

38. Inv. A11163; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 31 mm, š: 32 mm, d: 41 mmUlo mak stra žnje ga, gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz cr ven. Ra me na rav na, ukra še na utis -nu tim žlje bo vi ma. Di sk kon ka van, ima for musti li zi ra nog cvi je ta ko jim je ukra šen. Drška sto -ža sta, ukra še na ka ne lu rom po hr ptu.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII.Ne ob jav ljen.

39. Inv. A11173; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 29 mm, š: 44 mm, d: 52 mmUlo mak no sa i ra me na gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Kod otvo ra na no su tra go vi ča đe od go re -nja. Na di je lu ra me na sa ču va na utis nu ta de ko ra -ci ja. Di sk i otvor za sti jenj na no su po ve za ni rav -nim, ši ro kim ka na lom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

40. Inv. A11192; na la zi šte: Mu li ne na oto kuUglja nu 1959.v: 29 mm, š: 19 mm, d: 95 mmUlo mak no sa, ra me na i re ci pi jen ta gli ne ne svje -ti lj ke. Ke ra mi ka svi jet lo cr ve ne bo je pe če nja,tvrde fa ktu re. Pre maz svi jet lo cr ven. Na di je lura me na sa ču va na utis nu ta de ko ra ci ja.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

58


41. Inv. A11179; ne po zna to na la zi šte.v: 18 mm, š: 63 mm, d: 71 mmUlo mak dna gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve nebo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz tam no cr ven.Dno kon kav no, okru že no plit kim žli je bom ko jise otvo re nim kra je vi ma na stav lja pre ma dršci.Izme đu utis nut tre ći pa ra lel ni žli jeb. Po sre di nidna utis nut je žig pro i zvo đa ča.Uspo re dbe: za žig: Pa le a ni, 1993, 46, 47, 100,kat. 44; Sa pe lli, 1979, kat. 385.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

42. Inv. A11180; na la zi šte: Za dar, Fo rum?v: 23 mm, š: 44 mm, d: 58 mmUlo mak dna gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve nebo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Dnokon kav no. Pro stor izme đu dna i drške ukra šenmo ti vom na či nje nim od tri utis nu ta žli je ba. Posre di ni dna utis nut je žig pro i zvo đa ča.Uspo re dbe: iden ti čno izve de no dno s istim ra di -o nič kim pe ča tom (CRE) do no si Go e thert, 1997,166, sl. 106. 2b.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

43. Inv. A11181; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 17 mm, š: 53 mm, d: 70 mmDio dna gli ne ne svje ti lj ke, za li je pljen od dvaulo mka. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa -ktu re. Pre maz cr ven. Dno kon kav no. Pro storizme đu dna i drške ukra šen mo ti vom na či nje nimod tri utis nu ta žli je ba. Po sre di ni dna utis nut jera di o nič ki žig pri ka zan kru žni com pro mje ra 10mm.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

59


44. Inv. A11190; na la zi šte: Mu li ne na oto kuUglja nu 1959.v: 30 mm, š: 47 mm, d: 104 mmUlo mak dna gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve nebo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Dnokon kav no, okru že no plit kim žli je bom, ko ji seotvo re nim kra je vi ma na stav lja pre ma dršci.Izme đu utis nut tre ći pa ra lel ni žli jeb.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

45. Inv. A11199; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 23 mm, š: 35 mm, d: 42 mmUlo mak dna gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve nebo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven, di je -lom sa ču van. Dno kon kav no. Od dna pre mastra žnjem di je lu svje ti lj ke utis nut de ko ra tiv nižli jeb.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

46. Inv. A11203; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 17 mm, š: 26 mm, d: 45 mmUlo mak dna i re ci pi jen ta gli ne ne svje ti lj ke. Ke -ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre -maz cr ven. Dno kon kav no, okru že no plit kim žli -je bom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

47. Inv. A11204; na la zi šte: Za dar, sv. Do mi nik1991.v: 21 mm, š: 39 mm, d: 56 mmDio dna i re ci pi jen ta gli ne ne svje ti lj ke, za li je -pljen od tri ulo mka. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če -nja, tvrde fa ktu re. Pre maz tam no cr ven. Dnokon kav no, okru že no plit kim žli je bom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

60


48. Inv. A11202; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1991.š: 43 mm, d: 47 mmUlo mak dna gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve nebo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Dnokon kav no, okru že no plit kim žli je bom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yes I;Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

49. Inv. A11200; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1993.v: 24 mm, š: 31 mm, d: 29 mmUlo mak sto ža ste drške gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Drška po hr ptu ukra še na plit kim žli je -bom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yesIB; Po hl 2, 3.Ne ob jav ljen.

50. Inv. A11217; ne po zna to na la zi šte.v: 33 mm, š: 39 mm, d: 45 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Na dršci ze le na pa ti na. Ra me na obo re na,ukra še na ni zom utis nu tih kon cen tri čnih po lu kru -go va. Di sk kon ka van, ova lan, ukra šen pri ka zomli sta. Drška plo ča sta, ukra še na žli je bom po hr -ptu.Uspo re dbe: za ukras na ra me nu: Pa le a ni, 1993,60, 61, kat. 55.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni VIII; Ha yesIB.Ne ob jav ljen.

61


51. Inv. A11114; ne po zna to na la zi šte.v: 55 mm, v. r.: 43 mm, š: 82 mm, d: 120 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz ni je sa ču van. Na no su, di je lu ra me na idi ska tra go vi go re nja. Ra me na ko nveks na, ukra -še na mo ti vom sti li zi ra ne pa lmi ne gra ne. Di skkon ka van, kru žan, u sre di ni ru pa za uli je va njeulja. Ka nal ra van, otvo ren, obrub ljen s dva žli je -ba. Na no su otvor za sti jenj. Drška sto ža sta,ukra še na žli je bom po hr ptu. Dno kon kav no.Okru že no ši ro kim, plit kim sta ja ćim pr ste nomko ji je ukra šen ni zom utis nu tih žlje bo va. Iz sta -ja ćeg pr ste na iz la ze tri žlje bo vi ma de ko ri ra netra ke, jed na pre ma le đi ma i dvi je pre ma spo jura me na i no sa.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni IXA2; Ha yesIB.Ne ob jav lje na.

52. Inv. A11120 (sta ri inv. br. 83, 4433, 7252);ne po zna to na la zi šte.v: 51 mm, v. r.: 40 mm, š: 70 mm, d: 105 mmKe ra mi ka svi jet le oker bo je pe če nja, me ke fa -ktu re. Pre maz ni je sa ču van. Ra me na ko nveks na,ukra še na mo ti vom sti li zi ra ne lo zi ce. Di sk kon -ka van, ova lan, u sre di ni ru pa za uli je va nje ulja.Ka nal kon ka van, otvo ren. U ka na lu ma la ru pa zazrak. Na no su otvor za sti jenj. Drška plo ča sta,izvu če na iz ti je la, po hr ptu ukra še na plit ko ure -za nim žli je bom. Dno rav no, s utis nu tom kru žni -com po ru bu. Okru že no plit kim sta ja ćim pr ste -nom, ko ji je re brom po ve zan s drškom. Nosošte ćen.Uspo re dbe: Ukras na ra me ni ma: An se lmi no -Pa -vo li ni, 1981 T. 97, 5; Ha yes 1980, T. 34, 285; Jo -ly 1974, kat. 1045, 1046.Ob jav lje na: Ber sa, 1906, 90, kat. 603.

62


53. Inv. A11143; na la zi šte: Za dar, Sv. Ma ri ja1995.v: 16 mm, š: 33 mm, d: 78 mmUlo mak gor njeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka žu te bo je pe če nja, sred nje tvrde fa ktu re.Pre maz ni je sa ču van. Ra me na ko nveks na, ukra -še na re lje fnim pri ka zom bi lj ne vi ti ce. Di sk ova -lan, ne u kra šen, s ru pom za uli je va nje ulja u sre -di ni.Uspo re dbe: Ukras na ra me ni ma: An se lmi no -Pa -vo li ni, 1981 T. 97, 5; Ha yes, 1980, T. 34, 285;Jo ly, 1974, kat. 1045, 1046.Ne ob jav ljen.

54. Inv. A11141; na la zi šte: Mu li ne na oto kuUglja nu 1958.v: 38 mm, š: 70 mm, d: 66 mmStra žnji gor nji dio gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi kažu te do na ra nča ste bo je pe če nja, me ke fa ktu re.Pre maz ni je sa ču van. Ra me na ko nveks na, obo -re na, ukra še na ni zom ra di jal no utis nu tih žlje bo -va. Di sk ova lan, ne u kra šen, s ru pom za uli je va -nje ulja u sre di ni. Drška plo ča sta.Ne ob jav ljen.

55. Inv. A11168; na la zi šte: Za dar, klau star sa mo -sta na sv. Iva na 1991.v: 30 mm, š: 49 mm, d: 34 mmUlo mak stra žnje ga, gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka žu te bo je pe če nja, sred nje tvrdefa ktu re. Pre maz tam no cr ven, di je lom sa ču van.Ra me na ko nveks na, ukra še na mo ti vom izdu že -nih cvi jet nih la ti ca. Drška plo ča sta, ukra še na ka -ne lu rom po hr ptu.Ne ob jav ljen.

56. Inv. A11167; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1993.v: 36 mm, š: 42 mm, d: 44 mmUlo mak stra žnje ga, gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka žu te bo je pe če nja, sred nje tvrdefa ktu re. Pre maz tam no cr ven. Ra me na ko nveks -na, obo re na, ukra še na ni zom ra di jal no utis nu tihžlje bo va. Drška plo ča sta.Ne ob jav ljen.

63


57. Inv. A11103 (sta ri inv. br. 675, 4324, 6768);na la zi šte: Sv. Fi lip i Ja kov, 1907.v: 48 mm, v. r.: 30 mm, š: 79 mm, d: 116 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven, ugla čan. Ra me na rav na, ukra še nape čat nim ukra si ma (D4, J1, N1). Di sk kru žan,kon ka van, s dvi je ru pe za uli je va nje ulja. Na di -sku re lje fni pri kaz že ne na pri je sto lju. Ka nalotvo ren, ši rok i ra van. Na no su otvor za sti jenj.Drška kli na sta. Dno rav no, okru že no plit kim sta -ja ćim pr ste nom ko ji je re brom po ve zan s drškom.Uspo re dbe: za pri kaz na di sku: Ennab li, 1976,kat. 118, T. V. 118.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ob jav lje na: Ber sa, 1915, 85, kat. 944, T. III. (V.)5; Abra mi ć-Ber sa -Smi ri ch-Re i sch, 1913, 73.

58. Inv. A11104; ne po zna to na la zi šte.v: 39 mm, v. r.: 27 mm, š: 64 mm, d: 108 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven, ugla čan. Ra me na rav na, ukra še nape čat nim ukra si ma (D5, G1). Di sk kru žan, kon -ka van, s dvi je ru pe za uli je va nje ulja. Na di skure lje fni pri kaz pa lme. Ka nal otvo ren, ši rok i ra -van. Na no su otvor za sti jenj. Drška kli na sta.Dno rav no, okru že no plit kim sta ja ćim pr ste nomko ji je re brom po ve zan s drškom. Po sre di ni dnaplit ko su utis nu te dvi je kon cen tri čne kru žni cepro mje ra 12 mm. Nos ošte ćen.Uspo re dbe: za pri kaz na di sku: Ma rde šić, 1994,276, kat. 17; Bru sić, 1988, 141, Sl. 7. 6; Co sca -re lla, 1983, 162, kat. 10. 11; Ennab li, 1976, T.XLI. 771; Gra zi a ni Abbi a ni, 1969, 53, kat. 124,T. 5 (20).Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav lje na.

64


59. Inv. A11107 (sta ri inv. br. zbi rka Me do vić,65, 4307, 6821); ne po zna to na la zi šte.v: 39 mm, v. r.: 28 mm, š: 64 mm, d: 106 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven, ugla čan, di je lom sa ču van. Ra me -na rav na, ukra še na pe čat nim ukra si ma. Di skkru žan, kon ka van, s dvi je ru pe za uli je va nje ulja.Na di sku re lje fni pri kaz go ve da. Ka nal otvo ren,ra van. Na no su otvor za sti jenj (C3, D5). Drškakli na sta. Dno rav no, okru že no plit kim sta ja ćimpr ste nom ko ji je re brom po ve zan s drškom. Posre di ni dna plit ko su utis nu te dvi je kon cen tri čnekru žni ce pro mje ra 14 mm.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav lje na.

60. Inv. A11105; ne po zna to na la zi šte.v: 47 mm, v. r.: 32 mm, š: 83 mm, d: 146 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven, ugla čan. Oko otvo ra na no su tra -go vi ča đe od go re nja. Ra me na rav na, ukra še nape čat nim ukra si ma (B1, P1). Di sk kru žan, kon -ka van, sa dvi je ru pe za uli je va nje ulja. Na di skure lje fni pri kaz an ti lo pe u trku. Ka nal otvo ren, ši -rok i ra van. Na no su otvor za sti jenj. Drška kli -na sta. Dno rav no, okru že no plit kim sta ja ćim pr -ste nom ko ji je re brom po ve zan s drškom. Po sre -di ni dna plit ko su utis nu te dvi je kon cen tri čnekru žni ce pro mje ra 17 mm. Nos odlo mljen, drškaošte će na.Uspo re dbe: za pri kaz na di sku: Pa le a ni, 1993,75, kat. 67; Ennab li, 1976, kat. 388, 391.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav lje na.

65


61. Inv. A11102; ne po zna to na la zi šte.v: 35 mm, š: 75 mm, d: 108 mmGor nji dio gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve nebo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra -me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (K1,K3, G1). Drška kli na sta. Di sk kru žan, kon ka van,odvo jen od ra me na re lje fnim pr ste nom. Ka nalotvo ren, ši rok i ra van. Na di sku dvi je ru pe za uli -je va nje ulja i re lje fni pri kaz „Abra ham žr tvu jeIza ka“. Dva za li je plje na ulo mka.Uspo re dbe: Fran chi, 1993, T. 86, 24. Za ukras nadi sku: Fran chi, 1993, T. 80, 7-9, T. 86, 21-23, T.87, 25; Ennab li, 1976, kat. 14, 15.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

62. Inv. A11134; ne po zna to na la zi šte.v: 34 mm, š: 57 mm, d: 70 mmUlo mak di je la di ska, ra me na, re ci pi jen ta i dnagli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če -nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra me na rav na,ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (J3, K2). Di sk kru -žan, kon ka van, s ostat kom re lje fne de ko ra ci je,mo žda kri sto gra ma. Dno rav no, okru že no plit -kim sta ja ćim pr ste nom ko ji je re brom po ve zan sdrškom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

63. Inv. A11128; ne po zna to na la zi šte.v: 41 mm, v. r.: 27 mm, š: 67 mm, d: 60 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti -vi ma (C6, L1). Di sk kru žan, kon ka van, ukra šenre lje fnim pri ka zom stab la pa lme. Drška kli na sta.Dno rav no, okru že no plit kim sta ja ćim pr ste nomko ji je re brom po ve zan s drškom.Uspo re dbe: za pri kaz na di sku: Ma rde šić, 1994,276, kat. 17; Bru sić, 1988, 141, Sl. 7. 6; Co sca -re lla, 1983, 162, kat. 10. 11; Ennab li, 1976, T.XLI. 771; Gra zi a ni Abbi a ni, 1969, 53, kat. 124,T. 5 (20).Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

66


64. Inv. A11124; na la zi šte: Sa li na Du gom oto -ku, Sti va nje po lje 1957.v: 49 mm, v. r.: 36 mm, š: 56 mm, d: 73 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka svi jet lo cr ve ne bo je pe če nja, sred nje tvrdefa ktu re. Pre maz svi jet lo cr ven. Ra me na rav na,ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (E3, L2, O1). Di skkru žan, kon ka van, ukra šen re lje fnim pri ka zomri be, od ko je su se sa ču vao tek ma nji dio. Drškakli na sta. Dno rav no, okru že no plit kim sta ja ćimpr ste nom ko ji je re brom po ve zan s drškom. Posre di ni dna plit ko su utis nu te dvi je kon cen tri čnekru žni ce pro mje ra 18 mm.Uspo re dbe: Gu a lan di Ge ni to, 1977, kat. 595; Jo -ly, 1974, kat 1196; Gra zi a ni Abbi a ni, 1969, 71,kat. 200, T. 8 (31).Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

65. Inv. A11133 (sta ri inv. br. 577, 7590); na la zi -šte: Nin 1900.v: 15 mm, š: 21 mm, d: 45 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Sa ču vao se dio di ska,ra me na i re ci pi jen ta. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe -če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra me na rav -na, ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (H1, O1). Di skkru žan, kon ka van.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

66. Inv. A11123; ne po zna to na la zi šte.v: 55 mm, v. r.: 36 mm, š: 70 mm, d: 50 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maztam no cr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nimmo ti vi ma (A3, E3). Di sk kru žan, kon ka van,ukra šen re lje fnim pri ka zom ži vo ti nje u trku (bi -ljo jed), od ko je su se sa ču va le pred nje no ge.Drška kli na sta. Dno rav no, okru že no plit kim sta -ja ćim pr ste nom, ko ji je re brom po ve zan sdrškom.Uspo re dbe: za kom bi na ci ju mo ti va na ra me nu:Me nzel, 1954, 91, kat. 596, 597, T. 77, 1, 2.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

67


67. Inv. A11188; na la zi šte: Mu li ne na oto kuUglja nu 1959.v: 19 mm, š: 45 mm, d: 63 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Sa ču vao se dio di ska,no sa, ra me na i re ci pi jen ta. Ke ra mi ka cr ve ne bo -je pe če nja, sred nje tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven.Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti vi ma(C7, M3, R1). Di sk kru žan, kon ka van. Ukra šenre lje fnim pri ka zom ži vo ti nje u trku (me so jed),od ko je se sa ču vao no gu. Ka nal otvo ren, ši rok ira van.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

68. Inv. A11135 (sta ri inv. br. 573, 7586); na la zi -šte: Ase ri ja.v: 25 mm, š: 36 mm, d: 71 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Sa ču vao se dio di ska,no sa i ra me na. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja,tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra me na rav na,ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (K3, M3). Di skkru žan, kon ka van. Ukra šen re lje fnim pri ka zomla va u trku. Ka nal otvo ren, ši rok i ra van.Uspo re dbe: Pa le a ni, 1993, 67, kat. 61; Ennab li,1976, kat. 290.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

69. Inv. A11126; ne po zna to na la zi šte.v: 25 mm, š: 36 mm, d: 71 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Sa ču vao se dio di ska,no sa, ra me na i re ci pi jen ta. Ke ra mi ka cr ve ne bo -je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz tam no cr ven.Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti vi ma(A2, E2, K3). Di sk kru žan, kon ka van. Ukra šenre lje fnim pri ka zom ži vo ti nje u trku (me so jed),od ko je se sa ču vao dio le đa i re pa. Ka nal otvo -ren, ši rok i ra van.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

68


70. Inv. A11193; na la zi šte: Za dar, sje ver no kri lotri je ma ka pi to li ja 2002.v: 22 mm, š: 28 mm, d: 61 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Sa ču vao se dio di ska,ra me na i re ci pi jen ta. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe -če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra me na rav -na, ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (A1, O2). Di skkru žan, kon ka van.Uspo re dbe: za ukras na ra me nu: Ma rde šić,1994, 276, kat. 15; Ennab li, 1976, kat. 476.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

71. Inv. A11189; na la zi šte: Mu li ne na oto kuUglja nu 1959.v: 14 mm, š: 28 mm, d: 69 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Sa ču vao se dio di ska,no sa, ra me na i re ci pi jen ta. Ke ra mi ka cr ve ne bo -je pe če nja, sred nje tvrde fa ktu re. Pre maz svi jet -lo cr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo -ti vi ma (C2, D3, I2). Di sk kru žan, kon ka van, rav -nim, otvo re nim ka na lom po ve zan s no som.Uspo re dbe: sli čan ukras na ra me nu: Ennab li,1976, kat. 156.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

72. Inv. A11218; na la zi šte: Za dar, Sv. Ma ri ja1964.š: 24 mm, d: 56 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo -je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Sa ču vaose dio di ska, s bo čno po stav lje nom ru pom zaulje. Dio rav nog ra me na ukra šen pe čat nim mo ti -vi ma (C5, I3) i dio no sa s otvo re nim ka na lom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

69


73. Inv. A11106 (stri inv. br. 838, 4293, 6767);ne po zna to na la zi šte.v: 47 mm, v. r.: 35 mm, š: 83 mm, d: 146 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz ni je sa ču van. Oko otvo ra na no su tra -go vi ča đe od go re nja. Ra me na rav na, ukra še nape čat nim ukra si ma. Di sk kru žan, kon ka van, sdvi je ru pe za uli je va nje ulja. Na di sku re lje fnipri kaz mu ške oso be. Ka nal otvo ren, ši rok i ra -van. Na no su otvor za sti jenj. Drška kli na sta.Dno rav no, okru že no plit kim sta ja ćim pr ste nomko ji je re brom po ve zan s drškom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ob jav lje na: Ber sa, 1915, 85, kat. 946, T. III. (V.)7.

74. Inv. A11127; ne po zna to na la zi šte.v: 25 mm, š: 49 mm, d: 96 mmDio gli ne ne svje ti lj ke za li je pljen od dva ulo mka.Sa ču vao se dio di ska, no sa, ra me na i re ci pi jen ta.Ke ra mi ka svi jet lo cr ve ne do sme đe bo je pe če nja,tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven do smeđ. Ra me narav na, ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (D1, J3,M2, P1). Di sk kru žan, kon ka van, s ru pom za uli -je va nje ulja na sre di ni, ukra šen re lje fnim pri ka -zom če tve ro kra ke zvi je zde. Ka nal otvo ren, ši roki ra van.Uspo re dbe: sli čan ukras na di sku: Jo ly, 1974,kat. 1133.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA2; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1d.Ne ob jav ljen.

70


75. Inv. A11125; na la zi šte: Za dar, Sv. Ma ri ja1964.v: 16 mm, š: 41 mm, d: 64 mmUlo mak gli ne ne svje ti lj ke. Sa ču vao se dio di ska,no sa, ra me na i re ci pi jen ta. Ke ra mi ka cr ve ne bo -je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra me narav na, ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (E1, C3).Di sk kru žan, kon ka van, s ru pom za uli je va njeulja na sre di ni, ka na lom po ve zan s no som. Ukra -šen re lje fnim mo ti vom kva dra ta u rom bu.Uspo re dbe: za ukras na di sku: Gra zi a ni Abbi a ni,1969, 157, kat. 509, T. 24 (96); za cen tral ni dioukra sa na di sku: Ennab li, 1976, kat. 1171, 1172,1173.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA2; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1d.Ne ob jav ljen.

76. Inv. A11149; ne po zna to na la zi šte.v: 47 mm, v. r.: 38 mm, š: 83 mm, d: 115 mmKe ra mi ka tam no si ve bo je, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven, sa ču van u tra go vi ma Ra me na rav na,ukra še na pe čat nim ukra si ma (D5, F1). Di sk kru -žan, kon ka van. Drška kli na sta. Dno rav no, okru -že no plit kim sta ja ćim pr ste nom. Za li je plje na odče ti ri ulo mka. Drška ošte će na, ne do sta je diodna, di ska, ra me na i no sa.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav lje na.

77. Inv. A11150; na la zi šte: Sa li na Du gom oto -ku, crkva sv. Vi kto ra 2008.v: 42 mm, š: 42 mm, d: 44 mmStra žnji gor nji dio gli ne ne svje ti lj ke za li je pljenod se dam ulo mka. Sa ču vao se dio ra me na, re ci -pi jen ta i drška. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja,sred nje tvrde fa ktu re. Pre maz svi jet lo cr ven. Ra -me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (K4,M1). Drška kli na sta.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

71


78. Inv. A11185; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 49 mm, š: 56 mm, d: 73 mmUlo mak stra žnje ga, gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne do tam no si ve bo je pe če -nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra me na rav na,ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (K5). Drška kli na -sta.Uspo re dbe: za ukras na ra me nu: Ennab li, 1976,kat. 955; Jo ly, 1974, kat. 1061, 1079.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

79. Inv. A11132 (sta ri inv. br. 629, 7545); na la zi -šte: Ase ri ja, 1903.v: 51 mm, š: 56 mm, d: 47 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti -vi ma (D6, K3). Drška kli na sta.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

80. Inv. A11152; na la zi šte: Sa li na Du gom oto -ku, crkva sv. Vi kto ra 2008.v: 34 mm, š: 44 mm, d: 42 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, me ke fa ktu re. Pre mazcr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti -vi ma (C3). Drška kli na sta.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

81. Inv. A11130; ne po zna to na la zi šte.v: 39 mm, š: 53 mm, d: 40 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, sred nje tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat -nim mo ti vi ma (I1). Drška kli na sta.Uspo re dbe: za ukras na ra me nu: Pa le a ni, 1993,78, 79, kat. 70.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

72


82. Inv. A11176; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 28 mm, š: 23 mm, d: 30 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti -vi ma. Drška kli na sta.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

83. Inv. A11191; na la zi šte: Mu li ne na oto kuUglja nu, 1959.v: 43 mm, š: 40 mm, d: 30 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre mazcr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti -vi ma. Drška kli na sta.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

84. Inv. A11183; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 32 mm, š: 19 mm, d: 56 mmUlo mak ra me na i re ci pi jen ta gli ne ne svje ti lj ke.Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat -nim mo ti vi ma (C7).Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

85.Inv. A11145; na la zi šte: Za dar, Fo rum 1971.v: 15 mm, š: 24 mm, d: 41 mmUlo mak ra me na i re ci pi jen ta i no sa gli ne ne svje -ti lj ke. Ke ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, tvrdefa ktu re. Pre maz na ra nčast. Oko otvo ra na no sutra go vi ča đe od go re nja. Ra me na rav na, ukra še -na pe čat nim mo ti vi ma (D1). Di sk i nos po ve za -ni otvo re nim rav nim ka na lom.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

73


86. Inv. A11154; na la zi šte: Sa li na Du gom oto -ku, crkva sv. Vi kto ra 2008.š: 16 mm, d: 31 mmUlo mak ra me na gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi ka cr -ve ne bo je pe če nja, me ke fa ktu re. Pre maz cr ven,di je lom sa ču van. Ra me na rav na, ukra še na pe čat -nim mo ti vi ma (I1).Uspo re dbe: za ukras na ra me nu: Pa le a ni, 1993,78, 79, kat. 70.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIA; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

87. Inv. A11182; na la zi šte: Za dar, Sv. Ma ri ja1995.š: 20 mm, d: 32 mmUlo mak ra me na i no sa gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, sred nje tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven. Oko otvo ra na no su tra go vi ča đeod go re nja. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nimmo ti vi ma.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIB; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

88. Inv. A11186; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 16 mm, š: 28 mm, d: 30 mmUlo mak ra me na i re ci pi jen ta i no sa gli ne ne svje -ti lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa -ktu re. Pre maz tam no cr ven. Oko otvo ra na no sutra go vi ča đe od go re nja. Ra me na rav na, ukra še -na pe čat nim mo ti vi ma (D2). Di sk ukra šen re lje -fnom de ko ra ci jom. Ka nal otvo ren, ra van. Vje ro -jat no či ni cje li nu s kat. br. 71.Uspo re dbe: za ukras na ra me nu: Gra zi a ni Abbi -a ni, 1969, 54, kat. 127, T. 6 (21)Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIB; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

74


89. Inv. A11184; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990-91.v: 49 mm, v. r.: 32 mm, š: 63 mm, d: 50 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maztam no cr ven. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nimmo ti vi ma (D2). Di sk kru žan, kon ka van, ukra šenre lje fnim pri ka zom. Drška kli na sta. Dno rav no,okru že no plit kim sta ja ćim pr ste nom ko ji je re -brom po ve zan s drškom.Uspo re dbe: Gra zi a ni Abbi a ni, 1969, 54, kat.127, T. 6 (21)Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIB; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

90. Inv. A11136; na la zi šte: Za dar, Fo rum 1971.v: 10 mm, š: 19 mm, d: 51 mmUlo mak ra me na i no sa gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maztam no cr ven. Oko otvo ra na no su tra go vi ča đe odgo re nja. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo -ti vi ma (R2). Ka nal otvo ren, ra van.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIB; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

91. Inv. A11151, na la zi šte: Sa li na Du gom oto -ku, crkva sv. Vi kto ra 2008.v: 30 mm, š: 20 mm, d: 64 mmDio ra me na i re ci pi jen ta gli ne ne svje ti lj ke za li je -pljen od dva ulo mka. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe -če nja, sred nje tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven. Ra -me rav no, ukra še no pe čat nim mo ti vi ma.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIB; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

92. Inv. A11144; na la zi šte: Za dar, Fo rum 1971.v: 44 mm, š: 73 mm, d: 52 mmStra žnji dio gli ne ne svje ti lj ke, za li je pljen od dvaulo mka. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa -ktu re. Pre maz tam no cr ven. Ra me na rav na, ukra -še na pe čat nim mo ti vi ma. Drška kli na sta.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIB; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

75


93. Inv. A11194; na la zi šte: Mu li ne na oto kuUglja nu 1958.v: 44 mm, š: 81 mm, d: 133 mmKe ra mi ka tam no cr ve ne bo je pe če nja, sred njetvrde fa ktu re. Pre maz tam no cr ven, di je lom sa ču -van. Oko otvo ra na no su tra go vi ča đe od go re -nja. Ra me na rav na, ukra še na pe čat nim mo ti vi -ma. Di sk ova lan, kon ka van, ukra šen re lje fnimpri ka zom kri zmo na. Ka nal otvo ren, ši rok, pli taki ra van. Drška kli na sta. Ne do sta je dno.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA; Ha yesIIB; Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

94. Inv. A11122; ne po zna to na la zi šte.v: 51 mm, š: 80 mm, d: 60 mmUlo mak stra žnjeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre -maz cr ven, di je lom sa ču van. Ra me na rav na,ukra še na pe čat nim mo ti vi ma (C6, J2). Drška kli -na sta. Di sk kru žan, kon ka van, s dvi je ru pe zauli je va nje ulja, ukra šen re lje fnim pri ka zom pi -jet la.Uspo re dbe: za mo tiv na di sku: Mer tens, 1979,sl. 11. 1, T. 20. a.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesII; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

76


95. Inv. A11131; ne po zna to na la zi šte.v: 24 mm, š: 55 mm, d: 102 mmUlo mak gor njeg di je la gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra -mi ka oker bo je pe če nja, me ke fa ktu re. Pre maztam no cr ven, di je lom sa ču van. Oko otvo ra na no -su tra go vi ča đe od go re nja. Ra me na rav na, ukra -še na pe čat nim mo ti vi ma. Drška kli na sta, di je -lom sa ču va na. Sa ču va na po lo vi ca kru žnog, kon -kav nog, di ska, na ko jem su se na la zi le dvi je ru -pe za uli je va nje ulja. Na di sku je di je lom sa ču -van re lje fni pri kaz mu ške fi gu re. Ka nal otvo ren,ra van.Uspo re dbe: Ber ti, 1983, 151, kat. 9.1.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesII; Pro vo ost 9B; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

96. Inv. A11121; ne po zna to na la zi šte.v: 49 mm, v. r.: 36 mm, š: 69 mm, d: 110 mmKe ra mi ka na ra nča ste bo je pe če nja, me ke fa ktu -re. Pre maz tam no cr ven, di je lom sa ču van. Ra me -na rav na, ukra še na pe čat nim ukra si ma. Di skova lan, kon ka van, s dvi je ru pe za uli je va nje ulja.Ka nal otvo ren, ši rok i ra van. Na no su otvor zasti jenj. Drška kli na sta. Dno rav no, okru že no plit -kim sta ja ćim pr ste nom. Nos odlo mljen, ne do sta -je ve ći dio di ska.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni XA1a; Ha yesII; Pro vo ost 9C; Po hl 1a.Ne ob jav lje na.

97. Inv. A11159; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1991.š: 32 mm, d: 47 mmUlo mak ra me na di ska i no sa gli ne ne svje ti lj ke.Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz tam no cr ven. Oko otvo ra na no su tra go viča đe od go re nja. Ra me na rav na, ukra še na pe čat -nim mo ti vi ma. Di sk ova lan, s dvi je ru pe za uli -je va nje ulja, ukra šen ne jas nim pri ka zom. Ka nalotvo ren, ra van.Kla si fi ka ci ja: Po hl An se lmi no -Pa vo li ni XA1a;Ha yes IIB; Pro vo ost 9C; Po hl 1a.Ne ob jav ljen.

77


98. Inv. A11158; na la zi šte: Za dar, Sv. Ivan,Klau star sa mo sta na 1990.v: 33 mm, š: 73 mm, d: 48 mmUlo mak stra žnje ga, gor njeg di je la gli ne ne svje ti -lj ke. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu -re. Pre maz tam no cr ven. Ra me na rav na, ukra še -na pe čat nim mo ti vi ma. Drška kli na sta.Ne ob jav ljen.

99. Inv. A11201; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.š: 33 mm, d: 30 mmUlo mak re ci pi jen ta gli ne ne svje ti lj ke. Ke ra mi kacr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr -ven. Na ulo mku sa ču va no pla sti čno re bro ko je jepo ve zi va lo dršku i sta ja ći pr sten.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni X; Ha yes II;Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

100. Inv. A11197; ne po zna to na la zi šte.v: 34 mm, š: 86 mm, d: 89 mmDio dna i re ci pi jen ta gli ne ne svje ti lj ke, za li je -pljen od tri ulo mka. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe če -nja, tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven, di je lom sa ču -van. Dno rav no, okru že no plit kim sta ja ćim pr -ste nom iz ko jeg se pre ma stra žnjem di je lu pru žapla sti čno re bro. Po sre di ni dna plit ko su utis nu tedvi je kon cen tri čne kru žni ce pro mje ra 19 mm.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni X; Ha yes II;Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

78


101. Inv. A11198; ne po zna to na la zi šte.v: 20 mm, š: 46 mm, d: 85 mmDio dna i re ci pi jen ta gli ne ne svje ti lj ke, za li je -pljen od dva ulo mka. Ke ra mi ka cr ve ne bo je pe -če nja, sred nje tvrde fa ktu re. Pre maz cr ven, di je -lom sa ču van. Dno rav no, okru že no plit kim sta ja -ćim pr ste nom iz ko jeg se pre ma stra žnjem di je -lu pru ža pla sti čno re bro. Po sre di ni dna plit ko suutis nu te dvi je kon cen tri čne kru žni ce pro mje ra16 mm.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni X; Ha yes II;Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

102. Inv. A11196; na la zi šte: Za dar, kod „Zdrav -lja ka“ 1990.v: 18 mm, š: 46 mm, d: 35 mmUlo mak dna i re ci pi jen ta gli ne ne svje ti lj ke. Ke -ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re. Pre -maz cr ven. Dno rav no, okru že no plit kim sta ja -ćim pr ste nom. Po sre di ni dna plit ko su utis nu tedvi je kon cen tri čne kru žni ce.Kla si fi ka ci ja: An se lmi no -Pa vo li ni X; Ha yes II;Pro vo ost 9B; Po hl 1.Ne ob jav ljen.

103. Inv. A11118; ne po zna to na la zi šte.v: 53 mm, v. r.: 37 mm, š: 75 mm, d: 92 mmKe ra mi ka cr ve ne bo je pe če nja, tvrde fa ktu re.Pre maz cr ven, mat. Ra me na rav na, ukra še na pe -čat nim ukra si ma. Di sk ova lan, kon ka van, s dvi -je ru pe za uli je va nje ulja. Na di sku re lje fni pri -kaz psa u trku. Ka nal otvo ren, ra van. Na no suotvor za sti jenj. Drška sto ža sta, ukra še na žli je -bom po hr ptu. Dno rav no, utis nu to. Okru že nožli je bom. Pro stor izme đu dna i drške ukra šenmo ti vom na či nje nim od tri utis nu ta žli je ba. Nosodlo mljen.Kla si fi ka ci ja: Pro vo ost 8G.Ne ob jav lje na.

79


.


Documents

Ranokršćanske glinene svjetiljke u Arheološkom muzeju Zadar/ Early Christian Clay Lamps in the Archaeological Museum in Zadar