Pitanja Krivicno pravo SA ODGOVORIMA

KRIVIČNO PRAVO:

a) MATERIJALNO

1. Šta čini krivično zakonodavstvo BiH? Šta sačinjava kazneni sustavBiH? Šta ulazi u strukturu našeg kr.zakonodavstva?

- KZ BiH + KZ FBiH + KZ RS + KZ BD;- Dopunsko kr.zakonodavstvo - drugi zakoni BiH + FBiH + RS +

BD koji moraju biti u skladu sa KZ;- ZKP BiH + ZKP FBiH + ZKP RS + ZKP BD + Zakon o izvršenju

krivičnih sankcija- Posebno kr.zakonodavstvo koje mora biti u skladu sa KZ (npr.

Zak.o ravnopravnosti spolova)

2. Kad je donesen KZ BiH i ZKP BiH, na koji način?

- 2003.godine; nametnut od strane visokog predstavnika, a usvojilaparl.skupština

3. Kako KZ regulira pojam teritorije BiH?

- suhozemna teritorija- obalno more- vodene površine unutar granica BiH- zračni prostor iznad svih naprijed navedenih površina

4. Na koga se primjenjuje krivično zakonodavstvo BiH?

I. Prostorno važenje KZ (ratione loci) – posebna pravila ilinorme kojima se uređuju pitanja primjene našegzakonodavstva na k.d. koja učinjena na našoj

Pravosudni – Pitanja – Krivično pravo 1

teritoriji, ali i mogućnost primjene našeg KZ na k.d.izvršena u inostranstvu:

(1) teritorijalni princip- primjena prema svakom ko učini k.d. na teritoriji BiH (FBiH) –

izuzetak: princip zastupničke jurisdikcije – regulisan ZKPBiH – omogućava da se naša država, kada je nanašoj teritoriji k.d. počinio strani državljaninkoji ima prebivalište u stranoj državi, odrekneprava kažnjavanja i ustupi jurisdikciju tojdržavi, pod uslovom da: (i) nema protivljenja odstrane te države + (ii) da se radi o k.d. iznadležnosti Suda BiH sa propisanom kaznom do10god.; ovo ustupanje – fakultativno, ne obavezno;

- primjena prema svakom ko učini k.d. na domaćem plovilu bezobzira gdje se ono nalazilo u vrijeme učinjenja k.d.;

- primjena prema svakom ko učini k.d. u domaćem civilnomavionu dok je avion u letu;

- primjena prema svakom ko učini k.d. u domaćem vojnomavionu bez obzira gdje se avion nalazio u vrijeme počinjenjak.d.

(2) realni (zaštitni) princip – obezbjeđuje zaštituvrijednosti i interesa BiH:

- prema svakom ko van teritorije BiH (FBiH) učini: bilo koje k.d. protiv integriteta BiH, odn.ustavnog poretka

FBiH; k.d. protiv službene ili odgovorne osobe u vezi sa njenom

službom; k.d. krivotvorenja novca , vrjed.papira, znakova za

vrijednost, znakova za obilježavanje robe, mjera i utegaizdatih na osnovu propisa institucija BiH – samo u KZ BiH;

k.d. koje je BiH obavezna kažnjavati prema propisima međunar.prava, međunar.ili međudr.ugovora – samo u KZBiH;


(3) nacionalni princip (princip aktivnog personaliteta) –odnosi se na k.d. naših državljana počinjena uinostranstvu:

- prema državljaninu BiH koji izvan teritorije BiH (FBiH) učini bilokoje k.d. osim gore navedenih u i-iv – ali, samo ako se učinilaczatekne na teritoriji BiH (FBiH) ili joj bude izručen;

(4) supsidijarni princip (ograičeni realni princip) – zaštitanaših pravnih dobara u inostranstvu osim onihobuhvaćenih realnim principom:

- prema strancu koji izvan teritorije BiH ( FBiH) počini premaBiH(FBiH) ili državljaninu BiH(FBiH) k.d. koje nije obuhvaćenok.d.gore pod i-iv – ali, samo ako se učinilac zatekne na teritorijiBiH(FBiH) ili joj bude izručen;

(5) univerzalni (kosmopolitski) princip – proizilazi izmeđunar. solidarnosti i potrebe sprečavanja teškihk.d. upravljene protiv vrijednosti kojepredstavljaju opšte interese svih narod:

- prema strancu koji izvan teritorije BiH(FBiH) počini premastrancu k.d. za koje se po tom zakonodavstvu može izreći kaznaz.od 5god.ili teža kazna – ali, samo ako se zatekao na teritorijiBiH(FBiH) i ne bude izručen;

II. Lično važenje KZ (ratione personae) – za razliku odprostornog važenja – ne utvrđuje se krug lica na kojase primjenjuje, nego krug lica na koja se ne primjenjuje (kruglica koja se zbog određenih svojstava izuzimaju odprimjene KZ – npr.životna dob, državnopravni,diplomatski i dr.sttus)

(1) isključenje primjene kr.zakonodavstva prema djeci –kr.zakonodavstvo se ne primjenjuje prema djetetu kojeu vrijeme učinjenja k.d. nije navršilo 14 godina;

- ne mogu se izricati nikakve kr.sankcije, pa nivaspiten preporuke;


- ZKP – postupak prema maloljetniku se obustavlja kadse u toku postupka utvrdi da maloljetnik uvrijeme izvršenja k.d. nije bio navršio 14god. + o tome se obavještava organstarateljstva;

(2) isključenje primjene prema neuračunljivim licima – nijeeksplicitno navedeno, ali proizilazi iz drugih odredbi KZ i ZKP,prema kojima kada se u toku postupka utvrdi da jeučinilac k.d. tempore criminis neuračunljiv – sud ćena prijedlog tužioca utvrditi da je učinilacpočinio k.d. u stanju neuračunljivosti i predmetuputiti nadležnom organu soc.staranja radipokretanja odgovarajućeg postupka;

(3) imunitetsko pravo kao osnov isključenja ili ograničenjaprimjene kr.zakonodavstva – dipl. i konzularni predstavnici +neki drugi međunar.službenici + poslanici, sudije, tužioci injihovi zamjenici (materijalnopravni imunitet ili indemnitet uodnosu na k.d. učinjena u funkciji vršenja tedužnosti, tj.pri glasanju ili donošenju odluka usudskim vijećima, odn.izražavanju mišljenja uparl.tijelima /verbalna k.d./ --- ova privilegijavrijedi i nakon prestanka mandata; članovi izvršnevlasti – nemaju tu povlasticu; za razliku od ovog– procesnopravni imunitet odnosi se samo nazapočinjanje, odn.vođenje kr.postupka i gasi senakon isteka mandata)

(4) primjena kr.zakonodavstva prema maloljetnicima, aliprema posebnim odredbama za maloljetnike – maloljetnik =lice koje u vrijeme izvršenja k.d. navršilo 14god., ali nijenavršilo 18god. života + mogućnost primjene i premapunoljetnim licima kada im se sudi za k.d. koja su učinila kaomaloljetnici + izuzetna primjena prema mlađim punoljetnimlicima koja nisu navršila 21god.života;

(5) primjena kr.zakonodavstva na pravne osobe, premaposebnim odredbama za pr.osobe –


- pr.lica, izuzimajući državu BiH, entitetet, BD i terit.jedinice svedo mjesne zajednice – kriva za k.d. koje učinilac izvršio u ime, zaračun ili u korist pr.lica;- ne isključuje paralelnu odgovornost i fiz.lica

kao izvršioca ili saučesnika;- odgovornost pr.lica ne zavisi od odgovornostifiz.lica;- poseban sistem kazni;

5. Na koga se primjenjuje KZ – teritorijalni princip?

(1) teritorijalni princip- primjena prema svakom ko učini k.d. na teritoriji BiH (FBiH) –

izuzetak: princip zastupničke jurisdikcije – regulisan ZKPBiH – omogućava da se naša država, kada je nanašoj teritoriji k.d. počinio strani državljaninkoji ima prebivalište u stranoj državi, odrekneprava kažnjavanja i ustupi jurisdikciju tojdržavi, pod uslovom da: (i) nema protivljenja odstrane te države + (ii) da se radi o k.d. iznadležnosti Suda BiH sa propisanom kaznom do10god.; ovo ustupanje – fakultativno, ne obavezno;

- primjena prema svakom ko učini k.d. na domaćem plovilu bezobzira gdje se ono nalazilo u vrijeme učinjenja k.d.;

- primjena prema svakom ko učini k.d. u domaćem civilnomavionu dok je avion u letu;

- primjena prema svakom ko učini k.d. u domaćem vojnomavionu bez obzira gdje se avion nalazio u vrijeme počinjenjak.d.

6. Ako je k.d. počinjeno izvan prostora BiH?

(1) realni (zaštitni) princip – obezbjeđuje zaštituvrijednosti i interesa BiH:

- prema svakom ko van teritorije BiH (FBiH) učini: bilo koje k.d. protiv integriteta BiH, odn.ustavnog poretka

FBiH;


k.d. protiv službene ili odgovorne osobe u vezi sa njenomslužbom;

k.d. krivotvorenja novca , vrjed.papira, znakova zavrijednost, znakova za obilježavanje robe, mjera i utegaizdatih na osnovu propisa institucija BiH – samo u KZ BiH;

k.d. koje je BiH obavezna kažnjavati prema propisima međunar.prava, međunar.ili međudr.ugovora – samo u KZBiH;

(2) nacionalni princip (princip aktivnog personaliteta) –odnosi se na k.d. naših državljana počinjena uinostranstvu:

- prema državljaninu BiH koji izvan teritorije BiH (FBiH) učini bilokoje k.d. osim gore navedenih u i-iv – ali, samo ako se učinilaczatekne na teritoriji BiH (FBiH) ili joj bude izručen;

(3) supsidijarni princip (ograičeni realni princip) – zaštitanaših pravnih dobara u inostranstvu osim onihobuhvaćenih realnim principom:

- prema strancu koji izvan teritorije BiH ( FBiH) počini premaBiH(FBiH) ili državljaninu BiH(FBiH) k.d. koje nije obuhvaćenok.d.gore pod i-iv – ali, samo ako se učinilac zatekne na teritorijiBiH(FBiH) ili joj bude izručen;

(4) univerzalni (kosmopolitski) princip – proizilazi izmeđunar. solidarnosti i potrebe sprečavanja teškihk.d. upravljene protiv vrijednosti kojepredstavljaju opšte interese svih narod:

- prema strancu koji izvan teritorije BiH(FBiH) počini premastrancu k.d. za koje se po tom zakonodavstvu može izreći kaznaz.od 5god.ili teža kazna – ali, samo ako se zatekao na teritorijiBiH(FBiH) i ne bude izručen;

7. Šta je službena osoba? Ko je to?


- službena osoba =(i) izabrani ili imenovani funkcioner u organima

zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti BiH + u drugim državnim iupravnim ustanovama ili službama, koje vrše određene upravne,stručne i dr.poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ihosnovala;

(ii) osoba koja stalno ili povremeno vrši službenudužnost u navedenim upr.organima ili ustanovama;

(iii) ovlaštena osoba u priv.društvu ili u dr.pravnoj osobikojoj je zakonom ili dr.propisom donesenim na osnovu zakonapovjereno vršenje javnih ovlaštenja, a koja u okviru tih ovlaštenjavrši određenu službenu dužnost;

(iv) dr.osoba koja vrši određenu službenu dužnost naosnovu ovlaštenja iz zakona ili dr.propisa donesenog na osnovuzakona.

8. Načelo krivice?

- novo načelo u KZ, uvedeno posljednjim izmjenama KZiz 2010.godine;

- Niko ne može biti kažnjen , niti se prema njemu mogu izrećidruge krivičnopravne sankcije, ako nije kriv za počinjenokrivično djelo.

9. Načelo zakonitosti (legaliteta)

- obuhvata 2 principa:

(1) krivična djela + kr.-pravne sankcije – propisuju se samozakonom;

(2) nikome ne može biti izrečena kazna ili dr.kr.-pravnasankcija za djelo koje, prije nego što je počinjeno, nije bilozakonom ili međunar.pravom propisano kao k.d. + za koje nijebila zakonom propisana kazna;


- nullum crimen sine lege – presuda može bitizasnovana samo na zakonu koji postojaokada počinjeno k.d.;

- nulla poena sine lege – samo kazna koja bilapredviđena za to k.d.; ne može seprimijeniti nepovoljnija kazna od one kojase mogla primijeniti u vrijeme počinjenjak.d.;

- načelo zakonitosti, dakle obuhvata:o načelo određenosti k.d . – zakonom;o princip zabrane retroaktivne primjene KZ –

zakon mora stupiti na snagu prijenego k.d. počinjeno, da bi se mogaoprimijeniti na učinioca;

o princip zabrane stvaranja inkriminacija ili pooštravanja kazne putem analogije;

o zahtjev da može biti izrečena kazna samo ako ona bila propisana prije počinjenja k.d., osim akonije u pitanju nova blaža kazna.

10.Šta prema KZ znači isključenje krivičnog zakonodavstva prema djeci?

- lično važenje kr.zakonodavstva (ratione personae)koje propisuje krug lica prema kojima sekr.zakonodavstvo ne primjenjuje, a jedna od tih lica sui djeca;

- kr.zakonodavstvo se ne primjenjuje prema djetetu koje u vrijemeučinjenja k.d. nije navršilo 14 godina ;

- ne mogu se izricati nikakve kr.sankcije, pa nivaspitne preporuke;

- ZKP – postupak prema maloljetniku se obustavlja kadse u toku postupka utvrdi da maloljetnik uvrijeme izvršenja k.d. nije bio navršio 14god. + o tome se obavještava organstarateljstva;


11.U krivično-pravnom smislu, šta je to dijete, a šta maloljetna osoba?

- dijete = lice uzrasta do 14god.života – na lice koje uvrijeme počinjenja k.d. niej navršilo 14god.životane primjenjuje se kr.zakonodavstvo; prema djetetuse ne mogu izricati nikakve kr.pravne sankcije, pani vaspitne mjere; maloljetno lice = lice uzrasta 14-18god.života – na lice kojeu vrijeme počinjenja kd. Navršilo 14, ali nijenavršilo 18god.života primjenjuju se posebneodredbe o maloljetnicima – imaju poseban kr.pravnipoložaj; mogućnost primjene i prema punoljetnim licimakada im se sudi za k.d. koja su učinila kao maloljetnici + izuzetnaprimjena prema mlađim punoljetnim licima koja nisu navršila21god.života;

12.Vremensko važenje zakona (temporalni zakoni)?

- obuhvata 2 principa:

(1) na počinioca k.d. – primjenjuje se zakon koji bio na snazi u vrijemepočinjenja k.d.;- stupanje na snagu – određeno ili eksplicitno određeno usamom zakonu (završne odredbe) ili primjenom opštihpravila o stupanju na snagu (lex posterior);- vacatio legis – vrijeme od objavljivanja zakona usl.glasilu do njegovog stupanja na snagu;- KZ – važi do dana stupanja na snagu zakona koji gaizričito ili prećutno ukida (entitetski KZ + KZ BD –izričitu odredbu o prestanku važenja prijašnjeg KZ/abrogacijska klauzula/ X KZ BiH – tu odredbunema, ali to proizilazi iz opštih pravila /lexposterior/);- ne može prestati važiti pukim neprimjenjivanjem (non usus) – možedoći do tzv.opsoletnih zakona koji se faktički ne


primjenjuju, ali formalno postoje --- to, međutim nijeukidanje zakona, jer će otpadanjem razloga zbog se neprimjenjuje opet doći do njegove primjene;- načelo neretroaktivnosti (zabrane povratnog djelovanja KZ) – naučinioca se primjenjuje onaj zakon koji važio u vrijemeizvršenja k.d. (ovo se ne odnosi na kr.procesne norme –one se primjenjuju od stupanja na snagu);

(2) izuzetna mogućnost retroaktivne primjene novog blažeg zakona– ako se poslije počinjenja k.d. zakon izmijeni jednom ili višeputa, primijenit će se onaj koji je blaži za počinioca;- obavezna retroaktivna primjena blažeg zakona;- rješava se in concreto – ne in abstracto;- potrebno utvrditi sve okolnosti koje mogu biti relevantne – nakontoga izvršiti procjenu primjena kojeg zakona bipredstavljala istinski povoljniji ishod za učinioca,odn.koji zakon daje veće mogućnosti za povoljniju odluku ukonkr.slučaju;- treba imati u vidu sve odredbe koje se odnose na kažnjavanje:

odredbe o kaznama; odredbe o odmjeravanju kazni, odn.ublažavanju kazni; mjere upozorenja; event.sporedne kazne; nove mjere koje predstavljaju supstitute kazni (npr.rad

za opšte dobro na slobodi); mjere bezbjednosti; pravne posljedice osude; odredbe koje se odnose na kr.gonjenje + zastaru; osnove za isključenje protivpravnosti, krivice ili kažnjivosti;

- primjena blažeg zakona – mora se obezbijediti u sviminstancama redovnog kr.postupka (do pravosnažnosti presude);ako nakon pravosnažnosti, povodom vanr.pr.lijeka (ponavljanjepostupka) dođe do ponovnog suđenja optuženog – mora seobezbijediti primjena novog blažeg zakona (Komentar KZ BiH,2005.)


13.Temporalni zakoni

- vjerovatno se misli na vremensko važenje zakona i primjenuinstituta primjene blažeg zakona;

- alternativno: , u članku „Personalizovanje krivice“ autora M.Kreso, u„Pravda u tranziciji“,http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1481 stoji „Akobi se nastavilo širiti krivično zakonodavstvo na način da se za mnogesegmente predviđaju posebna krivična djela kroz sporedno krivičnozakonodavstvo, dobrim dijelom bi se derogirao posebni dio krivičnogzakonodavstva, što bi imalo izuzetno štetne posljedice po pravnu sigurnostgrađana i zaštitu njihovih prava. U tom pogledu je upozoravajuća i praksa satzv. posebnim krivičnim zakonodavstvom, koje se počinje prakticirati kod nasu novije vrijeme. Riječ je, u osnovi o zakonima kao temporalni ili tzv.ministarski zakoni koji imaju za svrhu postizanje određenih kratkoročnihciljeva, što je zakonodavna praksa koja u suštini karakterizira nestabilna inedemokratska društva“

14.Postoji li mogućnost retroaktivne primjene KZ?

- u principu - - načelo neretroaktivnosti (zabrane povratnogdjelovanja KZ) – na učinioca se primjenjuje onaj zakon koji važio uvrijeme izvršenja k.d. (ovo se ne odnosi na kr.procesne norme– one se primjenjuju od stupanja na snagu);

- izuzetak - mogućnost retroaktivne primjene novog blažeg zakona –ako se poslije počinjenja k.d. zakon izmijeni jednom ili višeputa, primijenit će se onaj koji je blaži za počinioca;- obavezna retroaktivna primjena blažeg zakona;- rješava se in concreto – ne in abstracto;- potrebno utvrditi sve okolnosti koje mogu biti relevantne – nakontoga izvršiti procjenu primjena kojeg zakona bipredstavljala istinski povoljniji ishod za učinioca,odn.koji zakon daje veće mogućnosti za povoljniju odluku ukonkr.slučaju;- treba imati u vidu sve odredbe koje se odnose na kažnjavanje:

odredbe o kaznama;


http://www.pravdautranziciji.com/pages/article.php?id=1481

odredbe o odmjeravanju kazni, odn.ublažavanju kazni; mjere upozorenja; event.sporedne kazne; nove mjere koje predstavljaju supstitute kazni (npr.rad



15.Institut primjene blažeg zakona?

- retroaktivna primjena novog blažeg zakona – ako se poslijepočinjenja k.d. zakon izmijeni jednom ili više puta,primijenit će se onaj koji je blaži za počinioca;- obavezna retroaktivna primjena blažeg zakona;- rješava se in concreto – ne in abstracto;- potrebno utvrditi sve okolnosti koje mogu biti relevantne – nakontoga izvršiti procjenu primjena kojeg zakona bipredstavljala istinski povoljniji ishod za učinioca,odn.koji zakon daje veće mogućnosti za povoljniju odluku ukonkr.slučaju;- treba imati u vidu sve odredbe koje se odnose na kažnjavanje:


za opšte dobro na slobodi); mjere bezbjednosti; pravne posljedice osude;


odredbe koje se odnose na kr.gonjenje + zastaru; osnove za isključenje protivpravnosti, krivice ili kažnjivosti;


16.Šta možete reći o blažoj primjeni KZ? 2.stepenom presudom1.stepena presuda ukinuta i vraćena na 1.stepeni sud – koji se zakonsad primjenjuje?

- retroaktivna primjena novog blažeg zakona – ako se poslijepočinjenja k.d. zakon izmijeni jednom ili više puta,primijenit će se onaj koji je blaži za počinioca;- obavezna retroaktivna primjena blažeg zakona;- rješava se in concreto – ne in abstracto;- potrebno utvrditi sve okolnosti koje mogu biti relevantne – nakontoga izvršiti procjenu primjena kojeg zakona bipredstavljala istinski povoljniji ishod za učinioca,odn.koji zakon daje veće mogućnosti za povoljniju odluku ukonkr.slučaju;- treba imati u vidu sve odredbe koje se odnose na kažnjavanje:



- primjena blažeg zakona – mora se obezbijediti u sviminstancama redovnog kr.postupka (do pravosnažnosti presude); ako


nakon pravosnažnosti, povodom vanr.pr.lijeka (ponavljanjepostupka) dođe do ponovnog suđenja optuženog – mora seobezbijediti primjena novog blažeg zakona (Komentar KZ BiH,2005.)

17.Ako je jedan predmet već okončan, može li se primijeniti blaži zakon?

- primjena blažeg zakona – mora se obezbijediti u sviminstancama redovnog kr.postupka (do pravosnažnosti presude); akonakon pravosnažnosti, povodom vanr.pr.lijeka (ponavljanjepostupka) dođe do ponovnog suđenja optuženog – mora seobezbijediti primjena novog blažeg zakona (Komentar KZ BiH,2005.)

18.Zastara krivičnog gonjenja?

- zastara krivičnog gonjenja = jedan od zak.osnova uslijed kojegprestaje ovlast nadl.tijela kriv.gonjenja, odn.pravosudnih tijela, napokretanje kriv.postupka ili nastavljanje već započetog kr.postupkaprotiv određene osobe za određeno k.d.;

- protekom određenog vremena – kr.postupak se ne možepokrenuti;

- ako zastara nastupila u toku već pokrenutog kr.postupka –kr.postupak se prekida;

- ako zastara nastupila kad kr.postupak bio u fazi presuđenja –sud donosi presudu kojom se tužba odbija;

- zastara počinje teći – od vremena počinjenja k.d., t.j.od dana kada je preduzeta radnja izvršenja k.d.;

ukoliko su radnja i posljedica k .d. vremenski razdvojene – rok zastare teče od dana kad jeposljedica nastupila (npr.kodk.d.nepropisnog izvođenja građ.radova,uručavanje zgrade nekoliko godina podovršetku gradnja);


kod k.d. nečinjenja – teče od trenutka kadapočinitelj bio dužan raditi, odn.kad jepropuštena obaveza činjenja;

kod produženog k.d. – teče od dana poduzimanjaposljednje radnje koja ulazi u sastavproduženog k.d.;

kod trajnog k.d. – radnjom izvršenja smatra sečitavo vrijeme dok traje protupr.stanje, tezastara počinje teći od trenutka prestankaprotupr.stanja (npr.kod protupravnoglišenja slobode);

kod kolektivnih/višekratnih k.d. – teče od danapočinjenja posljednje radnje iz sastavatakvog djela;

kod sticaja k. d. – zastara se određuje za svakopojedino k.d. počinjeno u sticaju;

kod kvalificiranih oblika k.d. – rok zastare seodređuje prema kazni koja propisana zakvalifikatorni oblik k.d.;

kod privilegovanih oblika k.d. – rok zastare seodređuje prema kazni propisanoj za tajoblik k.d.;

- rokovi zastare – utvrđeni prema godinama + računaju sekalendarski + ako rok zastare pada u neradni danili praznik to nema uticaja na računanje rokazastare;

- ako za k.d. propisano više kazni – rok zastare seodređuje prema najtežoj propisanoj kazni;

- primjena blažeg zakona – ako dođe do izmjene KZ takoda je kod određenog k.d. promijenjena vrsta imjera kazne --- ukoliko se novom propisanom kaznomskraćuje rok zastare, onda bi se rok zastareodređivao prema novoj propisanoj kazni, jer jezakon time blaži za počinitelja;

- ukoliko nejasna kvalifikacija k.d. – zastarni rok seračuna prema djelu koje je zapriječeno lakšomkaznom (in dubio pro reo)

- kod pokušaja – mjerodavna propisana kazna zadovršeno k.d.;


- kod saučesništva – određena k.d.-om glavnogpočinitelja;

- kr.gonjenje se ne može poduzeti kada od učinjenja k.d.protekne:

35 god. – za k.d. s propisanom kaznom dugotrajnogzatvora;

20 god. – za k.d. s propisanom kaznomzatvora preko 10 god.;



5 god. – za k.d. s propisanom kaznom zatvorapreko 1 god.;

3 god. – za k.d. s propisanom kaznom zatvorado 1 god. ili novčanom kaznom;

- apsolutna zastara – zastara nastupa u svakom slučaju kadaprotekne 2x onoliko vremena koliko se po zakonu zahtijeva zazastaru kr.gonjenja; cilj = pravna sigurnost;

- obustava (mirovanje) zastare – zastara ne teče za vrijeme zakoje se po zakonu kr.gonjenje ne može poduzeti ili nastaviti;

- u obzir dolaze samo pravne smetnje – zastupničkiimunitet + privremena duš.bolest ili poremećenost+ prejudicijalno pitanje od kojeg zavisipokretanje kr.postupka potrebno da bi se odlučiloo ekstradiciji i dr.;- faktičke smetnje irelevantne – npr. nepoznatoprebivalište počinitelja + bjekstvo +nepristupačnost određenog područja zbogelementarnih nepogoda i dr.- u rok zastare – uračunava se vrijeme koje proteklo donastupanja obustave (tj.ne poništava se vrijeme kojeproteklo do obustave),

- prekid zastare – zastara se prekida:


(i) svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenjaučinioca zbog k.d.., pri čemu procesna radnja:

- treba biti poduzeta od strane nadl.tijela ili osobe;- treba biti poduzeta radi progona određenogpočinitelja zq određeno k.d.;- treba biti zakonita;

(ii) kada učinilac, u vrijeme dok teče rok zastare, počini istotako teško ili teže k.d. –

- počinjeno k.d. treba da je počinjeno uvrijeme dok teče rok zastare;- počinjeno k.d. treba biti iste težine ili težeod ranije počinjenog k.d.;

(iii) sa svakim prekidom zastare – zastara počinje ponovo teći( ne uračunava se vrijeme koje proteklo doprekida; tj.poništava se vrijeme koje proteklo doprekida)

- nezastarivost kr.gonjenja – za k.d. genocida + zloč.protivčovječnosti + ratnih zločina + k.d. za koja pomeđunarodnom pravu zastara ne može nastupiti;

19.Apsolutna zastara

- apsolutna zastara – zastara nastupa u svakom slučaju kadaprotekne 2x onoliko vremena koliko se po zakonu zahtijeva zazastaru kr.gonjenja; cilj = pravna sigurnost;

20.Djela za koja zastara ne teče?

- nezastarivost kr.gonjenja – za k.d. genocida + zloč.protivčovječnosti + ratnih zločina + k.d. za koja pomeđunarodnom pravu zastara ne može nastupiti;

21.Kada zastara ne teče?


- obustava (mirovanje) zastare – zastara ne teče za vrijeme zakoje se po zakonu kr.gonjenje ne može poduzeti ili nastaviti;

- u obzir dolaze samo pravne smetnje – zastupničkiimunitet + privremena duš.bolest ili poremećenost+ prejudicijalno pitanje od kojeg zavisipokretanje kr.postupka potrebno da bi se odlučiloo ekstradiciji i dr.;- faktičke smetnje irelevantne – npr. nepoznatoprebivalište počinitelja + bjekstvo +nepristupačnost određenog područja zbogelementarnih nepogoda i dr.- u rok zastare – uračunava se vrijeme koje proteklo donastupanja obustave (tj.ne poništava se vrijeme kojeproteklo do obustave),

22.Kada se zastara prekida?

- prekid zastare – zastara se prekida:(i) svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenjaučinioca zbog k.d.., pri čemu procesna radnja:

- treba biti poduzeta od strane nadl.tijela ili osobe;- treba biti poduzeta radi progona određenogpočinitelja zq određeno k.d.;- treba biti zakonita;

(ii) kada učinilac, u vrijeme dok teče rok zastare, počini istotako teško ili teže k.d. –

- počinjeno k.d. treba da je počinjeno uvrijeme dok teče rok zastare;- počinjeno k.d. treba biti iste težine ili težeod ranije počinjenog k.d.;

(iii) sa svakim prekidom zastare – zastara počinje ponovo teći( ne uračunava se vrijeme koje proteklo doprekida; tj.poništava se vrijeme koje proteklo doprekida)


23.Zastara izvršenja kazne

- zastara izvršenja kazne = osnov za prestanak ovlasti nadl.tijela zaizvršenje pravosnažno izrečene kr.sankcije nakon proteka određenogvremena, a računajući od dana donošenja pravosnažne sudskeodluke kojom je izrešena kr.sankcija;

- nepohodno – da je kr.postupak protiv počinitelja k.d.okončan pravosnažnom sud.odlukom + da se nije pristupiloizvršenju izrečene sankcije ili da je izvršenjeprekinuto;- u slučaju sticaja k.d. – rok zastare se određuje premajedinstvenoj kazni koja izrečena za sva k.d. počinjenau sticaju;- zastara izvršenja nema uticaja na:

(i) pravne posljedice osude koje se sastoje uzabrani sticanja određenih prava – iz razlogašto je početak trajanja ovih poslejdica vezanza dan izdržane, oproštene ili zastarjelekazne;(ii) brisanje osude na kaznu čije je izvršenjezastarjelo – iz razloga što se osuda na kaznubriše u određenom roku od dana izdržane,oproštene ili zastarjele kazne;(iii) građ.-pravna potraživanja i naknadu štete – izrazloga što je zastara tih potraživanjaregulisana građ-pravnim propisima (ZOO i dr.)

- zastara počinje teći – od dana pravosnažnosti presude kojom jekazna, odn.mjera sigurnosti izrečena;

- u slučaju opoziva uslovne osude – od dana pravosnažnostiodluke o opozivu;- u slučaju opoziva uslovnog otpusta – od dana pravosnažnostipresude kojom opozvan uslovni otpust i kojom izrečenajedinstvena kazna;


- u slučaju bijega osuđene osobe sa izdržavanja kazne zatvora– od dana bjekstva iz zatvora;- u slučaju da se osuđena osoba ne vrati sa odobrenogodsustva van kaznene ustanove – od dana kada je osuđenaosoba bila dužna vratiti se u ustanovu u kojoj izdržavakaznu;- u slučaju da novčana kazna nije plaćena, pa je zamijenjenakaznom zatvora – od dana pravosnažnosti odluke o zamjeninovč.kazne kaznom zatvora;

- zastara izvršenja glavne kazne – izrečena kazna se nećeizvršiti kada je od dana pravosnažnosti presude kojom jekazna izrečena proteklo:

- 35 god. – ako izrečena kazna dugotrajnog zatvora;- 20 god. – ako izrečena kazna zatvora preko 10

god.;- 15 god. – ako izrečena kazna zatvora preko 5

god.;- 10 god. – ako izrečena kazna zatvora preko 3

god.;- 5 god. – ako izrečena ka6zna zatvora preko 1

god.;- 3 god. – ako izrečena kazna zatvora do 1 god.

ili novč.kazna;

- zastara izvršenja sporednih kazni + mjera sigurnosti – izrečenasporedna kazna, odn.mjera sigurnosti se neće izvršitikada je od dana pravosnažnosti presude kojom izrečeniproteklo::

- 2 god. – ako izrečena novčana kazna kaosporedna;

- 5 god. – ako izrečene mj.sig.obaveznogpsih.liječenja + mj.sig. oduzimanja predmeta;

- vrijeme koje sud odredio za trajanje mjere – akoizrečene mj.sig.zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili


dužnosti + mj.sig.zabrana upravljanja prevoznimsredstvom (ranije: mot.vozilom)

- ako izrečeno više mjera – rokovi zastare izvršenjatih mjera računaju se za svaku mjeru sigurnosti posebno;

- apsolutna zastara – zastara izvršenja nastupa u svakomslučaju kada protekne 2x onoliko vremena koliko se po zakonuzahtijeva za zastaru izvršenja kazne;

- obustava (mirovanje) zastare – kao i kod obustave zastarekr.gonjenja;

- prekid zastare – svakom radnjom nadl.organa koja se preduzimaradi izvršenja kazne/mj.sig., pri čemu ta radnja:

- treba biti poduzeta od str.nadl.tijela;- treba biti poduzeta protiv određene osobe + za

određeno k.d.;- treba biti zakonita(dakle, kao i kod prekida zastare kr.gonjenja, s tim što nepostoji druga mogućnost, tj. kada učinilac u tokuzastare izvršio k.d. iste težine ili teže)

- nezastarivost izvršenja kazne – kao i kod nezastarivosti kr.gonjenja

24.Šta predstavlja krivično djelo?

- krivično djelo = protupravno djelo + koje je zakonom propisano kaokrivično djelo + čija su obilježja propisana zakonom + za koje jezakonom propisana kriv.pravna sankcija.

25.Bitni elementi krivičnog djela (materijalni i formalni)?


o radnja;o protupravnost o određenost k.d. u zakonu – zak.obilježja k.d.o vinost / krivica – subjektivni element k.d.

- mat. – k.d. u materijalnom smislu je ponašanje čovjeka kojimse povređuju naročito vrijedna pravna dobra, tj. vrednote bezkojih društvo ne bi moglo opstati ili bi, u najmanjuruku, bila ugrožena njihova sigurnost; za materijalnipojam k.d. kao ponašanja čovjeka potrebna je i određenakvaliteta ljudske radnje.- form. - dok materijalni pojam k.d. prethodi zakonu,formalni je pojam sadržan u zakonu i čisto je pravne naravi; postoje 4obilježja koja su zajednička svim k.d. i koja se morajuispuniti da bi u konkretnom slučaj postojalo k.d.:radnja, biće k.d., protupravnost i krivnja- umjesto prijašnje „društvene opasnosti“ kao mat.elementa k.d.(KZpraktično napustio mat.pojam i prihvatio formalnukoncepciju djela) --- mat.pojam ipak kod većine autorana ovim prostorima formulisan na nešto drugačiji način,tj kao „ponašanja kojima se povrjeđuju ili ugrožavaju zaštićenadobra“

- da bi se dato ljudsko ponašanje moglo kvalifikovati kao k.d. – morabiti utvrđeno da postoje svi elementi opšteg pojma k.d . ----potreba poštivanja redoslijeda utvrđivanja elemenata: počevod radnje, preko protupravnosti, zatim utvrđivanja dali su ispunjena sva zak.obilježja i na krajuutvrđivanje subj.elementa (vinosti)

- da bi k.d. postojalo – moraju biti ostvarenanjegova zak.obilježja, t.j. obilježja bića k.d. (biće k.d. = skupposebnih elemenata koji predstavljaju obaveznaobilježja jednog k.d. i koji ga odvajaju od drugihk.d.)

- obilježja k.d. – objektivna – radnja + posljedica + sredstvo +

način izvršenja + lično svojstvo + lični


odnos + vrijeme izvršenja + mjestoizvršenja k.d....

subjektivna – umišljaj + nehat + određenanamjera + pobuda + znanje neke okolnosti...

osnovna – obilježje osn.oblika zak.bićaodređenog k.d.

dopunska – obilježja težeg (kvalifikatornog)ili lakšeg (privilegovanog) oblika k.d.

26.Šta je materijalni, a šta formalni element k.d.?

o radnja;o protupravnost o određenost k.d. u zakonu o vinost / krivica

- mat. – k.d. u materijalnom smislu je ponašanje čovjeka kojimse povređuju naročito vrijedna pravna dobra, tj. vrednote bez kojihdruštvo ne bi moglo opstati ili bi, u najmanju ruku, bilaugrožena njihova sigurnost; za materijalni pojam k.d. kaoponašanja čovjeka potrebna je i određena kvaliteta ljudske radnje .

- form. - dok materijalni pojam k.d. prethodi zakonu,formalni je pojam sadržan u zakonu i čisto je pravne naravi; postoje 4obilježja koja su zajednička svim k.d. i koja se morajuispuniti da bi u konkretnom slučaj postojalo k.d.: radnja,biće k.d., protupravnost i krivnja

- umjesto prijašnje „društvene opasnosti“ kao mat.elementa k.d.(KZpraktično napustio mat.pojam i prihvatio formalnukoncepciju djela) --- mat.pojam ipak kod većine autora naovim prostorima formulisan na nešto drugačiji način, tjkao „ponašanja kojima se povrjeđuju ili ugrožavaju zaštićena dobra“

27.Šta čini strukturu kr.djela?

o radnja;o protupravnost – pojavljuje se kao mat.element

umjesto prijašnje „društvene opasnosti“ (KZpraktično napustio mat.pojam i prihvatio


formalnu koncepciju djela) ---protupravno ponašanje kojim sepovrjeđuju ili ugrožavaju zaštićenadobra;

o određenost k.d. u zakonu – zak.obilježja k.d.o vinost / krivica – subjektivni element k.d.

- da bi se dato ljudsko ponašanje moglo kvalifikovati kao k.d. – morabiti utvrđeno da postoje svi elementi opšteg pojma k.d . ----potreba poštivanja redoslijeda utvrđivanja elemenata: počevod radnje, preko protupravnosti, zatim utvrđivanja dali su ispunjena sva zak.obilježja i na krajuutvrđivanje subj.elementa (vinosti)

- da bi k.d. postojalo – moraju biti ostvarenanjegova zak.obilježja, t.j. obilježja bića k.d. (biće k.d. = skupposebnih elemenata koji predstavljaju obaveznaobilježja jednog k.d. i koji ga odvajaju od drugihk.d.)

- obilježja k.d. – objektivna – radnja + posljedica + sredstvo +

način izvršenja + lično svojstvo + ličniodnos + vrijeme izvršenja + mjestoizvršenja k.d....

subjektivna – umišljaj + nehat + određenanamjera + pobuda + znanje neke okolnosti...

osnovna – obilježje osn.oblika zak.bićaodređenog k.d.

dopunska – obilježja težeg (kvalifikatornog)ili lakšeg (privilegovanog) oblika k.d.

28.Kako se može učiniti krivično djelo (način izvršenja k.d.)?

- činjenjem – podrazumijeva aktivnu radnju (komisivnidelikti – delicta comissiva);


- nečinjenjem – podrazumijeva propuštanje dužnog činjenja(omisivni delikti – delicta omissiva)

prava k.d. nečinjenja – nepreduzimanje dužneradnje --- inkriminisana je sama povreda dužnosti načinjenje, te nastupanje posljedice nije sastavni diobića k.d., niti se zahtijeva od učinioca damora otkloniti posljedicu (npr. kod k.d.nepružanja pomoći);

neprava k.d. nečinjenja – tzv. „garantna djelanečinjenja“ – kršenje dužnosti ili garantne obavezesprječavanja nastupanja posljedice + krug mogućihučinilaca je sužen – odgovara samo „garant“, tj.ono lice koje je u pravnoj obavezisprječavanja nastupanja posljedice;o zak.regulisana – imaju svoja posebna

zak.bića – određenu radju + ko jeučinilac (garant) + u čemu se sastojenjegove obaveze + posljedica (npr. kodizazivanja opšte opasnosti – krug licakao mogućih izvršilaca sužen naslužb.ili odg.lica, a posljedica jeopasnost za život ljudi ili imovinuvećeg obima);

o zak.neregulisana – nemaju svojeposeb.zak.biće --- nisu posebnopredviđena kao nečinjenje, nego susadržana u k.d. činjenja (npr. kodubistva – „kod drugog liši života“ –može biti kako činjenjem, tako inečinjenjm lica koje je bilo dužnospriječiti nastupanje psoljedice, kaonpr.majka koja nehraneći dijeteprouzrokuje njegovu smrt)

29.Vrijeme i mjesto izvršenja k.d.

I. Vrijeme izvršenja k.d.


- k.d. je izvršeno u vrijeme kad je učinilac radio ili bio dužanraditi, bez obzira na to kad je nastupila posljedica činjenja ilinečinjenja;

- u slučaju pokušaja – relevantno vrijeme preduzeteradnje;

- kod k.d. nečinjenja kod kojih postoji određenovrijeme u kojem se mogla preduzeti radnja kojom bise spriječilo nastupanje posljedice – vr.izvršenja= momenat kada više nije mogla biti preduzeta radnjakojom bi se mogla otkloniti posljedica k.d.;

- trajna k.d. – mjerodavno vrijeme prestankaprotivpravnog stanja;

- produženo k.d. – mjerodavno vrijeme izvršenjaposljednje radnje koja ulazi u sastavproduženog djela;

- saučesništvo – dva mišljenja: (i) teorijaakcesornosti – vezuje se za vrijeme izvršenjaglavnog k.d. X (ii) odlučujuće vrijemepreduzimanja svake saučesnikove radnje; mojemišljenje – zavisno od slučaja, jer nekadaje npr. podstrekavanje k.d. čak i kad nijeizvršeno (kod k.d. kod kojih zapriječenakazna z. od 3 ili više god.) i tada se nebi moglo vezati za gl.izvršioca;

- određivanje vremena izvršenja k.d. nepohodno zbogrješavanja brojnih kr.pravnih pitanja, kao npr:

o vremensko važenje i primjena KZ;o određivanje početka toka zastare;o pitanje uračunljivosti;o uzrast lica, odn.njegov kr.pravni

status (dijete, maloljetnik, mlađepunoljetno lice);

o kod k.d. čije je konstitutivnoobilježje vrijeme učinjenja k.d. –npr. iz KZFBiH: protuzakonit lov (“zavrijeme lovostaja“) ili protuzakonitribolov („u vrijeme kada je tozabranjeno“); ili iz KZBiH: ratni


zločin protiv civ.stanovništva („zavrijeme rata, oruž.sukoba iliokupacije“), ratni zločin („zavrijeme rata ili oruž.sukoba“) itd.

o Od značaja je i u tzv.prelaznimperiodima kada se vrše obimnepromjene u kr.pravnoj regulativi;

II. Mjesto izvršenja k.d.

- KZ prihvatio teoriju ubikviteta (jedinstva) – temeljise na shvatanju da je k.d. jedan nedjeljiv događaj, tese kao mjesto izvršenja uzima kako mjesto preduzimanjaradnje (ili mjesta gdje je učinilav bio dužan raditi), tako i mjestonastupanja posljedice:

- u slučaju kažnjivog pokušaja – mjesto gdje jeučinalc radio ili bio dužan raditi + mjesto gdje je premanjegovom umišljaju posljedica njegovog činjenjenja ilinečinjenja trebala nastupiti;- kod trajnog, produženog i kolektivnog k.d. – svakomjesto u kojem je preduzimana radnja izvršenja kojaulazi u sastav takvih djela + mjesto nastupanjaposljedice;- kod saučesništva – u mjesto koje mjerodavno zaizvršioca (gdje je izvršilac radio ili biodužan raditi + gdje nastupila posljedica) + umjestu gdje saučesnik radio ili bio dužan raditi + u mjestugdje prema umišljaju saučesnika posljedica njegovogčinjenja ili nečinjenja trebala nastupiti;

- određivanje mjesta izvršenja k.d. značajno zbogrješavanja niza kr.pravnih pitanja:

o prostorno važenje KZ,o određivanje mjesne nadležnosti

sudova;o postojanje k.d. kod kojih kao

konstitutivna obilježja zak.bića


predviđeno mjesto ili prostor –npr.šumska krađa.

30.Šta isključuje postojanje k.d.-a?

(1) beznačajno djelo(2) nužna odbrana(3) krajnja nužda (4) neodoljiva sila

31.Beznačajno k.d. (ranije: neznatna društvena opasnost)? Ko možecijeniti je li djelo beznačajno?

- beznačajno djelo – institut koji isključuje postojanje k.d.-a;

- Nije k.d. ono djelo koje, iako sadrži zakonom određena obilježja k.d.-a,zbog prirode i težine djela, ili načina počinjenja djela, ili neznatnosti ilinepostojanja štetnih posljedica, odn.pribavljene imovinske koristi i niskogstepena krivice počinitelja, predstavlja beznačajno djelo

- Beznačajno djelo - sadrži zak.obilježja k.d.-a, ali nije k.d. zbog:

(i) prirode i težine djela; ili(ii) načina počinjenja djela; ili(iii) neznatnosti ili nepostojanja štetnih posljedica; ili(iv) neznatnosti ili nepostojanja pribavljene imovinske

koristi; i(v) niskog stepena krivice počinitelja;

- Ocjena da li je neko djelo beznačajno – tužilac + sud (može itužilac, nije isključiva nadležnost suda)


32.Nužna odbrana?

- nužna odbrana – institut koji isključuje postojanje k.d.-a;

- nije k.d. ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani;- nužna odbrana – odbrana koja je neophodno potrebna da učinilacod sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojećiprotivpravni napad, a koja je srazmjerna napadu;

- potrebno:(i) napad protivpravan;(ii) napad istovremen ili direktno predstojeći;(iii) odbrana neophodno potrebna da se napad odbije;(iii) odbranom se odbija napad od sebe ili od drugog (nužna

pomoć);(iv) odbrana srazmjerna napadu;

- napad:(i) ljudska radnja – smatra se i onda kada čovjekkoristi životinju ili tehničke naprave kaosredstvo napada;(ii) upravljen protiv bilo kog pravnozaštićenog dobra;(iii) protupravan – kada se poduzima bez bilo kakvogzak.ovlaštenja, pa čak i u slučaju prekoračenjazak.ovlaštenja (npr.lišenje slobode ilipretresanje stana od strane nadl.osoba bezpr.osnova ili uz njegovo prekoračenje) + napadprotupravan i ako ga je sam napadnuti izazvao,odn.skrivio, s tim da se ne smije raditi oinsceniranoj n.o. (kada napad namjernoisprovociran, da bi se pod vidom n.o. izvršilok.d.);(iv) mora stvarno postojati – ne smije biti uobražen(kod putativne n.o.- u tom slučaju nema n.o., apitanje eventualne krivice rješava se kroz stvarnuzabludu);(v) istovremen ili direktno predstojeći ;


- odbrana:(i) radnjama odbrane ostvarena obilježja nekog k.d.;(ii) usmjerena protiv napadača ili nekog njegovog dobra –nema n.o. ako napad otklonjen povredom nekog3.lica ili njegovih dobara – tu može eventualnopostojati krajnja nužda; n.o. međutim možepostojati ako se napadač koristio stvari 3.licakao sredstvo napada;(iii) neophodnost odbrane da bi se odbio napad –faktičko pitanje koje se ocjenjuje na osnovuokolnosti svakog slučaja; načelno – ona odbranakoja u konkretnoj situaciji obezbjeđuje efikasnoodbijanje napada sa najracionalnijom mjeromugrožavanja ili povrede napadačevog dobra; ali –ovdje nužno imati u vidu sve okolnosti datesituacije: jačinu napada + sredstva kojaupotrebljena + objektivne prilike + mogućnosti istanje napadnutog (ne može se zahtijevati posvetrezveno rasuđivanje) + odbrambena sredstva naraspolaganju i dr.; pitanje neophodnosti bitno ikod rješavanja prekoračenja n.o.;(iv) srazmjernost napadu – opšteprihvaćen stav daodbrana nije opravdana ukoliko se radi o povredinesrazmjerno vrijednih dobara (međutim, navedeniproporcionalitet ne treba shvatiti kao potpunuekvivalenciju kolidirajućih dobara);(v) sporno pitanje „zaštitnih mjera“ (npr.el.ograde,postavljanje eksplozivnih naprava koje seaktiviraju ulaženjem itd.) – neki prihvataju da jei ovim ispunjen uslov istovremenosti, jer doaktiviranja dolazi tek u momentu napada, aliovakvo shvatanje nosi veliki rizik, jer se radisamo o prijetnjama od event.budućeg napada, zakoji se ne može predvidjeti kakve će vrste iintenziteta biti;(vi) sporno i da li potrebna i subjektivna komponenta –„odbrambena volja“ – svijest napadnutog da


odbrambenu radnju preduzima radi odbijanja napada--- pretežno stanovište da ovaj subj.element nužanda bi n.o. postojala (npr., nema n.o. u slučajudogovorenog fiz.obračuna);(vii) obično defanzivna, ali napadnuti ima pravo i na ofanzivnuodbranu – ako se drugačije ne može odbiti napad;

- prekoračenje (eksces) n.o. – fakultativni osnov za ublažavanje kazne ilioslobođenja od kazne u zavisnosti od okolnosti pod kojima prekoračenjeizvršeno;

- učinilac koji prekorači granice n.o. – može se blaže kazniti;- ako prekoračenje učinjeno zbog jake razdraženosti ili straha –može se i osloboditi od kazne;

- intenzivni eksces – preduzeta ranja nije bilaneophodno potrebna; naša sud.praksa prihvata samoovaj vid ekscesa !!!

- ekstenzivni eksces – napad već prestao; našasud.praksa ne prihvata ovaj vid prekoračenja, jerprestankom napada prestaje i stanje n.o., tepovređivanje napadača nakon toga ne predstavljan.o.

- odluku o postojanju n.o. – može donijeti samo sud.

33.Prekoračenje nužne odbrane?

- prekoračenje (eksces) n.o. – fakultativni osnov za ublažavanje kazne ilioslobođenja od kazne u zavisnosti od okolnosti pod kojima prekoračenjeizvršeno;

- učinilac koji prekorači granice n.o. – može se blaže kazniti;- ako prekoračenje učinjeno zbog jake razdraženosti ili straha –može se i osloboditi od kazne;

- intenzivni eksces – preduzeta radnja nije bilaneophodno potrebna; naša sud.praksa prihvata samoovaj vid ekscesa !!!


- ekstenzivni eksces – napad već prestao; našasud.praksa ne prihvata ovaj vid prekoračenja, jerprestankom napada prestaje i stanje n.o., tepovređivanje napadača nakon toga ne predstavljan.o.

34.Ko može donijeti odluku o nužnoj odbrani?

- samo sud

35.Putativna nužna odbrana?

- napad - mora stvarno postojati – ne smije bitiuobražen;

- ukoliko napad uobražen, tj. osoba pogrešno misli da postojiistovremeni protupravni napad – radi se o putativnoj n.o(puto = mislim);

- u tom slučaju nema n.o., a pitanje eventualne krivicerješava se kroz stvarnu zabludu:

ako stvarna zabluda neotklonjiva – isključujekrivnju (neotklonjiva = ako počinitelj uvrijeme počinjenja nije bio svjestan nekogzakonom propisanog obilježja djela, ili jepogrešno smatrao da postoje okolnosti premakojima bi da su one stvarno postojale todjelo činile dozvoljenim);

ako stvarna zabluda otklonjiva, tj. počinilac bio u stv.zabludi iz nehata – postojat će k.d. iznehata, ako zakon za to k.d. propisujekažnjavanje i za nehat

36.Krajnja nužda

- krajnja nužda – institut koji isključuje postojanje k.d.

- nije k.d. – ono djelo koje učinjeno u krajnjoj nuždi;


- krajnja nužda = postoji kad je djelo učinjeno da učinilac od sebe ilidrugog otkloni istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenuopasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pritomučinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo;- potrebno:

(i) opasnost neskrivljena;(ii) opasnost istovremena ili dir.predstojeća;(iii) opasnost se na dr.način nije mogla otkloniti;(iv) otklanjanje opasnosti od sebe ili od drugog;(v) učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo;

- opasnost:(i) značajna – neznatna ugrožavanja ne mogu zasnovatipravo na kr.n.;(ii) prijeti nekom pravno-zaštićenom dobru – život, tijelo,integritet, zdravlje, imovina...;(iii) mora biti stvarna – ako opasnost objektivno nepostoji može se raditi o putativnoj kr.n.(počinitelj samo zamišlja opasnost – ne postojikr.n., a pitanje eventualne krivice rješava sekroz stvarnu zabludu, koja ako neotklonjivaisključuje krivnju, a ako otklonjiva kažnjivinehat);(iv) može dolaziti iz različitih izvora – od radnji čovjeka,životinja,djelovanja prir.sila, zatajivanjatehn.uređaja...;(v) neskrivljena - ne smije biti izazvana od učinioca– ako učinilac bio umišljajan ili nehatan u odnosuna činjenicu da njegovo ponašanje možeprouzrokovati opasnost nema kr.n., ali ako izazvaoopasnost iz nehata može se blaže kazniti;

- otklanjanje opasnosti:(i) ugroženom dobru se pruža zaštita + istovremeno se povređujedobro nekog drugog lica – ako se radi o dobru istoglica = nužna pomoć;


(ii) činjenjem (redovno) ili nečinjenjem;(iii) neophodnost povrede tuđeg dobra – kr.n sepriznaje samo ako se opasnost nije mogla otklonitina drugi način;(iv) srazmjernost kolidirajućih dobara – potrebno dapovrijeđeno dobro nije veće vrijednosti odvrijednosti zaštićenog dobra (da učinjeno zlo nijeveće od zla koje je prijetilo);(v) radnja otklanjanja opasnosti istovremena saopasnošću – u vrijeme kada opasnost nastala + doktraje + kad enposredno predstoji;(vi) subjektivni element – svijest i volja da senavedenim radnjama otkloni opasnost;

- prekoračenje (eksces) kr.n. - fakultativni osnov za ublažavanje kazne ilioslobođenja od kazne u zavisnosti od okolnosti pod kojima prekoračenjeizvršeno;

- učinilac koji prekorači granice kr.n. – može se blaže kazniti;- ako prekoračenje učinjeno pod osobito olakšavajućimokolnostima – može se i osloboditi od kazne;

- nehatna skrivljenost – fakult.osnov za ublažavanje kazne; ako samizazvao opasnost iz nehata – može se blaže kazniti;- ako učinilac bio dužan izložiti se opasnosti – nema kr.n. (kada suodređena lica zbog vršenja svoje profesije dužnaizlagati se opasnosti; ali – obaveza izlaganjaopasnosti prestaje kada je sasvim izvjesno da prijetiopasnost njihovom životu)

37.Počinjenje k.d. pod silom i prijetnjom ?

- sila i prijetnja - – institut koji: (i) ako se radi o neodoljivoj sili - isključuje postojanje k.d.; a(ii) ako se radi o odoljivoj sili ili prijetnji - fakultativni osnov zaublažavanje kazne;

- nije k.d. – djelo koje počinjeno pod djelovanjem neodoljive sile;


- neodoljiva sila (apsolutna sila, vis absoluta) = izravnoiznuđivanje nekog ponašanja tako da se onemogućujevoljno upravljanje njime – osoba ne može da stvoriili ostvari svoju volju; - počiniteljem se smatra osoba koja primijenila neodoljivu silu;

- ako k.d. počinjeno pod djelovanjem odoljive sile ili prijetnje –počinitelj se može blaže kaznit i ;

- odoljiva sila (kompulzivna, vis compulsiva) – osobanije potpuno onemogućena da stvori odluku, ali jeodlučila pod prinudom;- prijetnja – stavljanje u izgled primejne zla(ozbiljna, stvarna, moguća)

38.Pokušaj?

- ko s umišljajem započne činjenje k.d., ali ga ne dovrši :

(i) ako se za to k.d. može izreći kazna zatvora od 3 god. ili teža kazna– kaznit će se za pokušaj tog k.d.;(ii) za pokušaj drugog k.d. – kaznit će se ako zakon izričito propisujekažnjavanje za pokušaj tog k.d.

- za pokušaj potrebno ostvarenje 3 elementa:(i) započeto izvršenje k.d. – učinilac poduzeo radnjekojima započeto izvršenje k.d.-a, tj. svojomradnjom ostvario neko od obilježja k.d.-a;(ii) nedovršenost k.d.-a – k.d. nije dovršeno, tj. nisuostvarena sva zak.obilejžja tog k.d.-a; svršenipokušaj (učinilac radnju izvršenja ostvario dokraja) X nesvršeni pokušaj (učinilac poduzeo samodio radnje izvršenja)(iii) umišljaj – volja učinioca da izvrši k.d.; moraodgovarati umišljaju kod svršenog k.d.; dovoljan ieventualni umišljaj;


- kažnjavanje za pokušaj – kaznit će se u granicama kazne propisaneza to k.d. + može se i blaže kazniti (fakultativni osnov ublažavanja kazne);

- kvalifikovani pokušaj – kada se nisu ostvarila obilježja k.d.-a kojeučinilac namjeravao izvršiti, već nekog drugog k.d. (npr. kod pokušajaubistva – kada kod žrtve nije nastupila smrtna posljedica, ali nastupila teškatjel.povreda) --- u ovom slučaju se kvalifikuje kao pokušaj k.d. nakoje umišljaj bio upravljen, a ne kao dovršeno k.d. (dakle, pokušaj ubistva,a ne teška tjel.povreda);

- nepodobni pokušaj – fakultativni osnov ublažavanja kazne ilioslobađanja od kazne;

- učinilac koji pokuša učiniti k.d. nepodobnim sredstvomili prema nepodobnom predmetu – može se osloboditi od kazneili se može blaže kazniti;

(i) nepodobnost sredstva – npr. učinilac daje otrovdrugome ne znajući da je otrov izgubiosvojstva otrova; ili puca u drugog ne znajućida je pištolj prazan; sredstvo mora bitinepodobno samo po sebi – neće se raditi onepodobnosti sredstva ako sredstvo pogrešnoili loše korišteno od strane učinioca;

(ii) nepodobnost predmeta (objekta) – npr. pucanje umrtvog čovjeka za kojeg učinilac ne zna da jemrtav;

(iii) dvostruka nepodobnost – nepodobnost i sredstva ipredmeta istovremeno;

- bitno kod svih nepod.pokušaja – da učinilac nije svjestannepodobnosti;

- od nepod.pokušaja treba razlikovati – irealni (nemogući) pokušaj(npr. pokušaj ubistva korištenjem vradžbina) Xnepodobnost subjekta (npr.učinilac pogrešno smatra da jeslužbeno lice i da izvršava djelo koje se može učinitisamo u tom svojstvu) X putativni delikt (učinilac imaispravnu predstavu o tome šta čini, ali pogrešno misli da


je to što čini kažnjivo – npr.misli da je preljuba ubraku k.d.)

- dobrovoljni odustanak - učinilac koji pokušao učiniti k.d., alidobrovoljno odustao od kažnjivog pokušaja – može se osloboditi odkazne (fakultativni osnov oslobođenja od kazne)

39.Kažnjavanje za pokušaj?

- ko s umišljajem započne činjenje k.d., ali ga ne dovrši :(i) ako se za to k.d. može izreći kazna zatvora od 3 god. ili težakazna – kaznit će se za pokušaj tog k.d.;(ii) za pokušaj drugog k.d. – kaznit će se ako zakon izričitopropisuje kažnjavanje za pokušaj tog k.d.

- kažnjavanje za pokušaj – kaznit će se u granicama kazne propisane za to k.d. + može se i blaže kazniti (fakultativni osnovublažavanja kazne);

- nepodobni pokušaj - može se osloboditi od kazne ili se možeblaže kazniti;

- dobrovoljni odustanak - učinilac koji pokušao učiniti k.d., alidobrovoljno odustao od kažnjivog pokušaja – može se osloboditi od kazne(fakultativni osnov oslobođenja od kazne)

40.Dobrovoljni odustanak

- fakultativni osnov oslobađanja od kazne;

- učinilac koji pokušao učiniti k.d., ali dobrovoljno odustao odkažnjivog pokušaja – može se osloboditi od kazne;


- dobrovoljnost – samo onda kada je rezultat slobodnog ivlastitog opredjeljenja samog učinioca (takva odluka nijenastala pod pretežnim uticajem vanjskihokolnosti); dakle, neće postojati dobrovoljnost ako:učinilac odustao jer nije mogao odnijeti stvarzbog njene težine + ako naišao na teškoće s kojimanije računao + odustao zbog toga što naišlo drugolice itd.;- kod nesvršenog pokušaja (učinilac preduzeo samo dioradnje izvršenja) – za dobr.odustanak potrebno daje učinilac prekinuo dalje djelovanje;- kod svršenog pokušaja (učinilac preduzeo sve radnjepotrebne za izvršenje) – za dobr.odustanak sezahtijeva djelovanje u vidu aktivnog ponašanjausmjerenog na sprječavanje posljedice; ovaj vidmoguć samo kod djela koja u opisu imajuposljedicu;

- dobrovoljni odustanak od pripremnih radnji – iako KZ uopštem dijelu ne reguliše pripremne radnje – logičkimtumačenjem odredbe o dobr.odustanku kojom predviđenofakult.oslobađanje od kazne kod pokušaja, treba da vrijedi iza pripremne radnje, budući da su u posebnom dijelu KZ pripremneradnje u pogledu težine k.d. kod kojih su kažnjive izjednačene sapokušajem;

- ako učinilac odustao od kažnjivog pokušaja određenog k.d., ali ipaktim radnjama ostvareno neko drugo samostalno k.d. – kaznit će se zaone radnje koje čine to drugo samostalno k.d. (npr. pokušajpronevjere falsifikovanjem isprave, pa dobrovoljnoodustane od pronevjere, izvršeno falsifikovanje ostajekao samost.djelo);

- od dobrovoljnog odustanka razlikovati – neuspjeli odustanak(učinilac odustao od izvršenja k.d., ali ono ipak budedovršeno) X stvarno kajanje (sva zak.obilježja djelaispunjena /formalno dovršenje k.d./ nakon čega učinilacpokuša spriječiti nastupanje posljedice; međutim –ovakvo pozitivno ponašanje učinioca se u više navrata


uvažava u posebnom dijelu KZ (npr.kod udruživanja radičinjenja k.d. ) pa pod određenim uslovima predviđaoslobađanje od kazne)

41.Subjekti kriv. djela?

- fizičko i pravno lice;- označavanje subjekta k.d. na različite načine :

„ko“ – k.d. može počiniti svako lice, odn. kodnjih postoji najširi krug mogućihizvršilaca (ko drugog liši života, kooduzme tuđu pokretnu stvar);

označavanje subjekta prema svojstvu lica ili njegovomstatusu (vlastoručna k.d. ili delicta propria) - suženbroj mogućih učinilaca tako da ova djelamože učiniti samo lice koje ima određeno svojstvo(službeno lice, odgovorno lice, vojno lice,vozač motornog vozila, branilac, ljekar,svjedok, učesnik u saobraćaju); akoučinilac nema određeno svojstvo neće seraditi o tom k.d.;

- subjekt k.d. se može pojaviti kao : izvršilac saizvršilac – saučesnik u širem smislu pomagač – saučesnik u užem smislu podstrekač – saučesnik u užem smislu;

- pasivni subjekt – lice kojim se neko lice poslužilo zaizvršenje k.d., ali prema drugoj skripti –pas.subjekt je osoba koja je povrijeđena ilioštećena k.d.-om;

42.Oblici učestvovanja u izvršenju k.d.? izvršilac saizvršilac – saučesnik u širem smislu


pomagač – saučesnik u užem smislu podstrekač – saučesnik u užem smislu;

- saučesništvo u širem smislu – saizvršilac + pomagač +podstrekač;

- saučesništvo u užem smislu – pomagač + podstrekač

43.Oblici saučesništva

- saučesništvo u širem smislu – saizvršilac + pomagač +podstrekač;

- saučesništvo u užem smislu – pomagač + podstrekač

44.Ko su saizvršioci?

- saizvršioci = osobe koje učestvovanjem u izvršenju k.d. ilipreduzimajući šta drugo čime se na odlučujući način doprinosiizvršenju k.d., zajednički izvrše k.d. --- svako od njih kaznit će sekaznom propisanom za to k.d.

- posebna vrsta izvršilaštva;- razlika od saučesništva u užem smislu (podstrekavanja i

pomaganja): saizvršilac učestvuje u svom, a ne u tuđem djelu ---

ne vrijedi princip akcesornosti kao kodpodstr.i pomag.;

saizvršilac može odgovarati i za nehatno učesće –podstrekač i pomagač samo za umišljajno;

svaki od saizvršilaca daje svoj prilog koji bitan i bezkojeg djelo ne bi bilo ostvareno ili ne bi bilo ostvarenona zamišljeni način – za razliku odnpr.pomaganja koje olakšava i podupire tuđedjelo;

- saizvršioci – neposredni izvršilac X saizvršilacX posredni izvršilac;

- pretpostavke saizvršilaštva:


(i) zajednička odluka o djelu, tj. svijest i volja o izvršenjudjela, tj. svijest o zajedničkom djelovanju (subjektivnakomponenta) – ne postoji saizvrš. kada djeloizvršeno od više lica koja nisu znala jedna zadruge, odn.koja djelovala bez zajedničke odluke(slučajno/paralelno saizvršilaštvo);(ii) zajedničko izvršenje k.d. (objektivna komponenta) –može se ostvariti:

(a) učešćem u radnji izvršenja ; ili(b) preduzimanjem nečeg drugog što na odlučujući način

doprinosi izvršenju k.d. (npr.ako jednizajednički tuku žrtvu, a drugi je za tovrijeme drže – zajednički su izvršioci udjelu)

- teorija zajedničke vlasti nad djelom – danasnajzastupljenija – radnja saizvršioca mora imati bitnu,odlučujuću ulogu + djelo se ne može izvršiti bez djelovanja svihsaizvršilaca (odtud i zajednička vlast nad djelom);napuštena ranija teorija podjele rada koja bila zastupljena unašoj ranijoj praksi, a koja podrazumijevala postojanjeprethodnog dogovora o podjeli uloga u zaj.ostvarenjudjela ( po tome se i radnja čuvanja straže ranije kvalifikovalakao saizvrš., a ne pomaganje; ali, sada – KZ-omsaizvršilaštvo određeno na bazi zajedničke vlasti naddjelom, te bi bio prihvatljiviji stav po kojem seradnja čuvanja straže redovno kvalifikuje kao pomagačkaradnja, jer nema bitnog doprinosa, a samo izuzetno, kadpostoje određeni uslovi, mogla bi predstavljatisaizvršilaštvo);

- bitna, odlučujuća uloga – „na odlučujući način doprinosi“= takav doprinos koji ima značaj radnje izvršenja + bez takvogdoprinosa djelo ne bi bilo izvršeno ili ne bi bilo izvršeno na zamišljeninačin + takvog je kvaliteta da ta radnja više nije ono što zakonpodrazumijeva kada govori o pomaganju (olakšavanje ipodupiranje tuđeg djela)

- saizvršioca (kao i pomagača i podstrekača) koji dobrovoljno spriječiučinjenje k.d. – sud će osloboditi kazne (obavezni osnov oslobođenja od


kazne) – ovdje nije dovoljno odustajanje, jer nužno dasaučesnik svojim aktivnim djelovanjem spriječiizvršenje k.d.;

45.Kod saizvršilaca – šta znači „na odlučujući način“ i kako se to cijeni

- „na odlučujući način doprinosi“ = takav doprinos koji imaznačaj radnje izvršenja + bez takvog doprinosa djelo ne bi biloizvršeno ili ne bi bilo izvršeno na zamišljeni način + takvog jekvaliteta da ta radnja više nije ono što zakon podrazumijevakada govori o pomaganju (olakšavanje i podupiranjetuđeg djela)

- cijeni se u svakom konkretnom slučaju

46.Kako se pomaganje razlikuje od saizvršilaštva?

pomagač (kao i podstrekač) učestvuje u tuđem djelu X saizvršilac učestvuje u svom, a ne u tuđem djelu--- ne vrijedi princip akcesornosti kao kodpodstr.i pomag.;

pomagač (kao i podstrekač) odgovara samo za umišljajno učešće X saizvršilac može odgovarati iza nehatno učesće;

pomagač olakšava i podupire djelo X kodsaizvršilaštva svaki od saizvršilaca daje svoj prilog kojibitan i bez kojeg djelo ne bi bilo ostvareno ili ne bi biloostvareno na zamišljeni način;

- pomaganje - ko drugom s umišljajem pomogne u izvršenjuk.d. – kaznit će se kao da ga je sam izvršio, a može se i blažekazniti (fakultativni osnov za ublažavanje kazne);

- elementi:(1) umišljaj – mora biti upravljen na dovršenje k.d. +

mora obuhvatati:


i. svijest o određenom k.d. – mora biti svjestan dasvojim radnjama pomaže u izvršenjunedopuštenog djela drugog lica;

ii. svijest o pružanju pomoći određenom učiniocu – nije,međutim, neophodno da se međusobno poznaju,dovoljno da je pomagaču poznat krug lica izkojih će proizaći izvršilac (međutim –izvršilac ne mora znati za pomagača, nitimora znati da mu je neko pomogao –tzv.potajno pomaganje)

- dovoljan i eventualni umišljaj;- nehatno pomaganje – nije kažnjivo;

(2) radnje pomagača - usmjerene na omogućavanjeizvršenja k.d. koje čini drugo lice, a koje su na linijiunapređenja ili olakšavanja izvršenja tuđeg k.d.; morajudoprinositi ostvarenju k.d. – ako nisu imale nikakavdoprinos ili ih izvršilac uopšte nije koristioradi se samo o (nekažnjivom) pokušaju pomaganja ilineuspjelom pomaganju; ali, ne zahtijeva se da te radnje imajuodlučujuću ulogu (kao kod saizvršilaštva); mogu bitiostvarene činjenjem i nečinjenjem;

i. pripremne radnje – preduzimaju se prijeizvršenja djela (pribavljanje sredstava,uklanjanje prepreka i dr.) i njima sepriprema izvršenje djela;

ii. radnje preduzete tokom izvršenjaiii. radnje preduzete nakon izvršenja djela, ali prije

nastupanja posljedice – tzv.međupomoć; usavremenoj kriv.pravnoj praksi – opšteprihvaćenostajalište da se različiti vidovi „pomaganja“ nakondovršenja k.d. (prikrivanje, sakrivanje i sl.)ne smatraju pomaganjem u smislu saučesništva (nepredstavljaju doprinos izvršenju k.d.), većse takve aktivnosti redovno predviđaju kao posebna k.d.(npr.pomoć učiniocu poslije izvršenog k.d.ili pomoć licu optuženom od stranemeđ.kr.suda); izuzetak – ako takve radnje


unaprijed obećane (npr.unaprijed obećanoprikrivanje ili sakrivanje) – takve radnjepredstavljaju psih.pomaganje;

- kao pomaganje u izvršenju k.d. smatra se naročito(zakon taksativno nabraja):

i. psihičko pomaganje – davanje savjeta ili uputakako da se izvrši k.d. + unaprijed obećanoprikrivanje k.d., sredstava kojima k.d.počinjeno, tragova k.d. ili predmetapribavljenih k.d.-om; ovakav vidpomaganja može biti učinjen – verbalnoili konkludentnim radnjama; ali – nesmije se svaka psih.podrškapoistovjećivati sa pomaganjem(npr.puko odobravanje, solidiranje saizvršiocem)

ii. fizičko pomaganje – stavljanje na raspolaganjeučiniocu sredstava za izvršenje k.d. + uklanjanjeprepreka + čuvanje straže ili obezbjeđenjeizvršenja k.d.-a + prebacivanje izvršioca namjesto izvršenja + dr.radnje;

- neuspjelo pomaganje – pomognuti nije izvršio, niti pokušao da izvršik.d. + pomognuti izvršio k.d. nezavisno od radnje pomaganja + izvršilacodbio pomaganje + ako izvršilac izvršio sasvim drugo djelo; nekažnjivo(za razliku od neuspjelog podstrekavanja); kažnjivo samoako predviđeno kao posebno djelo (npr.kod k.d. izrađivanja inabavljanja oružja i sredstava namijenjenih zaizvršenje k.d.)

- u vrijeme poduzimanja pomagačkih radnji – kod lica kojem se pomažemora biti već stvorena odluka o izvršenju k.d., jer u suprotnom nepostoji pomaganje, ali se može raditi o podstrekavanju;

- kažnjavanje pomagača – kao da je sam izvršio djelo + može sei blaže kazniti (pomaganje kao najlakši obliksaučesništva);


- ako djelo ostalo u pokušaju – pomaganje kažnjivo samoako kažnjiv pokušaj (kod k.d. sa propisanom k.z. od3god. ili težom kaznom ili za druga djela akozakon posebno predviđa)

- pomagača (kao i podstrekača i saizvršioca) koji dobrovoljnospriječi učinjenje k.d. – sud će osloboditi kazne (obavezni osnovoslobođenja od kazne) – ovdje nije dovoljno odustajanje, jer nužnoda saučesnik svojim aktivnim djelovanjem spriječiizvršenje k.d.

- pomaganje kao posebno k.d. – u nekim zak.predviđenimslučajevima (npr. k.d. pomaganja neprijatelju za vrijemerata iz KZ BiH, ili k.d. pomaganja drugome usamoubistvu iz entitetskih KZ)

47.Šta može biti pomaganje? Koje radnje?- radnje pomagača - usmjerene na omogućavanje izvršenja k.d.koje čini drugo lice, a koje su na liniji unapređenja iliolakšavanja izvršenja tuđeg k.d.; moraju doprinositi ostvarenjuk.d. – ako nisu imale nikakav doprinos ili ih izvršilacuopšte nije koristio radi se samo o (nekažnjivom) pokušajupomaganja ili neuspjelom pomaganju; ali, ne zahtijeva se da teradnje imaju odlučujuću ulogu (kao kod saizvršilaštva); mogubiti ostvarene činjenjem i nečinjenjem;

pripremne radnje – preduzimaju se prijeizvršenja djela (pribavljanje sredstava,uklanjanje prepreka i dr.) i njima sepriprema izvršenje djela;

radnje preduzete tokom izvršenja radnje preduzete nakon izvršenja djela, ali prije

nastupanja posljedice – tzv.međupomoć; usavremenoj kriv.pravnoj praksi – opšteprihvaćenostajalište da se različiti vidovi „pomaganja“ nakondovršenja k.d. (prikrivanje, sakrivanje i sl.)ne smatraju pomaganjem u smislu saučesništva (nepredstavljaju doprinos izvršenju k.d.), već


se takve aktivnosti redovno predviđaju kao posebna k.d.(npr.pomoć učiniocu poslije izvršenog k.d.ili pomoć licu optuženom od stranemeđ.kr.suda); izuzetak – ako takve radnjeunaprijed obećane (npr.unaprijed obećanoprikrivanje ili sakrivanje) – takve radnjepredstavljaju psih.pomaganje;

- kao pomaganje u izvršenju k.d. smatra se naročito (zakontaksativno nabraja):

psihičko pomaganje – davanje savjeta ili uputa kako dase izvrši k.d. + unaprijed obećano prikrivanje k.d.,sredstava kojima k.d. počinjeno, tragovak.d. ili predmeta pribavljenih k.d.-om;ovakav vid pomaganja može biti učinjen –verbalno ili konkludentnim radnjama; ali –ne smije se svaka psih.podrškapoistovjećivati sa pomaganjem (npr.pukoodobravanje, solidiranje sa izvršiocem)

fizičko pomaganje – stavljanje na raspolaganje učiniocusredstava za izvršenje k.d. + uklanjanje prepreka +čuvanje straže ili obezbjeđenje izvršenja k.d.-a +prebacivanje izvršioca na mjesto izvršenja +dr.radnje;

48.Podstrekavanje?

- ko drugog s umišljajem podstrekne da izvrši k.d. – kaznit će se kaoda ga je sam učinio;

- podstrekavanje = umišljajno navođenje ili nagovaranje drugog naizvršenje k.d., tj. formiranje odluke kod podstrekavanog da izvrši k.d.

- elementi:(1) umišljaj – podstrekač mora biti svjestan da svojimradnjama navodi drugog na izvršenje k.d. + moraobuhvatati:


(i) stvaranje odluke kod određenog učinioca – pri tomepodstrekač ne mora lično poznavatipodstrekavanog niti podstrekavani mora bitiindividualno određen – dovoljno je da jepodstrekač svjestan kruga lica iz kojeg ćeproiaći izvršilac (pri tome podstrekavanine mora znati za podstrekača, niti morabiti svjestan da je njegova odluka daizvrši k.d. nastala pod uticajempodstrekača – podstrekavanje može bitiizvedeno tako sofisticirano da podstreknutini ne zna da je podstreknut)

(ii) upravljeno na određeno k.d.

(2) radnje podstrekavanja – KZ sada taksativno navodiradnje (novina u KZ!) – radnjama podstrekavanjasmatraju se naročito:

(i) upućivanje molbe(ii) ubjeđivanje ili nagovaranje(iii) prikazivanje koristi od izvršenja k.d.(iv) davanje ili obećavanje poklona(v) zloupotreba odnosa podređenosti ili ovisnosti(vi) održavanje osobe u stanju stvarne ili pravne zablude

- u vrijeme poduzimanja podstrekavačkih radnji – bitno da kodpodstrekavanog još nije bila donesena čvrsta odluka oizvršenju k.d. (ako već postojala odluka – neuspjelopodstrekavanje ili nepodobni pokušaj); podstrekavanjemoguće – i prema licu koje ima samo kolebljivu odluku

- kažnjavanje podstrekača - potrebno da je k.d. izvršeno ilibarem pokušano:

(i) ako k.d. izvršeno – kažnjava se kao da je sam izvršio k.d.(načelo ekvivalencije); to, međutim, ne znači da se uzavisnosti od konkr.slučaja podstrekaču ne može izrećistroža ili blaža kazna;

(ii) ako k.d. ostane u pokušaju – kaznit će se kao za pokušaj(budući da je pokušaj fakultativni osnov za ublažavanjekazne – i podstrekač se može blaže kazniti)


(iii) ako k.d. ne bude ni pokušano a radi se o k.d. za kojepropisana k.z. od 3 godine ili teža kazna– kaznit će se kao zapokušaj (tzv.neuspjelo podstrekavanje ili pokušajpodstrekavanja):

- neuspjelo podstrekavanje (pokušaj podstrekavanja) –zato što podstrekač nije uspio formirati odluku kodpodstrekavanog (nesvršeni pok.podstr.) +uspio formirati odluku kod podstrekavanog, ali se ovaj izbilo kod razloga predomislio (svršeni pok.podstr.)+ podstrekavani nije shvatio ili razumio podstrekača ilije kod podstrekavanog već bila donesena odluka oizvršenju k.d. (nepodobni pok.podstr.) +podstreknuti izvršio neko sasvim drugo djelo (promašenopodstrek.)- za postojanje neuspjelog podstrek. – potrebanumišljaj + radnja podstrekavanja;- neuspjelo podstr.kažnjivo – kod svih djela kod kojihkažnjiv i pokušaj (k.d. za koje propisana k.z. od3 god. ili teža kazna) – to znači da seodmjerava u granicama kazne propisane za todjelo, ali sud može izreći i blažu kaznu;

- podstrekača (kao i pomagača i saizvršioca) koji dobrovoljnospriječi učinjenje k.d. – sud će osloboditi kazne (obavezni osnovoslobođenja od kazne) – ovdje nije dovoljno odustajanje, jer nužnoda saučesnik svojim aktivnim djelovanjem spriječiizvršenje k.d.

- podstrekavanje kao posebno k.d. – kod k.d. genocida i ratnihzločina ili kod k.d. navođenja na samoubistvo

49.Nabraja li zakon taksativno neke radnje za podstrekavanje ipomaganje? Kako se može izvršiti podstrekavanje i pomaganje?

- kao pomaganje u izvršenju k.d. smatra se naročito (zakontaksativno nabraja):


psihičko pomaganje – davanje savjeta ili uputa kako dase izvrši k.d. + unaprijed obećano prikrivanje k.d.,sredstava kojima k.d. počinjeno, tragovak.d. ili predmeta pribavljenih k.d.-om;ovakav vid pomaganja može biti učinjen –verbalno ili konkludentnim radnjama; ali –ne smije se svaka psih.podrškapoistovjećivati sa pomaganjem (npr.pukoodobravanje, solidiranje sa izvršiocem)

fizičko pomaganje – stavljanje na raspolaganje učiniocusredstava za izvršenje k.d. + uklanjanje prepreka +čuvanje straže ili obezbjeđenje izvršenja k.d.-a +prebacivanje izvršioca na mjesto izvršenja +dr.radnje;

- kao podstrekavanje – KZ sada taksativno navodi radnje(novina u KZ!) – smatraju se naročito:

(i) upućivanje molbe(ii) ubjeđivanje ili nagovaranje(iii) prikazivanje koristi od izvršenja k.d.(iv) davanje ili obećavanje poklona(v) zloupotreba odnosa podređenosti ili ovisnosti(vi) održavanje osobe u stanju stvarne ili pravne zablude

50.Kako odgovaraju podstrekač i pomagač?

- krivi (odgovaraju) samo za umišljaj (razlika od saizvršioca kjiodgovara i za nehat);

- kažnjavanje pomagača – kao da je sam izvršio djelo +može se i blaže kazniti (pomaganje kao najlakši obliksaučesništva);

ako djelo ostalo u pokušaju – pomaganje kažnjivosamo ako kažnjiv pokušaj (kod k.d. sapropisanom k.z. od 3god. ili težom kaznom


ili za druga djela ako zakon posebnopredviđa)

pomaganje kao posebno k.d. – u nekimzak.predviđenim slučajevima (npr. k.d.pomaganja neprijatelju za vrijeme rata izKZ BiH, ili k.d. pomaganja drugome usamoubistvu iz entitetskih KZ)

- kažnjavanje podstrekača - potrebno da je k.d. izvršenoili barem pokušano:

(i) ako k.d. izvršeno – kažnjava se kao da je sam izvršiok.d. (načelo ekvivalencije); to, međutim, ne značida se u zavisnosti od konkr.slučajapodstrekaču ne može izreći stroža ili blažakazna;(ii) ako k.d. ostane u pokušaju – kaznit će se kao zapokušaj (budući da je pokušaj fakultativniosnov za ublažavanje kazne – i podtrekač semože blaže kazniti)(iii) ako k.d. ne bude ni pokušano a radi se o k.d. za kojepropisana k.z. od 3 godine ili teža kazna– kaznit ćese kao za pokušaj (tzv.neuspjelo podstrekavanjeili pokušaj podstrekavanja

podstrekavanje kao posebno k.d. – kod k.d. genocidai ratnih zločina ili kod k.d. navođenja nasamoubistvo

- podstrekača i pomagača (kao i saizvršioca) koji dobrovoljno spriječi učinjenje k.d. – sud će osloboditi kazne (obavezni osnovoslobođenja od kazne) – ovdje nije dovoljno odustajanje, jernužno da saučesnik svojim aktivnim djelovanjemspriječi izvršenje k.d.

51.Sadržaj krivice (ranije: krivične odgovornosti)? Kada je kriv učinilack.d.-a?


- krivica postoji – ako je počinitelj u vrijeme počinjenja k.d. biouračunljiv i pri tome postupao s umišljajem ili iz nehata ali samo akoto zakon izričito predviđa;

- krivica – skup subjektivnih pretpostavki (urač. i vinost)koje trebaju biti ispunjene da bi se jedno k.d. moglo pripisatiučiniocu, tj.staviti mu se na teret;

- 2 subjektivna elementa krivice – moraju postojati u vrijemepočinjenja k.d. (izuzetak za uračunljivost kod actio liberae incausa):

Uračunljivost – psih.stanje; uračunljivost =svojstvo normalnog i duševno zdravogčovjeka da ispravno rasuđuje, odn.da shvatiznačenje određenog djela i da se u skladu stim ponaša, što ga čini podobnim da budekriv za izvršeno k.d.;

Vinost – psih.odnos prema izvršenom k.d.;

52.Uračunljivost? Čega je to element?

- uračunljivost – psih.stanje učinioca; element krivice (ranije:kr.odgovornosti);

- uračunljivost = svojstvo normalnog i duševno zdravog čovjeka daispravno rasuđuje, odn.da shvati značenje određenog djela i da seu skladu s tim ponaša, što ga čini podobnim da bude kriv zaizvršeno k.d.;

- zakon – uračunljivost definiše negativno – tj. kad postojineuračunljivost i kad postoji bitno smanjena uračunljivost;

- uračunljivost se pretpostavlja – opšte pravilo da kod počiniocapostoji uračunljivost, osim ako ne postoji neki od zakonom predviđenihrazloga koja uračunljivost isključuje ili ograničava;

- neuračunljivost – nije uračunljiva osoba koja u vrijemepočinjenja k.d. nije mogla shvatiti značaj svog djela ili nije mogla


upravljati svojim postupcima zbog trajne ili priv.duš.bolesti,priv.duš.poremećenosti ili zaostalog duš.razvoja;

- vrijeme postojanja neurač. – u vrijeme izvršenjak.d.; izuzetak – kod actio liberae in causa;

- razlozi neuračunljivosti:o nemogućnost značaja svog djela ilio nemogućnost upravljanja svojim postupcima ,

zbog: trajne ili priv.duševne bolesti; privremene duš.poremećenosti zaostalog duš.razvoja

- ukoliko se u toku postupka utvrdi da je učinilac bioneuračunljiv (nakon vještačenja) – sud će naprijedlog tužioca utvrditi da je učinilack.d. počinio k.d. u stanjuneuračunljivosti i predmet uputitinadl.organu soc.staranja radi pokretanjaodgovarajućeg postupka (ali, u praksi ovone funkcioniše);

- utvrđivanje neurač. – uvijek u odnosu nakonkretno k.d.

- neuračunljiva lica – isključena iz domenakr.prava --- za ova lica nisu predviđenenikakve kr.pravne mjere;

- bitno smanjena uračunljivost – stanje između potpune urač. ineurač.; učinilac k.d. čija je sposobnost da shvati značajsvog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bilabitno smanjena zbog trajne ili priv.duš.bolesti, priv.duš. poremećenostiili zaostalog duš.razvoja, može se blaže kazniti;

- vrijeme postojanja bitm sm.urač. – u vrijeme izvršenjak.d.; izuzetak – kod actio in liberae causa;

- razlozi bitno smanjene uračunljivosti:o bitno smanjena sposobnost da shvati značaj

svog djela ili


bitno smanjena sposobnost upravljanja svojimpostupcima zbog:

o trajne ili priv.duš.bolestio priv.duš.poremećenostio zaostalog duš.razvoja

- smanjenje ovih mogućnosti – većeg intenziteta (ako se radio manjem intenzitetu, uračunlj.nije isključena,ali se može uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne);

- utvrđuje se – u svakom konkretnom slučaju (kao i kodneurač);

- fakultativni osnov ublažavanje kazne;

- samoskrivljena neuračunljivost (actio in liberae causa) – kriv jeučinilac k.d. koji je upotrebom alkohola, droga ili na dr.načindoveo sebe u stanje u kojem nije mogao shvatiti značaj svojihradnji ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijemedovođenja u to stanje djelo bilo obuhvaćeno njegovimumišljajem ili je u odnosu prema k.d. kod njega postojaonehat a zakon za takvo k.d. propisuje krivicu i za nehat;

- ako iz ovih razloga njegova uračunljivost bila bitnosmanjena – ne može osnov za ublažavanje kazne;- vrijeme postojanja neurač. / bitno sm.urač. – vrijemepreduzimanja prethodnih radnji kojima se dovodio ustanje neurač. / bitno sm.urač. („u vrijemedovođenja u takvo stanje“);- umišljajne actio liberae in causa – u vrijeme stavljanja sebeu takvo stanje postojao umišljaj (dir. Ili event.) uodnosu na djelo;- nehatne actio liberae in causa – u vrijeme stavljanja sebe utakvo stanje bio dužan i mogao biti svjestan da u takvomstanju može učiniti određeno k.d. (u praksi mnogočešće od umišljajnih)- ako u takvo stanje doveden radnjama drugog lica – da bibio kriv bitno je da je učinilac toga svjestan i da sesaglašava s tim, tj. ima barem, prešutnu volju


53.Neuračunljivost

- neuračunljivost – nije uračunljiva osoba koja u vrijemepočinjenja k.d. nije mogla shvatiti značaj svog djela ili nije moglaupravljati svojim postupcima zbog trajne ili priv.duš.bolesti,priv.duš.poremećenosti ili zaostalog duš.razvoja;

- vrijeme postojanja neurač. – u vrijeme izvršenjak.d.; izuzetak – kod actio liberae in causa;

- razlozi neuračunljivosti:o nemogućnost značaja svog djela ilio nemogućnost upravljanja svojim postupcima ,

zbog: trajne ili priv.duševne bolesti; privremene duš.poremećenosti zaostalog duš.razvoja

- ukoliko se u toku postupka utvrdi da je učinilac bioneuračunljiv (nakon vještačenja) – sud će naprijedlog tužioca utvrditi da je učinilack.d. počinio k.d. u stanjuneuračunljivosti i predmet uputitinadl.organu soc.staranja radi pokretanjaodgovarajućeg postupka (ali, u praksi ovone funkcioniše);

- utvrđivanje neurač. – uvijek u odnosu nakonkretno k.d.

- neuračunljiva lica – isključena iz domenakr.prava --- za ova lica nisu predviđenenikakve kr.pravne mjere;

54.Bitno smanjena uračunljivost

- bitno smanjena uračunljivost – stanje između potpune urač. ineurač.; učinilac k.d. čija je sposobnost da shvati značajsvog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila


bitno smanjena zbog trajne ili priv.duš.bolesti, priv.duš. poremećenostiili zaostalog duš.razvoja, može se blaže kazniti;

- vrijeme postojanja bitm sm.urač. – u vrijeme izvršenjak.d.; izuzetak – kod actio in liberae causa;

- razlozi bitno smanjene uračunljivosti:o bitno smanjena sposobnost da shvati značaj

svog djela ili bitno smanjena sposobnost upravljanja svojim

postupcima zbog:o trajne ili priv.duš.bolestio priv.duš.poremećenostio zaostalog duš.razvoja

- smanjenje ovih mogućnosti – većeg intenziteta (ako se radio menjaem intenzitetu, uračunlj.nije isključena,ali se može uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne);

- utvrđuje se – u svakom konkretnom slučaju (kao i kodneurač);

- fakultativni osnov ublažavanje kazne;

55.Kako zakon reguliše uračunljivost?

- negativno – „nije uračunljiva osoba koja u vrijeme počinjenja k.d.nije mogla shvatiti značaj svog djela ili nije mogla upravljatisvojim postupcima zbog trajne ili priv.duš.bolesti,priv.duš.poremećenosti ili zaostalog duš.razvoja“

56.Ko odlučuje o uračunljivosti?

- uračunljivost se pretpostavlja; ako treba utvrditi suprotno - vještak


57. Je li kriv (ranije kriv.odgovoran) onaj koji počinio k.d. pri bitnosmanjenoj uračunljivosti?

- Jeste, ali se može blaže kazniti , s tim da smanjenje ovihmogućnosti mora biti većeg intenziteta (ako se radi omanjem intenzitetu, uračunlj.nije isključena, alise može uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne);

- Ne može se blaže kazniti ako se u stanje bitno sm. uračunlj.sam doveo u smislu odredbi o actio liberae in causa

58.Samoskrivljena neuračunljivost? Zašto je tu bitna svijest prijeizvršenja k.d.?

- samoskrivljena neuračunljivost (actio in liberae causa) – kriv jeučinilac k.d. koji je upotrebom alkohola, droga ili na dr.načindoveo sebe u stanje u kojem nije mogao shvatiti značaj svojihradnji ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijemedovođenja u to stanje djelo bilo obuhvaćeno njegovimumišljajem ili je u odnosu prema k.d. kod njega postojaonehat a zakon za takvo k.d. propisuje krivicu i za nehat;

- ako iz ovih razloga njegova uračunljivost bila bitnosmanjena – ne može osnov za ublažavanje kazne;- vrijeme postojanja neurač. / bitno sm.urač. – vrijemepreduzimanja prethodnih radnji kojima se dovodio ustanje neurač. / bitno sm.urač. („u vrijemedovođenja u takvo stanje“);- umišljajne actio liberae in causa – u vrijeme stavljanja sebeu takvo stanje postojao umišljaj (dir. Ili event.) uodnosu na djelo;- nehatne actio liberae in causa – u vrijeme stavljanja sebe utakvo stanje bio dužan i mogao biti svjestan da u takvomstanju može učiniti određeno k.d. (u praksi mnogočešće od umišljajnih)


- ako u takvo stanje doveden radnjama drugog lica – da bibio kriv bitno je da je učinilac toga svjestan i da sesaglašava s tim, tj. ima barem, prešutnu volju

- svijest prije izvršenja k.d. bitna – jer se može okvalifikovati kaoumišljaj ili nehat

59.Oblici vinosti?

- vinost = psih.odnos učinioca prema izvršenom k.d.; elemenat krivice(ranije: kr.odgovornosti)

- Umišljaj (dolus) – direktni (dolus directus) X eventualni (doluseventualis)- Nehat (culpa) – svjesni (luxuria) X nesvjesni (negligentia)

60.Umišljaj - direktni i eventualni (dolus directus vs dolus eventualis) -razlike?

- umišljaj = osnovni oblik vinosti (istovremeno i teži oblik vinosti) zakoji se uvijek odgovara, jer se zahtijeva kod svih k.d. (za razliku odnehata za koji se odgovara izuzetno, tj. samo kad je u zakonu izričitopropisano) --- zbog toga se, za razliku od nehata, ne unosi u biće k.d.

- direktni umišljaj (dolus directus) – učinilac postupa sdirektnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela + htionjegovo učinjenje;

- eventualni umišljaj (dolus eventualis) – učinilac postupa saeventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbognjegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjenaposljedica, ali je pristao na njeno nastupanje;


- neka djela mogu biti učinjena samo pri postojanju dir.umišljaja(npr. kod pronevjere, prevarnih delikata i dr.) Xneka djela mogu biti učinjena samo pri postojanju event.umišljaja(npr.nesavjesno liječenje bolesnika)

- iako zakon u pogledu kažnjavanja ne pravi razliku između dir. ievent.umišljaja – ipak se pri odmjeravanju kazne uzima u obzir daje učinilac učinio k.d. pri postojanju dir.umišljaja,jer predstavlja viši stepen krivice učinioca

61.Ostale vrste umišljaja (teorija)

- Predumišljaj (dolus praemeditatus) = dugotrajno stvaranjeodluke za izvršenje k.d. i postoji u slučajevima kada jeučinilac u dužem vremenskom periodu pripremao izvršenje djela,dakle djelo se javlja kao rezultat dugotrajnog i zrelograzmišljanja; institut koji naš zakon ne poznaje; ali - postojanjepredumišljaja odraziće se na odmjeravanje kazne(otež.okolnost), jer je stepen krivice takvog učinioca veći -imao mogućnost i vrijeme da uvidi štetnostvlastitog budućeg ponašanja, te odustane odizvršenja krivičnog djela, ali on se ponašao bašsuprotno, iskazujući upornost u svojoj zamisli;

- momentalni umišljaj (dolus repentinus) – odluka o izvršenjuk.d. donesena odjednom, spontano, bez dužeg i zrelijegrazmišljanja; npr.kod k.d. ubistva na mah, gdje djelujekao okolnost koja djelo čini privilegovanim, dajućiubistvu lakši oblik

- određeni umišljaj (dolus determinatus) – ostvarena onakvaposljedica kakva je umišljajem bila predviđena;

- neodređeni umišljaj (dolus indeterminatus) – posljedicapredviđena samo u opštim crtama, a za učinioca je bez značajau kojem će se konkretnom obliku pojaviti


- generalni / opći umišljaj (dolus generalis) - počinitelj neostvaruje posljedicu radnjom koju je poduzeo u tusvrhu, nego nekom drugom koju je poduzeo pogrešnomisleći da je posljedica već nastupila

- alternativni umišljaj (dolus alternativus) - počinitelj hoćeodređenu radnju i pri tom nije siguran koja ćeposljedica nastati, ali hoće i jednu i drugu

- prethodni umišljaj (dolus antecedens) - namjera koja jestvorena prije nego što je stvorena namjerapočinjenja, a nije se realizirala u radnjipočinjenja

- naknadni umišljaj (dolus subsequens) - namjera koja jestvorena nakon što je radnja već dovršena

62.Predumišljaj (dolus praemeditatus)?

- Predumišljaj (dolus praemeditatus) = dugotrajno stvaranjeodluke za izvršenje k.d. i postoji u slučajevima kada jeučinilac u dužem vremenskom periodu pripremao izvršenje djela,dakle djelo se javlja kao rezultat dugotrajnog i zrelograzmišljanja

- institut koji naš zakon ne poznaje; ali - postojanjepredumišljaja odraziće se na odmjeravanje kazne(otež.okolnost), jer je stepen krivice takvog učinioca veći -imao mogućnost i vrijeme da uvidi štetnostvlastitog budućeg ponašanja, te odustane odizvršenja krivičnog djela, ali on se ponašao bašsuprotno, iskazujući upornost u svojoj zamisli

63.Momentalni umišljaj (dolus repentinus)?


- momentalni umišljaj (dolus repentinus) – odluka o izvršenjuk.d. donesena odjednom, spontano, bez dužeg i zrelijegrazmišljanja;

- npr.kod k.d. ubistva na mah, gdje djeluje kao okolnostkoja djelo čini privilegovanim, dajući ubistvu lakšioblik

64.Određeni i neodređeni umišljaj (dolus determinatus i dolusindeterminatus)?

- određeni umišljaj (dolus determinatus) – ostvarena onakvaposljedica kakva je umišljajem bila predviđena;

- neodređeni umišljaj (dolus indeterminatus) – posljedicapredviđena samo u opštim crtama, a za učinioca je bez značajau kojem će se konkretnom obliku pojaviti

65.Odgovornost za težu posljedicu

- čl. 17 KZ RS; u KZFBiH, KZBiH i KZ BD ova odredba nije izričitonavedena;

- kad je iz k.d. proizašla teža posljedica za koju zakon propisuje težukaznu – ta se kazna može izreći ako je učinilac u odnosu na tuposljedicu postupao iz nehata.

66.Nehat?

- lakši oblik vinosti;- krivica (odgovornost) za nehatno izvršenje k.d. – postojisamo ako to u zakonu izričito određeno (nema opšteg nehatnogk.d.);- tzv. „nevoljna k.d.“ – ne postoji volja komponenta kodučinioca;- predviđena blaža kazna nego za umišljajno k.d.;


- osnovni element strukture nehatnih k.d. – njihovo vršenjepredstavlja povredu dužne pažnje;- nehatna k.d. podrazumijevaju nastupanje štetne posljedice (zarazliku od umišljajnih k.d. koja mogu postojati i bezposljedice);- na ova djela se ne mogu primjenjivati neki opšti instituti (npr.pripremne radnje, pokušaj, saučesništvo);- uglavnom – u grupama k.d. čije vršenje vezano sa znatnim rizicimaopasnosti (k.d. protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, zdravlja ljudi,bezbjednosti javnog prometa i dr.) + za vršenje određene službe + k.d.protiv života i tijela;- svjesni X nesvjesni nehat – k.d. može biti učinjeno izsvjesnog ili nesvjesnog nehata;

- svjesni nehat (luxuria) – učinilac postupa iz svjesnognehata kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ilinečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olakodržao da ona neće nastupiti ili da će je moći spriječiti;

- postojanje svijesti, nepostojanje volje- razlika od voljnog elementa kod event.umišljaja – ovdje postojiolako držanje da posljedica neće nastupiti ili daće je moći spriječiti X kod event.umišljaja postojipristajanje na posljedicu;- važnost razgraničenja između svj.nehata i event.umišljaja – zanehat se ne kažnjava uvijek, a i kad se kažnjavaonda je blaže nego za umišljaj;- u praksi – teškoće kod razgraničavanja --- zaključako postojanju event.umišljaja mora biti nesumnjiv--- u slučaju dvojbi – nehat;

- nesvjesni nehat (negligentia) – učinilac postupa iznesvjesnog nehata kada nije bio svjestan mogućnosti nastupanjazabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojimličnim svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti;

- ne sadrži elemente svijesti ni volje- suština nesvjesnog nehata – nedostatak pažnje- krivica – temelji se na dužnosti učinioca da predvidinastupanje posljedice


- odlučujuće – subjektivna svojstva učinioca (uzrast,inetelkt.mogućnosti, stanje vida i sluha,iskustvo, psihofizičko stanje, umor, strah i sl.)+ objektivne okolnosti pod kojima djelo počinjeno (mjestoizvršenja radnje, vremenske prilike, stepenvidljivosti, složenost situacije itd.)- od učinioca se može zahtijevati – samo ona pažnja i opreznostkoju bi svjesna i razumna ličnost koja pripadaistoj društvenoj kategoriji u kojoj se nalaziučinilac imala objektivno u istoj situaciji;- nesvjesni nehat – mora u svakom slučaju biti nesumnjivoutvrđen;

- drugi oblici nehata (u teoriji) -- profesionalni nehat – učinilac u preduzimanjuradnje nije imao onaj stepen pažnje u predviđanjuposljedice koji se zahtijeva u obavljanju profesije kojom se onbavi; naš zakon – ne predviđa posebno ovu vrstunehata, ali se profesija učinioca može uzeti uobzir u okviru svojstva učinioca;- grubi / teški nehat (culpa lata) – nastupanje posljedice udatim uslovima mogao predvidjeti svaki čovjek;- laki nehat (culpa levis) – nastupanje posljedice mogaopredvidjeti oprezan i pažljiv čovjek- veoma lak nehat (culpa levissima) – nastupanje posljedicemogao predvidjeti izuzetno oprezan i sposoban čovjek

67.Svjesni nehat?

- svjesni nehat (luxuria) – učinilac postupa iz svjesnognehata kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ilinečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olakodržao da ona neće nastupiti ili da će je moći spriječiti;

- postojanje svijesti, nepostojanje volje- razlika od voljnog elementa kod event.umišljaja – ovdje postojiolako držanje da posljedica neće nastupiti ili daće je moći spriječiti X kod event.umišljaja postojipristajanje na posljedicu;


- važnost razgraničenja između svj.nehata i event.umišljaja – zanehat se ne kažnjava uvijek, a i kad se kažnjavaonda je blaže nego za umišljaj;- u praksi – teškoće kod razgraničavanja --- zaključako postojanju event.umišljaja mora biti nesumnjiv--- u slučaju dvojbi – nehat;

68.Kada se odgovara za nehat?

- krivica (odgovornost) za nehatno izvršenje k.d. – postojisamo ako to u zakonu izričito određeno (nema opšteg nehatnogk.d.);

- predviđena blaža kazna nego za umišljajno k.d.;

69.Stvarna zabluda (error facti)

- nije kriv počinitelj koji počini djelo u neotklonjivojstvarnoj zabludi;

- neotklonjiva stvarna zabluda = ako počinitelj u vrijeme počinjenjak.d.:

- nije bio svjestan nekog zakonom propisanog obilježja k.d.(zabluda o biću k.d.) npr.nije bio svjestan radnje, posljedice,objekta, kauzaliteta ili dr.okolnosti ukoliko ulaze u biće k.d.(mjesta izvršenja, vremena itzvršenja, sredstvaili načina izvršenja, ličnog svojstva učinioca ilisvojstva pravnog subjekta); npr. lice plaća lažnimnovčanicama ne znajući da su lažne, ili brat isestra vrše obljubu ne znajući da su brat isestra; kod djela blanketnog karaktera – stv.zabludapostoji ako kod učinioca nedostaje predstava osadržaju norme na koju upućuje blanketnainkriminacija; ili- pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, dasu one stvarno postojale, to djelo činile dozvoljenim (zabluda o


okolnostima isključenja protivpravnosti) – npr. policajaclišava slobode neko lice u pogrešnom uvjerenju daje ono učinilac k.d.; ili putativna no. iputativna k.n.

- otklonjiva zabluda - ako počinitelj u stvarnoj zabludi iz nehata –postojat će k.d. počinjeno iz nehata ako zakon za to k.d. propisujekažnjavanje i za nehat

- neki posebni oblici stvarne zablude:- zabluda o objektu k.d. + zabluda o licu- zabluda o kauzalitetu – postoji kod učinioca kojije odvijanje radnje, tj.kauzalnog toka, zamislio na jedan način,a to se dogodilo na drugi način;- promašeni udarac (aberacije) – učinilac nijeprouzrokovao posljedicu na željenom, nego na nekom drugomobjektu;

- ovdje se ne radi o stv.zabludi u pravom smislu – upitanju je devijacija u izvođenju rdanje,„skretanju udarca“ (npr.učinilac pucao ujedno lice a pogodio drugo; ili htio otrovatijedno lice, a drugo lice popilo otrovanovino);- treba ispitati da li je učinilac dopuštao mogućnost dapogodi drugo lice – ako jeste onda se ne radi o aberaciji

70.Pravna zabluda (error iuris)

- učinilac k.d. koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelozabranjeno može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne;

- razlike između stvarne i pravne zablude:- stvarna zabluda - učinilac nije svjestan onoga što čini +pogrešna predstava odnosi se na činj.osnovu na kojoj setemelji k.d. X - pravna zabluda- učinilacsvjestan onoga što čini, ali ne zna da to pravno nedopustivo +zabluda u odnosu na dopuštenost djela


- direktna pravna zabluda – pogrešno uvjerenje učinioca odopuštenosti djela (npr. učinilac svjestan srodničkogodnosa, ali smatra da obljuba u tom slučaju nijezabranjena; ili, učinilac vrši obljubu sa djetetomznajući da ono nije navršilo 14god.starosti, ali ne znada je to pravno zabranjeno)- indirektna pravna zabluda – učinilac svjestan nedopuštenostidjela, ali pogrešno procjenjuje da u datom slučaju postoji posebnanorma koja njegovo ponašanje čini dopuštenim ilipogrešno drži da postoji neki osnov isključenjaprotivpravnosti (npr. učinilac zna da je vršenje ratnogzločina protiv civb.stanovništva zabranjeno, ali smatrada je dopušteno ukoliko ga vrši po naređenjunadređenog; ili učinilac pogrešno smatra da eutanazijanjegovo djelo čini dopuštenim ili u istom smisluocjenjuje pristanak oštećenog)

- kod djela blanketnog karaktera – pr.zabluda postoji kadkod učinioca zabluda o postojanju norme na koju upućuje blanketnanorma (razlika od stv.zablude – tu nedostaje predstavao sadržaju norme na koju upućuje blanketnainkriminacija)

- mogućnost ublažavanja kazne ili oslobođenja od kazne – akopostoje opravdani razlozi za pravnu zabludu:

- ovo pitanje sud rješava u konkr.slučaju- potrebno imati u vidu razliku između otklonjive

i neotklonjive pr.zablude- isključenje mogućnosti pr.zablude za djela čijaneprihvatljivost očigledna (npr.ubistvo,silovanje, razbojništvo)

- u starijoj pravnoj teoriji i zakonodavstvu – pravnoj zabludi senije pridavalo posebno značenje, jer se polazilo odnačela error iuris nocet (nepoznavanje zakona šteti), odn.ignorantia legis non excusat (nepoznavanje zakona nikoga neopravdava); rješenje u našem KZ djelimično se još uvijek oslanja na ovajprincip, budući da ne predviđa pravnu zabludu kao ekskulpirajući faktor;


- većina savremenih evropskih kr.zakonodavstava – napustilo ovakvorješenje, jer je u suprotnosti sa načelom krivice za čije postojanje sezahtijeva svijest o protivpravnosti; u tom smislu i KZ ostalihbivših YU republika (osim KZ Srbije) napustili ovajprincip i prihvatili novu koncepciju prema kojoj pravnazabluda iz opravdanih razloga isključuje krivicu (takonpr. KZ RH propisuje da „nije kriv počinitelj koji iz opravdanih razloga nijeznao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno“)

71.Koji su osnovi za odgovornosti pravne osobe?

- osnovi odgovornosti pr.osobe - za k.d. koje je počinitelj počiniou ime, za račun ili u korist pr.osobe, odgovorna je pravna osoba:

- kada smisao počinjenog k.d. proizilazi iz zaključka, naloga iliodobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe; ili- kad su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe uticali napočinitelja ili mu omogućili da počini k.d.; ili- kad pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenomimov.koristi ili koristi predmete nastale k.d.-om; ili- kad su rokovodeći ili nadzorni organi pr.osobe propustilidužni nadzor nad zakonitošću rada zaposlenika;

- ako ispunjeni neki od naprijed navedenih osnova - pravna osoba ćebiti odgovorna i kad počinitelj nije kriv za počinjeno k.d.;

- odgovornost pr.osobe – ne isključuje krivicu fiz., odn.odgovornihosoba za počinejno k.d.;

- kad u pr.osobi osim počinitelja nema druge osobe ili organa koji bimogli usmjeravati ili nadzirati počinitelja – pr.osoba odgovara započinjeno k.d. u granicama počineteljeve odgovornost

- za k.d. učinjena iz nehata – pr.osoba može biti odgovorna nagore navedenim osnovima i tada se može blaže kazniti;


- odgovornost za pokušaj – ako počinitelj planirano k.d.započeo, ali ga nije dovršio --- pr.osoba je odgovorna(na naprijed navedenim osnovima) ako zakon propisujekažnjavanje i za pokušaj tog k.d.;

- kažnjavanje za pokušaj – kazna koja propisana za dovršenok.d., a može se i blaže kazniti;- ako rukovodeći ili nadzorni organi pr.osobe spriječilipočinitelja da dovrši započeti k.d. – pr.osoba se možeosloboditi kazne

- produženo k.d. – kada kod pr.osobe prisutan istovjetanosnov odgovornosti u pogledu više istovrsnih ivremenski povezaih k.d. više počinitelja --- pr.osobaodgovorna kao da je počinjeno jedno k.d.;

- saučesništvo pr.osoba – ako dvije ili više pr.osobaučestvuje u počinjenju k.d. --- svaka odgovorna premaosnovima odgovornosti pr.osobe; svaka pr.osoba – odgovara kaoda je jedina pr.osoba odgovorna za k.d.;

- opći razlozi za ublaž.kazne ili oslob.od kazne - - pr.osoba čiji rukovodeći ili nadz.organdobrovoljno prijavi počinitelja k.d. – može se blaže kazniti;- pr.osoba čiji rukovodeći ili nadz.organ nakonpočinjenog k.d. odluči vratiti protupravno pribavljenuimov.korist ili otkloni prouzrokovane štene posljedice ilisaopći podatke o opravdanosti odgovornosti drugih pr.osoba– može se osloboditi kazne.

72.Sankcije u našem zakonodavstvu (vrste)?

I. KAZNE - 1. zatvor2. dugotrajni zatvor3. maloljetnički zatvor4. novčana kazna

II. RAD ZA OPĆE DOBRO NA SLOBODI - sui generis mjera, nije kaznaali joj slična


III. MJERE UPOZORENJA - 1. sudska opomena (nema u KZ BiH)2. uslovna osuda3. uslovna osuda sa zaštitnim

nadzorom

IV. MJERE BEZBJEDNOSTI - 1. obavez.psih.liječenje (u kaz.-popravnoj ustanovi ili na slobodi)2. obavezno liječenje od ovisnosti3. zabrana vršenja

poziva/djelat./dužnosti4. zabrana upravljanjaprev.sredstvom (nema u KZ BiH)5. oduzimanje predmeta

V. ODGOJNE MJERE - 1. disiplinske mjere a. upućivanje u discipl.centar za malolj.

2. mjere pojačanog nadzoraa. od roditelja / usvojitelja / starateljab. u drugoj porodicic. od nadl.organa soc.zaštite

3. zavodske mjerea. upućivanje u odg.ustanovub. upućivanje u odg.-popravni domc. upućivanje u dr.ustanovu zaosposobljavanje

73.Svrha krivičnih sankcija

- svrha kriv.pravnih sankcija : zaštita društva od činjenja k.d.: (i) preventivnim uticajem

na druge da poštuju pravni sistem i ne počine k.d. + (ii)sprječavanjem počinitelja da počini k.d.

poticanje prevaspitavanja počinitelja k.d. zaštita i satisfakcija žrtve k.d.


- ograničenje u izvršenju kr.pravnih sankcija – u izvršenjukr.sankcije počinitelju mogu biti oduzeta ili ograničenaodređena prava samo:

u mjeri koja odgovara prirodi i sadržaju te sankcije i na način kojim se osigurava poštivanje osobe počinitelja i

njegovo ljudsko dostojanstvo u skladu sa zakonom umeđunar.pravom

74.Mjere upozorenja

1. sudska opomena (nema u KZ BiH)2. uslovna osuda3. uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom

1. sudska opomena -

- svrha sud.opomene – da se učinitelju koji kriv (krivičnoodgovornom učinitelju) uputi upozorenje, kad se u ciljuostvarivanja svrhe kriv.pravnih sankcija ne mora primijeniti kažnjavanje+ kad kažnjavanje nije nužno radi kriv.pravne zaštite;- predstavlja zamjenu za kaznu – u slučajevima kada za ostvarenje svrhekr.pravnih sankcija i radi kr.pravne zaštite nije nužna primjena kazne;

- može se izreći – kumulativni uslovi:- za k.d. s propisanom kaznom zatvora do 1god. ilinovč.kaznom,- ta k.d. počinjena pod takvim olakšavajućimokolnostima koje ih čine naročito lakim i- kad se, s obzirom na sve okolnosti koje se tiču učinitelja, aposebno njegovog odnosa prema oštećeniku i naknadištete prouzrokovane k.d.-om, steknu uslovi zapostignuće svrhe kriv.pravnih sankcija bez kažnjavanja;

- mogućnost iziricanja i:


- za k.d. s propisanom kaznom zatvora do 3 god. – ali samo podnaprijed navedenom uslovima i pod uslovima propisanimzakonom;- za k.d. počinjena u sticaju – samo ako se za svako od tih djelasteknu naprijed navedeni uslovi;

- pri odlučivanju hoće li izreći sudsku opomenu – sud će, vodećiračuna o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir: (i) ličnostučinitelja, (ii) njegov raniji život, (iii) njegovoponašanje poslije učinjenog k.d., (iv) stepen krivice,(v) dr.okolnosti pod kojima djelo počinejno;

- ne može se izreći – vojnim osobama za k.d. protiv oružanih snagaFBiH;

2. uslovna osuda -

- svrha uslovne osude – da se učinitelju k.d.-a uputi upozorenje uzprijetnju kaznom, čime se omogućava ostvarivanje svrhe kr.pravnihsankcija izricanjem kazne bez njenog izvršenja u slučaju kada njenoizvršenje nije prijeko potrebno radi kr.pravne zaštite;

- uslovnom osudom – sud počinitelju k.d.-a utvrđuje kaznu +istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako osuđeni zavrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od 1 ni duže od 5god. (vrijeme provjeravanja), ne počini novo k.d.;

- predstavlja zamjenu za kaznu – upućuje se prijekor počiniteljuk.d. i istovremeno se on upozorava da će, u slučaju da u vremenuprovjeravanja učini novo k.d. ili ne ispuni i druge eventualne obavezekoje sud nametnuo, kazna koja utvrđena uslovnom osudom bitiizvršena


- bitni elementi uslovne osude – utvrđena kazna (kazna zatvoraili novčana kazna) čijim se izvršenjem prijeti + rokprovjeravanja- počinitelju k.d.-a – izriče se uslovna osuda, a ne izriče mu se kazna(kazna mu se utvrđuje)

- može se izreći – kad je počinitelju utvrđena kazna zatvora do 2god. ili novčana kazna;

- ne može se izreći – za k.d. za koja se ni ublažavanjem kazne ne možeizreći kazna zatvora lakša od 1 god. (što znači da se ne može izreći zak.d. za koja propisana najmanja kazna od 3 ili više god.);

- izuzetak – mogla bi se izreći i za k.d. sa propisanom najmanjomkaznom od 3 ili više god. ako u konkretnom slučaju postojeokolnosti za koje zakon veže mogućnost oslobođenja od kazne,budući da je u tom slučaju sud ovlašten i da počinitelju ublažikaznu bez ograničenja za ublažavanje kazne

- ako učinitelju utvrđena i kazna zatvora i novčana kazna – uslovnaosuda se može izreći za obje kazne ili samo za kaznu zatvora

- pri odlučivanju hoće li izreći uslovnu osudu – sud će, vodeći računa osvrsi uslovne osude, posebno uzeti u obzir:

- ličnost počinitelja- raniji život počinitelja- ponašanje poslije počinjenog djela- stepen krivice- dr.okolnosti pod kojima je k.d. počinjeno

- pri utvrđivanju kazne – sud će uzeti u obzir naročito:- raniji život počinitelja- držanje počinitelja nakon počinjenja k.d- stepen krivice- osobne prilike počinitelja- pobude iz kojih djelo počinjeno- jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra- okolnosti pod kojima je djelo počinjeno- dr.okolnosti koje se odnose na osobu počinitelja


- ako mu se utvrđuje novč.kazna – imovno stnjepočinitelja i njegove porodične obaveze;

- tako utvrđena kazna – može biti ugranicama zakonom propisane kazne za todjelo + može biti kazna do koje se došloprimjenom oderdaba o ublažavanju kazne;

- utvrđena kazna – treba odgovarati kaznikoju bi sud izrekao počinitelju k.d. da munije izrekao uslovnu osudu;

- određivanje vremena provjeravanja – u pravilu, dužina vremenaprovjeravanja bi trebala biti srazmjerna visini utvrđene kazne,ali se mora voditi računa i o stepenu vjerovatnoće da će učiniteljponovo počiniti k.d. – što je ta vjerovatnoća veća, to bi ivrijeme provjeravanja trebalo biti duže;

- određivanje obaveza počinitelja – sud može u uslovnoj osudiodrediti da počinitelj, u roku koji utvrdi sud a koji je u okviru rokaprovjeravanja, ispuni sljedeće obaveze:

- vraćanje imovinske koristi pribavljene k.d.-om- naknada štete pričinjene k.d.-om- ispunjavanje dr.obaveza predviđenih

kr.zakonodavstvom;

- da bi se mogla odrediti neka od ovih dodatnih obaveza – potrebno da počinitelju presudomizrečena mjera oduzimanja imovinskekoristi pribavljene k.d.-om, da jeobavezan da oštećenom naknadi štetuprouzrokovanu k.d.-om, odn. da mu jeizrečena mjera sigurnosti

- opoziv uslovne osude -

(i) zbog novog k.d. a. ako osuđeni u vrijeme provjeravanja počini jedno ili

više k.d. za koja je izrečena kazna zatvora 2god. ili težakazna – sud će opozvati uslovnu osudu;


b. ako u vrijeme provjeravanja počini jedno ili više k.d. zakoja izrečena kazna zatvora u trajanju kraćem od 2 god. ilinovčana kazna – sud će, nakon što ocijeni sve okolnostikoje se odnose na ta k.d. i na počinitelja (aposebno srodnost k.d., njihov značaj, pobude izkojih počinjena) odlučiti hoće li opozvati uslovnu osudu;pri tome – sud vezan zabranom izricanja uslovneosude ako za k.d. utvrđena u uslovnoj osudi iza nova k.d. treba izreći kaznu zatvora utrajanju dužem od dvije god.;

c. ako opozove uslovnu osudu – sud će, primjenomodredbi o sticaju, izreći jedinstvenu kaznu i za ranijei za novo k.d . , uzimajući kaznu iz opozvane uslovneosude kao utvrđenu;

d. ako ne opozove uslovnu osudu – sud može za novo k.d.izreći uslovnu osudu ili kaznu; ako sud ocijeni da i zanovo k.d. treba izreći uslovnu osudu – utvrditće, primjenom odredbi o sticaju, jedinstvenukaznu i za ranije i za novo k.d. + odredit ćenovo vrijeme provjeravanja; ako sud za novok.d. izrekne kaznu zatvora – vrijeme provedeno naizdržavanju ove kazne ne uračunava se u vrijemeprovjeravanja utvrđeno uslovnom osudom zaranije k.d.

(ii) zbog ranije počinjenog k.d. a. sud će opozvati uslovnu osudu – ako poslije njenog izricanja

utvrdi da je osuđeni počinio k.d. prije nego što je uslovnoosuđen + ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanjeuslovne osude da se znalo za to k.d.; u ovom slučaju –sud će primjenom odredbi o sticaju izrećijedinstvenu kaznu i za k.d. iz uslovne osude i zaranije k.d.

b. ako ne opozove uslovnu osudu - sud može za ranije k.d.izreći uslovnu osudu ili kaznu; ako sud ocijeni da i zaranije k.d. treba izreći uslovnu osudu – utvrditće, primjenom odredbi o sticaju, jedinstvenukaznu i za k.d. iz uslovne osude i za ranijek.d. + odredit će novo vrijeme provjeravanja;ako sud za ranije k.d. izrekne kaznu zatvora –


vrijeme provedeno na izdržavanju ove kazne neuračunava se u vrijeme provjeravanja utvrđenouslovnom osudom.

(iii) zbog neispunjenja izrečenih obaveza a. ako osuđeni u vrijeme provjeravanja ne ispuni izrečenu

obavezu, a mogao ju je ispuniti – sud će opozvatiuslovnu osudu i izreći izvršenje izrečene kazne

b. u slučaju nemogućnosti ispunjenja izrečene obaveze – sudmože produžiti rok za ispunjenje te obaveze ili jezamijeniti drugom odgovarajućom obavezompredviđenom kr.zakonodavstvom ili može osuđenogosloboditi ispunjenja izrečene obaveze

- rokovi za opoziv uslovne osude –uslovna osuda se može opozvatitokom vremena provjeravanja;

- ako osuđeni tokom vremena provjeravanja počini k.d. kojepovlači opoziv uslovne osude, ali to presudom utvrđeno tek nakonisteka vremena provjeravanja – uslovna osuda se možeopozvati najkasnije u roku 1 god. od dana protekavremena provjeravanja- ako osuđeni u određenom roku ne ispuni koju od nametnutihobaveza – sud može uslovnu osudu opozvatinajkasnije u roku od 1 god. od dana protekavremena provjeravanja i odrediti da se izvršikazna utvrđena u uslovnoj osudi

- izricanje uslovne osude pravnoj osobi – sud može pr.osobiizreći uslovnu osudu umjesto novčane kazne;

- uslovnom osudom – sud može pr.osobi utvrditinovčanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odlučiti da seona neće izvršiti ako pr.osoba, u roku provjeravanja koji nemože biti kraći od 1 ni duži od 5 god. ne bude odgovorna zanovo k.d.

3. uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom –


- sud može odrediti – da se počinitelj kojem izrečena uslovnaosuda stavi pod zaštitni nadzor ako smatra da će se timebolje ostvariti svrha uslovne osude i društveno prilagođavanjeosuđenika, s obzirom na:

- okolnosti počinjenja k.d.- ličnost počinitelja- raniji život počinitelja- njegovo ponašanje nakon počinjenja k.d.

- predstavlja posebnu varijantu uslovne osude – nastalainkorporiranjem elemenata probacije svojstvenihuslovnoj osudi u anglo-saksonskom sistemu

- izriče se – samo presudom kojom utvrđeno postojanje k.d. ikrivice počinitelja; ne može se, dakle, odreditipočinitelju kojem već izrečena uslovna osuda, tj. nemože se zaštitni nadzor naknadno odrediti;

- vrijeme trajanja nadzora – ne može biti kraće od 6 mjeseci, nitiduže od 2 god.;

- ako tokom trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjenasvrha zaštitnog nadzora – može nadzor ukinuti prijeisteka određenog vremena;

- sadržaj zaštitnog nadzora:(i) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi(ii) uzdržavanje od upotrebe alkoholnih pića ili

opojnih droga(iii) posjećivanje određenih psihijatrijskih, psiholoških idr.savjetovališta i postupanje po njihovim savjetima(iv) osposobljavanje za određeno zanimanje(v) prihvatanje zaposlenja koje odgovara stručnojspremi i sposobnostima počinitelja(vi) raspolaganje plaćom i dr.prihodima ili imovinom naprimjeren način i u skladu sa bračnim i porodičnimobavezama


- određivanje zaštitnog nadzora – može se odrediti jedna iliviše obaveza, utvrđujući njihov sadržaj; sud će naročitouzeti u obzir:

- godine života počinitelja- njegovo opće zdravstveno i psihičko stanje- njegove sklonosti i navike u načinu vođenja života,naročito u kući, školi ili radnom mjestu- pobude iz kojih počinio k.d.- ponašanje nakon počinjenog k.d.- raniji život- osobne i porodične prilike- dr.okolnosti koje se odnose na osobu počinitelja, aod značaja su za izbor obaveza zaštitnog nadzora injihovo trajanje

- ako osuđeni ne ispunjava obaveze koje sud odredio pri određivanjuzašt.nadzora – sud može:

(i) opomenuti osuđenog, (ii) ranije obaveze zamijeniti drugim, (iii) produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena

provjeravanja ili (iv) opozvati uslovnu osudu

75.Uslovna osuda

1. uslovna osuda -



- uslovnom osudom – sud počinitelju k.d.-a utvrđuje kaznu +istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako osuđeni zavrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od 1 ni duže od 5god. (vrijeme provjeravanja), ne počini novo k.d.;

- predstavlja zamjenu za kaznu – upućuje se prijekor počiniteljuk.d. i istovremeno se on upozorava da će, u slučaju da u vremenuprovjeravanja učini novo k.d. ili ne ispuni i druge eventualne obavezekoje sud nametnuo, kazna koja utvrđena uslovnom osudom bitiizvršena

- bitni elementi uslovne osude – utvrđena kazna (kazna zatvoraili novčana kazna) čijim se izvršenjem prijeti + rokprovjeravanja- počinitelju k.d.-a – izriče se uslovna osuda, a ne izriče mu se kazna(kazna mu se utvrđuje)

- može se izreći – kad je počinitelju utvrđena kazna zatvora do 2god. ili novčana kazna;

- ne može se izreći – za k.d. za koja se ni ublažavanjem kazne ne možeizreći kazna zatvora lakša od 1 god. (što znači da se ne može izreći zak.d. za koja propisana najmanja kazna od 3 ili više god.);

- izuzetak – mogla bi se izreći i za k.d. sa propisanom najmanjomkaznom od 3 ili više god. ako u konkretnom slučaju postojeokolnosti za koje zakon veže mogućnost oslobođenja od kazne,budući da je u tom slučaju sud ovlašten i da počinitelju ublažikaznu bez ograničenja za ublažavanje kazne

- ako učinitelju utvrđena i kazna zatvora i novčana kazna – uslovnaosuda se može izreći za obje kazne ili samo za kaznu zatvora




- pri utvrđivanju kazne – sud će uzeti u obzir naročito:- raniji život počinitelja- držanje počinitelja nakon počinjenja k.d- stepen krivice- osobne prilike počinitelja- pobude iz kojih djelo počinjeno- jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra- okolnosti pod kojima je djelo počinjeno- dr.okolnosti koje se odnose na osobu počinitelja- ako mu se utvrđuje novč.kazna – imovno stnjepočinitelja i njegove porodične obaveze;

- tako utvrđena kazna – može biti ugranicama zakonom propisane kazne za todjelo + može biti kazna do koje se došloprimjenom oderdaba o ublažavanju kazne;

- utvrđena kazna – treba odgovarati kaznikoju bi sud izrekao počinitelju k.d. da munije izrekao uslovnu osudu;

- određivanje vremena provjeravanja – u pravilu, dužina vremenaprovjeravanja bi trebala biti srazmjerna visini utvrđene kazne,ali se mora voditi računa i o stepenu vjerovatnoće da će učiniteljponovo počiniti k.d. – što je ta vjerovatnoća veća, to bi ivrijeme provjeravanja trebalo biti duže;

- određivanje obaveza počinitelja – sud može u uslovnoj osudiodrediti da počinitelj, u roku koji utvrdi sud a koji je u okviru rokaprovjeravanja, ispuni sljedeće obaveze:

- vraćanje imovinske koristi pribavljene k.d.-om- naknada štete pričinjene k.d.-om- ispunjavanje dr.obaveza predviđenih

kr.zakonodavstvom;

- da bi se mogla odrediti neka od ovih dodatnih obaveza – potrebno da počinitelju presudomizrečena mjera oduzimanja imovinskekoristi pribavljene k.d.-om, da je


obavezan da oštećenom naknadi štetuprouzrokovanu k.d.-om, odn. da mu jeizrečena mjera sigurnosti

- opoziv uslovne osude -

(iv) zbog novog k.d. a. ako osuđeni u vrijeme provjeravanja počini jedno ili

više k.d. za koja je izrečena kazna zatvora 2god. ili težakazna – sud će opozvati uslovnu osudu;

b. ako u vrijeme provjeravanja počini jedno ili više k.d. zakoja izrečena kazna zatvora u trajanju kraćem od 2 god. ilinovčana kazna – sud će, nakon što ocijeni sve okolnostikoje se odnose na ta k.d. i na počinitelja (aposebno srodnost k.d., njihov značaj, pobude izkojih počinjena) odlučiti hoće li opozvati uslovnu osudu;pri tome – sud vezan zabranom izricanja uslovneosude ako za k.d. utvrđena u uslovnoj osudi iza nova k.d. treba izreći kaznu zatvora utrajanju dužem od dvije god.;

c. ako opozove uslovnu osudu – sud će, primjenomodredbi o sticaju, izreći jedinstvenu kaznu i za ranijei za novo k.d . , uzimajući kaznu iz opozvane uslovneosude kao utvrđenu;

d. ako ne opozove uslovnu osudu – sud može za novo k.d.izreći uslovnu osudu ili kaznu; ako sud ocijeni da i zanovo k.d. treba izreći uslovnu osudu – utvrditće, primjenom odredbi o sticaju, jedinstvenukaznu i za ranije i za novo k.d. + odredit ćenovo vrijeme provjeravanja; ako sud za novok.d. izrekne kaznu zatvora – vrijeme provedeno naizdržavanju ove kazne ne uračunava se u vrijemeprovjeravanja utvrđeno uslovnom osudom zaranije k.d.

(v) zbog ranije počinjenog k.d. a. sud će opozvati uslovnu osudu – ako poslije njenog izricanja

utvrdi da je osuđeni počinio k.d. prije nego što je uslovnoosuđen + ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanjeuslovne osude da se znalo za to k.d.; u ovom slučaju –


sud će primjenom odredbi o sticaju izrećijedinstvenu kaznu i za k.d. iz uslovne osude i zaranije k.d.

b. ako ne opozove uslovnu osudu - sud može za ranije k.d.izreći uslovnu osudu ili kaznu; ako sud ocijeni da i zaranije k.d. treba izreći uslovnu osudu – utvrditće, primjenom odredbi o sticaju, jedinstvenukaznu i za k.d. iz uslovne osude i za ranijek.d. + odredit će novo vrijeme provjeravanja;ako sud za ranije k.d. izrekne kaznu zatvora –vrijeme provedeno na izdržavanju ove kazne neuračunava se u vrijeme provjeravanja utvrđenouslovnom osudom.

(vi) zbog neispunjenja izrečenih obaveza a. ako osuđeni u vrijeme provjeravanja ne ispuni izrečenu

obavezu, a mogao ju je ispuniti – sud će opozvatiuslovnu osudu i izreći izvršenje izrečene kazne

b. u slučaju nemogućnosti ispunjenja izrečene obaveze – sudmože produžiti rok za ispunjenje te obaveze ili jezamijeniti drugom odgovarajućom obavezompredviđenom kr.zakonodavstvom ili može osuđenogosloboditi ispunjenja izrečene obaveze

- rokovi za opoziv uslovne osude –uslovna osuda se može opozvatitokom vremena provjeravanja;

- ako osuđeni tokom vremena provjeravanja počini k.d. kojepovlači opoziv uslovne osude, ali to presudom utvrđeno tek nakonisteka vremena provjeravanja – uslovna osuda se možeopozvati najkasnije u roku 1 god. od dana protekavremena provjeravanja- ako osuđeni u određenom roku ne ispuni koju od nametnutihobaveza – sud može uslovnu osudu opozvatinajkasnije u roku od 1 god. od dana protekavremena provjeravanja i odrediti da se izvršikazna utvrđena u uslovnoj osudi




2. uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom –

- sud može odrediti – da se počinitelj kojem izrečena uslovnaosuda stavi pod zaštitni nadzor ako smatra da će se timebolje ostvariti svrha uslovne osude i društveno prilagođavanjeosuđenika, s obzirom na:

- okolnosti počinjenja k.d.- ličnost počinitelja- raniji život počinitelja- njegovo ponašanje nakon počinjenja k.d.

- predstavlja posebnu varijantu uslovne osude – nastalainkorporiranjem elemenata probacije svojstvenihuslovnoj osudi u anglo-saksonskom sistemu

- izriče se – samo presudom kojom utvrđeno postojanje k.d. ikrivice počinitelja; ne može se, dakle, odreditipočinitelju kojem već izrečena uslovna osuda, tj. nemože se zaštitni nadzor naknadno odrediti;

- vrijeme trajanja nadzora – ne može biti kraće od 6 mjeseci, nitiduže od 2 god.;

- ako tokom trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjenasvrha zaštitnog nadzora – može nadzor ukinuti prijeisteka određenog vremena;

- sadržaj zaštitnog nadzora:(i) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi(ii) uzdržavanje od upotrebe alkoholnih pića ili

opojnih droga


(iii) posjećivanje određenih psihijatrijskih, psiholoških idr.savjetovališta i postupanje po njihovim savjetima(iv) osposobljavanje za određeno zanimanje(v) prihvatanje zaposlenja koje odgovara stručnojspremi i sposobnostima počinitelja(vi) raspolaganje plaćom i dr.prihodima ili imovinom naprimjeren način i u skladu sa bračnim i porodičnimobavezama

- određivanje zaštitnog nadzora – može se odrediti jedna iliviše obaveza, utvrđujući njihov sadržaj; sud će naročitouzeti u obzir:

- godine života počinitelja- njegovo opće zdravstveno i psihičko stanje- njegove sklonosti i navike u načinu vođenja života,naročito u kući, školi ili radnom mjestu- pobude iz kojih počinio k.d.- ponašanje nakon počinjenog k.d.- raniji život- osobne i porodične prilike- dr.okolnosti koje se odnose na osobu počinitelja, aod značaja su za izbor obaveza zaštitnog nadzora injihovo trajanje

- ako osuđeni ne ispunjava obaveze koje sud odredio pri određivanjuzašt.nadzora – sud može:

(i) opomenuti osuđenog, (ii) ranije obaveze zamijeniti drugim, (iii) produžiti trajanje zaštitnog nadzora u okviru vremena

provjeravanja ili (iv) opozvati uslovnu osudu

76.Svrha uslovne osude i o čemu se uvijek vodi računa kod svrhe uslovneosude?





77.Može li se uslovna osuda izreći pravnoj osobi?



78.Vrste kazni?

- svrha kažnjavanja – izražavanje društvene osude + uticanje naučinitelja da ubuduće ne čini k.d. + poticanje prevaspitavanjapočinitelja + uticaj na ostale da ne čine k.d. + uticaj nasvijest građana o pogibeljnosti k.d. i o pravednostikažnjavanja počinitelja

- vrste kazni:

1. kazna zatvora2. kazna dugotrajnog zatvora3. novčana kazna4. kazna maloljetničkog zatvora


79.Glavna i sporedna kazna

- odredbe o gl.i sporednim kaznama najnovijim izmjenamaizbačene iz KZ FBiH, ali KZ BiH ih i dalje sadrži

- kazna zatvora – može se izreći samo kao glavna kazna- novčana kazna – može se izreći i kao glavna i kao sporedna

kao glavna – kada za određ. k.d. propisana kao jedinakazna (u osn.zakonod. nema takvog slučaja) +kada propisana alternativno sa kaznom zatvora + kada seprimjenom odredbi o ublaž.kazne umjesto kazne zatvoraizriče novč.kazna

kao sporedna – kada za određena k.d. propisanakumulativno sa kaznom zatvora + kod k.d. iz koristoljublja(tu se može izreći kao sporedna i kad nijepropisana zakonom ili kad je propisano daće se učinilac kazniti kaznom zatvora ilinovč.kaznom, a sud kao glavnu izreknek.zatvora)

- ako za jedno k.d. propisane obje kazne – samo jedna se možeizreći kao glavna

- kazna dugotrajnog zatvora – ne može se propisati kao jedinaglavna kazna

80.Koja se kazna može izreći samo kao glavna?

- kazna zatvora

81.Trajanje kazne zatvora

- min.30 dana (opšti minimum), max.20 god. (opšti maksimum)

- u posebnom dijelu KZ zapriječene kazne mogu biti određene : posebnim min. + posebnim max


samo posebnim min. – u tom slučaju seprimjenjuje opšti max.

samo posebnim max. – u tom slučaju seprimjenjuje opšti min.

- opšti max. + opšti min. – ne mogu se prekoračiti; opšti max. – nijemoguće prekoračiti ni u slučaju izricaja jedinstvene kazne kod sticajak.d. --- u takvim slučajevima visina jedinstvene kaznemože dostići opšti max. (osim kod sticaja k.d. sapropisanom kaznom zatvora do 3 god., jer tadajedinstvena kazna ne može biti veća od 8 godina); - posebni max. – ne može se prekoračiti;- posebni min. – pod zakonom određenim uslovima mogućeprekoračiti, tj. može doći do ublažavanja kazne ilioslobođenja od kazne.

82.Kako se izriče kazna zatvora? Kada se izriče na dane, kada namjesece, kada na godine?

- kazna zatvora izriče se – na pune godine i mjesece do 6 mjeseci i na pune dane

- ne može se izreći – maloljetnicima --- maloljetnicima semože izreći kazna maloljetničkog zatvora, koja jeposebna kazna lišenja slobode

83.Kako se izriče kazna zatvora do 6 mjeseci?

- na pune mjesece i na pune dane

84.Preinačenje kazne zatvora (zamjena kazne zatvora)


- izrečena kazna zatvora u trajanju do 1 god. – može se, na zahtjevosuđenika, zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća ujednokratnom iznosu u roku od 30 dana

- način zamjene k.zatvora novčanom kaznom – svaki dan izrečenek.zatvora se izjednačuje sa jednim dnevnim iznosom novčane kazneili sa 100 KM ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu

- 1 dan zatvora = 1 dnev.iznos novč.kazne ili 100 KM ako uodređ.iznosu

- dnevni iznos novč.kazne = određuje sud na osnovuimovnog stanja učinioca; - određeni iznos novčane kazne = samo ukoliko nije mogućeodrediti dnevne iznose; najniži iznos ne može bitimanji od 500 KM, niti veći od 100.000 KM, a zak.d. učinjena iz koristoljublja taj iznos ne možebiti veći od 1.000.000, osim u zak.propisanimslučajevima (npr. ukoliko vrijednost protupravneimovinske koristi koju učinitelj pribavio prelaziiznos od 1.000.000, ali tada ne smije novč.kaznabiti veća od 2x iznosa vrijednosti protupravneimovinske koristi)

- ako se novčana kazna ne plati u roku od 30 dana – sud donosiodluku o izvršenju kazne zatvora- ako se novč.kazna plati samo djelimično – izvršit će se kazna zatvorasrazmjerno iznosu koji nije plaćen

85.Može li se kazna zatvora do 1 godine zamijeniti za novčanu i kako? Ukom roku se plaća i na koji način?

- izrečena kazna zatvora u trajanju do 1 god. – može se, na zahtjevosuđenika, zamijeniti novčanom kaznom koja se plaća ujednokratnom iznosu u roku od 30 dana

- način zamjene k.zatvora novčanom kaznom – svaki dan izrečenek.zatvora se izjednačuje sa jednim dnevnim iznosom novčane kazneili sa 100 KM ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu


- 1 dan zatvora = 1 dnev.iznos novč.kazne ili 100 KM ako uodređ.iznosu

- dnevni iznos novč.kazne = određuje sud na osnovuimovnog stanja učinioca; - određeni iznos novčane kazne = samo ukoliko nije mogućeodrediti dnevne iznose; najniži iznos ne može bitimanji od 500 KM, niti veći od 100.000 KM, a zak.d. učinjena iz koristoljublja taj iznos ne možebiti veći od 1.000.000, osim u zak.propisanimslučajevima (npr. ukoliko vrijednost protupravneimovinske koristi koju učinitelj pribavio prelaziiznos od 1.000.000, ali tada ne smije novč.kaznabiti veća od 2x iznosa vrijednosti protupravneimovinske koristi)

- ako se novčana kazna ne plati u roku od 30 dana – sud donosiodluku o izvršenju kazne zatvora- ako se novč.kazna plati samo djelimično – izvršit će se kazna zatvorasrazmjerno iznosu koji nije plaćen

86.Šta ako sud izvrši zamjenu k.zatvora za novčanu, a osuđeni samodjelimično isplati kaznu?

- ako se novč.kazna plati samo djelimično – izvršit će se kazna zatvorasrazmjerno iznosu koji nije plaćen

87.Kazna dugotrajnog zatvora i kako se izriče?

- za najteže oblike k.d. počinjenih s umišljajem – može se propisatikazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 – 45 god.

- nikada se ne može propisati kao jedina glavna kazna za pojedinok.d.

- ne može se izreći – počinitelju koji u vrijeme počinjenja k.d. nijenavršio 21 god.života


- izriče se – samo na pune godine

- amnestija i pomilovanje – mogu se dati tek nakon 3/5 izdržanekazne

88.Kome se ne može izreći kazna dugotrajnog zatvora?

- izvršiocu koji u vrijeme izvršenja k.d. nije navršio 21god.života

89.Rad za opće dobro na slobodi

- sui generis mjera – nije kazna u klasičnim smislu, alijoj je slična jer se njome nalažu određene obaveze; ali,razlika – nije prinudnog karaktera;

- kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju do 1 god. – možeistovremeno odlučiti da se izrečena kazna, uz pristanak optuženog,zamijeni radom za opće dobro na slobodi;

- osuđeno lice u slobodno vrijeme obavlja izvjesneneplaćene poslove u korist društv.zajednice, nenapuštajući svoje soc.okruženje;- podrazumijeva konstruktivan rad- neophodan pristanak osuđenog

- odluka o tome – zasniva se na ocjeni da, uzimajući u obzir sveokolnosti koje određuju vrstu i mjeru kazne, izvršenje kazne zatvorane bi bilo prijeko potrebno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, aliistovremeno uslovna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje općesvrhe kr.pravnih sankcija

- između uslovne osude i kazne

- trajanje – određuje se u trajanju srazmjernom izrečenoj kaznizatvora od najmanje 10 do najviše 90 radnih dana; nejasno nakoji način seodređuje, ali u praksi će senajvjerovatnije polaziti od toga da je:


- 1 god.zatvora = 90 radnih dana- 1 mjesec zatvora = 10 radnih dana

- rok za izvršenje – ne može biti kraći od 1mj. ni duži od 1god.;

- pri ocjeni trajanja i vremena izvršenja – sud će uzeti u obzirizrečenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje + mogućnostipočinitelja, s obzirom na njegovu osobnu situaciju izaposlenje

- ako osuđenik po isteku određenog roka ne izvrši ili samodjelimično izvrši rad za opće dobro na slobodi – sud ćedonijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju srazmjernomvremenu preostalog rada za opće dobro na slobodi;

- ova mjera se može primijeniti – i u slučajnu supletornog zatvora,tj. kad se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora

- nadležnost za raspoređivanje na rad u smislu vrste i radnog mjesta– kantonalno min.nadležno za poslove pravosuđa premamjestu prebivališta, odn. boravišta osuđenika, vodećiračuna o njegovim sposobnostima i znanjima

90.Uvjetni otpust

- osuđeni koji je izdržao 1/2 kazne zatvora – može biti oslobođenizdržavanja kazne pod kumulativnim uslovima:

- da ne učini novo k.d. prije isteka trajanja kazne- da se za vrijeme izdržavanja kazne njegovo ponašanje popravi dote mjere da se može opravdano očekivati da će senakon otpusta ponašati primjereno, a naročito daneće počiniti nova k.d.; prilikom odlučivanja ouvjetnom otpustu – uzet će se u obzir njegovo ponašanjetokom izdržavanja kazne i dr.okolnosti koje ukazuju na to da jesvrha kažnjavanja postignuta;


- osuđeni koji je izdržao 1/3 kazne zatvora – može biti oslobođenizdržavanja kazne pod kumulativnim uslovima:

- da ne učini novo k.d. prije isteka trajanja kazne- da se za vrijeme izdržavanja kazne njegovo ponašanje popravi dote mjere da se može opravdano očekivati da će senakon otpusta ponašati primjereno, a naročito daneće počiniti nova k.d.; prilikom odlučivanja ouvjetnom otpustu – uzet će se u obzir njegovo ponašanjetokom izdržavanja kazne i dr.okolnosti koje ukazuju na to da jesvrha kažnjavanja postignuta;- da postoje posebne okolnosti vezane za ličnost osuđenog kojejasno ukazuju da je postignuta svrha kažnjavanja;

- osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora – može biti uslovnopušten nakon izdržane 3/5 kazne;

- opoziv uvjetnog otpusta-- obavezan opoziv – ako osuđeni za vrijeme uvjetnog otpustapočini jedno ili više k.d. za koja mu je izrečena kaznazatvora preko 1 god. ili teža kazna;

- fakultativni opoziv – ako osuđeni na uvjetnom otpustupočini jedno ili više k.d. za koja izrečena kazna zatvorado 1 god; pri odlučivanju hoće li opozvati uvjetniotpust – sud naročito uzima u obzir sličnost počinjenih djela,njihov značaj, motive iz kojih počinjena, dr.okolnostikoje ukazuju na prikladnost opoziva;

- primjena ovih odredbi – i ako se osuđenom na uvjetnomotpustu sudi za k.d. počinejno prije njegovog uvjetnogotpusta;

- prilikom izricanja opoziva uvjetog otpusta – sud izriče kaznuuzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu;

- dio kazne koju osuđeni izdržao prema ranijoj presudi –uračunava se u izdržavanje naknadne kazne, ali se vrijemeprovedeno na uvjetnom otpustu ne računa;


- ako osuđeni na uvjetnom otpustu osuđen na kaznu zatvora do1god., a sud ne opozove uvjetni otpust – vrijeme uvjetnogotpusta se produžava za vrijeme koje osuđeniproveo na izdržavanju kazne zatvora;

91. Može li se izrečena kazna zatvora brisati? Kada (rokovi i uvjeti)?

- pod uslovom da počinitelj nije ponovo osuđen za novo k.d., osuda sebriše po sili zakona:

- osuda na kaznu zatvoa do 1 god. (kao i osuda na novč.kaznu)– briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od3god. od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako zato vrijeme osuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na kaznu zatvora od preko 1god. do 3 god. – briše seiz kaznene evidencije po proteku roka od 5god. od danaizvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijemeosuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na kaznu zatvora od preko 3god. do 5 god. – briše seiz kaznene evidencije po proteku roka od 10 god. od oddana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijemeosuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na kaznu zatvora u trajanju od preko 5god. do 10.god –briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od15god . od od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, akoza to vrijeme osuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na kaznu zatvora od preko 10 god. – sud može, na molbuosuđenika, odrediti da se briše ova kazna ako protekao rokod 20god. od od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako zato vrijeme osuđenik ne počini novo k.d.; prilikom odlučivanja –sud će voditi računa o vladanju osuđenika poslijeizdržavanja kazne, o prirodi k.d.-ai dr.okolnostimakoje mogu biti od značaja za ocjenu opravdanostibrisanja osude;


- osuda na kaznu dugotrajnog zatvora – ne briše se

92.Novčana kazna?

- novč.kazna – posebno pogodna za lakša k.d., a sve više se kotisti i zasrednje teški kriminalitet, naročito k.d. imovinskog karaktera, djelaprotiv privrede, ekološka k.d., djela korupcije i zloupotrebe službenogpoložaja, posebno kada se vrše iz koristoljublja, djela ugrožavanja javnogsaobraćaja i sl.; nije pogodna za teška k.d.; takođe, njenaprimjena problematična u vrijeme recesije, usituacijama velike nezaposlenosti i visokih stopainflacije (zato se mnogo manje primjenjuje u siromašnimili tranzicijskim zemljama nego u zemljama visokogstandarda); novč.kazna – poseban značaj nakon statuiranjakr.odgovornosti pravnih lica u našem kr.zakonodavstvu, jerza pr.lica ova kazna predstavlja osnovnu inajznačajniju kr.sankciju;

- izriče se – u dnevnim iznosima, a ako to nije moguće onda uodređenom iznosu;

- dnevni iznos novč.kazne = određuje sud na osnovu imovnogstanja učinioca, primjenjujući opšta pravila o odmjeravanju kazne,a uzimajući u obzir visinu dnevnog dohotka počiniteljaprema iznosu njegove 3mjesečne neto-plaće i njegovedr.dohotke, te porodične obaveze; sud pritom uzimapodatke koji nisu stariji od 6 mjeseci; podatke kojisudu nisu poznati - osigurava optuženi u roku kojiodredi sud, a najkasnije do završetka gl.pretresa; akodo završetka gl.pretresa sudu nisu poznate okolnosti bitne za određivanjednevnog iznosa novč.kazne – sud izriče novč.kaznu uodređenom iznosu;

- izrečena novč.kazna u dnevnim iznosima može iznositi –najmanje 5, a najviše 365 dnevnih iznosa, a za k.d. počinjena iz


koristoljublja najviše 1500 dnevnih iznosa, osim u sluč.propisanim zakonom (npr. može biti i više od 1500dnevnih iznosa, ukoliko kod k.d. učinjenog izkoristoljublja vrijednost protupravne imovinskekoristi koju učinitelj pribavio prelazi iznos od1.000.000, ali tada ne smije novč.kazna biti većaod 2x iznosa vrijednosti protupravne imovinskekorist); najniži dnevni iznos novč kazne = 1/60, anajviše 1/3 posljednje zvaničnoobjavljeneprosječne mjesečne neto-plaće zaposlenih u FBiH;

- ako se novč.kazna izriče u određ.iznosu (samo ukoliko nijemoguće odrediti dnevne iznose) - najniži iznos ne može bitimanji od 500 KM, niti veći od 100.000 KM, a za k.d. učinjena izkoristoljublja taj iznos ne može biti veći od 1.000.000 KM, osim uzak.propisanim slučajevima (npr. ukoliko kod k.d. učinjenogiz koristoljublja vrijednost protupravne imovinskekoristi koju učinitelj pribavio prelazi iznos od1.000.000, ali tada ne smije novč.kazna biti veća od2x iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi);prilikom određivanja određ.iznosa novč.kazne – sudprimjenjuje opća pravila odmjeravanja kazne;

- u postupku izdavanja kaznenog naloga – novč.kazna se izriče uodređ.iznosu, budući da u tom postupku nije mogućeutvrđivanje imovnog stanja učinioca;

- u presudi – određuje se rok plaćanja novč.kazne, koji ne možebiti kraći od 15 dana niti duži od 6 mjeseci; u opravdanim slučajevima– sud može dozvoliti da osuđeni isplati novč.kaznu i uotplatama, s tim da rok isplate ne može biti duži od 1 god.;

- izrečene i naplaćene novč.kazne – prihod su budžeta FBiH (BiH)

- zamjena novčane kazne - - novč.kazna – ne naplaćuje se prinudno (osim kada se radi oodgovornosti pr.osoba)- ako se novč.kazna ne plati u roku koji utvrđen presudom – sudće bez odlaganja donijeti odluku da se novč.kazna zamijenikaznom zatvora (supletorni ili supsidijarni zatvor)


- zamjena novč.kazne kaznom zatvora – za svaki započeti dnevniiznos novč.kazne ili za svakih započetih 100 KM ukoliko izrečena uodređ.iznosu = 1 dan zatvora, s tim što ne može prekoračitipropisanu kaznu za to djelo;- ako osuđeni isplati samo dio novč.kazne – ostatak će sesrazmjerno pretvoriti u zatvor; ako osuđeni isplati ostataknovč.kazne – izvršenje zatvora će se obustaviti.

93.Na koji način se određuje novčana kazna? Ako su u pitanju dnevniiznosi koji su najmanji, a koji najviši? Šta ako su određeni iznosi?

- izriče se – u dnevnim iznosima, a ako to nije moguće onda uodređenom iznosu;

- dnevni iznos novč.kazne = određuje sud na osnovu imovnogstanja učinioca, primjenjujući opšta pravila o odmjeravanju kazne,a uzimajući u obzir visinu dnevnog dohotka počiniteljaprema iznosu njegove 3mjesečne neto-plaće i njegovedr.dohotke, te porodične obaveze; sud pritom uzimapodatke koji nisu stariji od 6 mjeseci; podatke kojisudu nisu poznati - osigurava optuženi u roku kojiodredi sud, a najkasnije do završetka gl.pretresa; akodo završetka gl.pretresa sudu nisu poznate okolnosti bitne za određivanjednevnog iznosa novč.kazne – sud izriče novč.kaznu uodređenom iznosu;

- izrečena novč.kazna u dnevnim iznosima može iznositi –najmanje 5, a najviše 365 dnevnih iznosa, a za k.d. počinjena izkoristoljublja najviše 1500 dnevnih iznosa, osim u sluč.propisanim zakonom (npr. može biti i više od 1500dnevnih iznosa, ukoliko kod k.d. učinjenog izkoristoljublja vrijednost protupravne imovinskekoristi koju učinitelj pribavio prelazi iznos od1.000.000, ali tada ne smije novč.kazna biti većaod 2x iznosa vrijednosti protupravne imovinskekorist); najniži dnevni iznos novč kazne = 1/60, a


najviše 1/3 posljednje zvaničnoobjavljeneprosječne mjesečne neto-plaće zaposlenih u FBiH;

- ako se novč.kazna izriče u određ.iznosu (samo ukoliko nijemoguće odrediti dnevne iznose) - najniži iznos ne može bitimanji od 500 KM, niti veći od 100.000 KM, a za k.d. učinjena izkoristoljublja taj iznos ne može biti veći od 1.000.000 KM, osim uzak.propisanim slučajevima (npr. ukoliko kod k.d. učinjenogiz koristoljublja vrijednost protupravne imovinskekoristi koju učinitelj pribavio prelazi iznos od1.000.000, ali tada ne smije novč.kazna biti veća od2x iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi);prilikom određivanja određ.iznosa novč.kazne – sudprimjenjuje opća pravila odmjeravanja kazne;

- u postupku izdavanja kaznenog naloga – novč.kazna se izriče uodređ.iznosu, budući da u tom postupku nije mogućeutvrđivanje imovnog stanja učinioca;

94.U kojem roku se plaća novčana kazna?

- u presudi – određuje se rok plaćanja novč.kazne, koji ne možebiti kraći od 15 dana niti duži od 6 mjeseci; u opravdanim slučajevima– sud može dozvoliti da osuđeni isplati novč.kaznu i uotplatama, s tim da rok isplate ne može biti duži od 1 god.;

- zamjena novčane kazne - - novč.kazna – ne naplaćuje se prinudno(osim kada se radi oodgovornosti pr.osoba)- ako se novč.kazna ne plati u roku koji utvrđen presudom – sudće bez odlaganja donijeti odluku da se novč.kazna zamijenikaznom zatvora (supletorni ili supsidijarni zatvor)- zamjena novč.kazne kaznom zatvora – za svaki započeti dnevniiznos novč.kazne ili za svakih započetih 100 KM ukoliko izrečena uodređ.iznosu = 1 dan zatvora, s tim što ne može prekoračitipropisanu kaznu za to djelo;


- ako osuđeni isplati samo dio novč.kazne – ostatak će sesrazmjerno pretvoriti u zatvor; ako osuđeni isplati ostataknovč.kazne – izvršenje zatvora će se obustaviti.

95.Kazna maloljetničkog zatvora

- starijem maloljetniku (malolj.koji u vrijeme počinjenja k.d. navršio 16,a nije navršio 18god.života ) – se može izreći kazna maloljetničkogzatvora ako je počinio k.d. s propisanom kaznom zatvora težom od 5god., a zbog teških posljedica i stepena krivice ne bi bilo opravdanoizreći odgojnu mjeru;

- punoljetnoj osobi koja učinila k.d. kao stariji maloljetnik – može se,uz ispunjenje zak.uslova, izreći kazna maloljetničkog zatvora;izuzetno – ako osoba u vrijeme suđenja navršila 21 god.života – sudmože umjesto kazne malolj.zatvora izreći kaznu zatvora ili uslovnuosudu (ovako izrečena kazna zatvora ima u pogledurehabilitacije, brisanja osude i pr.posljedica osudeisti pravni učinak kao i kazna malolj.zatvora)

- svrha maloljetničkog zatvora:- poseban uticaj na maloljetnog počinitelja da ubuduće ne

počini k.d.- osiguranje odgoja, preodgoja i pravilnog razvoja maloljetnika- poseban uticaj na dr.maloljetnike da ne čine k.d.

- kazna malolj.zatvora – ne može biti kraća od 1 god., ni duža od 10god.;

- pri izricanju – sud ne može izreći kaznu u trajanju dužem odposebnog max.propisanog za to djelo, ali sud nije vezan zaposebni min.propisan za to djelo;

- izriče se – na pune godine ili na pola godine

- pri odmjeravanju kazne – sud će uzeti u obzir sve okolnosti kojeutiču da kazna bude manja ili veća (opća pravila o odmjeravanju


kazne), imajući posebno u vidu: (i) stepen psih.razvoja maloljetnika i (ii)vrijeme potrebno za njegov preodgoj i stručno osposobljavanje

- izricanje kazne malolj.zatvora za djela u sticaju – za k.d. usticaju sud izriče maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ilisamo kaznu malolj.zatvora, kad postoje zak.uslovi za izricanje tekazne + kad sud ocijeni da je treba izreći

- zastarjelost izvršenja kazne malolj.zatvora – kaznamalolj.zatvora neće se izvršiti kada od dana pravosnažnostipresude kojom kazna izrečena protekne:

- 10 god. – ako izrečena kazna malolj.zatvora preko 5 god.;- 5 god. – ako izrečena kazna malolj.zatvora preko 3 god.;- 3 god. – ako izrečena kazna malolj.zatvora do 3 god.;

- pravne posljedice osude – ukoliko izrečena kaznamalolj.zatvora, ona ne uzrokuje pravne posljedice koje se odnosena zabranu sticanja određenih prava

- izvršenje kazne malolj.zatvora - - prema starijem maloljetniku, dok ne navrši 18 god.života –kazna malolj.zatvora izvršava se u posebnim kr.-popravnim ustanovama za maloljetnike;- prema mlađoj punoljetnoj osobi, tj. osobi koja navršila 18god.života, ali nije navršila 23 god.života – kaznamalolj.zatvora se izvršava u posebnim ustanovama zamlađe punoljetne osobe ili u posebnom odjeljenju ustanove ukojoj se kazna izvršava prema punoljetnim osobama, pri čemuse osigurava da mlađe punoljetne osobe ne dođu ukontakt sa starijim zatvorenicima; ali – prema mlađojpunoljetnoj osobi se kazna ni u kom slučaju ne može izvršavati ukr.-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to na bilo koji načinbilo štetno za maloljetnike- prema osobi koja navršila 23 god.života prije krajaizdržavanja kazne – ostatak kazne se izvršava u kr.-popravnoj ustanovi za odrasle;- osuđenom maloljetniku i mlađoj punoljetnoj osobi –omogućit će se obrazovanje i stručno osposobljavanje;


- izbor posla za osuđenog maloljetnika – vrši se premanjegovim sposobnostima i sklonostima za određenu vrstuposla, radi stručnog osposobljavanja, a premamogućnostima koje postoje u kr.-popravnoj ustanovi zamaloljetnike;- radno vrijeme osuđenog maloljetnika – tako da mu seomogući školovanje i stručno osposobljavanje + da mu ostanedovoljno vremena za fiz.odgoj i razonodu;- pravo održavati kontakte sa svojom porodicom putempisama i posjeta, osim u izuzetnim okolnostima;- kazna malolj.zatvora (kao i kazna zatvora) –izvršava se u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenimustanovama za izdržavanje kazne

- uvjetni otpust – osuđeni maloljetnik može bit uvjetnootpušten s izdržavanja kazne nakon 1/3 izdržane kazne, ali neprije nego što je proveo 1 god. u kr.-popravnoj ustanovi; zavrijeme trajanja uvjetnog otpusta – sud može odreditiodgojnu mjeru pojačanog nadzora nadl.tijelasoc.zaštite.

96.Koje su kazne za pravne osobe?

1. Novčana kazna – ne može biti manja od 5.000 KM niti veća od5.000.000 KM; ako k.d.-om pravne osobe drugomeprouzrokovana imov.šteta ili pribavljena protupravna imovinskakorist – najveća mjera izrečene novč.kazne može iznositi2x iznos te štete, odn.koristi; ako se novč.kazna ne plati u rokuutvrđenom presudom – bez odgađanja će se provestipostupak prisilne naplate;

2. Kazna oduzimanja imovine – može se izreći za k.d. spropisanom kaznom zatvora od 5 god. ili težom kaznom; može seoduzeti – najmanje 1/2 imovine ili veći dio imovine ili cjelokupnaimovina; u slučaju steč.postupka kao posljedice izrečene kazneoduzimanja imovine – povjerioci se mogu namiriti iz oduzetesteč.mase;


3. Kazna prestanka pravne osobe – može se izreći ako jeaktivnost pr.osobe u cijelosti ili pretežno korištena za počinjenjek.d.; uz ovu kaznu – može se izreći i kazna oduzimanja imovine; uzovu izrečenu kaznu – sud će predložiti otvaranje postupka likvidacije;iz imovine pr.osobe kojoj izrečena ova kazna – mogu se isplatitipovjerioci;

- pri odmjeravanju kazne pr.osobi – sud uzima u obzir, pored općihpravila o odmjeravanju kazne, i privrednu snagu pr.osobe

97.Opća pravila odmjeravanja kazne?

- sud – nakon što utvrdi da je k.d. izvršeno, sud pristupaodmjeravanju kazne = postupak u kojem sud utvrđuje vrstu i mjerukazne izvršiocu k.d.-a, krećući se u granicama zakonompostavljenih kazni i pod uslovima koje zakon određuje; zakonpritom dozvoljava sudu da pod određenim uslovima ublažikaznu, pa čak i oslobodi učinioca od kazne;

- sud će počinitelju k.d.-a - odmjeriti kaznu u granicama koje suzakonom propisane za to k.d. (to znači u okvirima posebnihmin.i max., odn. ukoliko jedna od ovih granica nijepostavljena, onda u okviru opštih min.i max., a kodnovčanih kazni opšti min.i max., budući da zakon ni zajedno djelo ne propisuje posebne min.i max.za novčanekazne), imajući u vidu svrhu kažnjavanja + uzimajući u obzirsve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća, a koje setiču počinjenog k.d. i počinioca (olakšavajuće i otežavajućeokolnosti), a naročito:

- stepen krivice- pobude iz kojih djelo počinjeno- jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra- okolnosti pod kojima djelo počinjeno- raniji život počinitelja- njegove osobne prilike- njegovo ponašanje nakon počinjenog k.d.-a


- dr.okolnosti koje se odnose na osobu počinitelja

- pri odmjeravanju kazne za k.d. počinjeno u povratu – sud ćeposebno uzeti u obzir:

- da li je ranije k.d. iste vrste kao i novo k.d.- da li su oba k.d. počinjena iz istih pobuda- koliko je vremena proteklo od ranije osude ili odizdržane ili oproštene kazne

- pri odmjeravanju novčane kazne – sud će uzeti u obzirimovno stanje počinitelja, vodeći računa o:

- visini njegove plaće- njegovim dr.prihodima- njegovoj imovini- njegovim porodičnim obavezama

98.Šta se cijeni kod odmjeravanja kazne?

- sud će počinitelju k.d.-a - odmjeriti kaznu u granicama koje suzakonom propisane za to k.d. (to znači u okvirima posebnihmin.i max., odn. ukoliko jedna od ovih granica nijepostavljena, onda u okviru opštih min.i max., a kodnovčanih kazni opšti min.i max., budući da zakon ni zajedno djelo ne propisuje posebne min.i max.za novčanekazne), imajući u vidu svrhu kažnjavanja + uzimajući u obzirsve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća, a koje setiču počinjenog k.d. i počinioca (olakšavajuće i otežavajućeokolnosti), a naročito:

(i) stepen krivice(ii) pobude iz kojih djelo počinjeno(iii) jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra(iv) okolnosti pod kojima djelo počinjeno(v) raniji život počinitelja(vi) njegove osobne prilike


(vii) njegovo ponašanje nakon počinjenog k.d.-a(viii) dr.okolnosti koje se odnose na osobu počinitelja





99.Otežavajuće vs olakšavajuće okolnosti?

- olakšavajuće i otežavajuće okolnosti = okolnosti koje utiču da kaznabude manja ili veća, a koje se tiču počinjenog k.d. i počinioca;

- naročito:(i) stepen krivice –

- umišljaj - dir.umišljaj Xevent.,umišljaj X posebni obliciumišljaja kao predumišljaj ili momentalniumišljaj (iako nisu oblici vinosti u našemkr.pr.sistemu, ipak su od značaja u ocjenistepena krivice, pa će se tako predumišljaj unekim okolnostima uzeti kao otežavajućaokolnost, a momentalni umišljaj kaoolakšavajuća), - nehat - svjesni nehat X nesvjesninehat X posebni oblici nehata kaogrubi, obični, profesionalni nehat (koji nisuoblici vinosti u našem kr.pr.sistemu, ali semogu uzeti kao otežavajuće, odn.olakšavajuće


okolnosti, gdje bi npr.grubi nehat uodređenim slučajevim amogao biti otežavajućaokolnost), - uloga ili doprinos žrtve - nekada uloga žrtve možebiti takva da je protivpravnost isključena(npr.kod nužne odbrane ili kod nekih djelakod kojih pristanak žrtve može isključitiprotivpravnost djela) ili se javlja kaoprivilegovana okolnost (npr.kod ubistva namah i teške tjel.povrede na mah)

(ii) pobude iz kojih djelo počinjeno -- pozitivne X negativne, odn. egoističkeX altruističke - npr.ako djelo učinjeno iz egoističkihmotiva (zavist, mržnja, osveta) – otežavajućaokolnost- npr. ako djelo učinjeno iz altruističkihmotiva (da bi se npr.prehranila porodica) –olakšavajuća okolnost- zabrana dvostrukog vrednovanja – ukoliko jemotiv elemenat k.d., ne može se cijeniti priodmjeravanju kazne

(iii) jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra –- potrebno voditi računa o prirodi djela, da li seradi o djelima protiv imovine, života itijela, djelima protiv jav.saobraćaja,odn.djelima ugrožavanja ili povrede, - da li se radi o pokušaju ili dovršenom k.d.-u- vrsta i obim ugroženih vrijednosti- kojim sredstvima i na koji način stvorena

opasnost- koliko opasnost bila bliska- stepen jačine povrede – intenzitettjel.povrede, visina imov.štete, brojcivilnih žrtava kod ratnih zločina...- ako nastupanju povrede pridonijeli i neki dr.razlozi(npr.veoma loše zdravstveno stanje žrtve ili


event.greška trećih lica) – može se uzeti kaoolakš.okolnost

(iv) okolnosti pod kojima djelo počinjeno –- sve okolnosti koje su pratile izvršenje k.d.-a – npr. dali je počinilac brižljivo planirao izvršenjek.d.-a ili to učinio spontano, da li koristioneke prilike za izvršenje k.d. (nemoć,lakomislenost, povjerenje žrtve, njenu teškusituaciju, nevolju itd.), kao i doprinosžrtve izvršenju djela

(v) raniji život počinitelja -- da li k.d. rezultat asocijalnog života počinioca ili jerezultat „sticaja nesretnih okolnosti“- njegov odnos prema porodičnim, radnim ili

profes.obavezama- njegovo držanje na poslu- njegov odnos prema drugim ljudima, tuđim pravima i

dobrima- uopšteno njegov način života

(vi) njegove osobne prilike –- zdravstveno stanje učinioca- porodične prilike, posebno njihov broj, uzrasti zdravstveno stanje, zaposlenost, profesiju

(vii) držanje nakon počinjenog k.d.-a –- vidovi ponašanja i stavovi koje počinilacispoljava neposredno nakon počinjenja k.d. inakon proteka dužeg vremena- odnos prema oštećenom i prouzrokovanoj šteti- ponašanje u kr.postupku- ako npr. nakon počinjenja djela njegovodržanje takvo da svjesno odobrava djelo, štožali što nije došlo i do teže posljedice, iličak i uvećao štetnost i negativnost nakonpočinjenog djela (npr.iživljavao se nad


žrtvom nakon ubistva ili silovanja) –otežavajuće okolnosti;- ako npr. izrazio žaljenje zbog učinjenogk.d., ili pomogao žrtvi, ili odvezao žrtvu ubolnicu, poslije je redovno posjećivao,naknadio prouzrokovanu štetu, pomogao uškolovanju djece (stvarno kajanje) –olakšavajuća okolnost

(viii) dr.okolnosti koje se odnose na osobu počinitelja- cijeni se u svakom konkr.slučaju- npr.sudovi u zadnje vrijeme često uzimajukao otež.okolnost i činjenicu da su k.d. ukoja spada i k.d. zakoje se sudi počiniocu uporastu)





- razlika između olakš./otež.okolnosti i kvalifik./privileg.okolnosti -

- kvalifikatorne / privilegujuće okolnosti – mijenjaju kvalifikacijudjela u teži ili lakši vid djela, a samim tim i kazneniokvir;

- koje okolnosti su kvalifik./privileg –određuje sam zakon;

- nekada će jedna te ista okolnost za jedno djelo bitikvalifik.okolnost, a za drugo djelo otež.okolnost ---


npr. koristoljublje ili svirepost – kod k.d. ubistvasu kvalifikatorne okolnosti, a kod tjelesnepovrede su otežavajuće okolnosti; ili malavrijednost stvari – kod krađe je privilegujućaokolnost, a kod oštećenja tuđe stvari jeolakšavajuća okol.

- zabrana dvostrukog vrednovanja – ako se neka od navedenihokolnosti pojavljuje i kao okolnost koja predstavlja zakonskielemenat k.d.-a i koju je zakon već uzeo u obzir priodređivanju kazne za to djelo, sud je ne može uzimati u obziri pri odmjeravanju kazne, jer bi to značilo da se jedna teista okolnost vrednuje dva puta u odmjeravanju kazne zaisto djelo

- međutim - od navedenog pravila izuzetno je opravdano iodstupanje, a to će biti onda kada se jedna okolnostmože javljati u različitim stepenima težine pa prelazi mjeru koja jepotrebna za postojanje tog djela ili određenog oblika krivičnogdjela; tako npr. postoji kvalifikovani oblik k.d.ugrožavanja javnog saobraćaja ako je smrtnostradalo jedno lice, ali isto tako i ako je upitanju mnogo više lica; ili k.d. pronevjere,prevare, poreske utaje, itd., kada pribavljenaimovinska korist višestruko prelazi minimum kojije potreban za kvalifikovani oblik djela; naravno,ovo se odnosi i na situacije kada izvjesneokolnosti kao olakšavajuće predstavljaju obilježjedjela i zasnivaju njegov lakši oblik.; pored ovog,ovo odstupanje je opravdano i kada postoje dvije ili više ovakvihokolnosti, a za postojanje težeg ili lakšeg oblika krivičnog djeladovoljna je samo jedna od njih

- pri procjenjivanju olakšavajućih i otežavajućih okolnosti sud koristianalitičko-sintetički metod - što podrazumijeva da sud trebada utvrdi sve okolnosti relevantne za odmjeravanje kazne, da ocijeninjihov karakter odn. da li su u pitanju olakšavajuće ili otežavajućeokolnosti, pa tek na osnovu tako utvrđenog činjeničnog supstrataodmjeri kaznu.


- sud dužan - u presudi navesti koje je okolnosti uzeo u obzirkao olakšavajuće, odn. otežavajuće i dužan je u presudiobrazložiti u čemu se manifestuje ta okolnost, a ne samoparafrazirati zakonski tekst.

- npr. sudovi često nepravilno navode da su uzeli u obzirolakšavajuću okolnost «lične prilike optuženog» - takvoobrazloženje ne znači ništa, jer te okolnosti trebaobjasniti u smislu da je optuženi bolestan, da je invalid, siromašnaosoba, da ima više maloljetne djece, bolest članova porodice i sl.; - također nije pravilno uopšteno navođenje «okolnostipod kojima je djelo učinjeno», ali ako sud navede da jeoptuženi djelo počinio u situaciji kada je bioizazvan grubim postupanjem službenog lica,vrijeđanjem od strane oštećenog i sl. te okolnostisu pravilno iskazane i vrednovane;- nije pravilno paušalno navođenje da je sud cijenio «držanjeučinioca nakon učinjenog djela» ako to nijekonkretizovano u smislu da je optuženi nakonučinjenog djela naknadio štetu oštećenom ili utom pravcu izrazio spremnost, kako je oštećenompružio pomoć, oštećenog je posjećivao u bolnici. - također nije pravilno samo navođenje «ranijeg životaoptuženog» - pravilno je da se umjesto toga navedekonkretno da li je optuženi ranije osuđivan iliprekršajno kažnjavan, za koja djela i na kojekazne.

100. Šta je povrat, šta se tada cijeni i uticaj na odmjeravanje kazni?

- povrat (recidivizam) - ponovno činjenje istog ili istovrsnih k.d. odstrane istog ili istih počinitelja



- da li je ranije k.d. iste vrste kao i novo k.d.(specijalni povrat)

- da li su oba k.d. počinjena iz istih pobuda- koliko je vremena proteklo od ranije osude ili odizdržane ili oproštene kazne

- KZ FBiH odustao od ustanove višestrukog povrata, koja jeomogućavala pooštravanje kazne čak do dvostruke mjerepropisane kazne (prekoračenje posebnog maksimuma), jerje opravdano ocijenjena kao neosnovana i suprotnaosnovnih načelima krivičnog prava.

101. Ublažavanje kazne? Kada sud može ublažiti kaznu ispodzakonskog minimuma?

- redovno sudsko odmjeravanje kazne - znači da sud odmjeravakaznu u granicama propisanim za učinjeno k.d., dakle u granicamakoje zakonodavac imao u vidu propisujući kaznu za todjelo- izuzetak od navedenog pravila - ublažavanje kazne =odmjeravanje kazne ispod donje granice propisane za to djelo iliizricanje blaže vrste kazne

- sud može – počinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisanezakonom (ublažavanje po mjeri) ili izreći blažu vrstu kazne(ublažavanje po vrsti):

(i) kad zakon propisuje da se počinitelj može blaže kazniti(zak.ublažavanje kazne)

– opšti osnovi: - prekorač.n.o.- prekorač.k.n.- počinjenje k.d. pod djelovanjem

odoljive sile - bitno sm.uračunlj. - pr.zabluda - pokušaj - nepod.pokušaj


- pomaganje

- posebni osnovi, npr . kod k.d.otmice, zakondozvoljava ublažavanje kazne, ako jeizvršilac dobrovoljno pustio otetu osobuna slobodu prije nego je ostvaren njegovprvobitni cilj;

- kod pr.osobe - ako rukovodeći ili nadzorniorgani pr.osobe spriječili počinitelja dadovrši započeto k.d. + pr.osoba čijirukovodeći ili nadz.organ dobrovoljnoprijavi počinitelja k.d. + za k.d.učinjena iz nehata; i

(ii) kad sud utvrdi da postoje naročito olakšavajuće okolnostikoje ukazuju da se ublaženom kaznom može postići svrhakažnjavanja - zakon sudu daje ovlaštenje da naosnovu ukupne ocjene svih okolnosti pod kojima jedjelo učinjeno ocijeni da li će koristitimogućnost ublažavanja; u ovom slučaju, sud jedužan da u presudi konkretno navede koje je to osobitoolakšavajuće okolnosti utvrdio (sudsko ublažavanje kazne)

- granice ublažavanja kazne – kad postoje uslovi za ublažavanje kazne,sud će ublažiti kaznu u ovim granicama:

- ako kao najmanja mjera kazne propisana: kazna se možeublažiti: - k.zatvora od 10 ili više god. - do 5god.zatvora;

- k.zatvora od 3 ili više god., - do 1god.zatvora;- k.zatvora od 2 god., - do 6 mjeseci

zatvora;- k. zatvora od 1 god., - do 3 mjeseca zatvora;

- ako propisana: kazna se može ublažiti- k.zatvora od najviše 1 god., - do 30 dana

zatvora;


- k.zatvora bez naznake najmanje mjere, - novčana kazna(umjesto k.zatvora)

- novč.kazna s naznakom najmanje mjere, - do petdnevnih iznosa, a akose izriče u određenomiznosu do 500 KM.

- pri odlučivanju koliko će kaznu ublažiti - sud će posebno uzeti uobzir najmanju i najveću mjeru kazne propisane za to k.d.

- ublažavanje kazne po našem zakonu uvijek fakultativno - sobzirom da ni u jednom slučaju zakon ne obavezuje sudda to učini.

- kada je sud ovlašten počinitelja k.d. osloboditi od kazne –može mu kaznu ublažiti bez ograničenja propisanih za ublažavanjekazne

102. Oslobođenje od kazne

- oslobađanje od kazne - zakonsko ovlaštenje za oslobođanjeizvršioca djela od kazne; u zakonu se ovo ovlaštenjeizražava riječima „sud može izvršioca osloboditi odkazne“(odn. „sud će osloboditi od kazne“ – u sluč.dobrovoljnog sprječavanja izvršenja k.d. odsaizvršioca, podstrek. ili pomagača)

- opšti osnovi – - prekorač.n.o. usljed jake razdraženosti ilistraha izazvanog napadom- prekorač.k.n. pod osobito olak.okolnostima- nepod.pokušaj - dobr.odustanak


- dobr.sprječavanje izvršenja k.d. odsaizvršioca, podstrek. ili pomagača (jediniobligatorni osnov za oslob.od kazne)- pr.zabluda iz opravdanih razloga- kada počinioca k.d. iz nehata tako teškopogađaju posljedice da izricanje kazne ne biodgovaralo svrsi kažnjavanja

- posebni osnovi –- kod k.d. davanja dara ili dr.oblika koristi+ kod davanja lažnog iskaza + kod udruživanjaradi činjenja k.d.

- kod pr.osoba – pr.osoba čiji rukovodeći ilinadz.organ nakon počinjenog k.d. odluči vratitiprotupravno pribavljenu imov.korist ili otkloniprouzrokovane štene posljedice ili saopći podatkeo opravdanosti odgovornosti drugih pr.osoba

- razlikovati od oslobađajuće presude! – kod oslobađanja od kazne suddonosi osuđujuću presudu koja sadrži izreku o krivici i naznačenje djelaza koje učinilac oslobođen od kazne + uvodi se u kaznenu evidenciju saposebnim rokom za njeno brisanje; time ima funkcije sličnekazni – riječ je o osudi učinioca koji je kriv i kojemse upućuje prijekor za učinjeno k.d., ali s obzriom naokolnosti pod kojima djelo počinjeno, znatno je smanjenstepen opasnosti djela i počinioca ili postoje određenirazlozi koji ukazuju da počiniocu nije potrebno izrećikaznu;

- obavezno oslobađanje od kazne – samo u slučaju dobrovoljnogsprječavanja izvršenja k.d. od saizvršioca, podstrek. ili pomagača;svi ostali osnovi – fakultativni;

- kada je sud ovlašten počinitelja k.d. osloboditi od kazne – može mukaznu ublažiti bez ograničenja propisanih za ublažavanje kazne

- poseban slučaj oslobođenja kazne za k.d. iz nehata – sud možeosloboditi počinioca k.d. počinjenog iz nehata kada


posljedice tako teško pogađaju počinioca da izricanje kazne u takvomslučaju ne bi odgovaralo svrsi kažnjavanja

103. Sticaj?

- idealni sticaj = počinitelj jednom radnjom počini više k.d. zakoja mu se istodobno sudi;- realni sticaj = počinitelj s više radnji počini više k.d. za kojamu se istodobno sudi;- razlika od produženog k.d. = kod produženog k.d. počinitelj s višeuzastopnih djela počinio jedno k.d.;

- bez obzira o kojoj se vrsti sticaja radi - sud mora najprije zasvako od počinjenih k.d. utvrditi pojedinačne kazne, a zatimizreći za sva ta djela jedinstvenu kaznu dugotr.zatvora,jedinstvenu kaznu zatvora ili jedinstvenu novč.kaznuprema posebnim pravilima; ta pravila za izricanje jedinstvene kaznesu:

(i) ako je za pojedina k.d. u sticaju sud utvrdio kaznedugotr.zatvora ili dugotr.zatvora i zatvora –sud će izrećijedinstvenu kaznu dugotr.zatvora koja mora biti veća odsvake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije preći 45 god. –ovdje vrijedi princip aporpcije, gdje kaznadugotr.zatvora apsorbuje ostale kazne;

(ii) ako je za pojedina k.d. u sticaju sud utvrdio kaznezatvora – jedinstvena kazna zatvora mora biti veća od svakepojedine utvrđene kazne, ali ne smije dostignuti zbirutvrđenih kazni niti preći 20 god – ovdje vrijediprincip asperacije – najteža od utvrđenih kazni sepovećava, ali ona ne može dostići zbir svihutvrđenih kazni, niti preći opšti max. (ako sunpr. pojedine kazne utvrđene u trajanju od 3, 5 i7 god., to znači da je najmanja jedinstvena kaznaza njih 7 god. i 1 mjesec /jer je veća od najvećeutvrđene pojed.kazne, tj. 7 god./, a najvećamoguća jedinstvena kazna iznosa je 14 god. i 11


mjeseci /jer je to prva kazna koja ispod zborasvih utvrđenih kazni/)

(iii) ako je za 2 ili više k.d. u sticaju sud utvrdio kaznezatvora u trajanju dužem od 10 god. – sud može izrećijedinstvenu kaznu dugotr.zatvora koja ne smije dosegnuti zbirpojedinačnih kazni zatvora – ovdje primjena mješovitogprincipa apsorpcije i asperacije;

(iv) ako su za sva k.d. u sticaju propisane kazne zatvorado 3 god. – jedinstvena kazna zatvora ne može biti veća od 8god. – ovdje vrijedi posebni princip asperacije;

(v) ako za k.d. u sticaju sud utvrdio samo novčanekazne – jedinstvena kazna mora biti veća od svake pojedineutvrđene novč.kazne, ali ne smije dostignuti zbirutvrđenih pojedinih novč.kazni – ovdje vrijediprincip asperacije;

(vi) ako za neka k.d. u sticaju sud utvrdio kazne zatvora,a za druga k.d. u sticaju novč.kazne – sud će izrećijedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novč.kaznu ponaprijed navedenim pravilima (isključujućiprimjenu prvog pravila koje se tičedugotr.zatvora) – vrijedi princip asperacije (zapojedine kazne) i princip iznuđene/obavezne kumulacije(jer izriče i jedinstvenu k.zatvora i jedinstvenunovč.kaznu)

(vii) sporednu kaznu – sud će izreći ako utvrđena makar zajedno k.d. u sticaju, a ako utvrdio više novč.kazni –izreći će jedinstvenu novč.kaznu po naprijed navedenompravilu o izricanju jedinstvene kazne za utvrđenenovč.kazne;

(viii) ako je sud za k.d. u sticaju utvrdio kazne zatvora ikazne malolj.zatvora – izreći će jedinstvenu kaznu ponaprijed navedenim pravilima o jedinstvenoj kazni za pojedinačne


kazne zatvora i pravilima o jedinstvenoj kazni za kazne zatvorado 3.god – ovdje vrijedi princip asperacije;

- prividni ili nepravi sticaj - kada jedna ili više radnji ispunjavajubića 2 ili više k.d., ali se počinitelj osuđuje samo za jedno k.d.; utom slučaju - jedno k.d. isključuje drugo; tu pravnu figuruzakon ne spominje, nego ju je stvorila sudska praksa, arazradila doktrina

- npr. prividni sticaj zbog odnosa specijalnosti - kad se utvrdesva obilježja kvalificiranog ili privilegiranogk.d., to djelo kao lex specialis ima prednost predosnovnim k.d., pa se počinitelju više ne možesuditi za osnovno k.d., nego samo za kvalificiranoili privilegirano - kod kvalifikovaog pokušaja – kada se nisu ostvarilaobilježja k.d.-a koje učinilac namjeravaoizvršiti, već nekog drugog k.d. (npr. kod pokušajaubistva – kada kod žrtve nije nastupila smrtna posljedica, alinastupila teška tjel.povreda) --- u ovom slučaju sekvalifikuje kao pokušaj k.d. na koje umišljaj bioupravljen, a ne kao dovršeno k.d. (dakle, pokušajubistva, a ne teška tjel.povreda) - u ovom slučaju teškatjelesna ozljeda kao prolazni delikt je samo uprividnom sticaju s pokušajem ubistva, pa sepočinitelj za nju neće posebno kazniti (ali će seokolnost uzeti kao otežavajuća prilikomodmjeravanja kazne za pokušaj ubistva)- kod saučesništva - moguće je da ista osoba u istomdjelu ostvari 2 oblika saučesništva; u tom slučajuteži oblik sudioništva isključuje lakši -saizvršilaštvo uvijek isključuje poticanje ipomaganje (ako neko podstrekne drugoga dazajednički počine k.d., a onda tako i postupe,odgovarat će samo kao saizvršilac), podstrekavanjeisključuje pomaganje (saučesnik koji nagovoridrugoga na ubistvo i ujedno mu stavi naraspolaganje pištolj će odgovarati samo zapodstrekavanje); u tim slučajevima - okolnost da


je došlo do sticaja dvaju oblika saučesništvauzeti u obzir kod odmjeravanja kazne kaootežavajuća

104. Produženo kriv. djelo?

- produženo k.d. (delictum continuatum) – kad počinitelj s namjerompočinio više istih ili istovrsnih k.d. koja, s obzirom na načinpočinjenja, njihovu vrem.povezanost i dr.stvarne okolnosti, činejedinstvenu cjelinu;

- produženo k.d. = k.d. počinitelj s više uzastopnih djela počiniojedno k.d.;

- mora biti učinjeno s namjerom, tj. da jepočinitelj s namjerom (umišljajem) počinio više istihili istovrsnih k.d.; - ta k.d. – moraju biti ista ili istovrsna + činejedinstvenu cjelinu, s obzirom na način učinjenja, njihovuvrem.povezanost i dr.stvarne okolnosti;

- ista k.d. – npr. počinio više pronevjera, višekrađa itd.

- istovrsna k.d. – uglavnom kada počinio k.d. unjegovim različitim vidovima, tj.osnovnom,kvalifikatornom, privilegujućem (npr.krađa,teška krađa, sitna krađa) ili neka k.d.svršena neka ostala u pokušaju ili kažnjivepripremne radnje istog k.d.-a; neće postojati istovrsnost – ako djela potiču iziste zak.grupe, odn. da su upravljena protivistog zaštićenog dobra (npr.ako počinjenak.d. utaje, prevare, krađe)- jedinstvena cjelina – način počinjenja (k.d. vršenana isti ili približno sličan način –npr.falsifikovanjem) + vremenska povezanost(faktičko pitanje; ne zahtijeva se da suradnje uslijedile jedna iza druge, ali istotako se ne može raditi o prevelikimvrem.razmacima koji bi ukazivali da jepočinilac prekinuo vršenje djela) + dr.stvarne


okolnosti (npr.prostorna povezanost djela,odn.dobara prema kojima izvršena /npr.krađevršene iz automobila na istom parkingu, iliiz kuća u istom naselju/, isti oštećeni, istikrajnji cilj izvršenja djela)

- u prvom redu odnosi na tzv. serijskog počiniteljakoji kroz stanovito vrijeme ponavlja u osnovu isturadnju ( npr. poslovođa koji je izdao preko 300putnih naloga u koje je unosio podatke oizmišljenim službenim putovanjima - sud je uzeo daje počinitelj na opisani način počinio jednoproduženo k.d. krivotvorenja službene isprave iizrekao odmah jednu kaznu) - produženo k.d. - uvijek jedno k.d., pa i onda kadse pojedinačne radnje mogu utvrditi i kada bikonstrukcija realnog sticaja bila moguća; zato KZpropisuje da se njegove odredbe o sticaju k.d. nećeprimijeniti kad počinitelj počini produženo k.d. . - drugimriječima, u tim slučajevima realni siecaj postajeprividan;- produženo k.d. nije moguće – kod k.d. kod kojih zbognjihove prirode isključena ova konstrukcija(npr.ubistva, silovanja, razbojništva, koja sečine prema različitim licima); drukčije, međutim,stoji stvar ako je i kod tih k.d. u pitanju istažrtva u kojem slučaju je moguće produljeno k.d.,kao npr. kod silovanja iste žene

- razlika od sticaja - počinitelj jednom radnjom (idealnisticaj) ili s više radnji (realni sticaj) počini više k.d. zakoja mu se istodobno sudi;

- kad se radi o produženom k.d. istih zak.obilježja – sud ćeizabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to k.d.- kad se radi o istovrsnim k.d. – sud će izabrati vrstu i mjeru kaznekoja je propisana za najteže od tih djela.

- primjena odredbi o sticaju kod odmjeravanja kazne osuđenoj osobi -


- ako se osuđenoj osobi sudi za k.d. počinjeno prije negozapočela izdržavanje kazne po ranijoj osudi, ili za k.d.počinjeno tokom izdržavanja kazne zatova, dugot.zatvora ilimalolj.zatvora – sud će izreći jedinstvenu kaznu za svak.d. primjenom odredbi o sticaju, uzimajući ranije izrečenukaznu kao utvrđenu;

- za k.d. počinejno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora,dugotr.zatvora ili malolj.zatvora – sud će izreći kaznuneovisno od ranije izrečene kazne ako se primjenom odredbi osticaju ne bi mogla ostvariti svrha kažnjavanja, s obzirom natrajanje neizdržanog dijela izrečene kazne.

105. Elementi produženog krivičnog djela?

- produženo k.d. (delictum continuatum) – kad počinitelj s namjerompočinio više istih ili istovrsnih k.d. koja, s obzirom na načinpočinjenja, njihovu vrem.povezanost i dr.stvarne okolnosti, činejedinstvenu cjelinu;

- produženo k.d. = k.d. počinitelj s više uzastopnih djela počiniojedno k.d.;

- mora biti učinjeno s namjerom, tj. da jepočinitelj s namjerom (umišljajem) počinio više istihili istovrsnih k.d.; - ta k.d. – moraju biti ista ili istovrsna + činejedinstvenu cjelinu, s obzirom na način učinjenja, njihovuvrem.povezanost i dr.stvarne okolnosti;

- ista k.d. – npr. počinio više pronevjera, višekrađa itd.

- istovrsna k.d. – uglavnom kada počinio k.d. unjegovim različitim vidovima, tj.osnovnom,kvalifikatornom, privilegujućem (npr.krađa,teška krađa, sitna krađa) ili neka k.d.svršena neka ostala u pokušaju ili kažnjivepripremne radnje istog k.d.-a; neće postojati istovrsnost – ako djela potiču iziste zak.grupe, odn. da su upravljena protiv


istog zaštićenog dobra (npr.ako počinjenak.d. utaje, prevare, krađe)- jedinstvena cjelina – način počinjenja (k.d. vršenana isti ili približno sličan način –npr.falsifikovanjem) + vremenska povezanost(faktičko pitanje; ne zahtijeva se da suradnje uslijedile jedna iza druge, ali istotako se ne može raditi o prevelikimvrem.razmacima koji bi ukazivali da jepočinilac prekinuo vršenje djela) + dr.stvarneokolnosti (npr.prostorna povezanost djela,odn.dobara prema kojima izvršena /npr.krađevršene iz automobila na istom parkingu, iliiz kuća u istom naselju/, isti oštećeni, istikrajnji cilj izvršenja djela)

106. Uračunavanje pritvora i ranije kazne

- vrijeme provedeno u pritvoru + svako lišenje slobode u vezi sak.d.-om – uračunava se u izrečenu kaznu zatvora,dugotr.zatvora, malolj.zatvora ili novč.kaznu;

- kazna zatvora koju osuđenik izdržao ili novč.kazna kojuosuđenik platio za prekršaj – uračunava se u kaznu izrečenu zak.d. čija obilježja obuhvataju i obilježja prekršaja;

- pri svakom uračunavanju – izjednačava se dan pritvora/ liš.slobode / zatvora / dugotr.zatvora /malolj.zatvora i iznos od 100 KM

- pritvor + liš.slobode u toku postupka izručenja + kazna kojupočinitelj izdržao po presudi inostranog suda – uračunat će seu kaznu koju izrekne domaći sud za isto k.d., a ako kazne nisu istevrste uračunavanje će se izvršiti prema ocjeni suda

107. Izvršenje kazne zatvora


- kazna zatvora + kazna malolj.zatvora – izvršavaju se uzatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim ustanovama zaizdržavanje kazne;

- kazna dugotrajnog zatvora – izvršava se u zatvorenimustanovama za izdržavanje kazne;

- osoba prema kojoj se izvršava kazna – lišava se prava ili seograničava u pravima u skladu sa zakonom samo u granicamaprijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni

108. Granice izvršenja kazni

- osoba prema kojoj se izvršava kazna – lišava se prava ili seograničava u pravima u skladu sa zakonom samo u granicamaprijeko potrebnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni

109. Rad osuđenih osoba

- osoba osuđena na kaznu zatvora, dugotr.zatvora ilimalolj.zatvora, a koja je sposobna za rad – može raditi, ukolikona to pristane;

- ako osuđena osoba traži ili pristane na rad – rad će joj seomogućiti;

- rad osuđene osobe – treba biti koristan + usklađen sasavremenim vršenjem iste vrste rada na slobodi,prema stručnim i dr.sposobnostima osuđenog

110. Mjere sigurnosti? Svrha?

- svrha mj.sigurnosti (bezbjednosti) = otklanjanje stanja ili uslova kojimogu uticati da počinitelj ubuduće počini k.d.; naglašenaspecijalno-preventivna funkcija;

- mogu se izreći – samo onom počinitelju k.d. kod kojeg sudutvrdio da je počinjenje k.d. u uzročnoj vezi sa određenim stanjemnjegove ličnosti / ili sa određenim uslovima iprilikama u kojima se nalazio ili koji su mu bili na


raspolaganju, a za koje sud utvrdi da bi mogli utjecati na ponovnopočinjenje k.d.

- izricanje mjera sigurnosti – sud može izreći jednu ili više mjerasig. kada postoje uslovi za njihovo izricanje propisani zakonom;

1. obavez.psih.liječenje (u kaz.-popravnoj ustanovi ili na slobodi)2. obavezno liječenje od ovisnosti3. zabrana vršenja poziva/djelat./dužnosti4. zabrana upravljanja prev.sredstvom (nema u KZ BiH)5. oduzimanje predmeta

111. Obavezno psihijatrijsko liječenje? Uz koje sankcije se može izreći?

- ova mjera sigurnosti izriče se počinitelju k.d. koji je k.d.počinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti ili smanjeneuračunljivosti ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli iubuduće djelovati na počinitelja da počini novo k.d.

- može se izreći – uz izdržavanje kazne zatvora + uz rad za opće dobrona slobodi + uz uslovnu osudu

- može se izvršavati – u kazneno-popravnoj ustanovi (ako se izriče uzkaznu zatvora) ili na slobodi (ako se izriče uz rad za opće dobro naslobodi ili uz uslovnu osudu);

- ne može biti osnov za prisilnu psihijatrijsku hospitalizaciju

- vremensko trajanje – dok ne prestanu razlozi zbog kojihizrečena, ali najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora iliizvršenja rada za opće dobro na slobodi ili istekavremena provjeravanja uz uslovnu osudu; sud, dakle, neodređuje u presudi trajanje ove mjere;

- u slučaju uvjetnog otpusta – obavezno psih.liječenje semože nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je osuđeni uvjetno


pušten (izraz ovdje korišten „izvan med.ustanove“ nemože se shvatiti kao posredno omogućavanje prisilnehospitalizacije; ovo se mora shvatiti jedino kaomogućnost da, u slučaju postojanja potrebe za tim, dase psih.liječenje nastavi izvan kaz.-popravne ustanove)

- ako osuđeni ne nastavi liječenje – uvjetni otpust će seopozvati;

- ako se uslovno osuđeni ne podvrgne psih.liječenju tokom vremenaprovjeravanja određenog u uslovnoj osudi – uslovna osuda se možeopozvati prema odredbama o opozivu uslovne osude zbogneispunjenja izrečenih obaveza

112. Obavezno liječenje od ovisnosti

- ova mjera sigurnosti može se izreći počinitelju koji je k.d.počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnihdroga ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti i ubuduće činitik.d.

- mogućnost izricanja – i onda kada počinitelj u vrijeme počinjenja k.d.nije bio pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, ali je započinjenje k.d.-a bila od presudnog značaja počiniteljeva ovisnost odalkohola ili opojnih droga (takva ovisnost u ovomslučaju mora biti od presudnog značaja, tj.morala jebiti odlučujući uzrok za počinjenje k.d.);


- može se izvršavati – u kazneno-popravnoj ustanovi (ako se izriče uzkaznu zatvora) ili na slobodi (ako se izriče uz rad za opće dobro naslobodi ili uz uslovnu osudu);

- ne može biti osnov za prisilnu hospitalizaciju

- vremensko trajanje – dok ne prestanu razlozi zbog kojihizrečena, ali najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora ili


izvršenja rada za opće dobro na slobodi ili istekavremena provjeravanja uz uslovnu osudu; sud, dakle, neodređuje u presudi trajanje ove mjere;

- u slučaju uvjetnog otpusta – obavezno liječenje odovisnosti se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što jeosuđeni uvjetno pušten (izraz ovdje korišten „izvanmed.ustanove“ ne može se shvatiti kao posrednoomogućavanje prisilne hospitalizacije; ovo se morashvatiti jedino kao mogućnost da, u slučaju postojanjapotrebe za tim, da se liječenje od ovisnosti nastaviizvan kaz.-popravne ustanove)

- ako osuđeni ne nastavi liječenje – uvjetni otpust će seopozvati;

- ako se uslovno osuđeni ne podvrgne liječenju od ovisnosti tokomvremena provjeravanja određenog u uslovnoj osudi – uslovna osudase može opozvati prema odredbama o opozivu uslovne osudezbog neispunjenja izrečenih obaveza

113. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

- ova mjera može se izreći počinitelju koji je počinio k.d. vezano uzsvoj poziv, djelatnost ili dužnost, ako postoji opasnost da bi takvoobavljanje moglo poticajno djelovati da počini novo k.d. vezano uz tajpoziv, djelatnost ili dužnost;

- vremensko trajanje – izriče se u trajanju koje ne može bitikraće od 1god. ni duže od 10god., računajući od dana pravosnažnostiodluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora neuračunava u vrijeme trajanja ove mjere;


- u presudi – mora se jasno i određeno navesti koji su topozivi/djel./dužnosti


- ako uslovno osuđeni tokom vremena provjeravanja određenog uuslovnoj osudi prekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti– uslovna osuda se može opozvati prema odredbama o opozivuuslovne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza

114. Šta je zabrana upravljanja prevoznim sredstvom (ranije:mot.vozilom)? Kad se može izreći?

- ova mjera sigurnosti može se izreći počinitelju k.d. protivsigurnosti prometa kada postoji opasnost da će upravljajućiprevoznim sredstvom ponovo počiniti takvo k.d.

- može se odnositi – samo na određenu vrstu ili na sve vrstemot.vozila (prev.sredstava? – zakon ovdje ostavio termin„mot.vozila“)

- u presudi – mora se jasno i određeno navesti na koju vrstu/tipprev.sredstva se zabrana odnosi;

- vremensko trajanje – može se izreći u trajanju koje ne možebiti kraće od 3 mjeseca ni duže od 5 god., računajući od pravosnažnostisud.odluke, s tim da se vrijeme izvršenja kazne zatvora ne uračunavau vrijeme trajanja ove mjere;

- ako uslovno osuđeni tokom vremena provjeravanja određenog uuslovnoj osudi prekrši zabranu upravljanja prevoznim sredstvom –uslovna osuda se može opozvati prema odredbama o opozivuuslovne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza

115. Oduzimanje predmeta?

- predmeti koji su upotrijebljeni za počinjenje k.d. + predmetikoji su bili namijenjeni za počinjenje k.d. + predmeti kojinastali počinjenjem k.d. – oduzet će se kad postoji opasnost da će bitiponovo upotrijebljeni za počinjenje k.d. ili kad se radi zaštite općesigurnosti ili iz razloga morala lišenje čini prijeko potrebnim, ako suvlasništvo počinitelja;


- predmeti upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje k.d. –npr.oružje, predmeti koje izvršilac upotrijebio zamaskiranje, specijalni alat za otvaranje određenihprostora, oprema za proizvodnju opojnih drogaitd.;- predmeti nastali izvršenjem k.d. – npr. kod k.d.krivotvorenja novca krivotvoreni novac ili znakoviza vrijednost; ove predmete ne miješati sa pribavljenomimovinskom korišću (predmeti koje izvršilac pribavioizvršenjem k.d. ili nagrada koju dobio zaizvršenje k.d.), jer se ti predmeti, odn.koristukoliko se nalaze kod učinioca oduzimaju od njegaprimjenom mjere oduzimanja imov.koristipribavljene k.d.-om!!!

- ako ovi predmeti nisu vlasništvo počinitelja – mogu se oduzeti ako tozahtijevaju interesi opće sigurnosti i razlozi morala, ali se time nedira u prava 3.lica na naknadu štete od počinitelja;

- u presudi – mora izričito biti određeno koji se predmeti i od kogaoduzimaju;

- zakonom se može propisati obavezno oduzimanje predmeta – takopropisano npr. kod k.d. neovlašteni promet opojnimdrogama, krivitvorenje novca, krivotvorenje znakova zavrijednost, krivotvorenje znakova za obilejžavanjerobe, mjera i utega.

116. Postoje li sig.mjere za pravne osobe?

- pravnoj osobi se mogu izreći sljedeće mjere sigurnosti:

1. oduzimanje predmeta – primjena odredbi ove mjereza fiz.osobe;

2. objava presude – izriče se kad bi bilo korisno da javnostsazna za osudu, naročito ako bi objava presude bila od koristiza otklanjanje opasnosti za život i zdravlje ljudi ili zasigurnost prometa ili za zaštitu i promicanjedruštv.vrijednosti; sud će ocijeniti – hoće li se


presuda objaviti u štampi, na radiju ili tv iliu više navedenih sredstava jav.informisanja +hoće li se objaviti obrazloženje presude ucijelosti ili u izvodu, uzimajući pritom uobzir da se načinom objave omogućiobaviještenost svih u čijem je objava interesu;

3. zabrana vršenja određene djelatnosti – ovom mjerom sudmože pr.osobi zabraniti proizvodnju određenih proizvodaili obavljanje određenih poslova ili bavljenjeodređ.poslovima prometa robe ili dr.djelatnošću,odn.djelatnostima, ako bi njeno dalje bavljenje tomdjelatnošću bilo opasno za život ili zdravlje ljudi ilištetno za privredno ili finansijsko poslovanje dr.osoba ili zaprivredu, ili ukoliko pr.osoba u posljednje 2god. prijepočinjenog k.d. već bila kažnjena za isto ili slično k.d.;vrem.trajanje – može se izreći u trajanju od 6 mjeseci do5god., računajući od pravosnažnosti presude.

117. Šta su odgojne preporuke?

- naš KZ – predviđa dva oblika reagiranja na počinjenje k.d. odstrane maoljetnika: jedan oblik je primjena odgojnih(vaspitnih) preporuka, a drugi je primjena krivičnih sankcijaprema maloljetniku;

- odgojne (vaspitne) preporuke = mogu se primijeniti samo uslučaju izvršenja lakših k.d.; predstavljaju alternativni oblikreakcije, budući da se izriču bez formalnog vođenja kr.postupka(dok se kr.sankcije – odgojne mjere i kaznamalolj.zatvora – izriču u kr.postupku)

- svrha odgojnih preporuka -- da se ne pokreće kr.postupak prema maloljetnom

počinitelju k.d.;- da se primjenom odg.preporuka utiče na maloljetnika daubuduće ne čini k.d.


- mogu se primijeniti – kumulativni uslovi:- prema maloljetnom počinitelju k.d. koji priznao k.d. +izrazio spremnost za pomirenjem sa oštećenim- za k.d. s propisanom novč.kaznom ili kaznom zatvora do

3god.;

- vrste odg.preporuka -(i) osobno izvinjenje oštećenom – primjenjuje ovlašteni

tužilac;(ii) naknada štete oštećenom - primjenjuje ovlašteni

tužilac;(iii) redovito pohađanje škole - primjenjuje ovlašteni

tužilac;(iv) rad u korist humanit.organizacije ili lokalne zajednice –primjenjuje sud za maloljetnike;(v) prihvatanje odgovarajućeg zaposlenja - primjenjuje sudza maloljetnike;(vi) smještaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu - primjenjujesud za maloljetnike;(vii) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi -primjenjuje sud za maloljetnike;(viii) posjećivanje odgojnih, obrazovnih, psiholoških idr.savjetovališta - primjenjuje ovlašteni tužilac;

- pri izboru odg.preporuka – ovlašteni tužilac ili sud zamaloljetnike uzet će u obzir sveukupne interese maloljetnika ioštećenika + posebno voditi računa da se primijenjenimodg.preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovitoškolovanje ili rad; izbor i primjena odg.preporuka –izvršava se u saradnji sa roditeljima / starateljima maloljetnika iorganima soc.staranja;- vrijeme trajanja – najduže 1 god; tokom njihovogizvršavanja – mogu se zamijeniti drugom odg.preporukomili ukinuti.

118. Koje se krivične sankcije mogu izreći maloljetnicima?1. odgojne mjere

a. disciplinske mjere


– upućivanje u discipl.centar za maloljetnikeb. mjere pojačanog nadzora

- od roditelja / usvojitelja / staratelja - u dr. porodici - od nadl.organa zaštite

c. zavodske mjere- upućivanje u odg.ustanovu - u odg.popravni dom - u dr.ustanovu za osposobljavanje

2. mjere sigurnosti a. obav.psih.liječenje b. obav.liječenje od ovisnosti c. oduzimanje predmeta

3. kazna maloljetničkog zatvora

- mlađem maloljetniku (koji u vrijeme počinjenja k.d.navršio 14god., a nije navršio 16god.) – mogu se izrećisamo odgojne mjere

- starijem maloljetniku (koji u vrijeme počinjenja djelanavršio 16god., ali nije navršio 18god.) – odgojne mjerese mogu izreći pod uslovima propisanim zakonom, a izuzetno muse može izreći kazna malolj.zatvora

- mjere sigurnosti – mogu se izreći maloljetniku pod uslovimapropisanim zakonom

- sud.opomena + uslovna osuda – ne mogu se izreći maloljetniku

119. Odgojne mjere

1. disiplinske mjere – izriču se maloljetnom počiniteljuk.d. kojem nije potrebno izreći trajnije odgojne mjere, naročitoako je počinio k.d. iz nepromišljenosti ili lakomislenosti;

a. upućivanje u discipl.centar za malolj. – sud izriče ovumjeru kad je potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnimmjerama utiče na osobnost i ponašanje malolj.počinitelja; možese uputiti u discpl.centar: na određeni br.sati


tokom blagdana (ali, najviše 4 uzastopna blagdana)+ na određ.br.sati tokom dana (ali, najduže utrajanju do 1mj.) + na neprekidni boravak tokomodređenog br.dana, ali ne duže od 20 dana

2. mjere pojačanog nadzora – izriču se maloljetnompočinitelju k.d. kojem treba izreći trajnije odgojne mjere ililiječenje uz odgovarajući nadzor, a nije potrebno njegovo potpunoodvajanje iz dotadašnje sredine;

a. od roditelja / usvojitelja / staratelja – ako su rod./usv./star.propustili nadzor nad maloljetnikom, iako su bili u mogućnostiobavljati nadzor; sud može – dati rod./usv./star.potrebne upute i naložiti im određ.dužnosti u pogledu mjeraza odgoj malolj., njegovo liječenje i dr. + sudmože naložiti da nadl.org.soc.staranja provjerava izvršavanjeovog nadzora i ukazuje pomoć rod./usv./star.;vrijeme trajanja – ne može trajati manje od 1god., ni dužeod 3god;b. u drugoj porodici – ako rod./usv./star. nisu u mogućnosti damaloljetnika pojačano nadziru ili ako se od njih takav nadzor nemože opravdano očekivati; porodica koja prima malolj.– mora biti voljna da ga primi + mora imatimogućnosti da ga pojačano nadzire; sud će naložiti –da nadl.org.soc.zaštite provjerava izvršavanje ovemjere i ukazuje potrebnu pomoć porodici u kojusmješten;c. od nadl.organa soc.zaštite – ako ne postoje uslovi za primjenuprethodne dvije mjere pojač.nadzora; za vrijeme trajanjaove mjere – maloljetnik i dalje živi sa rod./usv./star., apojačan nadzor vrši org.soc.zaštite; ovlaštena osobasoc.zaštite – brine se o njegovom školovanju,zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njegaštetno utiče, potrebnom liječenju i sređivanjuprilika u kojima živi; trajanje – ne može manje od1god ni duže od 3god.;

3. zavodske mjere – izriču se maloljetnom počiniteljuk.d. kojem treba izreći trajnije odgojne mjere ili liječenje uz njegovo


potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine; ne mogu trajati duže od5god;

a. upućivanje u odg.ustanovu – izriče se maloljetniku nadkojim treba osigurati izvršenje stalnog nadzora stručnih odgojiteljau ustanovi za odgoj maloljetnika; trajanje – min.6mjeseci, max.3god.;b. upućivanje u odg.-popravni dom – izriče semaloljetniku prema kojem treba primijeniti pojačane mjerepreodgoja; pri odlučivanju o izricanju ove mjere –posebno se uzima u obzir težina i priroda počinjenogk.d. i okolnost da li su maloljetniku ranije bileizricane odg.mjere ili kazna malolj.zatvora;trajanje – min.1god., max.5god;c. upućivanje u dr.ustanovu za osposobljavanje – maloljetnikukoji je ometen u psih.ili fiz.razvoju sud može izreći umjestoprethodne dvije odg.mjere; trajanje – dok je potrebno radinjegovog liječenja ili osposobljavanja, a kad postanepunoljetan ponovo će se ispitati potreba njegovogdaljeg zadržavanja u toj ustanovi.

- svrha odg.mjera (kao i malolj.zatvora) = da se osigura odgoj,preodgoj i pravilan razvoj maloljetnika:

- pružanjem zaštite i pomoći, - nadzorom nad njima, - njihovim stručnim osposobljavanjem i - razvijanjem njihove osobne odgovornosti

- pri izboru odgojne mjere – sud će uzeti u obzir:(i) godine života maloljetnika(ii) stepen njegovog duš.razvoja(iii) njegova psih.svojstva(iv) njegove sklonosti(v) pobude iz kojih djelo počinio(vi) dotadašnji odgoj, sredinu i prilike u kojima

živio(vii) težinu k.d.


(viii) da li mu je ranije bila izricana odgojnamjera ili kazna

(ix) sve dr.okolnosti kojje mogu biti od uticaja

- punoljetnoj osobi koja u vrijeme suđenja nije navršila 21god.života –može se suditi za k.d. koja učinila kao maloljetnik a za kojapropisana kazna zatvora teža od 5god;

- takvoj osobi – sud može izreći samo odgovarajućuzavodsku odgojnu mjeru;

- punoljetnoj osobi koja k.d. počinila kao stariji maloljetnik – možese izreći odgovarajuća zavodska odgojna mjera, a akoispunjeni zak.uslovi, može se izreći i kazna malolj.zatvora;

- ukoliko ova punolj.osoba u vrijeme suđenja navršila 21god. –sud može umjesto kazne malolj.zatvora izreći kaznu zatvoraili uslovnu osudu (s tim da kazna zatvora izrečena uovom slučaju ima u pogledu rehabilitacije,brisanja osude i pr.posljedica isti pr.učinak kaoi kazna malolj.zatvora)

- počinitelju koji počinio k.d. kao mlađa punolj.osoba (navršio18god., ali nije navršio 21god.) – sud može izrećiodgovarajuću zavodsku odgojnu mjeru ako se, s obzirom na njegovuličnost i okolnosti pod kojima k.d. počinio, može očekivati da će se iodgojnom mjerom postići svrha koja bi se ostvarila izricanjemkazne;

- uz ovu mjeru – sud može izreći i sve mjeresigurnosti (osim mjere sig.zabrana vršenja poziv,djel., dužn.)- vrem.trajanje – najduže dok počinitelj ne navrši

23god.života

- evidenciju o izrečenim odgojnim mjerama – vode nadl.organisoc.zaštite na osnovu propisa koje donosi organ nadležanza poslove soc.zaštite u FBiH;

- podaci o izrečenim odgojnim mjerama – mogu se datisamo sudu, tužiteljstvu, organima unutr.poslova i organimasoc.zaštite u vezi sa kr.postupkom koji se vodi protivosoba kojima su izrečene odg.mjere.


120. Osnovi za oduzimanje imovinske koristi? Kako se oduzima?

- osnova oduzimanja imov.koristi pribavljene k.d.-om – niko ne možezadržati imov.korist pribavljenu k.d.-om; ova korist – oduzima sesudskom odlukom kojom utvrđeno da je k.d. počinjeno;

- prošireno oduzimanje imov.koristi pribavljene k.d.-om – kada sekr.postupak vodi za k.d. iz glava XXII (k.d.protiv privrede,poslovanja i sigurnosti platnog prometa), XXIX(k.d.protiv pravosuđa) i XXXI (k.d.podmićivanja ik.d.protiv službene i dr.odgovorne funkcije) – sud možeoduzeti i onu imov.korist za koju tužilac pruži dovoljno dokaza da seopravdano vjeruje da je takva imov.korist pribavljena počinjenjem ovihk.d., a počinitelj nije pružio dokaze da je korist pribavljenazakonito;

- način oduzimanja - - novac, predmeti od vrijednosti i svaka dr.imov.korist kojapribavljena k.d.-om – oduzet će se, a ako to nije moguće –počinitelj će se obavezati na isplatu novč.iznosasrazmjernog pribavljenoj imov.koristi;- od druge osobe – može se oduzeti takva imovina koja na tuosobu prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovarastvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da jeimov.korist pribavljena k.d.-om;- kad je imov.korist pribavljena k.d.-om sjedinjena s imovinomstečenom na zakonit način – takva imovina može bitipredmet oduzimanja, ali u mjeri koja ne premašujeprocijenjenu vrijednost imov.koristi pribavljene k.d.-om;- prihod ili dr.plodovi imov.koristi pribavljene k.d.-om, iliimovine u koju je pribavljena imov.korist pretvorena,ili imovine s kojom pribavljena imov.korist sjedinjena –mogu biti predmet navedenih mjera na isti način i uistoj mjeri kao i imov.korist pribavljena k.d.-om


- ako oštećenom u kr.postupku dosuđen imov.-pr.zahtjev – sud ćeizreći oduzimanje imov.koristi ukoliko ona prelazi dosuđeni imov.-pr.zahtjev oštećenog;

- ako oštećeni u pogledu svog imov.-pr.zahtjeva upućen na parnicu– oštećeni može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti akopokrene parn.postupak u roku od 6mj. od danapravosnažnosti odluke kojom upućen na parn.postupak +ako u roku od 3mj. od dana pravosnažnosti odluke kojomutvrđen njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzetevrijednosti

- ako oštećeni nije u kr.postupku istaknuo imov.-pr.zahtjev – možezahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrđenja svogzahtjeva pokrenuo parn.postupak u roku od 3mj.od danasaznanja za presudu kojom se oduzima imov.korist, anajdalje u roku od 2god.od pravosnažnosti odluke ooduzimanju imov.koristi + ako u roku od 3mj.od danapravosnažnosti odluke kojom utvrđen njegov zahtjevzatraži namirenje iz oduzete vrijednosti

121. Osnovi odgovornosti pravne osobe?


- kada smisao počinjenog k.d. proizilazi iz zaključka, naloga iliodobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe; ili- kad su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe uticali napočinitelja ili mu omogućili da počini k.d.; ili- kad pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenomimov.koristi ili koristi predmete nastale k.d.-om; ili- kad su rokovodeći ili nadzorni organi pr.osobe propustilidužni nadzor nad zakonitošću rada zaposlenika;



- odgovornost pr.osobe – ne isključuje krivicu fiz., odn.odgovornihosoba za počinjeno k.d.;

- kad u pr.osobi osim počinitelja nema druge osobe ili organa koji bimogli usmjeravati ili nadzirati počinitelja – pr.osoba odgovara započinjeno k.d. u granicama počiniteljeve odgovornosti

- za k.d. učinjena iz nehata – pr.osoba može biti odgovorna nagore navedenim osnovima i tada se može blaže kazniti;

- odgovornost za pokušaj – ako počinitelj planirano k.d.započeo, ali ga nije dovršio --- pr.osoba je odgovorna(na naprijed navedenim osnovima) ako zakon propisujekažnjavanje i za pokušaj tog k.d.;

- kažnjavanje za pokušaj – kazna koja propisana za dovršenok.d., a može se i blaže kazniti;- ako rukovodeći ili nadzorni organi pr.osobe spriječilipočinitelja da dovrši započeto k.d. – pr.osoba se možeosloboditi kazne

- produženo k.d. – kada kod pr.osobe prisutan istovjetanosnov odgovornosti u pogledu više istovrsnih ivremenski povezaih k.d. više počinitelja --- pr.osobaodgovorna kao da je počinjeno jedno k.d.;

- saučesništvo pr.osoba – ako dvije ili više pr.osobaučestvuje u počinjenju k.d. --- svaka odgovorna premaosnovima odgovornosti pr.osobe; svaka pr.osoba – odgovara kaoda je jedina pr.osoba odgovorna za k.d.;

- opći razlozi za ublaž.kazne ili oslob.od kazne - - pr.osoba čiji rukovodeći ili nadz.organdobrovoljno prijavi počinitelja k.d. – može se blaže kazniti;- pr.osoba čiji rukovodeći ili nadz.organ nakonpočinjenog k.d. odluči vratiti protupravno pribavljenuimov.korist ili otkloni prouzrokovane štene posljedice ilisaopći podatke o opravdanosti odgovornosti drugih pr.osoba– može se osloboditi kazne.


122. Ko nije pravna osoba u smislu KZ-a?

- pravna osoba u smislu KZ = BiH + FBiH + RS + BD + kanton +grad + općina + MZ + svaki organizacioni oblikpriv.društva + svi oblici povezivanja priv.društava,ustanova za obavljanje kreditnih i dr.bankarskihposlova ili za osiguranje osoba i imovine +dr.finansijske institucije + fond + polit.stranke +udruženja građana + dr.oblici udruživanja koji mogusticati sredstva i koristiti ih na isti način kao ivsaka druga institucija ili organ koji ostvaruje ikoristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvopr.osobe

- odgovornost za pr.osobe koju propisuje KZ – ne odnosi se na BiH,FBiH, RS, BD, kanton, grad, općinu, MZ

- ko nije pr.osoba u smislu KZ????

123. Koje su kazne za pravne osobe?

1. Novčana kazna – ne može biti manja od 5.000 KM niti veća od5.000.000 KM; ako k.d.-om pravne osobe drugomeprouzrokovana imov.šteta ili pribavljena protupravna imovinskakorist – najveća mjera izrečene novč.kazne može iznositi2x iznos te štete, odn.koristi; ako se novč.kazna ne plati u rokuutvrđenom presudom – bez odgađanja će se provestipostupak prisilne naplate;

2. Kazna oduzimanja imovine – može se izreći za k.d. spropisanom kaznom zatvora od 5 god. ili težom kaznom; može seoduzeti – najmanje 1/2 imovine ili veći dio imovine ili cjelokupnaimovina; u slučaju steč.postupka kao posljedice izrečene kazne


oduzimanja imovine – povjerioci se mogu namiriti iz oduzetesteč.mase;

3. Kazna prestanka pravne osobe – može se izreći ako jeaktivnost pr.osobe u cijelosti ili pretežno korištena za počinjenjek.d.; uz ovu kaznu – može se izreći i kazna oduzimanja imovine; uzovu izrečenu kaznu – sud će predložiti otvaranje postupka likvidacije;iz imovine pr.osobe kojoj izrečena ova kazna – mogu se isplatitipovjerioci;

- pri odmjeravanju kazne pr.osobi – sud uzima u obzir, pored općihpravila o odmjeravanju kazne, i privrednu snagu pr.osobe

124. Uslovna osuda kod pravne osobe



125. Koje je pravilo kod odgovornosti pr.osobe i odgovornog lica upr.osobi?


- kada smisao počinjenog k.d. proizilazi iz zaključka, naloga iliodobrenja rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe; ili- kad su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe uticali napočinitelja ili mu omogućili da počini k.d.; ili


- kad pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenomimov.koristi ili koristi predmete nastale k.d.-om; ili- kad su rokovodeći ili nadzorni organi pr.osobe propustilidužni nadzor nad zakonitošću rada zaposlenika;


- odgovornost pr.osobe – ne isključuje krivicu fiz., odn.odgovornihosoba za počinjeno k.d.;

- kad u pr.osobi osim počinitelja nema druge osobe ili organakoji bi mogli usmjeravati ili nadzirati počinitelja – pr.osobaodgovara za počinjeno k.d. u granicama počiniteljeveodgovornost

126. Pravne posljedice osude

- osude za k.d. – mogu imati za pravnu posljedicu prestanak iligubitak određ.prava ili zabranu sticanja određ.prava

- pr.posljedice ne mogu nastupiti – kad je za k.d. počiniteljuizrečena sud.opomena / uslovna osuda / novč.kazna ili kad jeoslobođen od kazne

- pr.posljedice osude – mogu se propisati samo zakonom +nastupaju po sili zakona kojim su propisane

- pr.posljedice koje se odnose na prestanak ili gubitak određ.prava:(i) prestanak vršenja određ.poslova ili funkcija u org.vlasti,trg.društvima ili dr.prav.osobama;(ii) prestanak zaposlenja ili prestanak vršenja određ.zvanja, pozivaili zanimanja;(iii) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdajuodlukom organa vlasti ili statusa koji se priznaje odlukomorg.vlasti;


(iv) lišenje odlikovanja

- pr.posljedice koje se odnose na zabranu sticanjaodređ.prava– (ova pr.posljedica ne može nastupitikod odgojne mjere i kazne malolj.zatvora):(i) zabrana vršenja određ.poslova ili funkcija u org.vlasti,trg.društvima ili dr.prav.osobama;(ii) zabrana sticanja određ.zvanja, poziva ili zanimanja iliunapređenja u službi (iii) zabrana sticanja dozvola iliodobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ilistatusa koji se priznaje odlukom org.vlasti

- kod odgojnih mjera + kazne malolj.zatvora – ne može nastupitiposljedica zabrane sticanja određ.prava

- kod pravnih osoba – pr.posljedice za k.d.: zabrana rada naosnovu dozvole, ovlaštenja ili koncesije izdatih od strane državeili institucija u FBiH;

- nastupanje pr.posljedica osude – danom pravosnažnosti presude

- trajanje pr.posljedica osude - - zabrana sticanja određ.prava – najduže 10god. od danaizdržane/oproštene/zastarjele kazne, ako zapojedine pr.posljedice nije zakonom propisanokraće trajanje + sud može odrediti da ovapr.posljedica prestane kad proteknu 3god. od danaizdržane/zast./oproštene kazne (sud pritom uzima uobzir ponašanje osuđenog poslije osude, njegovuspremnost da naknadi štetu prouzrokovanu k.d.-om,da vrati imov.korist pribavljenu k.d.-om, idr.okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestankapr.posljedica osude)- sve pr.posljedice prestaju – brisanjem osude

127. Brisanje osude


- pod uslovom da počinitelj nije ponovo osuđen za novo k.d., osuda sebriše po sili zakona:

- osuda kojom počinitelj oslobođen od kazne – briše se izkaznene evidencije ako osuđenik u roku od 1god. od danapravosnažnosti presude ne počini novo k.d.;

- uslovna osuda – briše se iz kaznene evidencije poproteku roka od 1god. od dana prestanka vremenaprovjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na novč.kaznu + na kaznu zatvoa do 1 god. – briše seiz kaznene evidencije po proteku roka od 3god. od danaizvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijemeosuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na kaznu zatvora od preko 1god. do 3 god. – briše seiz kaznene evidencije po proteku roka od 5god. od danaizvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijemeosuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na kaznu zatvora od preko 3god. do 5 god. – briše seiz kaznene evidencije po proteku roka od 10 god. od oddana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijemeosuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na kaznu zatvora u trajanju od preko 5god. do 10.god –briše se iz kaznene evidencije po proteku roka od15god . od od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, akoza to vrijeme osuđenik ne počini novo k.d.;

- osuda na kaznu zatvora od preko 10 god. – sud može, na molbuosuđenika, odrediti da se briše ova kazna ako protekao rokod 20god. od od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako zato vrijeme osuđenik ne počini novo k.d.; prilikom odlučivanja –sud će voditi računa o vladanju osuđenika poslijeizdržavanja kazne, o prirodi k.d.-ai dr.okolnostimakoje mogu biti od značaja za ocjenu opravdanostibrisanja osude;


- osuda na kaznu dugotrajnog zatvora – ne briše se- osuda se ne može brisati – dok traje kr.postupak za novo k.d. + doktraje primjena mjera sigurnosti + dok oduzimanje imov.koristi pribavljenek.d.-om nije potpuno izvršeno

- brisanjem osude iz kaznene evidencije – počinitelj se smatraneosuđivanim

- podaci iz kaznene evidencije – nisu javni podaci- građanin – pravo tražiti i dobiti podatke izkazn.evidencije o sebi, ako su mu ti podacipotrebni za ostvarivanje prava ili interesa- zamjena izrečene novč.kazne radom za opće dobro na slobodi+ zamjena izrečene novč.kazne kaznom zatvora – upisujuse u kazn.evidenciju

128. Rehabilitacija

- poslije izdržane / zastarjele / oproštene kazne zatvora,dugotr.zatvora ili malolj.zatvora – osuđene osobe uživaju sva pravautvrđena ustavom, zakonom i dr.propisima + mogu sticatisva prava, osim onih koja su im ograničena mjerom sigurnostiili nastupanjem pravne posljedice osude

- primjena i na osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova prava nisuograničena poseb.propisima o uvjetnom otpustu

129. Pomilovanje

- pomilovanjem – poimenično određenim osobama daje se potpuno ilidjelimično:

- oslobođenje od izvršenja kazne ili- zamjenjuje izrečena kazna blažom kazom ili- određuje brisanje osude ili- ukida ili određuje kraće trajanje mj.sigurnosti zabrane vršenjapoziva, djel., dužnosti ili određene pr.posljedice osude


- za k.d. koja spadaju u nadl.FBiH – odlukom daje predsjednikFBiH na osnovu posebnog zakona

- za k.d. koja spadaju u nadl.BiH – odlukom daje PredsjedništvoBiH na osnovu poseb.zakona

130. Amnestija

- amnestijom – osobama koje su njome obuhvaćene daje se:- oslobođenje od kr.gonjenja ili - potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne ili- zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili- određuje brisanje osude ili- ukida određena pr.posljedica osude

- za k.d. propisana KZFBiH i dr.zakonim FBiH –amnestiju može dati Parlament FBiH

- za k.d. propisana zakonom kantona – skupštinakantona

- za k.d. propisana KZ BiH – Parlamentarna skupštinaBiH

- amnestija se daje - zakonom

131. Blanketne dispozicije?

- blanketne dispozicije = nepotpune ili okvirne dispozicije u KZ kojesu same za sebe neprimjenjive bez uzimanja u obzir drugog propisana koji upućuju.

- da bi se u takvim slučajevima moglo utvrditi da li je upitanju k.d. ili ne - nužno je konsultovati propise na koje se ta blanketna dispozicija odnosi i tek tada ćemo biti umogućnosti utvrditi da li u konkretnom ponašanjupostoje elementi krivičnog djela. - u KZ - najčešće su kod k.d. protiv bezbjednosti saobraćaja iprotiv bezbjednosti ljudi i imovine; npr. krivično djelo


ugrožavanja saobraćaja govori o postupanju usaobraćaju suprotno propisima ZOBS-a ili kod k.d.protivpravni prekid trudnoće, u dispozitivu senavodi da se prekid trudnoće izvodi protivnopropisima o prekidu trudnoće. - kod optuženja + u izreci presude - nužno je ugraditiodređene članove zakona ili drugog propisa na koji upućujeblanketna dispozicija.

132. Teško kriv.djelo protiv sigurnosti saobraćaja (javnog prometa)? Ukoju grupu spada k.d. protiv sig.javnog prometa? Koja je ovo vrstakr.norme? (blanketna, jer se poziva na ZOBS) Šta propisuje ZOBS? Danema povrede ni štete na vozilu šta bi onda bilo I kako bi se vodilo?(prekršaj i po Zak. o prekršajima)

133. Učestvovanje u tuči – čl.174 KZ FbiH134. Krađa? U koju grupu k.d. spada? Koja još k.d. spadaju u tu grupu?

Kakvo ovo djelo može biti? (kvalif. i privil.) Koji su privil., a kojikavlaif.oblici? Šta se mora dokazati? Razbojništvo, razbojnička krađa– kakva su to djela i zašto? (složena djela...) Na koji način se djelaprotiv imovine mogu izvršiti i zašto? (samo s umišljajem...)

135. Teška krađa136. Napad na službenu osobu? U koju grupu k.d. spada? Koje je djelo

slično ovome? Šta se štiti ovim k.d.-ima iz ove glave? S kojim oblikomvinosti se može izvršiti ovo djelo? (umišljaj) Koje su radnje izvršenjaovog djela? Kvalifikovani oblici?

137. Teška tjelesna povreda? U koju grupu spada ovo k.d.? Šta možete rećio lakoj tjelesnoj povredi? A o osobito teškoj – nekoliko primjera?Privilegirani oblici teške tjel.povrede (ako učinjeno na mah i akoučinjeno uslijed jake razdraženosti)? Najteži oblici ovih djela protivživota i tijela?

138. Laka tjelesna povreda139. Skidanje ili povreda službenog pečata ili znaka? U koju grupu spada?

Šta se štiti ovim djelima?140. Oštećenje tuđe stvari? U koju grupu k.d. spada? Koja k.d. tu još

spadaju? Koja je radnja izvršenja kod oštećenja tuđe stvari?(postavljena alternativno) Kojim oblikom vinosti se može učiniti?Kvalifikatorni oblici ovog k.d.?

141. Narušavanje javnog reda i mira


142. Nasilničko ponašanje i oštećenje tuđe imovine143. Falsifikovanje

b) PROCESNO

1. Na šta upućuje veliki broj izmjena ZKP (do danas 18)?

- na nestabilnost pravnog poretka

2. Ko su OSL prema ZKP-u?

- OSL = ovlašteno sl.lice ili ovlaštena službena osoba = osoba kojaima odgovarajuća ovlaštenja unutar policijskih organa,uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu(SIPA) + Državnu graničnu službu + sudsku i finansijsku policiju +kao i unutar carinskih organa, poreskih organa i organa vojnepolicije + stručni saradnici, odn.istražitelji tužilaštva koji rade poovlaštenjima tužioca

3. Načelo akuzatornosti?

- nač.akuzatornosti (optužno načelo) = kr.postupak se možepokrenuti i provesti samo po zahtjevu tužioca

- usvajanjem ovog principa razdvojene su osnovne funkcije ukrivičnom postupku i povjerene različitim subjektima:

- funkcija krivičnog gonjenja koja je povjerenatužiocu,

- funkcija odbrane koju ostvaruje osumnjičeni,odnosno optuženi, sam ili uz pomoć branioca, i


- funkcija presuđenja koju vrši sud

- sljedeće posljedice: - sud ne pokreće i ne vodi kr.postupak po sl.dužnosti, tj. bezzahtjeva tužioca, - kr.postupak dobiva karakter spora između dvije stranke

(tužioca iosumnjičenog, odnosno optuženog) pred sudom i – kr.postupak se može voditi samo protiv one osobe isamo za ono k.d. koje tužilac u svojoj naredbi, optužniciili nekom drugom optužnom aktu označi

4. Ne bis in idem

- niko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već bio suđen iza koje je donesena pravomoćna sudska odluka

- eng. double jeopardy – dvostruka opasnost

- čl. 14(7). MPGPP + čl. 4. Protokola br. 7 uz EKLJP

5. Načelo zakonitosti dokaza

(i) zabranjeno - od osumnjičenog, optuženog ili bilo kojedruge osobe koja učestvuje u postupku iznuđivatipriznanje ili kakvu drugu izjavu

(ii) sud ne može – zasnovati svoju odluku na dokazimapribavljenim povredama lj.prava i sloboda propisanihustavom i međ.ugovorima koje BiH ratifikovala +


na dokazima pribavljenim bitnim povredama ZKP-a + nadokazima proizašlim iz ovakvih dokaza

- dokazi pribavljeni povredama lj.prva i sloboda – npr. povredom prava na odbranu (čl. 14(3) MPGPP i čl.

6(3) EKLJP), povredom prava na dostojanstvo, ugled ičast ( čl. 7. MPGPP i čl. 3. EKLJP) ili povredom

prava na nepovredivost ličnog i porodičnog života (čl. 17. MPGPP i čl. 8. EKLJP)

- dokazi pribavljeni bitnim povredama ZKP – npr. dokazi pribavljeni pretresanjem stana, prostorija i osoba ako je pretresanje izvršeno bez sud.naredbe ili bez prisustva osoba

koje moraju biti prisutne pretresanju + dokazi pribavljeni privremenim oduzimanjem pisama,

telegrama, i drugih pošiljki, ako su te mjere preduzete bezsud.naredbe + dokazi pribavljeni ispitivanjem

osumnjičenog, odn.optuženog ako je postupljeno protivno odredbama zakona, koje govore o pravima pomenute osobe

+ dokazi pribavljeni saslušanjem osoba koje ne mogu biti saslušane kao svjedoci ili koje mogu odbiti svjedočenje, a na to pravo nisu upozorene ili to upozorenje nije uneseno u

zapisnik + dokazi pribavljeni vještačenjem koje je izvršila osoba koja ne može biti vještak + dokazi pribavljeni

primjenom posebnih istražnih radnji, ako su te radnje preduzete bez naredbe sudije za prethodni postupak ili izvan

njenog okvira , tj. u suprotnosti sa naredbom itd.

6. Šta znači pretpostavka nevinosti?

- svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravomoćnompresudom ne utvrdi njegova krivnja

- člana 6(2) EKLJP

- usko povezano sa načelom in dubio pro reo - sumnju u pogledupostojanja činjenica koje čine obilježja k.d.-a ili o


kojima ovisi primjena neke odredbe kr.zakonodavstva,sud rješava presudom na način koji je povoljniji za optuženog

- usko povezano sa načelom protiv samooptuživanja - zbogusvajanja pretpostavke nevinosti , osumnjičeni, odn.optuženioslobođen tereta dokazivanja i pripada mu privilegij protivsamooptuživanja (eng. privilege against selfincrimination); ESLJPnaglašava tijesnu povezanost privilegija protivsamooptuživanja i pretpostavke nevinosti

- problematično obavještavanje javnosti kroz medije o izvršenimkrivičnim

djelima i odvijanju krivičnog postupka - u interesu zaštiteprava na pravično suđenje, u čijim okvirima se nalazi ipretpostavka nevinosti, odnosno slobode štampe kaokonstitutivnog elementa demokratskog društva., ESLJP ječesto raspravljao u vezi s primjenom člana 6. (kojiutvrđuje pravo na pravično suđenje i pretpostavkunevinosti) i člana 10. (koji se odnosi na sloboduinformisanja javnosti) EKLJP; prema praksi ESLJP,pomenuta pitanja treba rješavati tako da se javnost obavještava okrivičnom postupku koji je u toku, ali na način da se to radi diskretno i uzsve obzire koje nalaže poštovanje presumpcije nevinosti; također seupozorava da senzacionalističko pisanje u medijima o prethodnompostupku može narušiti pretpostavku nevinosti osumnjičenog; porednavedenog, u nekim odlukama pomenutog suda jezaključeno da naredba novinaru da plati globu, jer jesvojim napisom uticao na ishod krivičnog postupka, nepredstavlja kršenje prava na slobodu primanja isaopštavanja informacija, odnosno nije u suprotnosti saslobodom štampe koja je zagarantovana članom 10. EKLJP

7. In dubio pro reo

- sumnju u pogledu postojanja činjenica koje čineobilježja k.d.-a ili o kojima ovisi primjena nekeodredbe kr.zakonodavstva, sud rješava presudom na načinkoji je povoljniji za optuženog


- jedna od neposrednih posljedica presumpcije nevinosti

- ESLJP - postoji povreda pretpostavke nevinosti uslučaju da sudska odluka u vezi optuženog odražava stavo tome da je on kriv, a pritom ova krivnja nije biladokazana u skladu sa zakonom + svaka situacija u kojoj se javlja inajmanja sumnja u vezi sa dokazom mora ići u prilog optuženog

- činjenice koje su in peius optuženog - moraju se utvrditi sasigurnošću - sud ne može sumnjati u njihovo postojanje--- ako postoji sumnja u odnosu na te činjenice, one se ne mogu uzetikao utvrđene, tj. smatraju se neutvrđenim

- s druge strane, činjenice koje idu u korist optuženog - uzimaju seza

utvrđene čak i onda ako su samo vjerovatne, tj. ako se sumnjau njihovo postojanje, pa čak i onda ako je postojanječinjenica na štetu optuženog vjerovatnije

8. Pravo na odbranu

- osumnjičeni, od.optuženi - pravo braniti se sam ili uz stručnupomoć branitelja koga sam izabere. - ako osumnjičeni, odn.optuženi sam ne uzme branitelja -postavit će mu se branitelj kad je to određeno zakonom (obaveznaodbrana)- osumnjičenom, odn.optuženom – mora se osiguratidovoljno vremena za pripremanje odbrane

- pravo braniti se sam (materijalna odbrana) – pravo, a ne dužnost;obuhvata sve procesne aktivnosti osumnjičenog, odn.optuženog koje suzakonom dozvoljene i koje se odnose na pobijanje navoda optužbe; može seostvarivati usmeno ili pismeno, a njeni konkretniji obliciobuhvataju iznošenje činjenica in favorem + predlaganje dokaza +preduzimanje procesnih radnji + prisustvovanje procesnim radnjama +


upućivanje na propise koji su, također, in favorem ; u ostvarivanjumaterijalne odbrane učestvuju i organi krivičnog postupka sobzirom da su sud, tužilac i drugi organi koji učestvuju ukr.postupku dužni s jednakom pažnjom da ispituju i utvrđujukako činjenice koje terete osumnjičenog, odn.optuženog, takoi one koje mu idu u korist

- pravo na branioca (formalna odbrana) - slobodni izbor branioca + da sa braniocem, bez obzira da li je na slobodi ili u pritvoru ima

slobodnu komunikaciju + da branilac može prisustvovati njegovom ispitivanj u + da branilac može preduzimati procesne radnje i aktivno doprinosi ostvarenju

prava na odbranu ; formalna odbrana ne isključuje materijalnu, već je dopunjava; o pravu na branioca osumnjičeni, odn.optuženi - mora

se poučiti ; za branioca – može se uzeti samo advokat- obavezna odbrana - pomenutoj osobi nudi stručna pomoć onda

kad se, po mišljenju zakonodavca, ona ne može uspješno braniti; razlozi - u težini k.d. + specifičnom položaju

osumnjičene, odn.optužene osobe + u određenim njenim fiz. ili psih.nedostacima: osumnjičeni mora imati branioca:

- ako osumnjičen za k.d. za koje se može izreći kaznadugotr.zatvora + ako osumnjičeni nijem ili gluh – mora imati

branioca već prilikom prvog ispitivanja - nakon podizanja optužnice za k.d. za koje se može izreći

kazna zatvora ili teža kazna – mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optužnice

- kad sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta,mentalnog stanja osumnjičenog, odn.optuženog ili dr.okolnostiu interesu pravde

- pravo na mat. i form. odbranu – od ternutka lišenja slobode, odn.prvogispitivanja

- pravo na adekvatno vrijeme i sredstva za pripremu odbrane - pravo naodgovarajuće vrijeme i mogućnosti za pripremanje odbrane(čl. 14(3)(b) MPGPP i čl. 6(3)(b) EKLJP).

- sa ovim pravima povezana – i prava osumnj., odn.optuženog + prava osobališenih slobode i dr.prava


9. Jednakost strana u postupku

- sud - dužan da stranke i branioca tretira na jednak način i dasvakoj od strana pruži jednake mogućnosti u pogledu pristupadokazima i njihovom izvođenju na glavnom pretresu

- sud, tužitelj i drugi organi koji učestvuju u postupku - dužni sjednakom pažnjom da ispituju i utvrđuju kako činjenice koje tereteosumnjičenog, odnosno optuženog, tako i one koje im idu ukorist

10.Slobodna ocjena dokaza

- pravo suda, tužitelja i drugih organa koji učestvuju u kr.postupku daocjenjuju postojanje ili nepostojanje činjenica - nije vezano niograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima

- s lobodna ocjena dokaza = ocjena oslobođena pravnih pravila, koja bi a

priori određivala vrijednost pojedinih dokaza ; to znači, vrijednost dokaza nije unaprijed određena, ni

kvalitativno, niti kvantitativno

- u smislu principa slobodne ocjene dokaza - prilikom donošenja presude sud dužan savjesno ocijeniti svaki dokaz

pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima i na osnovu takve ocjene izvesti zaključak o tome da li je neka činjenica

dokazana; pri tome, ocjena dokaza obuhvata njihovu logičku i psihološku ocjenu

- slobodna ocjena dokaza u konkretnom kr.predmetu zahtijeva obrazloženje kako svakog dokaza pojedinačno, tako i

svih dokaza zajedno ---- na osnovu toga se slobodna ocjena dokaza može sagledati u drugostepenom postupku, jer se u


obrazloženju presude iznosi na osnovu čega se uzima da je neka činjenica dokazna, odn.da nije dokazna, te

način na koji se došlo do takvog zaključka

- ograničenje – načelom zakonitosti dokaza

- prema čl.4 Zak.o ustupanju predmeta od strane MKSJTužilaštvu

BiH i korištenju dokaza pribavljenih od strane MKSJ u postupcima pred sudovima u BiH - nakon saslušanja

stranaka , sud može na vlastitu inicijativu ili na prijedlog jedne od stranaka odlučiti da prihvati kao

dokazane činjenice koje su utvrđene pravomoćnom odlukom u drugom postupku pred MKSJ , ili da prihvati pismeni dokazni materijal iz postupaka pred MKSJ ukoliko se odnosi na pitanja od

značaja u tekućem postupku

11.Pravo na jezik i pismo u kr.postupku

- u kr.postupku - u ravnopravnoj upotrebi službeni jezici BiH –b/h/s jezik, kao i oba pisma - ćirilica i latinica.

- stranke, svjedoci i ostali učesnici u postupku - pravo služiti sematernjim jezikom ili jezikom koji razumiju;

- ako osoba ne razumije jedan od službenih jezika BiH -osigurat će se usmeno prevođenje onoga što ona, odnosnodrugi iznose, kao i isprava i drugog pisanog dokaznogmaterijala. - o ovim pravima – ova osoba će se poučiti prije njenogprvog ispitivanja; tih prava se mogu odreći ako znaju jezik nakome se vodi postupak; u zapisniku - zabilježiti daje data pouka i izjava učesnika na datu pouku.

- prevođenje obavlja sudski tumač.


- troškovi prevođenja - isplaćuju se unaprijed iz budžetskihsredstava i ostaju na teretu tih sredstava , bez obzira ko je po

konačnoj odluci suda dužan da snosi troškove kr.postupka

- ZoSBiH - međunarodne sudije ovlaštene da koriste engleski jezik usvim postupcima pred Sudom BiH; također, predviđeno da su,izuzetno od relevantnih odredbi ZKP BiH međunarodnitužioci, ovlašteni koristiti engleski jezik u svim postupcima predSudom BiH ili u okviru poslova koji su u njihovoj nadležnosti; u obanavedena slučaja prevođenje, odnosno tumačenje na jedan odslužbenih jezika BiH obezbjeđuje sudski tumač

12.Šta tumač mora prevoditi u kr.postupku (šta se sve prevodi nekomeko ne razumije službene jezike)?

- ako osoba ne razumije jedan od službenih jezika BiH - osigurat ćese usmeno prevođenje onoga što ona, odnosno drugi iznose, kao iisprava i drugog pisanog dokaznog materijala.

13.Isključenje javnosti

- vrijedi opće načelo javnosti gl.pretresa; međutim – javnost se možeisključiti:- od otvaranja zasjedanja pa do završetka glavnog pretresa - sudija,odn.vijeće može u svako doba, po sl.dužnosti ili po prijedlogustranaka i branitelja, ali uvijek po njihovom saslušanju, isključitijavnost za cio glavni pretres ili jedan njegov dio, ako je to:

- u interesu državne sigurnosti ili - ako je to potrebno radi:

- čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne tajne,- čuvanja javnog reda, - zaštite morala u demokratskom društvu,


- zaštite osobnog i intimnog života optuženog ili oštećenogili

- zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka

- isključenje javnosti ne odnosi se na - stranke, branitelja,oštećenog, zakonskog zastupnika i punomoćnika

- sudija, odn.vijeće može dopustiti - da glavnom pretresu nakome je javnost isključena budu prisutne službene osobe,znanstveni i javni radnici, a na zahtjev optuženog može to dopustiti injegovom bračnom, odnosno izvanbračnom drugu i bliskim srodnicima

- sudija, odn.vijeće – upozorit će osobe koje su prisutne glavnompretresu na kome je javnost isključena da su dužne kaotajnu čuvati sve ono što su na pretresu saznale i da neovlaštenoodavanje tajne predstavlja k.d.

- odluku o isključenju javnosti - donosi sudija, odn.vijećerješenjem koje mora biti obrazloženo i javno objavljeno;rješenje o isključenju javnosti - može se pobijati samo užalbi na presudu

14.Načelo oportuniteta

- načelo legaliteta kr.gonjenja = tužitelj dužan poduzeti kr.gonjenje akopostoje dokazi da je učinjeno k.d., osim ako ovim zakonom nijedrugačije propisano

- načelo oportuniteta = tužilac ovlašten cijeniti cjelishodnostkr.gonjenja samo kada ga zakon na to ovlašćuje:

- k.d. u kojima će tužilac dati imunitet svjedoku - tj.pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi gaistinit odgovor izložio krivičnom gonjenju


- lakša k.d. čiji su izvršioci maloljetne osobe - za k.d. spropisanom kaznom zatvora do tri godine ili novčanomkaznom, tužitelj može odlučiti da ne zahtijeva pokretanjekr.postupka iako postoje dokazi da je maloljetnik učinio k.d.,ako smatra da ne bi bilo cjelishodno da se vodipostupak prema maloljetniku s obzirom na priroduk.d. i okolnosti pod kojima je učinjeno, ranijiživot maloljetnika i njegova osobna svojstva +prije donošenja odluke hoće li podnijeti zahtjevza pokretanje kr.postupka prema maloljetniku,tužitelj je dužan razmotriti mogućnost i opravdanostizricanja odgojne preporuke- k.d. za koja predviđeni posebni uvjeti za krivično gonjenje -u slučaju kada k.d. izvršeno van teritorije BiH, tužitelj možepoduzeti kr.gonjenje ako je to k.d. propisano u zakonuBiH i samo ako je izvršeno djelo propisano kaok.d. i po zakonu države na čijoj je teritorijik.d. izvršeno - k.d. za koja se goni po odobrenju - kad je zakonom, odn.drugimopćim aktom donesenim na osnovu ustava ili zakona propisano daje za kr.gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenjenadl.državnog organa, tužitelj ne može pokrenuti,odnosno nastaviti istragu niti podići optužnicuako ne podnese dokaz da je odobrenje dato

- primjena načela oportuniteta - naročito dolazi do izražaja u postupku prema maloljetnicima

15.Ko su stranke u postupku?

- tužilac + osumnjičeni/optuženi

16.Stvarna nadležnost

- stvarna nadležnost = ovlaštenje suda da rješava određenu vrstupredmeta ili preduzima određene vrste procesnih radnji ili da obavlja


i dr.poslove propisane zakonom; određena posebnim zakonima (zarazliku od mjesne nadležnosti koja regulisana ZKP-om)

I. Federacija

- općinski sudovi + kantonalni sudovi + Vrhovni sud FBiH - sude ukr.stvarima u granicama svoje stvarne nadležnosti određene zakonomFederacije odnosno zakonom kantona

II. BiH

- Sud BiH - nadležan: (i) da sudi u 1.stepenu u kr.stvarima u granicama svoje stvarne

nadležnosti određene zakonom, (ii) da odlučuje o žalbama protiv odluka donesenih u 1.stepenu, (iii) da odlučuje o ponavljanju kr.postupka u slučajevima propisanim

ZKP BiH, (iv)da rješava sukob nadležnosti u kr.stvarima između sudova

FBiH i RS, kao i sudova entiteta i sudova BD, (v) da odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja međunar. i

međuent. kr.propisa, uključujući i odnose s Interpolom idrugim međunar.policijskim organima, kao i o transferuosuđene osobe, izručenju i predaji osobe po zahtjevu bilokojeg organa na teritoriji BiH, druge države,odnosno međunarodnog suda ili tribunala,

(vi)da obavlja i druge poslove propisane zakonom.

- ako ista osoba počinila više k.d., pa je za neka od tih djelanadležan Sud BiH, a za neka drugi sudovi - prioritet ima suđenjepred Sudom BiH

- ako postoje važni razlozi - Sud BiH može vođenje postupka zak.d. iz svoje nadležnosti prenijeti rješenjem sudu na čijem jepodručju k.d. izvršeno ili pokušano; vođenje postupka se možeprenijeti najkasnije do zakazivanja gl.pretresa; ovorješenje - može se donijeti i na prijedlog stranaka ilibranitelja za sva k.d. iz nadležnosti Suda BiH, izuzevza k.d. protiv integriteta Bosne i Hercegovine


- ako se postupak vodi za k.d. protiv čovječnosti i vrijednostizaštićenih međunar.pravom iz KZ BiH – Sud BiH može rješenjemprenijeti vođenje postupka drugom sudu na čijem je području pokušano iliizvršeno k.d., najkasnije do zakazivanja gl.pretresa, auzimajući u obzir težinu k.d., svojstva počinioca i ostaleokolnosti važne za ocjenu složenosti predmeta; ovorješenje - može donijeti i na prijedlog stranaka ilibranioca, a u fazi istrage samo na prijedlog tužioca.

17.Mjesna nadležnost

- mjesna nadležnost = pravo i obaveza stvarno nadležnog suda dadonese odluku o kr.stvari (k.d., krivica i kr.pravnasankcija) koja je predmet kr.postupka s obzirom na međusobnupovezanost mjesta izvršenja k.d., izvršioca k.d. i stvarno nadležnogsuda

I. Federacija

(1) forum delicti commissi – sud na čijem području k.d. izvršenoili pokušano;

- ako k.d. izvršeno ili pokušano na područjima raznihsudova ili na granici tih područja, ili je neizvjesno nakojem je području k.d. izvršeno ili pokušano – nadležanonaj od tih sudova koji je prvi potvrdio optužnicu, aako optužnica nije potvrđena – sud koji jeprvi primio optužnicu na potvrđivanje

(2) posebna nadležnost – ako je k.d. izvršeno na domaćembrodu ili domaćem zrakoplovu dok se nalazi u domaćempristaništu - nadležan sud na čijem se području nalazi to pristanište;

- u ostalim slučajevima kad je k.d. počinjeno nadomaćem brodu ili domaćem zrakoplovu -nadležan sud na čijem se području nalazi matična luka


broda, odn.zrakoplova ili domaće pristanište u kojem se brod odn.zrakoplov prvi put zaustavi

(3) forum domicilii - ako nije poznato mjesto izvršenja k.d. iliako je to mjesto izvan područja FBiH - nadležan sud na čijempodručju osumnjičeni odn.optuženi ima prebivalište ili boravište

- ako je ovaj sud već započeo postupak - ostajenadležan i ako se saznalo za mjesto izvršenja k.d.

(4) forum deprehensionis - ako nije poznato mjesto izvršenjak.d., a niti prebivalište ili boravište osumnjičenogodn.optuženog, ili se oba mjesta nalaze izvan područja FBiH- nadležan sud na čijem se području osumnjičeni odn.optuženiuhiti ili se sam prijavi

(5) nadležnost s elementom inozemnosti - ako je nekaosoba izvršila k.djela u FBiH i u inozemstvu, a između tih k.d.postoji međusobna veza i isti dokazi - nadležan sud koji jenadležan za k.d. izvršeno u FBiH

(6) forum ordinatum - ako se prema navedenim odredbamane može ustanoviti koji je sud mjesno nadležan - Vrhovni sudFBiH odredit će jedan od stvarno nadl.sudova pred kojim ćese provesti postupak

(7) forum delegatum – (i) prenošenje mj.nadl.iz pravnih ili stvarnih razloga -kada je nadl.sud iz pravnih ili stvarnih razloga spriječenda postupa - dužan, po saslušanju stranaka ibranitelja, o tome izvjestiti neposredno viši sud koji ćeodrediti drugi stvarno nadl.sud na svom području(ii) prenošenje mj.nadl. iz važnih razloga - sud određenzakonom može za vođenje postupka odrediti drugi stvarnonadležni sud na svom području, ako postoje važni razlozi +Vrhovni sud FBiH može za vođenje postupkaodrediti drugi stvarno nadležni sud napodručju drugog kantona, ako postoje važnirazlozi


18.Ako je k.d. počinjeno na prostoru nadležnosti različitih sudova, ko jenadležan?

- ako k.d. izvršeno ili pokušano na područjima raznih sudova ili na granicitih područja, ili je neizvjesno na kojem je području k.d. izvršeno ilipokušano – nadležan onaj od tih sudova koji je prvi potvrdiooptužnicu, a ako optužnica nije potvrđena – sud koji je prviprimio optužnicu na potvrđivanje

19.Šta je to forum domicili; šta ko sud po tom principu započnepostupak, a ispostavi se da je k.d. počinjeno na određenom području?

- forum domicilii - ako nije poznato mjesto izvršenja k.d. ili ako jeto mjesto izvan područja FBiH - nadležan sud na čijem područjuosumnjičeni odn.optuženi ima prebivalište ili boravište

- ako je ovaj sud već započeo postupak - ostajenadležan i ako se saznalo za mjesto izvršenja k.d.

20.Sukob nadležnosti

- posljedice nenadležnosti - - sud dužan - paziti na svoju stv. i mj.nadl. + čim primjeti danije nadležan, oglasit će se nenadležnim i po pravomoćnostirješenja uputit će predmet nadl.sudu- ako tokom gl.rasprave sud ustanovi da je za suđenjenadl.niži sud - neće dostaviti predmet tom sudu, nego ćesam provesti postupak i donijeti odluku- nakon potvrđivanja optužnice - sud se ne može oglasitimj.nenadležnim niti stranke mogu isticati prigovormj.nenadležnosti

- sukob nadležnosti (kolizija – stvarna i mjesna) -- ako sud kojem je predmet ustupljen kao nadležnom, smatrada je nadležan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud– pokrenut će postupak za rješavanje sukoba nadležnosti


- kad je povodom žalbe protiv odluke 1.st.suda kojom se ovajoglasio nenadležnim, odluku donio 2.st.sud - za tu odlukuvezan je u pitanju nadležnosti i sud kojem je predmetustupljen ako je 2.st.sud nadležan za rješavanje sukobanadležnosti između tih sudova- sukob nadležnosti između sudova - rješavazajednički neposredno viši sud- prije nego što donese rješenje povodom sukobanadležnosti - sud će zatražiti mišljenje stranaka i branitelja- protiv ovoga rješenja - nije dopuštena žalba- prilikom odlučivanja o sukobu nadležnosti - sud može

istodobno posl.dužnosti donijeti odluku o prenošenju mj.nadležnosti- dok se ne riješi sukob nadležnosti između sudova - svaki odnjih dužan poduzeti one radnje u postupku za koje postojiopasnost od odgode

21.Razlozi za izuzeće sudije

- Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost:

(i) ako je oštećen k.d.-om, (ii) ako mu je osumnjičeni / optuženi / njegov branilac / tužilac /

oštećeni / zak.zastupnik ili punomoćnik oštećenog – (a) bračniodn.vanbr.drug ili (b) srodnik po krvi u pravoj liniji do bilokojeg stepena, (c) u pobočnoj liniji do 4.stepena, a (d) potazbini do 2.stepena,

(iii) ako je s osumnjičenim / optuženim /njegovim braniocem /tužiocem / oštećenim - u odnosu staratelja, staranika,usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika,

(iv) ako je u istom kr.predmetu učestvovao kao - sudija za prethodnipostupak / sudija za prethodno saslušanje ili je postupao kaotužilac / branilac / zak.zastupnik ili punomoćnik oštećenog ili jesaslušan kao svjedok / vještak,


(v) ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke koja sepobija pravnim lijekom,

(vi) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovunepristrasnost.

- izuzeće sudije i predsjednika suda – mogu tražiti stranke +branilac;

- zahtjev se može podnijeti – do početka gl.pretresa, a ako se zarazlog izuzeća saznalo kasnije zahtjev se podnosi odmah po saznanju

- dužni u zahtjevu - navesti okolnosti zbog kojihsmatraju da postoji neki od zak.osnova za izuzeće;ne mogu ponovo navoditi razlozi koji su isticani uzahtjevu za izuzeće koji je ranije odbijen - mogu tražiti izuzeće samo poimenično određenog sudijekoji postupa u predmetu

- zahtjev za izuzeće sudije vijeća žalbenog/apelacionogodjeljenja - stranka ili branilac mogu podnijeti užalbi ili u odgovoru na žalbu

- čim sazna za postojanje kojeg od razloga za izuzeće iz razloga (i) do(v) - sudija dužan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tomeobavijestiti predsjednika suda. - ako sudija smatra da postoje okolnosti iz tačke (vi) - izvjestit će otome predsjednika suda + može do donošenja rješenja ozahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost ododgode

- o izuzeću i zamjeni - odlučuje opća sjednica suda, odn.kolegijsudija tog suda

- prije donošenja rješenja o izuzeću - pribavit će se izjavasudije, odn.predsjednika suda, a po potrebi provest će se i drugiizviđaji


- protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće - žalbanije dopuštena

- ako je zahtjev za izuzeće iz razlog (vi) podnesen poslije početkagl.pretresa ili ako zahtjev protivan zak.odredbama - zahtjev ćese odbaciti u cjelini, odn;djelimično.

- rješenje kojim se zahtjev odbacuje - donosi vijeće; udonošenju tog r ješenja - ne može učestvovatisudija čije se izuzeće traži.

- protiv rješenja kojim se zahtjev odbacuje - nije dopuštenažalba

- odredbe o izuzeću sudije - shodno se primjenjuju i na tužitelja +osobe koje su na osnovu zakona ovlaštene da ga zastupaju u postupku +zapisničare + sudske tumače + stručne osobe + na vještake, ako za njih niješto drugo određeno

- o izuzeću osoba koje su na osnovu zakonaovlaštene da ga zastupaju u kr.postupku – odlučujetužilac- o izuzeću tužioca - odlučuje kolegij tužilaštva - o izuzeću zapisničara, sudskog tumača, stručneosobe i vještaka - odlučuje vijeće, predsjednik vijećaili sudija, a do podizanja optužnice tužilac

22.Kad se može podnijeti zahtjev za izuzeće?

- zahtjev se može podnijeti – do početka gl.pretresa, a ako se zarazlog izuzeća saznalo kasnije zahtjev se podnosi odmah po saznanju

- zahtjev za izuzeće sudije vijeća žalbenog/apelacionog odjeljenja -stranka ili branilac mogu podnijeti u žalbi ili uodgovoru na žalbu

- zahtjev se podnosi kada postoje razlozi – ako je sudija:(i) ako je oštećen k.d.-om,


(ii) ako mu je osumnjičeni / optuženi / njegov branilac /tužilac / oštećeni / zak.zastupnik ili punomoćnik oštećenog– (a) bračni odn.vanbr.drug ili (b) srodnik po krvi upravoj liniji do bilo kojeg stepena, (c) u pobočnoj liniji do4.stepena, a (d) po tazbini do 2.stepena,

(iii) ako je s osumnjičenim / optuženim /njegovimbraniocem / tužiocem / oštećenim - u odnosu staratelja,staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika,

(iv) ako je u istom kr.predmetu učestvovao kao - sudija zaprethodni postupak / sudija za prethodno saslušanje ili jepostupao kao tužilac / branilac / zak.zastupnik ilipunomoćnik oštećenog ili je saslušan kao svjedok /vještak,

(v) ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odlukekoja se pobija pravnim lijekom,

(vi) ako postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju unjegovu nepristrasnost.

23.Prava i dužnosti tužioca?

- osnovno pravo i osnovna dužnost tužitelja = otkrivanje igonjenje počinitelja k.d. koja su u nadležnosti suda.

- tužitelj - pravo i dužnost da: (i) odmah po saznanju da postoje osnovi sumnje da je počinjeno

k.d. - preduzme potrebne mjere u cilju njegovogotkrivanja i sprovođenja istrage + pronalaženja osumnjičenog+ rukovođenja i nadzora nad istragom + kao i radiupravljanja aktivnostima ovlaštenih službenih osoba vezanimza pronalaženje osumnjičenog i prikupljanjeizjava i dokaza,

(ii) sprovede istragu u skladu sa zakonom, (iii) daje imunitet u skladu sa zak.odredbama (pravo

svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja)


(iv) zahtijeva dostavljanje informacija od stranedrž.organa, preduzeća, pravnih i fizičkih osobau FBiH, odn.BiH,

(v) izdaje pozive i naredbe + predlaže izdavanje poziva i naredbiu skladu s ovim zakonom,

(vi) naredi OSL da izvrši naredbu izdatu od strane suda uskladu s ovim zakonom,

(vii) utvrđuje činjenice potrebne za odlučivanje oimovinskopravnom zahtjevu + o oduzimanju imovinskekoristi pribavljene k.d.-om u skladu sa zakonom

(vii) predlaže izdavanje kaznenog naloga (viii) podiže i zastupa optužnicu pred sudom, (ix) podnosi pravne lijekove,

(x) obavlja i dr.poslove određene zakonom.

- svi organi koji učestvuju u istrazi - dužni o svakoj poduzetoj radnjiobavijestiti tužitelja + postupiti po svakom njegovom zahtjevu.

- obaveze tužioca koje se odnose na prava odbrane – postupanje uskladu sa obavezeme koje nameću odredbe o pravima osumnj./opt.lica,odn odbrane – npr.pouka osumnj./opt. o njegovim pravima(osumnjičeni već na prvom ispitivanju mora bitiobaviješten o djelu za koje se tereti i o osnovama sumnjeprotiv njega i da njegov iskaz može biti korišten kaodokaz u daljnjem toku postupka + osumnjičeni, odnosnooptuženi nije dužan iznijeti svoju odbranu nitiodgovarati na postavljena pitanja) + dužnost s jednakompažnjom ispitivati i utvrđivati kako činjenice koje tereteosumnj./optuženog, tako i one koje im idu u korist + objelodanjivanjematerijala (pravo branioca na uvid u sve spise i dokaze +obaveza tužioca (kao i suda) da kada dođu u posjed novogdokaza ili bilo koje informacije ili činjenice koja možeposlužiti kao dokaz na suđenju, staviti ih na uvidbranitelju, osumnjičenom, odnosno optuženom) i dr.

- preduzimanje radnji - tužitelj preduzima sve radnje upostupku za koje je po zakonu ovlašten sam ili preko osoba


koje su na osnovu zakona obavezne da postupaju po njegovom zahtjevu ukr.postupku

- davanje uputstava – (i) u FBiH - u okviru djelokruga svogarada, Glavni federalni tužitelj može u konkretnimpredmetima davati potrebne obvezne upute tužiteljstvima uFederaciji; (ii) u BiH - tužitelj može u konkretnimpredmetima koja su u nadležnosti Suda BiH davati potrebnauputstva tužilaštvima u FBiH, RS i BD

- princip mutabiliteta - tužitelj može odustati od gonjenjado okončanja glavne rasprave, a u postupku pred vijećemžalbenog/apelacinong odjeljenja, kada je to predviđenozakonom

24.Ko može biti branitelj u kr.postupku?

- branitelj može biti – advokat, pod uslovima propisanimZakonom o advokaturi FBiH, odn. Zakonom o Sudu BiH

- branitelj ne može biti - - oštećeni, - bračni odn.vanbračni drug oštećenog ili tužitelja, niti - srodnik oštećenog / njegov brač-vanbrač.druga / tužitelja - pokrvi u pravoj liniji do bilo kog stepena + upobočnoj liniji do četvrtog stepena + po tazbinido drugog stepena - branitelj koji je pozvan kao svjedok + postupao kao tužiteljili sudija - ne može biti branitelj u tom predmetu - razlog za isključenje branitelja - postoji i upogledu osobe koja zloupotrebljava kontakt s osumnjičenim,odn.optuženim koji je u pritvoru kako bi osumnjičeni,odn.optuženi počinio k.d. ili ugrozio sigurnostustanove u kojoj se pritvor izvršava

25.Postavljanje branitelja zbog slabog imovinskog stanja?


- kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, osumnjičenom,odn.optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj ako:

- se postupak se vodi za k.d. za koje se može izreći kazna zatvora 3god. ili teža kazna, ili- kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanukaznu, a- prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove

odbrane

- zahtjev za postavljanje branitelja - može se podnijeti utoku cijelog kr.postupka.

- branitelja postavlja - sudija za prethodni postupak,sudija za prethodno saslušanje, sudija, odn.predsjednik vijeća, nakon što je osumnjičenom, odn.optuženomprvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branitelja

- zahtjev za postavljanje branioca zbog slabogimovinskog stanja - evidentira se u spisu.

- sud - na osnovu utvrđenog imov.stanja osumnjičenog,odn.optuženog donosi odluku o zahtjevu bez odgađanja

26.Koji su uslovi za obaveznu odbranu?

(1) osumnjičeni mora imati branitelja:- već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh iliako je osumnjičen za k.d. za koje se može izreći kaznadugotr.zatvora

(2) osumnjičeni, odn.optuženi mora imati branitelja:- prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora,za vrijeme dok pritvor traje

(3) optuženi mora imati branitelja:- nakon podizanja optužnice za k.d. za koje se može izreći10god. zatvora ili teža kazna - u vrijeme dostavljanja optužnice


(4) maloljetnik – mora imati branitelja od početka pripremnogpostupka

(5) branitelj će biti postavljen osumnjičenom, odn.optuženom - akosud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta, mentalnog stanjaosumnjičenog/optuženog ili dr.okolnosti u interesu pravde

- ako osumnjičeni, odn.optuženi u slučajevima obavezne odbrane neuzme sam branitelja, ili branitelja ne angažuju osobe koje su pozakonu ovlaštene (njegov zak.zastupnik / bračniodn.vanbračni drug / krvni srodnik u pravoj liniji dobilo kog stepena / usvojitelj / usvojenik / brat /sestra / hranitelj) - branitelja će mu postaviti sudija zaprethodni postupak, sudija za prethodno saslušanje,sudija, odnosno predsjednik vijeća;

- u ovom slučaju - osumnjičeni, odn.optuženi pravona branitelja do pravomoćnosti presude, a ako jeizrečena kazna dugotrajnog zatvora i u postupku popravnom lijeku

- u slučaju postavljanja branitelja, osumnjičeni/optuženi - prvo ćese pozvati da sam izabere branitelja sa predočene liste; ukolikoosumnjičeni/optuženi sam ne izabere branitelja sa predočene liste- branitelja će postaviti sud redoslijedom s liste advokata

- ako pozvani advokat nije u mogućnosti da preuzme odbranu - sudpoziva sljedećeg advokata s liste advokata; sud obavještavanadležnu adv.komoru o odbijanju pozvanog advokata dapreuzme odbranu po sl.dužnosti.

27.Kada osumnjičeni mora imati branioca?

- osumnjičeni mora imati branitelja:


- već prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh iliako je osumnjičen za k.d. za koje se može izreći kaznadugotr.zatvora

- prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora,za vrijeme dok pritvor traje (isto kao i optuženi)

- branitelj će biti postavljen osumnjičenom, odn.optuženom -ako sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta,mentalnog stanja osumnjičenog/optuženog ili dr.okolnosti uinteresu pravde

28.Kada optuženi mora imati branioca?

- optuženi mora imati branitelja:

- prilikom izjašnjenja o prijedlogu za određivanje pritvora,za vrijeme dok pritvor traje

- nakon podizanja optužnice za k.d. za koje se može izreći10god. zatvora ili teža kazna - u vrijeme dostavljanjaoptužnice(isto kao i optuženi)- branitelj će biti postavljen osumnjičenom, odn.optuženom -ako sud utvrdi da je to zbog složenosti predmeta,mentalnog stanja osumnjičenog/optuženog ili dr.okolnosti uinteresu pravde

29.Ako odbrana nije obavezna, u kojem slučaju bi se ipak trebaopostaviti branilac

- kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, osumnjičenom,odn.optuženom će se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj ako:


- se postupak se vodi za k.d. za koje se može izreći kazna zatvora 3god. ili teža kazna, ili- kada to zahtijevaju interesi pravičnosti bez obzira na propisanukaznu, a- prema svom imovnom stanju ne može snositi troškove

odbrane

- zahtjev za postavljanje branitelja - može se podnijeti utoku cijelog kr.postupka.

- branitelja postavlja - sudija za prethodni postupak,sudija za prethodno saslušanje, sudija, odn.predsjednik vijeća, nakon što je osumnjičenom, odn.optuženomprvo pružena prilika da sa predočene liste izabere branitelja

- zahtjev za postavljanje branioca zbog slabogimovinskog stanja - evidentira se u spisu.

- sud - na osnovu utvrđenog imov.stanja osumnjičenog,odn.optuženog donosi odluku o zahtjevu bez odgađanja

30.Može li više osumnjičenih/optuženih imati istog branitelja i koji jeizuzetak?

- više osumnjičenih, odn.optuženih - mogu imatizajedničkog branitelja

- izuzetak – ne mogu imati zaj.branitelja: (i) akobranitelja postavlja sud u slučajevima obavezne odbraneili postavljanja branitelja zbog slabog imovnogstanja + (ii) u slučaju konflikta ineteresa

31.Ako je više branitelja kod jednog osumnj./optuž., koji redoslijedimaju?


- osumnjičeni, odn.optuženi - može imati više branitelja,ali samo jedan od njih će imati status glavnogbranitelja, o čemu će se osumnjičeni, odn.optuženi izjasniti;

- smatra se da je odbrana obezbijeđena - kada u postupkuučestvuje jedan od branitelja

32.Za koju osobu možemo reći da ima status osumnjičenika, za koju daima status optuženika, a za koju da ima status osuđenika?

- osumnjičeni = osoba za koju postoje osnovi sumnje da jepočinila k.d.

- optuženi = osoba protiv koje potvrđena jedna ili više tačakau optužnici

- osuđeni = osoba za koju je pravomoćnom odlukomutvrđeno da je kriva (kr.odgovorna) za određeno k.d.

33.Kada osumnjičeni dobiva status optuženog?

- kada protiv njega bude potvrđena jedna ili više tačaka uoptužnici

34.Radnje dokazivanja (dokazne radnje)? Nabrojte.

(1) pretresanje stana, prostorija i pokretnih stvari – uključujući ipretresanje kompjuterskih sistema, uređaja za pohranjivanje komp.ielektron.podataka, kao i mobilnih telefonskih aparata (2) pretresanje osoba(3) privremeno oduzimanje predmeta i imovine – uključujući ipriv.oduzimanje pisama, telegrama i dr.pošiljki + popispriv.oduzetih predmeta i dokumentacije + otvaranje ipregled priv.oduzetih predmeta i dokumentacije + naredba


banci ili dr.pravnoj osobi + naredba operateru telekomunikacija +priv.oduzimanje imovine radi obezbjeđenja (4) ispitivanje osumnjičenog(5) saslušanje svjedoka(6) uviđaj(7) rekonstrukcija događaja(8) vještačenje – uključujući ekshumaciju, pregled i obdukciju leša +pregled i obdukciju začetka i novorođenčeta + toksikološko ispitivanje +vještačenje tjel.povreda + tjelesni pregled + psihijatrijsko vještačenje +analiza DNK + vještačenje posl.knjiga

35.Šta je to pretres stana i prostorija? Pretres pokretnih stvari? Pretresosoba?

- pretres (pretraga) stana i prostorija + pokretnih stvari + osoba =neke od dokaznih radnji u istrazi

- pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjičenog,odn.optuženog i dr.osoba, kao i njihovih pokretnih stvari izvanstana - može se poduzeti samo onda ako ima dovoljno osnovaza sumnju da se kod njih nalaze učinitelj, saučesnik, tragovi k.d. ilipredmeti važni za postupak

- pretresanje pokretnih stvari - obuhvata i pretresanjekompjuterskih sistema + uređaja za pohranjivanje kompjuterskih ielektronskih podataka + mobilnih telefonskih aparata; pretresanjekompjutera i sličnih uređaja - može se preduzeti uzpomoć stručnog lica

- lica koja se koriste ovim uređajima - dužna omogućitipristup + predati medij na kojem su pohranjenipodaci + pružiti potrebna obavještenja za upotrebutih uređaja


- pretresanje osobe - može se poduzeti kad je vjerovatno da jeta osoba počinila k.d. ili da će se pretresanjem pronaćipredmeti ili tragovi važni za kr.postupak

- pretresanje osobe - obavlja osoba istog spola

36.Ko podnosi zahtjev za pretres i kakav taj zahtjev može biti?

- zahtjev podnosi – tužitelj + OSL koja dobila odobrenje od tužitelja

- zahtjev može biti – pismeni ili usmeni (kada postoji opasnostod odlaganja)

- pismeni zahtjev za pretres – treba biti sastavljen, potpisan iovjeren tako da sadrži:

(i) naziv suda + ime i funkciju podnositelja zahtjeva (ii) činjenice koje ukazuju na vjerovatnost da će se osobe,odnosno tragovi i predmeti čiji pretres se zahtijevanaći na označenom ili opisanom mjestu ili kod određene osob e (iii) zahtjev da sud izda naredbu za pretresanje radipronalaženja osobe ili oduzimanja predmeta (iv) u zahtjevu se može predložiti –

- da se naredba za pretresanje izvrši u bilo kojevrijeme zbog postojanja osnovane sumnje dapretresanje neće moći biti izvršeno uvrem.periodu od 6 do 21 sata + da će setraženi predmeti skloniti ili uništiti ako senaredba ne izvrši odmah + kao i da će osobakoja se traži pobjeći ili počiniti drugo k.d.ili da može ugroziti bezbjednost OSL ilidr.osobe ako se naredba ne izvrši odmah ili uvrem.periodu od 21 sata do 6 sati - da OSL izvrši naredbu bez prethodne predajenaredbe ako postoji osnovana sumnja da se traženipredmeti mogu lako i brzo uništiti ako seodmah ne oduzmu + da predaja naredbe možeugroziti bezbjednost OSL ili dr.osobe + kao i


da će osoba koju se traži počiniti drugo k.d.ili ugroziti bezbjednost OSL ili dr.osobe

- usmeni zahtjev za pretres - može se podnijeti kada postojiopasnost od odlaganja

- može se saopćiti sudu - i telefonom, radio-vezomili dr.sredstvom elektronske komunikacije - kad je podnesen usmeni zahtjev - sud će daljnjitok razgovora zabilježiti- u slučaju kada se koristi zvučni ili stenografski zapisnik -zapisnik se u roku od 24 sata mora dati na prijepis čija će seistovjetnost ovjeriti i čuvati s originalnim zapisnikom

- ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev zaizdavanje naredbe za pretresanje opravdan - odobrit ćezahtjev i izdati naredbu za pretresanje

- kad sudija za pretho d ni postupak odluči da izda naredbu zapretresanje na osnovu usmenog zahtjeva - podnositelj takvogzahtjeva sam će sastaviti naredbu u skladu sa odredbama ZKP-akoje utvrđuju obavezan sadržaj naredbe za pretresanje ipročitat će je u cjelini sudiji za prethodni postupak

37.Kada se može usmeno podnijeti zahtjev za pretres i šta je tadadužnost sudije?

- usmeni zahtjev za pretres - može se podnijeti kada postojiopasnost od odlaganja

- može se saopćiti sudu - i telefonom, radio-vezomili dr.sredstvom elektronske komunikacije


- kad je podnesen usmeni zahtjev - sud će daljnjitok razgovora zabilježiti- u slučaju kada se koristi zvučni ili stenografski zapisnik -zapisnik se u roku od 24 sata mora dati na prijepis čija će seistovjetnost ovjeriti i čuvati s originalnim zapisnikom


38.Ko izdaje naredbu za pretres i šta ona treba da sadrži?

- naredbu za pretresanje može izdati - sud na zahtjevtužitelja ili na zahtjev ovlaštenih službenih osoba koje su dobileodobrenje od tužitelja

- ako sudija za prethodni postupak ustanovi da je zahtjev zaizdavanje naredbe za pretresanje opravdan - odobrit ćezahtjev i izdati naredbu za pretresanje


- sadržaj naredbe za pretres -

(i) naziv suda koji izdaje naredbu, osim kada se naredba zapretresanje odobrava na osnovu usmenog zahtjeva i potpis sudijeza prethodni postupak koji izdaje naredbu

(ii) ako se naredba za pretresanje odobrava na osnovuusmenog zahtjeva, to će se navesti uz naznačenje imena sudije


za prethodni postupak koji izdaje naredbu i vremena imjesta izdavanja,

(iii) ime, odjel ili rang ovlaštene osobe na koju se naredba odnosi, (iv) svrha pretresanja, (v) opis osobe koju treba pronaći ili opis stvari koje su

predmet pretresanja, (vi) određivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoba koje se traže, s

navođenjem adrese, vlasništva, imena ili sličnog zasigurno utvrđivanje identiteta,

(vii) uputstvo da se naredba ima izvršiti između 6 sati i 21 sata iliovlaštenje da se naredba može izvršiti u bilo koje vrijemeako to sud izričito odredi,

(viii) ovlaštenje izvršitelju naredbe da može bez prethodne najaveući u prostorije koje se imaju pretresti ako to sud izričitoodredi,

(ix) uputstvo da se naredba i oduzete stvari donesu u sud bezodlaganja,

(x) pouku da osumnjičeni ima pravo obavijestiti branitelja i da sepretresanje može izvršiti i bez prisustva branitelja ako tozahtijevaju izuzetne okolnosti.

- odredba o sadržaju naredbe - mora čitati u smislu odredbe ZKPkada se može pretres poduzeti ---- uslov da se pretresanjestana i ostalih prostorija osumnjičenog može poduzeti =samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da se kod njih nalazeučinitelj, saučesnik, tragovi k.d. ili predmeti važni za postupak;ovakav uslov - mora se „temeljiti na objektivnim činjenicama,jer je uzročno povezan sa izvršenim k.d.-om, i graditi gana konkretnim okolnostima, koji se trebaju opisati kako u zahtjevuza izdavanje naredbe za pretresanje, tako i u samoj naredbiza pretresanje“ (Komentar ZKP BiH, Savjet/Vijeće Evrope /Evropska komisija, 2005.godine, komentar čl.51,str.182) ---to znači da se ne mogu koristiti uopšteneformulacije npr.„...popis svih dokumenata koji se pronađu ućelijama i oduzimanje onih koji se odnose na predmetnu istragu“, ili„..popis i pregled dokumenata koji će biti pronađeni prilikom pretresaćelija i osoba i oduzimanje predmeta“;


- ECtHR - očekuje da naredbe o pretresanju nisu sastavljene uobliku koji je preširok i koji ne daje nikakve indikacije o razlozimapretresa (Jacobs and White, The European Conventionon Human Rights, 4th Ed, Oxford University Press,2006, str.288 (naglašavanje dodano))

- naredba ne smije obuhvatiti – popis, pregled i oduzimanjedokumenata koji zaštićeni povjerljivim odnosom branilac-branjenik,ni onih koji branjeniku služe za pripremu odbrane (u suprotnom –kršenje prava na povjerljivost komunikacije izmeđubranioca i branjenika + kršenje prava na adekvatnupripremu odbrane + kršenje prava na šutnju i privilegijaprotiv samoinkriminiranja ---- nezakoniti dokazi;ograničenje komunikacije branilac-branjenik se možedozvoliti samo u izuzetnim okolnoszima, kada vlastiimaju dobre razloge da pretpostave da advokatzloupotrebljava svoju poziciju, ali u tom slučaju teretdokazivanja leži na vlastima)

39.Kad se može izvršiti pretres?

- naredba za pretresanje mora se izvršiti - najkasnije 15dana od izdavanja naredbe, nakon čega se, bez odlaganja,mora vratiti sudu.

- naredba za pretresanje – može se izvršiti bilo kojegdana u sedmici + samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21sata, osim ako u naredbi nije izričito dato ovlaštenje da se možeizvršiti u bilo koje doba dana ili noći

40.Pretresanje bez naredbe i svjedoka

- OSL može ući u stan i druge prostorije bez naredbe i bezsvjedoka i, po potrebi, izvršiti pretresanje – ako:


- stanar tog stana to želi, - neko zove u pomoć, - potrebno uhvatiti učinitelja k.d. koji je zatečen na djelu iliradi sigurnosti ljudi i imovine, - ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osobakoja se po naredbi suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ilikoja se tu sklonila od gonjenja

- OSL može pretresti osobu bez naredbe za pretresanje i bezprisutnosti svjedoka:

- pri izvršenju naredbe o dovođenju - prilikom lišenja slobode - ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili hladno

oružje - ako postoji sumnja da će sakriti, uništiti ili riješiti sepredmeta koji se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokazu kr.postupku

- nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje i bezprisustva svjedoka - OSL mora odmah podnijeti izvještaj tužitelju,koji će o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak; izvještaj -mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe isvjedoka

41.Postupak izvršenja naredbe za pretresanje

- prije početka pretresanja - OSL mora dati obavještenje o svojojfunkciji i razlogu dolaska + predati naredbu za pretresanjeosobi kod koje će se ili na kojoj će se izvršitipretresanje; ako je nakon toga OSL pristup uskraćen - možeupotrijebiti silu u skladu sa zakonom

- ako stan ili prostorije prazni ili OSL opravdano smatra da su prazniili ako je OSL naredbom izričito ovlaštena da uđe bez prethodnenajave – OSL može odmah ući u stan ili druge prostorije bezobavještavanja bilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresa


- korisnik stana i drugih prostorija - pozvat će se da bude prisutanpretresanju, a ako je on odsutan - pozvat će se njegovzastupnik ili neko od odraslih članova domaćinstva ili susjeda;ukoliko osoba kod koje se pretresanje ima izvršiti nije prisutna -naredba se ostavlja u prostoriji gdje se vršipretresanje, a pretresanje se izvršava i bez njeneprisutnosti

- pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe -prisutvuju 2 punoljetna građanina kao svjedoci;

- pretresanju osobe - prisustvuju svjedoci istog spola;- svjedoci - prije početka pretresanja će seupozoriti da paze kako se pretresanje vrši + da imaju pravoprije potpisivanja zapisnika o pretresanju staviti svoje prigovore,ako smatraju da sadržaj zapisnika nije tačan

- prilikom pretresanja službenih prostorija - pozvat će senjihov starješina ili rukovoditelj da bude prisutan pretresanju

- ako se pretresanje mora poduzeti u vojnom objektu -pismena naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, kojeće odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutnapretresanju

- ukoliko se pretres vrši, u slučajevima predviđenim zakonom,bez naredbe i svjedoka – OSL mora odmah podnijeti izvještajtužitelju, koji će o tome obavijestiti sudiju za prethodnipostupak; izvještaj - mora sadržavati razloge pretresanja beznaredbe i svjedoka

- pretres ne smije obuhvatiti – popis, pregled i oduzimanjedokumenata koji zaštićeni povjerljivim odnosom branilac-branjenik,ni onih koji branjeniku služe za pripremu odbrane (u suprotnom –kršenje prava na povjerljivost komunikacije izmeđubranioca i branjenika + kršenje prava na adekvatnupripremu odbrane + kršenje prava na šutnju iprivilegija protiv samoinkriminiranja ---- nezakonitidokazi; ograničenje komunikacije branilac-branjenik semože dozvoliti samo u izuzetnim okolnoszima, kada


vlasti imaju dobre razloge da pretpostave da advokatzloupotrebljava svoju poziciju, ali u tom slučaju teretdokazivanja leži na vlastima)

42.Zapisnik o pretresanju

- o svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe - sastavit ćese zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vršipretresanje + osobe čija je prisutnost obavezna;

- ako osoba kod koje je ili na kojoj je izvršeno pretresanje odbijepotpisati zapisnik o pretresanju - to će se zabilježiti uovom zapisniku

- prilikom vršenja pretresanja - oduzet će se privremeno samo onipredmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja; u zapisnik -unijeti + tačno opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju + tonaznačiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja će seodmah uručiti osobi kojoj su predmeti, odnosno ispraveoduzete

- ako se pri pretresanju stana, prostorije,odn.osobe nađu predmeti koji nemaju veze sa k.d.-om zbogkojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upućuju nadrugo k.d. - oni će se opisati u zapisniku + privremenooduzeti, a o oduzimanju će se odmah izdati potvrda---- o tome će se obavijestiti tužitelj ---- ti predmeti- odmah vratiti ako tužitelj ustanovi da nema osnova zapokretanje kr.postupka, a ne postoji neki drugizakonski osnov po kojem bi se ti predmeti imalioduzeti - predmeti upotrijebljeni kod pretresanja kompjutera i sličnihuređaja za automatsku obradu podataka - vratit će se nakonpretresanja njihovim korisnicima ako nisu potrebni za daljnjevođenje kr.postupka; osobni podaci pribavljenipretresanjem - mogu se koristiti samo u svrhekr.postupka + izbrisat će se, bez odlaganja, kadta svrha prestane


- zapisnik - mora biti sastavljen tako da se iz njega vidi da li jepretresanje naređeno u skladu sa zakonom + ko je izvršio pretresanje(u smislu da li je to ovlašteni subjekt) + kako sepretresanje odvijalo + koji su predmeti oduzeti prilikom pretresanja isl.- iskustvo iz prakse - zapisnici o pretresanju često nepotpuni, tj.bez navođenja elemenata (tačni opisi predmeta i ispravakoje se oduzimaju) iz zak.odredbe + bez evidentiranjaostalih podataka koji se odnose na subjekte pretresanja,mjesto pretresanja i druge okolnosti vezane uzobavljeno pretresanje;

- sudska praksa - usvaja prigovore osumnjičenog,odn.optuženog i njegovog branioca o zakonitosti pretresanja+ proglašava nedozvoljenim dokazima one koji su pribavljeninezakonitim pretresanjem

43.Oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje

- nakon privremenog oduzimanja predmeta na osnovu naredbe zapretresanje - OSL će napisati i potpisati potvrdu u kojoj ćenavesti oduzete predmete + naziv suda koji je izdao naredbu

- ako predmet privremeno oduzet od određene osobe – potvrdase mora uručiti toj osobi;- ako predmet privremeno oduzet iz stana ili prostorije - takvapotvrda mora se uručiti vlasniku, stanaru ilikorisniku.

- nakon oduzimanja predmeta na osnovu naredbe za pretresanje -OSL mora, bez odlaganja, vratiti sudu naredbu + predatipredmete i spisak oduzetih predmeta

- nakon prijema stvari oduzetih na osnovu naredbe zapretresanje - sud će zadržati predmete pod nadzorom suda dodaljnje odluke ili odrediti da predmeti ostanu pod nadzorompodnositelja zahtjeva za izdavanje naredbe ili pod nadzoromovlaštenog izvršitelja naredbe


44.Ako se oduzmu neki predmeti u pretresu, ima li to lice pravo žalbe?

- pravo na žalbu u vezi sa oduzetim predmetima – izričito jenavedeno kod radnje dokazivanja privremeno oduzimanjepredmeta i imovine, gdje se navodi da:

osoba od koje se prtedmet i dokumentacija privremeno oduzima – ima pravo žalbe

žalba ne odlaže privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije, i

protiv odluke suda kojom se vraćaju predmeti ili dokumentacija – tužilac ima prvo žalbe

- iako pravo žalbe nije izričito navedeno u okviru radnje dokazivanja pretres stana, prostorija i osoba – ova odredbabi se trebala primjenjivati ukoliko se u toku pretresaprivremeno oduzimaju predmeti ili dokumentacija

- što se tiče zapisnika o pretresu - sudska praksa usvajaprigovore osumnjičenog, odn.optuženog i njegovog branioca ozakonitosti pretresanja + proglašava nedozvoljenimdokazima one koji su pribavljeni nezakonitim pretresanjem

45.Privremeno oduzimanje predmeta i imovine

- privremeno (prinudno ili dobrovoljno) oduzimanjepredmeta i imovine = samostalna radnja dokazivanja, do kojemože doći I tokom radnje dokazivanja pretresa stana,prostorija i osoba ili neovisno od nje;

- privremeno oduzimanje predmeta ili imovine - može bitiposljedica njihovog prinudnog oduzimanja ili dobrovoljnogispunjavanja tzv. edicijske dužnosti (opća građanska dužnost


koja se ogleda se u predaji predmeta na zahtjev organakr.postupka)

- u sljedećim slučajevima:(1) privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZ moguoduzeti – bez obzira da li će u toku kr.postupka poslužiti kaodokaz ili ne: (i) mjera sigurnosti oduzimanje predmeta - u

odnosu na predmete koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje k.d. ili su nastali njegovim izvršenjem , a

postoji opasnost da će biti ponovo upotrijebljeni za izvršenje k.d. ili se u cilju zaštite opšte sigurnosti

ili iz moralnih razloga oduzimanje predmeta čini neophodnim (vidjeti KZ pod mjera sigurnosti

oduzimanje predmeta); (ii) kada zakonom propisano obavezno oduzimanje predmeta (vidjeti KZ pod mjera

sig.oduzimanje predmeta, stav 3) – npr. k.d. neovlašteni promet opojnim drogama + krivotvorenje

novca, vrjed.papira, znakova za vrijednost + pranje novca + nedopuštena trgovina + nedopuštena

proizvodnja + krijumčarenje + primanje i davanje dara i dr.oblika koristi + nedozvoljeno korištenje

autorskih prava i dr.; (iii) oduizimanje imov.koristi pribavljene k.d.-om;

(2) privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kaodokaz u kr.postupku - riječ o onim predmetima koji

mogu poslužiti pri utvrđivanju važnih činjenica u krivičnom postupku;

- predmeti i imovina iz ove odredbe – uključuju i:- podatke pohranjene u kompjuteru ili sl.uređajima zaautomatsku obradu podataka- pisma, telegrame i dr.pošiljke - ako postoje okolnostizbog kojih se s osnovom može očekivati da će ovepošiljke poslužiti kao dokaz u postupku; mjerepoduzete u skladu sa ovom odredbom – ne mogu seprimjenjivati na pisma, telegrame i dr.pošiljke izmeđuosumnj./optuž. i njegovog branitelja;- dokumentaciju


- podatke o bankovnim depozitima i dr.finansijskimtransakcijama i poslovima određene osobe - akopostoje osnovi sumnje da je neka osoba počinila k.d.koje je povezano s dobivanjem imovinske koristi +ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u kr.postupku

- podatke o korištenju telekomunikacijskih usluga - ako bitakvi podaci mogli biti dokaz u kr.postupku iliposlužiti prikupljanju informacija koje mogu biti od koristi ukr.postupku

- naredba za oduzimanje predmeta –

- naredbu za oduzimanje predmeta izdaje sud, naprijedlog tužitelja ili na prijedlog OSL koje dobilo odobrenjeod tužitelja

- sadrži - - naziv suda, - pravni osnov za privremeno oduzimanje

predmeta, - naznaka predmeta koji podliježu oduzimanju,- ime osobe od koje se oduzimaju predmeti, - mjesto oduzimanja predmeta i - rok u kojem se predmeti trebaju oduzeti.

- privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe - ukoliko postojiopasnost od odlaganja;

- ukoliko se osoba koja se pretresa izričito usprotivioduzimanju predmeta - tužitelj će u roku od 72h odizvršenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji zaprethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanjapredmeta

- ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjevtužitelja - oduzeti predmeti se ne mogukoristiti kao dokaz u kr.postupku; privremeno


oduzeti predmeti - odmah vratiti osobi odkoje su oduzeti

- ukoliko postoji opasnost od odlaganja, a radi se opriv.oduzimanju pisama, telegram i dr.pošiljki + podacima obankovnim depozitima i dr.finansijskim transakcijama +podacima o korištenju telekomunikacijskih usluga – naredbuza priv.oduzimanje može izdati tužitelj, s tim što onjenom potvrđivanju odlučuje sudija za prethodni postupak u rokuod 72h od privremenog oduzimanja; ako ne potvrdi –takvi predmeti/podaci ne mogu se koristiti ukr.postupku

- oduzimanje predmeta – vrši OSL

- pri oduzimanju predmeta - naznačit će se gdje su pronađeni+ opisat će se, a, po potrebi, i na dr.način osiguratiutvrđivanje njihove istovjetnosti + za oduzete predmeteizdat će se potvrda

- popis privremeno oduzetih predmeta i imovine - u zapisniku će sepopisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija, i otome izdati potvrda;

- ako popis predmeta i dokumentacije nije moguć -predmeti i dokumentacija će se staviti u omot i zapečatiti

- pravo žalbe - osoba od koje se privremeno oduzima predmet idokumentacija ima pravo žalbe; žalba - ne odlaže privremenooduzimanje predmeta i dokumentacije;

- protiv odluke suda kojom se vraćaju oduzeti predmeti ilidokumentacija - tužitelj ima pravo podnijeti žalbu

- čuvanje privremeno oduzetih stvari i dokumentacije -pohranjuju se u sudu ili sud na drugi način osiguravanjihovo čuvanje

- otvaranje i pregled – vrši tužitelj; - o otvaranju privremeno oduzetih predmeta idokumentacije - tužitelj dužan obavijestiti osobu ili


preduzeće od koje su predmeti oduzeti + sudiju za prethodnipostupak + branitelja - pri otvaranju i pregledu oduzetih predmeta idokumentacije - mora se voditi računa da njihov sadržaj nesaznaju neovlaštene osobe

- privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeđenja - - sud može u bilo koje vrijeme u toku postupka - donijetina prijedlog tužitelja privremenu mjeru oduzimanjaimovine koja se ima oduzeti po KZ + mjeruzaplijene + drugu neophodnu privremenu mjeru kakobi se spriječilo korištenje, otuđenje ili raspolaganje tom imovinom - OSL može, kada postoji opasnost od odlaganja -privremeno oduzeti imovinu + zaplijeniti imovinu +poduzeti druge neophodne privremene mjere kako bi sespriječilo bilo kakvo korištenje, otuđenje ili raspolaganje tomimovinom ---- o poduzetim mjerama - OSL mora odmahobavijestiti tužitelja, a o preduzetim mjerama odlučujesudija za prethodni postupak u roku od 72 sata; u slučaju dauskrati odobrenje - poduzete mjere će se obustaviti, a oduzetipredmeti i imovina će biti odmah vraćeni osobi od koje suoduzeti

46.Da li je zapisnik o ispitivanju osumnjičenog u istrazi dokaz? Kad seiskaz osumnjičenog može čitati?

- na početku ispitivanja – osumnjičeni će se poučiti o, inter alia, pravuda se može izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret iiznijeti sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist i da ako toučini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz dopušten kaodokaz na gl.pretresu i da bez njegove saglasnosti može bitipročitan i korišten na gl.pretresu (ovo nova odredba u ZKP-u,ranije se iskaz nije mogao koristiti)


- način ispitivanja - tako da se u punoj mjeri poštuje ličnostosumnjičenog + zabrana upotrebe sile, prijetnje, prevare, narkotikaili drugih sredstava koja mogu utjecati na sloboduodlučivanja i izražavanja volje prilikom davanja izjaveili priznanja; ako postupljeno protivno ovoj odredbi – naiskazu osumnjičenog se ne može zasnivati sud.odluka;

47.Pouke osumnjičenom

- ispitivanje osumnjičenog u istrazi - vrši tužitelj ili OSL

- na početku ispitivanja - osumnjičenom će se saopćiti za koje k.d.se tereti + osnove sumnje protiv njega + a poučit će se i osljedećim pravima:

(i) da nije dužan iznijeti svoju odbranu niti odgovarati napostavljena pitanja

(ii) da može uzeti branitelja po svom izboru koji može bitiprisutan njegovom ispitivanju, kao i da ima pravo nabranitelja bez naknade u slučajevima predviđenim zakonom,

(iii) da se može izjasniti o djelu koje mu se stavlja nateret i iznijeti sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist i akoto učini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz dopušten kaodokaz na gl.pretresu i da bez njegove saglasnosti može bitipročitan i korišten na gl.pretresu

(iv) da ima pravo u toku istrage razmatrati spise i razgledatipribavljene predmete koji mu idu u korist, osim ako je riječo spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglodovesti u opasnost cilj istrage


(v) da ima pravo na besplatne usluge prevoditelja ako nerazumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikomispitivanja

- osumnjičeni se može dobrovoljno odreći ovih prava - alinjegovo ispitivanje ne može započeti ukoliko se i dok se njegova izjava oodricanju ne zabilježi pismeno + dok ne bude potpisana od straneosumnjičenog;

- osumnjičeni se ni pod kojim okolnostima ne možeodreći prava na prisustvo branitelja ako je njegova odbranaobavezna- u slučaju da se osumnjičeni odrekao prava da uzmebranitelja, a kasnije izrazi želju da uzme branitelja -ispitivanje će se odmah prekinuti i ponovo će se nastavitikada osumnjičeni dobije branitelja ili mu sebranitelj postavi ili ako osumnjičeni izrazi željuda nastavi da odgovara na pitanja - ako se osumnjičeni dobrovoljno odrekne prava da neodgovara na postavljena pitanja - mora mu se i u tomslučaju omogućiti da se izjasni o svim činjenicama i dokazimakoji mu idu u korist

- ako je postupljeno protivno odredbama ZKP o poukamaosumnjičenom - na iskazu osumnjičenog ne može se zasnivatisudska odluka

- kad se osumnjičeni prvi put ispituje - pitat će se za: ime iprezime, nadimak ako ga ima + ime i prezime roditelja +djevojačko obiteljsko ime majke + gdje je rođen + gdjestanuje + dan, mjesec i godina rođenja + koje jenarodnosti i čiji je državljanin + JMBG državljaninaBiH + čime se zanima + kakve su mu obiteljske prilike +je li pismen + kakve je škole završio + je li, gdje ikad služio vojsku odn.ima li čin rezervnog vojnogstarješine + vodi li se u vojnoj evidenciji i kod kojegorgana nadležnog za poslove odbrane + je li odlikovan +kakvog je imovnog stanja + je li, kad i zašto osuđivan+ je li i kad je izrečenu kaznu izdržao + da li se


protiv njega vodi postupak za koje drugo k.d. + ako jemaloljetan, ko mu je zakonski zastupnik + poučiti da jedužan odazvati se pozivu i odmah saopćiti svakupromjenu adrese ili namjeru da promijeni boravište +upozorit će se i na posljedice ako po tome ne postupi

- način ispitivanja - tako da se u punoj mjeri poštuje ličnostosumnjičenog + zabrana upotrebe sile, prijetnje, prevare, narkotikaili drugih sredstava koja mogu utjecati na sloboduodlučivanja i izražavanja volje prilikom davanja izjaveili priznanja; ako postupljeno protivno ovoj odredbi – naiskazu osumnjičenog se ne može zasnivati sud.odluka;

- o svakom ispitivanju osumnjičenog - sačinjava se zapisnik;bitni dijelovi iskaza - unijet će se doslovno uzapisnik; nakon što je zapisnik sačinjen - osumnjičenomće se pročitati zapisnik i predati kopija zapisnika

- zapisnik mora sadržavati bitne podatke o toku isadržaju preduzete radnje (ispitivanja) + doslovno seunose postavljena pitanja i dati odgovori;osobi koja se ispituje – dopustit će se dasama kazuje odgovore u zapisnik (ali ovopravo joj se može uskratiti u slučajuzloupotrebe);- osumnjičeni – pravo pročitati zapisnik ili zahtijevatida mu se pročita (na to dužna da ga upozoriosoba koja ga saslušava, a u zapisniku će senaznačiti da li je upozorenje učinjeno i dali je zapisnik pročitan) + osumnjičenizapisnik potpisuje (ako se sastoji iz višelistova – potpisuje svaki list; ako nepismen– stavlja otisak kažiprsta, a zapisničarispod otiska unosi njegovo ime i prezime) +potpisuje se tumač, ako ga je bilo + akoosumnjičeni odbije potpisati ili staviti otisak prsta – tose navodi u zapisniku i navodi se i razlogodbijanja + ako bilo prigovora u pogledusadržaja zapisnika – u zapisnik se navode i


ti prigovori + na kraju se potpisuje i osoba kojaispitivala i zapisničar

- ispitivanje osumnjičenog u pravilu se snima na audio ili video traku,pod slijedećim uvjetima:

- da je osumnjičeni obaviješten na jeziku koji govorii razumije da se ispitivanje snima na audio ili video traku - u slučaju prekida ispitivanja, razlog i vrijeme prekida će senaznačiti u snimku, kao i vrijeme nastavljanja izaključenja ispitivanja - na kraju ispitivanja osumnjičeni će dobiti mogućnostda pojasni sve što je rekao i da doda sve što želi - zapis s trake će se prepisati nakon završetka ispitivanja,a kopija prijepisa uručit će se osumnjičenom zajedno skopijom snimljene trake ili ako je korištenaaparatura za istovremeno pravljenje većeg brojasnimaka, uručit će mu se jedna od originalnosnimljenih traka - pošto se napravi kopija originalne trake u svrhuprijepisa, originalno snimljena traka ili jedna od originalnosnimljenih traka će se zapečatiti u prisustvu osumnjičenog, sovjerom potpisa organa kr.postupka i osumnjičenog

- ispitivanje osumnjičenog preko tumača – ako je osumnjičeni nijemili gluh

- ako je gluh – pitanja mu se postavljaju pismeno; ako jenijem – pozvat će se da pismeno odgovara; ako seispitivanje ne može obaviti na ovaj način – pozvat će sekao tumač osoba koja se sa osumnjičenim možesporazumjeti;- ako tumač nije zaklet – položit će zakletvu da će vjernoprenijeti pitanja koja se osumnjičenom upućuju iizjave koje on bude davao

48.Ko saslušava svjedoke u istrazi?


- tužilac + OSL (osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenja unutarpolicijskih organa, uključujući Državnu agenciju za istragei zaštitu (SIPA) + Državnu graničnu službu + sudsku ifinansijsku policiju + kao i unutar carinskih organa, poreskih organai organa vojne policije + stručni saradnici, odn.istražitelji tužilaštvakoji rade po ovlaštenjima tužioca)

49.Ko ne može biti saslušan kao svjedok?

- ne može se saslušati kao svjedok:

(1) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnostčuvanja državne, vojne ili službene tajne - dok je nadl.organne oslobodi te dužnosti

(2) branitelj osumnjičenog, odn.optuženog - u pogledučinjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja

(3) osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnostčuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik,odn.ispovjednik + novinar u svrhu zaštiteizvora informacija + advokat + bilježnik +liječnik + babica i dr.) - osim ako je oslobođena tedužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe učiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne

(4) maloljetna osoba koja s obzirom na uzrast i duševnurazvijenost nije sposobna shvatiti značaj prava da ne morasvjedočiti

- ako kao svjedok saslušano lice koje se ne može saslušati kaosvjedok - na takvom iskazu svjedoka ne može se zasnivati sudskaodluka

50.Ko može odbiti svjedočenje?

- svjedočenje mogu odbiti (oslobađanje od dužnosti svjedočenja):

(1) bračni + vanbračni drug osumnjičenog, odn.optuženog


(2) roditelj / dijete + usvojitelj / usvojenik osumnjičenogodn.optuženog

- organ koji vodi postupak - dužan ove osobe, prijenjihovog saslušanja ili čim sazna za njihov odnos premaosumnjičenom, odn.optuženom upozoriti da mogu odbitisvjedočenje; upozorenje i odgovor – unose se u zapisnik

- osoba koja može odbiti svjedočenje prema jednom odosumnjičenih, odn.optuženih - može odbiti svjedočenje iprema ostalim osumnjičenim, odn.optuženim, ako se njen iskazprema prirodi stvari ne može ograničiti samo na ostaleosumnjičene, odn.optužene

- ako je kao svjedok saslušano lice koje može odbiti svjedočenjea nije na to upozoreno ili se nije izričito odreklo tog prava ili toupozorenje i odricanje nije uneseno u zapisnik - na takvom iskazu nemože se zasnivati sudska odluka

51.Kada svjedok ima pravo da uskrati odgovor na pitanje

- svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja – ako bi gaistinit odgovor izložio kr.gonjenju

- svjedok koji koristi ovo pravo – odgovorit će na pitanja ako mu se daimunitet

- imunitet se daje – odlukom gl.tužioca- svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedočio - neće sekr.goniti osim ako je dao lažni iskaz

- ako očito da svjedok nije u stanju da koristi svoja prava u vrijemesaslušanja + ako njegovi interesi ne mogu biti zaštićeni na druginačin - svjedoku se, za vrijeme trajanja saslušanja, odlukom sudaza savjetnika određuje advokat


52.Šta znači da tužilac ima pravo da daje imunitet?

- svjedok koji koristi pravo da ne odgovara na pojedina pitanja (jerbi ga istinit odgovor mogao izložiti kr.gonjenju) –odgovorit će na pitanja ako mu se da imunitet

- imunitet se daje – odlukom gl.tužioca- svjedok koji je dobio imunitet i koji je svjedočio - neće sekr.goniti osim ako je dao lažni iskaz

53.Kako se ispituju svjedoci? Upozorenja za svjedoka? Šta ako tužilacpropusti? Može li se vršiti suočavanje i prepoznavanje?

- svjedoci se saslušavaju - kada postoji vjerovatnoća da će svojimiskazom moći dati obavijesti o k.d. + počinitelju + o dr.važnimokolnostima

- svjedoci se saslušavaju – pojedinačno + u odsustvu drugih svjedoka

- upozorenja za svjedoka - svjedok će se prethodno opomenuti:

- da je dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti(ali, svjedok se prije davanja iskaza u istrazine zaklinje, za razliku od svjedočenja nagl.pretresu, a prije glavnog pretresa, svjedokmože položiti zakletvu, samo ako postoji bojazanda zbog bolesti ili zbog drugih razloga nećemoći doći na glavni pretres )

- upozoriti da davanje lažnog iskaza predstavlja k.d. - upozoriti da nije dužan davati odgovore na pojedina

pitanja koji bi ga mogli izložiti kr.gonjenju;- upozoriti osobu koja po zakonu može odbiti svjedočenje da

može odbiti svjedočenje - ako je kao svjedok saslušanolice koje može odbiti svjedočenje a nije na to upozoreno ili senije izričito odreklo tog prava ili to upozorenje i odricanje nije


uneseno u zapisnik - na takvom iskazu ne može se zasnivatisudska odluka

- saslušanje maloljetne osobe - izvršit će se uz pomoćpedagoga ili dr.stručne osobe; prilikom saslušanja maloljetneosobe, naročito ako je ona oštećena k.d.-om - postupitće se obazrivo, da saslušanje ne bi štetno utjecalo napsih.stanje maloljetnika

- oštećenog k.d.-om - nije dopušteno ispitivati o njegovomseksualnom životu prije izvršenog k.d.-a, a ako je takvoispitivanje obavljeno - na takvom iskazu ne može sezasnivati sudska odluka + oštećeni koji se saslušavakao svjedok pitat će se da li želi u kr.postupku ostvarivatiimov.pravno zahtjev

- poslije općih pitanja - svjedok se poziva da iznese sve što muje o predmetu poznato + zatim će mu se postavljati pitanjaradi provjeravanja, dopune i razjašnjenja;

- prilikom saslušanja svjedoka - nije dopušteno služitise obmanom niti postavljati sugestivna pitanja - svjedok će se uvijek pitati otkud mu je poznato to o čemusvjedoči

- suočenje – svjedok se može suočiti sa drugim svjedocim i saosumnjičenim/optuženim;

- svjedoci se mogu suočiti ako se njihovi iskazi ne slažu upogledu važnih činjenica; suočeni će se o svakoj okolnosti okojoj se njihovi iskazi međusobno ne slažu ponaosob saslušati injihov će se odgovor unijeti u zapisnik; istovremeno semogu suočiti – samo 2 svjedoka

- prepoznavanje - ako je potrebno da se utvrdi poznaje li svjedok osobu ilipredmet, tražit će se od njega prvo da ih opiše ili da navedeznakove po kojima se razlikuju, pa će mu se tek poslije pokazatiradi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu nepoznatimosobama, odn.ako je to moguće zajedno s predmetima iste vrste


- ukoliko se u toku istrage ukaže da je potrebno utvrditi, da li svjedok poznaje neku osobu (ili predmet) - tužitelj će prvo tražiti da svjedok opiše osobu koju treba identifikovati ili da navede neke znakove po kojima se ta osoba razlikuje od drugih osoba i nakon toga mora takvu njegovu izjavu unijeti u zapisnik - takvi opisi ranije viđene osobe u sadržajnom smislu moraju biti konkretni, bez nepreciznih i uopštenih opisivanja koja se po prirodi stvari mogu odnositi na veći broj osoba --- tek poslije toga, moguće je od svjedoka zatražiti da izvrši prepoznavanje osobe, tako što će mu se zajedno sa više nepoznatih osoba pokazati i osoba koju bi trebao da prepozna (ako se radi o predmetu onda zajedno sa predmetima iste vrste); dakle, zakon propisuje obavezuna pokazivanje svjedoku više nepoznatih osoba sa traženom osobom; ovo ima za cilj, da se provjeri da li svjedok između više sličnih osoba može prepoznati traženu osobu koju je ranije vidio na mjestu učinjenja krivičnog djela ili na nekom drugom mjestu; u praksi se za prepoznavanje obezbjeđuje najmanje pet osoba ili predmeta, ali je moguće da njihov broj bude i veći; nužno je

obezbijediti ne samo nepoznate osobe među kojima svjedok treba prepoznati traženu osobu, već te osobe još moraju biti sličnog izgleda i približno iste visine, boje kose, slično obučeni i dr ;

pri tome se strogo mora voditi računa, da tražena osoba u redu za prepoznavanje ne smije imati bilo kakve oznake koje bi

upućivale na zaključak, da tu osobu treba prepoznati ; ta radnja prepoznavanja mora obaviti pod sličnim svjetlosnim uvjetima,

koji su postojali u vrijeme opažanja tražene (sumnjive) osobe od strane svjedoka

- ako prepoznavanje nije moguće na ovaj način -prepoznavanje će se izvršiti na osnovu prepoznavanjafotografija tog lica ili predmeta postavljenih međufotografijama svjedoku nepoznatih lica ili predmeta iste vrste

- zapisnik mora sadržavati: naziv organa pred kojim se obavlja radnja + mjesto gdje se obavlja radnja + dan i sat kad je radnja započeta i završena + imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem


svojstvu radnji prisustvuju + naznačenje krivičnogpredmeta po kojem se preduzima radnja + bitne podatke o toku i sadržaju poduzete radnje + opis koji svjedok dao + podaci koji su važni s obzirom na prirodu ove radnje ili za utvrđivanje istovjetnosti pojedinih predmeta + a ako su napravljene skice, crteži, planovi, fotografije, filmski snimci i slično, to će se navesti u zapisniku i priključiti zapisniku

- svjedok je dužan - odgovore davati usmeno - ako je gluh – pitanja mu se postavljaju pismeno; ako je

nijem – pozvat će se da pismeno odgovara; ako sesaslušanje ne može obaviti na ovaj način – pozvat će sekao tumač osoba koja se sa svjedokom možesporazumjeti;- ako tumač nije zaklet – položit će zakletvu da će vjernoprenijeti pitanja koja se svjedoku upućuju iizjave koje on bude davao

- o saslušanju svjedoka - - sastavlja se zapisnik – mora sadržavati bitne podatke otoku i sadržaju preduzete radnje (saslušanja) + doslovno seunose postavljena pitanja i dati odgovori; osobikoja se saslušava – dopustit će se da sama kazujeodgovore u zapisnik (ali ovo pravo joj se možeuskratiti u slučaju zloupotrebe);

- svjedok – pravo pročitati zapisnik ili zahtijevati damu se pročita (na to dužna da ga upozori osobakoja ga saslušava, a u zapisniku će senaznačiti da li je upozorenje učinjeno i dali je zapisnik pročitan) + svjedok zapisnikpotpisuje (ako se sastoji iz više listova –potpisuje svaki list; ako nepismen – stavljaotisak kažiprsta, a zapisničar ispod otiskaunosi njegovo ime i prezime) + potpisuje setumač, ako ga je bilo + ako svjedok odbijepotpisati ili staviti otisak prsta – to se navodi uzapisniku i navodi se i razlog odbijanja +


ako bilo prigovora u pogledu sadržaja zapisnika– u zapisnik se navode i ti prigovori + nakraju se potpisuje i osoba koja saslušavala izapisničar

- može se snimati audio ili audio-vizuelnim sredstvima u svimfazama postupka; saslušanje se mora snimiti - uslučajevima kada se radi o maloljetnim osobama koje nisunavršile 16god. života i koje su oštećene k.d.-om, kao i akopostoje osnove za bojazan da se svjedok neće moći saslušati naglavnom pretresu

- poziv za svjedočenje - u pozivu se svjedok obavještava da sepoziva u svojstvu svjedoka + o mjestu + vremenu kada se trebaodazvati pozivu + o posljedicama neodazivanja pozivu

- ukoliko se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda- sud (u toku istrage – sudija za prethodnipostupak, a tokom gl.pretresa – sudija,odn.predsjednik vijeća) može izreći novč.kaznu do5.000 KM ili narediti prinudno dovođenje; protivovog rješenja – dopuštena žalba

- naredbu za dovođenje svjedoka - izvršava sudskapolicija; izuzetno - naredbu može izdati itužitelj ukoliko uredno pozvani svjedok nedođe, a svoj izostanak ne opravda, s tim daovu naredbu mora odobriti sudija za prethodnipostupak u roku od 24 sata od izdavanjanaredbe

- svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjel.mana ne moguodazvati pozivu - mogu se saslušati u svom stanu,bolnici ili na drugom mjestu - ukoliko svjedok odbije da svjedoči - sud (u toku istrage– sudija za prethodni postupak, a tokomgl.pretresa – sudija, odn.predsjednik vijeća)može, na prijedlog tužitelja, donijeti rješenje okažnjavanju svjedoka, koji je upozoren naposljedice, bez zak.razloga novč.kaznom do 30.000KM; protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, kojane zadržava izvršenje


54.Uviđaj? Kad se preduzima?

- uviđaj se preduzima - kada je za utvrđivanje neke važnečinjenice u postupku potrebno neposredno opažanje

- uviđaj vrši – OSL, nakon obavještavanja tužitelja; ako tužiteljprisutan u toku vršenja uviđaja – može tražiti da OSL izvrši određeneradnje koje tužitelj smatra neophodnim;

- sve radnje preduzete tokom uviđaja – moraju se dokumentovati+ detaljno obrazložiti, kako u zapisniku, tako i u posebnomslužb.izvještaju

- vrši se - uz pomoć stručne osobe kriminalističko-tehničke ilidruge struke, koja će pomoći u pronalaženju, osiguranju iliopisivanju tragova, izvršiti potrebna mjerenja i snimanja,sačiniti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i drugepodatke

- na uviđaj - može se pozvati i vještak, ako bi njegova prisutnostbila od koristi za davanje nalaza i mišljenja

55.Rekonstrukcija događaja

- radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrđivanja činjenica koje suod značaja za razjašnjenje stvari - organ koji vodi postupak možeodrediti rekonstrukciju događaja, koja se vrši tako što seponavljaju radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se premaizvedenim dokazima događaj desio

- ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnjičenih,odn.optuženih radnje ili situacije različito prikazane -


rekonstrukcija događaja će se, po pravilu, posebno izvršiti sasvakim od njih

- rekonstrukcija - ne smije se vršiti na način kojim se vrijeđa javnired i moral ili se dovodi u opasnost život ili zdravlje ljudi

- prilikom rekonstrukcije - mogu se, po potrebi, ponovno izvestipojedini dokazi –(--- za izvođenje takvih dokaza prilikomrekonstrukcije događaja - primjenjuju se odredbe za turadnju zavisno od faze postupka ---- npr. ako se u tokuistrage treba provesti rekonstrukcija događaja na kojojje određeno saslušanje svjedoka primjenjuju se odredbeo saslušanju svjedoka u istrazi, a se rekonstrukcijadogađaja provodi nakon potvrđivanja optužnice- zasaslušanje svjedoka primijenit će se odredbe odirektnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju svjedoka;ali - Bez obzira na tako izvedeni dokaz, svjedok semora ponovo saslušati na glavnom pretresu, osim ako seradi o nekom izuzetku od neposrednog izvođenja dokaza)

- u toku istrage – samo tužitelj može preduzeti rekonstrukcijudogađaja (u fazi gl.pretresa – sudija, odn.predsjednikvijeća, a u fazi pretresa pred vijećemžalbenog/apelacionog odjeljenja (kad je 1.stepenapresuda ukinuta) – predsjednik žalbenog/apelacionogodjeljenja)

- vrši se - uz pomoć stručne osobe kriminalističko-tehničke ilidruge struke, koja će pomoći u pronalaženju, osiguranju iliopisivanju tragova, izvršiti potrebna mjerenja i snimanja,sačiniti skicu i fotodokumentaciju ili prikupiti i drugepodatke

- na rekonstrukciju - može se pozvati i vještak, ako bi njegovaprisutnost bila od koristi za davanje nalaza i mišljenja


- razlika između uviđaja i rekonstrukcije događaja – uviđaj - vrši se u vezi sa k.d., kada je moguće u

zapisnik konstatovati objektivno stanje X rekonstrukcija događaja – vrši se naknadno, tako što se

ponavljaju radnje ili situacije u približno istim uvjetima pod kojima se prema izvedenim dokazima

događaj desio; - u zapisnik o uviđaju – ne mogu se unositi izjave svjedoka

ili vještaka X u zapisnik o rekonstrukciji - mogu se unositi izjave svjedoka ili vještaka

- uviđaj – organi unutr.poslova imaju ovlaštenje na samostalno obavljanje uviđaja X rekonstrukcija

događaja – organ unutrašnjih poslova nije ovlašten na preduzimanje te radnje

56.Vještačenje

- vještačenje se određuje - kada za utvrđivanje ili ocjenu nekevažne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje osoba koje raspolažupotrebnim stručnim znanjem ; ako naučno, tehničko, ilidruga stručna znanja mogu pomoći sudu da ocijeni dokazeili razjasni sporne činjenice - vještak kao posebna vrstasvjedoka može svjedočiti davanjem nalaza o činjenicama i mišljenjakoje sadrži ocjenu o činjenicama

- pismenu naredbu za vještačenje - izdaje tužitelj ili sud;vještaka može angažovati i osumnjičeni/optuženi/branitelj;naredbi - navesti činjenice o kojima se vrši vještačenje;

- ako za određenu vrstu vještačenja postoji stručna ustanova ili sevještačenje može izvesti u okviru drž.organa - takvavještačenja, a posebno složenija, povjerit će se, po pravilu,takvoj ustanovi, odnosno organu; u tom slučaju - ta ustanova,


odnosno organ određuje jednog ili više stručnjaka kojiće izvršiti vještačenje

- za vještaka se ne može odrediti (razlozi za izuzeće):

(1) osoba koja ne može biti saslušana kao svjedok – (i) osobakoja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne,vojne ili službene tajne - dok je nadl.organ neoslobodi te dužnosti + (ii) branitelj osumnjičenog,odn.optuženog - u pogledu činjenica koje su mupostale poznate u svojstvu branitelja + (iii)osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanjaprofesionalne tajne (vjerski službenik,odn.ispovjednik + novinar u svrhu zaštiteizvora informacija + advokat + bilježnik +liječnik + babica i dr.) - osim ako jeoslobođena te dužnosti posebnim propisom iliizjavom osobe u čiju je korist ustanovljenočuvanje tajne + (iv) maloljetna osoba koja s obziromna uzrast i duševnu razvijenost nije sposobnashvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti

(2) osoba koja može odbiti svjedočenje - (i) bračni + vanbračnidrug osumnjičenog, odn.optuženog + (ii) roditelj /dijete + usvojitelj / usvojenik osumnjičenog odn.optuženog

(3) osoba prema kojoj k.d. počinjeno(4) osoba koja zajedno s osumnjičenim, odn.optuženim ili

oštećenim u radnom odnosu u istom organu,preduzeću ili drugoj pravnoj osobi ili kodsamostalnog privrednika, kao i za osobu koja jeu radnom odnosu kod oštećenog ili osumnjičenog,odn.optuženog

(5) neće se uzeti osoba koja saslušana kao svjedok

- vještačenje može uključivati -- ekshumaciju, pregled i obdukciju leša - pregled i obdukciju začetka i novorođenčeta - toksikološko ispitivanje - vještačenje tjel.povreda


- tjelesni pregled - psihijatrijsko vještačenje - analiza DNK - vještačenje posl.knjiga

- dužnost vještaka - dužan dostaviti svoj izvještaj koji sadržisljedeće:

- dokaze koje je pregledao, - obavljene testove, - nalaz i mišljenje do kojeg je došao- sve dr.relevantne podatke koje vještak smatra potrebnimza pravednu i objektivnu analizu- detaljno obrazložiti kako je došao do određenog mišljenja

57.Sudija za prethodni postupak? Šta radi?

- sudija za prethodni postupak = sudija koji u toku istragepostupa u slučajevima kada je to propisano ZKP-om, npr:

postavljanje branitelja osumnjičenom ako uslučajevima obavezne odbrane osumnjičeni ne uzmesam branitelja ili to ne urade osobe kojepo zakonu ovlaštene + odlučivanje o razrješenjubranitelja

razmatranje prijedloga za određivanje pritvora idokaza bitnih za ocjenu zakonitostipritvora + nadzor nad izvršenjem pritvora

određivanje mjera zabrane izdavanje naredbe za pretres + za oduzimanje predmeta

i imovine (ili naknadno potvrđivanje naredbe,ukoliko ju je u zak.prdviđenim slučajevimadonio tužilac) + dr.naredbe vezane za provođenjedokaznih radnji + sudsko obezbj.dokaza

odobravanje naredbe za prinudno dovođenje svjedoka koju izdao tužilac ili izdavanje naredbe zaprinudno dovođenje svjedoka + donošenje rješenja oizricanju novč.kazne svjedoku – u slučaju


neodazivanja pozivu ili odbijanjasvjedočenja

naredba o poduzimanju posebnih istražnih radnji odlučivanje o slanju osumnjičenog na psihijatrijski

pregled , odn.posmatranje u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu

izviđajne radnje radi utvrđivanja postojanja pretpostavki za izručenje

58.Posebne istražne radnje? Nabrojte

- protiv osobe za koju postoje osnovi sumnje da je sama ili sdrugim osobama učestvovala ili učestvuje u učinjenju k.d.: (i)protiv integriteta BiH + (ii) protiv čovječnosti ivrijednosti zaštićenih međunar.pravom + (iii) terorizma +(iv) k.d. za koja se može izreći kazna zatvora od3god.ili teža kazna - mogu se odrediti posebne istražneradnje, ako se na drugi način ne mogu pribaviti dokazi ili binjihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim teškoćama :

(1) nadzor i tehničko snimanje telekomunikacija – ova radnja se može odrediti i prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da učinitelju, odn.od učinitelja k.d.-a prenosi informacije u vezi s k.d.-om, odnosno da učinitelj koristi njeno sredstvo telekomunikacije; na razgovore s braniteljem – shodna primjena o komunikaciji između branitelja i branjenika; preduzeća koja vrše prenos informacija - dužna su tužitelju i pol.organima omogućiti provođenje mjera (2) pristup kompjuterskim sistemima + kompjutersko

sravnjenje podataka (3) nadzor i tehničko snimanje prostorija (4) tajno praćenje + tehničko snimanje osoba, transportnih

sredstava i predmeta koji stoje u vezi s njima


(5) korištenje prikrivenih istražitelja + korištenje informatora –- prikriveni istražitelj = posebno obučeno OSL kojeistražuje pod izmijenjenim identitetom; smijepod svojim izmijenjenim identitetomučestvovati u pravnom prometu; ukolikoneophodno za formiranje i održavanje togidentiteta - mogu se izraditi, izmijeniti ilikoristiti odgovarajući dokumenti - pri izvršavanju ovih istražnih radnji - policijskiorgani ili druge osobe ne smiju preduzimatiaktivnosti koje predstavljaju podstrekavanje na učinjenjek.d.-a; ako su takve aktivnosti poduzete - taokolnost isključuje kr.gonjenje podstrekavaneosobe za k.d. izvršeno u vezi s ovim radnjama

(6) simulirani i kontrolirani otkup predmeta + simuliranodavanje potkupnine

(7) nadzirani prijevoz + isporuka predmeta k.d.-a

- ECHR - privremeno ograničavanje prava na privatnost, poštivanjeporodičnog života, stana i prepiske - može biti podvrgnutozakonskim ograničenjima javne vlasti samo onda ako je toneophodna mjera u demokratskom društvu radi zaštite interesanacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, teradi sprečavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja ljudi ili morala ilizaštite prava i sloboda drugih

- posebne istražne radnje – treba razlikovati od sličnih mjera koje se primjenjuju zbog zaštite državnih interesa i sigurnosti ---tako, npr., Zakon o obavještajno-sigurnosnoj agencijiBiH koji sadrži odredbe koje se odnose na način na kojiAgencija u sklopu općih ovlaštenja prikupljainformacije(npr. - mjerama fizičkog praćenja na javnimmjestima, - mjerama praćenja na mjestima koja nemajujavni karakter, - mjerama pretresa pokretne inepokretne imovine, - mjerama elektronskog posmatranja,koje predstavlja tajno ili skriveno posmatranjeelektronskim uređajima za slikovno ili zvučno snimanje,


tj. uređajima za prisluškivanje, mikrofilmovima,kamerama i sl.) X posebne istražne radnje – za potrebekr.postupka

- posebne istražne radnje – određuje naredbom sudija zaprethodni postupak, na obrazloženi prijedlog tužioca

- prijedlog tužioca – mora sadržavati:- podatke o osobi protiv koje se radnja preduzima- osnovi sumnje da je sama ili s drugim osobamaučestvovala ili učestvuje u učinjenju k.d.: (i) protivintegriteta BiH + (ii) protiv čovječnosti ivrijednosti zaštićenih međunar.pravom + (iii)terorizma + (iv) k.d. za koja se može izrećikazna zatvora od 3god.ili teža kazna- razlozi za preduzimanje- ostale bitne okolnosti koje zahtijevajupreduzimanje radnji, navođenje radnje koja sezahtijeva i način njenog izvođenja, obim itrajanje radnje

- naredba – sadrži iste podatke kao i prijedlog tužioca +trajanje radnje

- izuzetno - ako se pismena naredba ne može dobiti na vrijeme +ako postoji opasnost od odlaganja - može se započeti sizvršavanjem mjere i na osnovu usmene naredbe sudije zaprethodni postupak; pismena naredba sudije za prethodnipostupak - mora biti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanjausmene naredbe

- ako prestali razlozi zbog kojih radnje određene - sudija za prethodnipostupak mora pismenom naredbom, bez odlaganja, obustavitiizvršenje poduzetih radnji

- posebne istražne radnje – izvršava policijski organ

- po izvršenju posebnih istražnih radnji - policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete dobijene poduzetim radnjama, kao i izvještaj o tome predati tužitelju --- tužitelj


je dužan dostaviti sudiji za prethodni postupak pismeni izvještaj opoduzetim radnjama ---- na osnovu podnesenog izvještajasudija za prethodni postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi

- ako tužitelj odustane od kr.gonjenja, odn.ako informacije i podaci pribavljeni naređenim radnjama nisu potrebni za kr.postupak - uništit će se pod nadzorom sudije za prethodni postupak, koji će o tome sastaviti posebni zapisnik

- o preduzimanju radnji + razlozima za njihovo preduzimanje + informaciji da dobiveni materijal nije bio osnov za kr. gonjenje + da je uništen - pismeno se obavještava osoba protiv koje je neka od radnji bila poduzeta

- sudija za prethodni postupak - bez odlaganja, a nakon preduzimanja poseb.istraž. radnji, obavijestiti osobu protiv koje je radnja bila poduzeta ---- osoba protiv koje je mjera bila poduzeta može od suda zatražiti ispitivanje zakonitosti naredbe i načina na koji je provedena mjera

- „slučajni nalazi“ - ne mogu se koristiti kao dokaz informacije ipodaci dobijeni preduzimanjem poseb.istraž. radnji akose ne odnose na k.d. (i) protiv integriteta BiH + (ii) protivčovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunar.pravom +(iii) terorizma + (iv) k.d. za koja se može izreći kaznazatvora od 3god.ili teža kazna

- ako poseb.istraž.radnje poduzete bez naredbe sudije zaprethodni postupak ili u suprotnosti s njom - sud na pribavljenimpodacima ili dokazima ne može zasnivati svoju odluku

- tehničke snimke + isprave + predmeti pribavljeni pod uvjetima ina način propisan zakonom - mogu se koristiti kao dokazi ukr.postupku;

- prikriveni istražitelj i informator + osobe koje su provele istražneradnje simuliranog otkupa predmeta i davanja potkupnine -mogu se saslušati kao svjedoci, ili kao zaštićeni svjedoci o


toku provođenja radnji ili o drugim važnimokolnostima

59.Mogu li se bez naredbe suda provoditi posebne istražne radnje?

- izuzetno - ako se pismena naredba ne može dobiti na vrijeme+ ako postoji opasnost od odlaganja - može se započeti sizvršavanjem mjere i na osnovu usmene naredbe sudije zaprethodni postupak;

- pismena naredba sudije za prethodni postupak - morabiti pribavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmenenaredbe

- ako poseb.istraž.radnje poduzete bez naredbe sudije zaprethodni postupak ili u suprotnosti s njom - sud na pribavljenimpodacima ili dokazima ne može zasnivati svoju odluku

60.Mjere osiguranja prisustva osumnjičenog/optuženog?

(1) poziv(2) dovođenje(3) mjere zabrane(4) jamstvo(5) pritvor

- rangiranje ovih mjera u zakonu - za osnovu njihovu težinu, štoistovremeno upućuje i na redoslijed njihove primjene

- prilikom odlučivanja o tome koju mjeru osiguranja prisustva ćeprimijeniti (mjeru prinude) prema osumnjičenom/optuženom –nadl.organ mora:

(i) pridržavati se uvjeta određenih za primjenu pojedinihmjera – princip legaliteta


(ii) teža mjera se neće primijeniti ako je istu svrhumoguće postići blažom mjerom – princip proporcionalnosti

(iii) svaka mjera uslovljena posebnom faktičkomsituacijom koja se mora pratiti, tako da će seukinuti po sl.dužnosti kada prestanu razlozi koji su jeizazvali, odn.zamjenjuje se drugom blažom mjeromkada se za to steknu uvjeti – princip ograničenogtrajanja

- opšti uslovi za primjenu svih mjera:(i) postojanje osnovane sumnje da je lice prema

kojem se vrši prinuda izvršilac k.d.(ii) postojanje konkretne opasnosti koju treba

otkloniti – njena procjena je nekad dataunaprijed u zakonu, a nekada prepuštena ocjenisuda

(1) poziv - vrši dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadrži: naziv organa koji poziva + ime i prezime optuženog + k.d. koje mu se stavlja na teret + mjesto gdje treba doći + dan i sat kad treba doći + označenje da se poziva u svojstvu osumnjičenog/optuženog + upozorenje da će u slučaju nedolaska biti prinudno doveden + da je dužan odmah obavijestiti tužitelja, odnosno sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravište + službeni pečat i potpis tužitelja, odnosno sudije koji poziva (do podizanja optužnice – poziv osumnjičenom upućuje tužitelj)

- kad se osumnjičeni 1.put poziva – poučit će se u pozivu o njegovim pravima u skladu sa zakonom- kad se optuženi 1.put poziva – poučit će se o pravu da uzme branitelja + da branitelj može biti prisutan njegovom saslušanju- ako osumnj./optuženi nije u stanju odazvati se pozivu uslijed bolesti ili dr.neotklonjive smetnje – ispitat će se u mjestu gdje se nalazi ili će se


osigurati njegov prevoz do zgrade suda ili dr.mjesta gdje se radnja preduzima

(2) dovođenje - naredbu da se optuženi dovede može izdati sud:

- ako je doneseno rješenje o pritvoru ili - ako uredno pozvani optuženi ne dođe, a svoj izostanak ne opravda (izuzetno, u hitnim slučajevima, ovu naredbu može izdati i tužitelj), ili - ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz

okolnosti očigledno proizlazi da optuženi izbjegava prijem poziva

- naredba za dovođenje izdaje se pismeno; naredba sadržava: ime i prezime osumnj./optuženog koji se ima dovesti + k.d. koje mu se stavlja na teret uz navođenje odredbe KZ + razlog zbog kojeg se naređuje dovođenje + službeni pečat i potpis sudije koji naređuje dovođenje

- naredbu za dovođenje – izvršava sudska policija; osoba kojoj je povjereno izvršenje naredbe- predaje naredbu osumnj./optuženom i poziva ga da pođe s njom; ako osumnj./optuženi to odbije - dovest će ga prinudno

(3) mjere zabrane – (i) zabrana napuštanja boravišta i zabrana putovanja – sud

može, obrazloženim rješenjem, odrediti ovu mjeru a ko postoje okolnosti koje ukazuju da bi optuženi mogao pobjeći, sakriti se, otići u nepoznato mjesto ili u inostranstvo + sud može, bilo kao dodatnu mjeru, bilo kao zasebnu mjeru - narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava,kao i zabranu korištenja lične karte za prelazak državne granice (zabrana putovanja; izuzetno - ovumjeru može u hitnim slučajevima narediti i tužitelj, a naročito u slučajevima u kojima se radi o k.d. za koja se može izreći kazna zatvora od 10god.ili teža kazna)

(ii) zabranu preduzimanja određenih poslovnih aktivnosti ili službenih dužnosti – ovu mjeru može izreći kada


okolnosti slučaja na to ukazuju + može je izreći sa jednom zasebno ili u kombinaciji sa ostalim mjerama zabrane;

(iii) zabranu posjećivanja određenih mjesta ili područja – ovu mjeru može izreći kada okolnosti slučaja na to ukazuju + može je izreći sa jednom zasebno ili u kombinaciji sa ostalim mjerama zabrane;

(iv) zabranu sastajanja s određenim osobama – ovu mjeru možeizreći kada okolnosti slučaja na to ukazuju + možeje izreći sa jednom zasebno ili u kombinaciji sa ostalim mjerama zabrane;

(v) naredbu da se povremeno javlja određenom državnom organu – ovu mjeru može izreći kada okolnosti slučaja na to ukazuju + može je izreći sa jednom zasebno ili u kombinaciji sa ostalim mjerama zabrane;

(vi) privremeno oduzimanje vozačke dozvole – ovu mjeru možeizreći kada okolnosti slučaja na to ukazuju + možeje izreći sa jednom zasebno ili u kombinaciji sa ostalim mjerama zabrane;

- izricanje mjera zabrane – na prijedlog stranke ili braitelja;- u toku istrage – mjere zabrane određuje i ukida sudija

za prethodni postupak; nakon podizanja optužnice – sudija za prethodno saslušanje; nakon dostavljanja predmeta sudiji, odn.vijeću u svrhu zakazivanja gl.pretresa – taj sudija, odn.predsjednik vijeća;

- rješenje – mora biti obrazloženo- kada odlučuje o pritvoru – umjesto određivanja ili produžavanja

pritvora sud može izreći zabranu napuštanja boravišta,zabranu putovanja i ostale mjere zabrane

- osumnjičeni/optuženi – upozorit će se u rješenju da mu semože odrediti pritvor ako prekrši obavezu iz izrečene mjere

- ograničenje u pogledu sadržaja mjera zabrane - mjerama zabrane ne može se ograničiti pravo osumnjičenog/optuženog da komunicira sa svojim braniteljem + ne može se ograničiti pravo osumnjičenog ili optuženog da živi u svom domu u BiH, da se nesmetano viđa sa članovima porodice i bliskim srodnicima ili samo u BiH ili samo na mjestu određenom u


zabrani napuštanja boravišta, osim kada se postupakvodi zbog k.d. učinjenog na štetu člana porodice ili bliskih srodnika + niti se može ograničiti pravo osumnjičenog ili optuženog da obavlja svoju profesionalnu djelatnost, osim ako se postupak vodi zbog k.d. učinjenog u vezi sa obavljanjem te djelatnosti

- trajanje – dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnosti presude ako toj osobi nije izrečena kazna zatvora + najkasnije do upućivanja na izdržavanje kazne ako je toj osobi izrečena kazna zatvora

- dužnost sudije za preth.postupak / sudije za preth.saslušanje / sudije, odn.predsjednika vijeća– svaka 2 mjeseca ispitivati da li je mjera još uvijek potrebna

- protiv rješenja kojim se određuju, produžavaju ili ukidaju mjerezabrane – stranka, odn. branitelj može podnijeti žalbu (a tužilac može podnijeti i protiv rješenja kojim njegov prijedlog za primjenu mjere odbijen);o žalbi – odlučuje vijeće od 3 sudija u roku od 3 dana od dana prijema žalbe; žalba – ne zadržava izvršenje rješenja

(4) jamstvo – osumnjičeni/optuženi kojem se pritvor ima odrediti ili mu je pritvor već određen samo zbog bojazni da će pobjeći, može se ostaviti na slobodi, odnosno može se pustiti na slobodu ako on osobno ili ko drugi za njega pruži jamstvo da do kraja kr.postupka neće pobjeći, a sam optuženi obeća da se neće kriti i da bez odobrenja neće napustiti svoje boravište

- uvijek glasi na novčani iznos – određuje se s obzirom na težinu k.d., lične i porodične prilike osumnjičenog/optuženog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo - sastoji se - u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari veće vrijednosti koje se lako mogu unovčiti i čuvati ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje


jamstvo ili u osobnoj obavezi jednog ili više građana da će u slučaju bjekstva optuženog platiti utvrđeni iznos jamstva - osoba koja daje jamstvo - mora dostaviti dokaze o svomimovnom stanju, porijeklu imovine, vlasništvu i posjedu nad imovinom koja se daje kao jamstvo - ako optuženi pobjegne - rješenjem će se odrediti daje vrijednost data kao jamstvo prihod budžeta FBiH/BiH- optuženom će se i pored datog jamstva odrediti pritvor - ako na uredan poziv ne dođe a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, pošto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor; u ovom slučaju – jamstvo se ukida + položeni iznosi/stvari se vraćaju, a hipoteka skida (na isti način se postupa i kad kr.postupak pravosnažno okončan presudom ili rješenjem o obustavi postupka)- u toku istrage - rješenje o jamstvu i o njegovom ukidanju donosi sudija za preth.postupak; poslije podizanja optužnice – sudija za preth.saslušanje; a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odn.vijeću u svrhu zakazivanja gl.pretresa - taj sudija, odn.predsjednik vijeća; - rješenje kojim se određuje jamstvo + rješenje kojim se jamstvo ukida - donosi se po saslušanju tužitelja

61.Rok za lišenje slobode

- policijski organ - može lice lišiti slobode ako postoje osnovi sumnje da je to lice počinilo k.d. i ako postoji bilo koji od razloga predviđenih za pritvor, ali je policijski organ dužan da takvo lice bez odgađanja, a najkasnije u roku od 24h, sprovede tužiocu; prilikom dovođenja - policijski organ obavijestit će tužioca o razlozima i o vremenu lišavanja slobode; upotreba sile prilikom dovođenja - dozvoljena je u skladu sa zakonom


- izuzetno - kada se radi o k.d. terorizma, lice se mora sprovesti tužiocu najkasnije u roku od 72h

- ako lice u navedenim rokovima ne bude sprovedeno tužiocu – mora se pustiti na slobodu

- lice lišeno slobode – mora biti poučeno o svojim pravima u skladu sačl.5 ZKP:

- osoba lišena slobode mora se na maternjem jeziku ilijeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lišenjaslobode + istovremeno poučiti da nije dužna dati iskaz, nitiodgovarati na postavljena pitanja + da ima pravo uzetibranitelja kojeg može sama izabrati + pravo napostavljanje branitelja na njen zahtjev ako zbog svog imovnogstanja ne može snositi troškove odbrane + da imapravo da njena porodica, konz.službenik države čiji je državljanin ilidr.osoba koju ona odredi budu obaviješteni o njenom lišenjuslobode

- tužilac dužan - lice lišeno slobode ispitati bez odgađanja, najkasnije u roku od 24h + u tom roku odlučiti da li će lice lišeno slobode pustiti na slobodu ili će postaviti obrazloženi prijedlog za određivanje pritvora osiguravajući izvođenje lica pred sudiju za prethodni postupak

- sudija za prethodni postupak - odmah, a najkasnije u roku od 24h, donijeti odluku o prijedlogu za određivanje pritvora

- ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za određivanje pritvora - donijet će rješenje kojim se prijedlog odbija i lice odmah pušta na slobodu; tužilac može uložiti žalbu na rješenje sudije za prethodni postupak, ali žalba ne zadržava izvršenje rješenja- protiv rješenja kojim se određuje pritvor - pritvoreno licemože podnijeti žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja - o žalbi - odlučuje vijeće od 3 sudija u roku od 48h od prijema žalbe


62.Pritvor? Kako se određuje pritvor?

- ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba učinila k.d ( opšti uslov ). - pritvor joj se može odrediti ( posebni uslovi ) :

(i) ako se krije ili ako postoje dr.okolnosti koje ukazuju naopasnost od bjekstva (pritvor radi osiguranja prisustva osumnj./optuženog)

(ii) ako postoji osnovana bojazan da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kr.postupak ili ako naročite okolnosti ukazuju da će ometati kr.postupak utjecajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače - pritvor će se ukinuti čim se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor određen (pritvor zbog koluzijske opasnosti)

(iii) ako naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će ponoviti k.d. ili da će dovršiti pokušano k.d. ili da ćeučiniti k.d. kojim prijeti, a za ta k.d. može se izreći kazna zatvora3god.godina ili teža kazna (pritvor zbog iteracijskeopasnosti)

(iv) u vanrednim okolnostima - ako se radi o k.d. za koje se može izreći kazna zatvora 10god. ili teža kazna a koje je posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedice k.d.-a,ako bi puštanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda

- pritvor se može odrediti ili produžiti - samo pod zak.propisanim uslovima propisanim i samo ako se isti cilj ne može ostvariti drugom mjerom

- ako se osumnjičeni ili optuženi nalazi u pritvoru - dužnost je svih organa koji učestvuju u kr.postupku i organa koji im pružaju pravnu pomoć da postupaju s posebnom hitnošću

- pritvor se određuje - rješenjem suda, a na obrazloženi prijedlog tužitelja, a nakon što sud prethodno sasluša osumnjičenog, odn.optuženog na okolnosti razloga zbog kojih se pritvorpredlaže (osim u slučaju da se osumnj./optuž.krije)


- rješenje o pritvoru sadrži – - ime i prezime osobe koja se lišava slobode, - k.d. koje joj se stavlja na teret, - zakonski osnov za pritvor, - obrazloženje, - pouku o pravu na žalbu, - službeni pečat i potpis sudije koji određuje

pritvor

- rješenje o pritvoru - predaje se osobi na koju se odnosi u času pritvaranja; u spisima se mora naznačiti sat lišenja slobode isat predaje rješenja

- protiv rješenja o pritvoru - pritvorena osoba može podnijeti žalbu vijeću od 3 sudija, u roku od 24h od prijemarješenja; ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka -može podnijeti žalbu prilikom tog ispitivanja --- žalba, s prijepisom zapisnika o ispitivanju ako je pritvorena osoba ispitana i dokazima na kojima se zasniva rješenjeo pritvoru kao i rješenje o pritvoru - dostavljaju se odmah vijeću; žalba ne zadržava izvršenje rješenja; vijeće – dužno donijeti odluku u roku od 48h

- prije donošenja rješenja o određivanju pritvora - sudija za prethodni postupak će preispitati osnovanost zahtjeva za određivanje pritvora;

- trajanje pritvora u istrazi-- mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme - po rješenju sudije za prethodni postupak - pritvor može trajati najduže 1mjesec od dana lišenja slobode - poslijetog roka osumnjičeni se može zadržati u pritvoru samo na osnovu rješenja o produženju pritvora - produženje pritvora – odlukom vijeća, po obrazloženom prijedlogu tužitelja, može produžiti:

- za najviše 2mjeseca; protiv rješenja vijeća -dopuštena žalba o kojoj odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja suda; žalba ne zadržava izvršenje rješenja


- za još najviše 3mjeseca - ako se postupak vodi za k.d. za koje se može izreći kazna zatvora 10god. ili teža kazna i ako postoje naročito važni razlozi; protiv rješenja vijeća - dopuštena žalba o kojoj odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja suda; žalba ne zadržava izvršenje rješenja - za još najviše 3mjeseca nakon produžetka pritvora iz prethodnog stava - i zuzetno i u izrazito složenom predmetu vezano za k.d.za koje je propisana kazna dugotr.zatvora; pritvor se može produžiti dva puta uzastopno, po obrazloženom prijedlogu tužioca za svako produženje, koji treba da sadrži izjavu kolegija tužilaštva o potrebnim mjerama da bi se istraga okončala; o žalbi protiv rješenja vijeća o produženju pritvora - odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja; žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

- tužilac - dužan podnijeti obrazložen prijedlog za produženje pritvora sudu najkasnije 5 dana prije isteka roka iz rješenja o pritvoru; sud odmah dostavlja prijedlog osumnjičenom, odnosno optuženom i njegovom braniocu - ako se do isteka ovih rokova ne potvrdi optužnica - osumnjičeni će se pustiti na slobodu - u toku cijelog postupka - pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen (kako opšti – postojanje osnovane sumnje da je počinio k.d., tako i posebni razlozi), a pritvoreni će odmah biti pušten na slobodu; - u toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora - sudija za prethodni postupak može rješenjem ukinuti pritvor po prethodnom saslušanju tužitelja; protiv tog rješenja tužitelj može podnijeti žalbu vijeću od 3 sudija koje je dužno donijeti odluku u roku od 48 sati - po prijedlogu optuženog ili branioca za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim činjenicama - sud će održati ročište o čemu će obavijestiti stranke i branioca;


nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni - ne sprečava održavanje ročišta; protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ukidanjepritvora - žalba je dozvoljena; ako prijedlog nijezasnovan na novim činjenicama koje su značajne za ukidanje pritvora - sud neće donijeti posebno rješenje

- pritvor nakon potvrđivanja optužnice – - pritvor se može odrediti, produžiti ili ukinuti i nakon potvrđivanja optužnice; - kontrola opravdanosti pritvora - vrši se po isteku svaka 2 mjeseca od dana donošenja posljednjeg rješenja o pritvoru; žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje; - nakon potvrđivanja optužnice, a prije izricanja 1.stepene presude, pritvor može trajati:

- 1god. u slučaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora do 5 god.

- 1god. i 6mjeseci u slučaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora do 10god.- 2 god. u slučaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora preko 10god., ali ne i kazna dugotr.zatvora - 3 god. u slučaju k.d. za koje je propisana kazna dugotr.zatvora - ako za ovo vrijeme ne bude izrečena 1.st.presuda - pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu

- u toku cijelog postupka - pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen (kako opšti – postojanje osnovane sumnje da je počinio k.d., tako i posebni razlozi), a pritvoreni će odmah biti pušten na slobodu; - po prijedlogu optuženog ili branioca za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim činjenicama - sud će održati ročište, odn.sjednicu vijeća o čemu će obavijestiti stranke i branioca; nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni - ne sprečava održavanje ročišta, odn.sjednice vijeća; protiv rješenja o odbijanju


prijedloga za ukidanje pritvora - žalba je dozvoljena; ako prijedlog nije zasnovan na novim činjenicama koje su značajne za ukidanje pritvora - sud neće donijeti posebno rješenje

- pritvor nakon izricanja presude

- razlozi za pritvor:(i) kada izrekne presudu na kaznu zatvora - sud može optuženom odrediti pritvor, odn.pritvor će biti produžen ako je to neophodno radi nesmetanog vođenja kr.postupka, uzimajući u obzir sve okolnosti vezane za izvršenje k.d., odn.ličnost počinioca; (ii) ako izrekne presudu na kaznu zatvora od 5god. ili težu kaznu - sud će odmah odrediti ili produžiti pritvor ---- ovim slučajevima donosi se posebno rješenje, a žalba protiv rješenja ne zadržava njegovo izvršenje;

- pritvor će se ukinuti – (i) ako je optuženi oslobođen od optužbe ili(ii) optužba odbijena osim iz razloga nenadležnosti suda ili (iii) oglašen krivim, a oslobođen od kazne ili (iv) osuđen samo na novčanu kaznu ili (v) uvjetno osuđen ili (vi) zbog uračunavanja pritvora kaznu već izdržao;

- poslije izricanja 1.stepene presude – pritvor može trajati:- najduže još 9 mjeseci- izuzetno - u složenim predmetima i iz važnih razlogažalbeno/apelaciono vijeće pritvor može produžiti za još najduže 6 mjeseci - ako u propisanim rokovima bude izrečena 2.st.odluka kojom se 1.st.odluka ukida - pritvor može trajatinajduže još 1god. od izricanja drugostepene odluke - ako za to vrijeme ne bude izrečena 2.st.presuda kojom se 1.st.presuda preinačuje ili potvrđuje - pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu.


- kada presuda kojom izrečena kazna zatvora postala pravosnažna – optuženi ostaje u pritvoru do upućivanja na izdržavanje kazne, a najduže do isteka trajanja izrečene kazne- na zahtjev optuženog kojem izrečena kazna zatvora, a koji se nalazi u pritvoru – sudija, odn.predsjednik vijeća može i prije pravosnažnosti presude uputiti optuženog rješenjem u ustanovu za izdržavanje kazne- pritvor – uvijek se ukida istekom izrečene kazne

63.Razlozi/osnovi za pritvor?

(1) razlozi/osnovi za pritvor u istrazi + nakon potvrđivanja optužnice:





(iv) u vanrednim okolnostima - ako se radi o k.d. za koje se može izreći kazna zatvora 10god. ili teža kazna a koje je


posebno teško s obzirom na način izvršenja ili posljedice k.d.-a,ako bi puštanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom narušavanja javnog reda


(2) razlozi/osnovi za pritvor nakon izricanja 1.stepene presude:

(i) k ada izrekne presudu na kaznu zatvora - sud može optuženom odrediti pritvor, odn.pritvor će biti produžen ako je to neophodno radi nesmetanog vođenja kr.postupka, uzimajući u obzir sve okolnosti vezane za izvršenje k.d., odn.ličnost počinioca; (ii) ako izrekne presudu na kaznu zatvora od 5god. ili težu kaznu - sud će odmah odrediti ili produžiti pritvor ---- ovim slučajevima donosi se posebno rješenje, a žalba protiv rješenja ne zadržava njegovo izvršenje;

64.Obavezni pritvor

- ako izrekne presudu na kaznu zatvora od 5god. ili težu kaznu - sudće odmah odrediti ili produžiti pritvor ---- ovim slučajevimadonosi se posebno rješenje, a žalba protiv rješenja nezadržava njegovo izvršenje

65.Kada se i pod kojim uvjetima određuje pritvor?

(1) razlozi/osnovi za pritvor u istrazi + nakon potvrđivanja optužnice:








(2) razlozi/osnovi za pritvor nakon izricanja 1.stepene presude:

(i) k ada izrekne presudu na kaznu zatvora - sud može optuženom odrediti pritvor, odn.pritvor će biti produžen ako je to neophodno radi nesmetanog vođenja kr.postupka, uzimajući u obzir sve okolnosti vezane za izvršenje k.d., odn.ličnost počinioca; (ii) ako izrekne presudu na kaznu zatvora od 5god. ili težu kaznu - sud će odmah odrediti ili produžiti pritvor ---- ovim slučajevima donosi se


posebno rješenje, a žalba protiv rješenja ne zadržava njegovo izvršenje;

66.Na koji vremenski period se određuje pritvor?

(1) trajanje pritvora u istrazi-- mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme - po rješenju sudije za prethodni postupak - pritvor može trajatinajduže 1mjesec od dana lišenja slobode - poslije tog roka osumnjičeni se može zadržati u pritvoru samo na osnovu rješenja o produženju pritvora - produženje pritvora – odlukom vijeća, po obrazloženom prijedlogu tužitelja, može produžiti:

- za najviše 2mjeseca; protiv rješenja vijeća - dopuštena žalba o kojoj odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja suda; žalba ne zadržava izvršenje rješenja - za još najviše 3mjeseca - ako se postupak vodi za k.d. za koje se može izreći kazna zatvora 10god. ili teža kazna i ako postoje naročito važni razlozi; protiv rješenja vijeća - dopuštena žalba o kojoj odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja suda; žalba ne zadržava izvršenje rješenja - za još najviše 3mjeseca nakon produžetka pritvora iz prethodnog stava - i zuzetno i u izrazito složenom predmetu vezano za k.d.za koje je propisana kazna dugotr.zatvora; pritvor se može produžiti dva puta uzastopno, po obrazloženom prijedlogu tužioca za svako produženje, koji treba da sadrži izjavu kolegija tužilaštva o potrebnim mjerama da bi se istraga okončala; o žalbi protiv rješenja vijeća o produženju pritvora - odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja; žalba ne zadržavaizvršenje rješenja. - tužilac - dužan podnijeti obrazložen prijedlog za produženje pritvora sudu najkasnije 5 dana prije isteka roka iz rješenja o pritvoru; sud odmah dostavlja


prijedlog osumnjičenom, odnosno optuženom i njegovom braniocu

- ako se do isteka ovih rokova ne potvrdi optužnica - osumnjičeniće se pustiti na slobodu - u toku cijelog postupka - pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen (kako opšti – postojanje osnovane sumnje da je počinio k.d., tako i posebni razlozi), a pritvoreni će odmah biti pušten na slobodu; - u toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora - sudija za prethodni postupak može rješenjem ukinuti pritvor po prethodnom saslušanju tužitelja; protiv tog rješenja Tužitelj može podnijeti žalbu vijeću od 3 sudija koje je dužno donijeti odluku u roku od 48 sati - po prijedlogu optuženog ili branioca za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim činjenicama - sud će održati ročište o čemuće obavijestiti stranke i branioca; nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni - ne sprečava održavanje ročišta; protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ukidanje pritvora - žalba je dozvoljena; ako prijedlog nije zasnovan na novim činjenicama koje su značajne za ukidanje pritvora - sud neće donijeti posebno rješenje

(2) trajanje pritvora nakon potvrđivanja optužnice-- nakon potvrđivanja optužnice, a prije izricanja 1.stepene presude, pritvor može trajati:




- u toku cijelog postupka - pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen (kako opšti – postojanje osnovane sumnje da je počinio k.d., tako i posebni razlozi), a pritvoreni će odmah biti pušten na slobodu; - po prijedlogu optuženog ili branioca za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim činjenicama - sud će održati ročište, odn.sjednicu vijeća o čemu će obavijestiti stranke i branioca; nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni - ne sprečava održavanje ročišta, odn.sjednice vijeća; protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ukidanje pritvora - žalba je dozvoljena; ako prijedlog nije zasnovan na novim činjenicama koje su značajne za ukidanje pritvora - sud neće donijeti posebno rješenje

(3) trajanje pritvora nakon izricanja 1.stepene presude-- poslije izricanja 1.stepene presude – pritvor može trajati:

- najduže još 9 mjeseci- izuzetno - u složenim predmetima i iz važnih razlogažalbeno/apelaciono vijeće pritvor može produžiti za još najduže 6 mjeseci - ako u propisanim rokovima bude izrečena 2.st.odluka kojom se 1.st.odluka ukida - pritvor može trajatinajduže još 1god. od izricanja drugostepene odluke - ako za to vrijeme ne bude izrečena 2.st.presuda kojom se 1.st.presuda preinačuje ili potvrđuje - pritvor će se ukinuti i optuženi pustiti na slobodu.

- kada presuda kojom izrečena kazna zatvora postala pravosnažna – optuženi ostaje u pritvoru do upućivanja na izdržavanje kazne, a najduže do isteka trajanja izrečene kazne- na zahtjev optuženog kojem izrečena kazna zatvora, a koji se nalazi u pritvoru – sudija, odn.predsjednik vijeća može i prije pravosnažnosti presude uputiti optuženog rješenjem u ustanovu za izdržavanje kazne- pritvor – uvijek se ukida istekom izrečene kazne


67.Šta mora sadržavati svako rješenje o pritvoru?

- rješenje o pritvoru sadrži – - ime i prezime osobe koja se lišava slobode, - k.d. koje joj se stavlja na teret, - zakonski osnov za pritvor, - obrazloženje, - pouku o pravu na žalbu, - službeni pečat i potpis sudije koji određuje pritvor

68.Ko podnosi prijedlog za produženje pritvora?

- tužilac - prijedlog mora biti obrazložen

69.Ako ističe rok za koji je određen pritvor, kada tužilac podnosi zahtjevza produženje pritvora?

- tužilac - dužan podnijeti obrazložen prijedlog za produženje pritvora sudu najkasnije 5 dana prije isteka roka iz rješenja o pritvoru; sud odmah dostavlja prijedlog osumnjičenom, odnosno optuženom i njegovom braniocu

70.Koliko najviše može trajati pritvor?

(1) u istrazi = 12 mjeseci

(2) nakon potvrđivanja optužnice –



- 1god. i 6mjeseci u slučaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora do 10god.- 2 god. u slučaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora preko 10god., ali ne i kazna dugotr.zatvora - 3 god. u slučaju k.d. za koje je propisana kazna dugotr.zatvora

(3) nakon izricanja 1.st.presude – 15 mjeseci + ako u propisanim rokovima bude izrečena 2.st.odluka kojom se 1.st.odluka ukida - pritvor može trajati najduže još 1god. od izricanja drugostepene odluke (u ovom slučaju – sve skupa od izricanja 1.st.presude = 2god. i 3mj.)

71.Trajanje pritvora u istrazi?

- mora biti svedeno na najkraće nužno vrijeme - po rješenju sudije za prethodni postupak - pritvor može trajatinajduže 1mjesec od dana lišenja slobode - poslije tog roka osumnjičeni se može zadržati u pritvoru samo na osnovu rješenja o produženju pritvora - produženje pritvora – odlukom vijeća, po obrazloženom prijedlogu tužitelja, može produžiti:

- za najviše 2mjeseca; protiv rješenja vijeća - dopuštena žalba o kojoj odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja suda; žalba ne zadržava izvršenje rješenja - za još najviše 3mjeseca - ako se postupak vodi za k.d. za koje se može izreći kazna zatvora 10god. ili teža kazna i ako postoje naročito važni razlozi; protiv rješenja vijeća - dopuštena žalba o kojoj odlučuje vijeće


žalbenog/apelacionog odjeljenja suda; žalba ne zadržava izvršenje rješenja - za još najviše 3mjeseca nakon produžetka pritvora iz prethodnog stava - i zuzetno i u izrazito složenom predmetu vezano za k.d.za koje je propisana kazna dugotr.zatvora; pritvor se može produžiti dva puta uzastopno, po obrazloženom prijedlogu tužioca za svako produženje, koji treba da sadrži izjavu kolegija tužilaštva o potrebnim mjerama da bi se istraga okončala; o žalbi protiv rješenja vijeća o produženju pritvora - odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja; žalba ne zadržavaizvršenje rješenja. - tužilac - dužan podnijeti obrazložen prijedlog za produženje pritvora sudu najkasnije 5 dana prije isteka roka iz rješenja o pritvoru; sud odmah dostavlja prijedlog osumnjičenom, odnosno optuženom i njegovom braniocu

- ako se do isteka ovih rokova ne potvrdi optužnica - osumnjičeniće se pustiti na slobodu - u toku cijelog postupka - pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen (kako opšti – postojanje osnovane sumnje da je počinio k.d., tako i posebni razlozi), a pritvoreni će odmah biti pušten na slobodu; - u toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora - sudija za prethodni postupak može rješenjem ukinuti pritvor po prethodnom saslušanju tužitelja; protiv tog rješenja Tužitelj može podnijeti žalbu vijeću od 3 sudija koje je dužno donijeti odluku u roku od 48 sati - po prijedlogu optuženog ili branioca za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim činjenicama - sud će održati ročište o čemuće obavijestiti stranke i branioca; nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni - ne sprečava održavanje ročišta; protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ukidanje pritvora - žalba je dozvoljena; ako prijedlog nije zasnovan na novim činjenicama koje su značajne za ukidanje pritvora - sud neće donijeti posebno rješenje


72.Kad se pritvor produžava duže od 6 mjeseci, šta još tužilac morapriložiti?

- ovo se odnosi na pritvor u istrazi: kada ističe pritvor koji bio produženna sve skupa 6 mjeseci (prvo mjesec, pa dva, pa tri) – tužilacmože i zuzetno i u izrazito složenom predmetu vezano za k.d.za koje je propisana kazna dugotr.zatvora podnijeti obrazloženi prijedlog zaproduženje pritvora za još najviše 3mjeseca (dva puta uzastopno)- koji treba da sadrži izjavu kolegija tužilaštva o potrebnimmjerama da bi se istraga okončala

73.Koja je obaveza tužioca kod produženja pritvora?

- mora podnijeti - obrazloženi prijedlog za produženjepritvora

- takav prijedlog podnosi – najkasnije 5 dana prije istekatrajanja pritvora iz prethodnog rješenja o pritvoru

- kada u istrazi ističe pritvor koji bio produžen na sve skupa 6mjeseci (prvo mjesec, pa dva, pa tri) – tužilac možei zuzetno i u izrazito složenom predmetu vezano za k.d.za koje je propisana kazna dugotr.zatvora podnijeti obrazloženiprijedlog za produženje pritvora za još najviše 3mjeseca(dva puta uzastopno) - koji treba da sadrži izjavu kolegijatužilaštva o potrebnim mjerama da bi se istraga okončala

74.Koliko može trajati pritvor nakon potvrđivanja optužnice, a prijeizricanja 1.stepene presude?


- trajanje pritvora nakon potvrđivanja optužnice-- nakon potvrđivanja optužnice, a prije izricanja 1.stepene presude, pritvor može trajati:



- u toku cijelog postupka - pritvor će se ukinuti čim prestanu razlozi na osnovu kojih je određen (kako opšti – postojanje osnovane sumnje da je počinio k.d., tako i posebni razlozi), a pritvoreni će odmah biti pušten na slobodu; - po prijedlogu optuženog ili branioca za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim činjenicama - sud će održati ročište, odn.sjednicu vijeća o čemu će obavijestiti stranke i branioca; nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni - ne sprečava održavanje ročišta, odn.sjednice vijeća; protiv rješenja o odbijanju prijedloga za ukidanje pritvora - žalba je dozvoljena; ako prijedlog nije zasnovan na novim činjenicama koje su značajne za ukidanje pritvora - sud neće donijeti posebno rješenje

75.Prijedlog za ukidanje pritvora u slučaju vanrednih okolnosti, šta sudradi?

- XXXXXXXXX- po prijedlogu za ukidanje pritvora – sud će održati ročište,odn.sjednicu vijeća, o čemu će obavijestiti stranke i branioca + sud


cijeni da li su se okolnosti promijenile i da li je prijedlog zasnovanna novim činjenicama značajnim za ukidanje pritvora

76.Razlika između općeg prava zadržavanja, lišenja slobode, pritvora izatvora?

(1) opće pravo zadržavanja - osobu zatečenu na učinjenju k.d. svakomože zadržati; soba koja je zadržana mora se odmahpredati sudu, tužitelju ili najbližem policijskom organu, a ako se tone može učiniti, mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa

- zadržavanje lica zatečenom na mjestu izvršenja k.d.-a = jedna situacija u kojoj pojedinac preduzima jednu radnju koja pripada drž.organima, jer nije prisutan drž.organ koji je za to nadležan- ovo zadržavanje fakultativno, jer u zakonu stoji

izraz «može zadržati»- svaki izlazak iz okvira ovog člana - predstavljak.d.protivpravnog lišenja slobode

(2) lišenje slobode - policijski organ - može lice lišiti slobodeako postoje osnovi sumnje da je to lice počinilo k.d. iako postoji bilo koji od razloga predviđenih za pritvor, ali jepolicijski organ dužan da takvo lice bez odgađanja, anajkasnije u roku od 24h, sprovede tužiocu; prilikomdovođenja - policijski organ obavijestit će tužiocao razlozima i o vremenu lišavanja slobode; upotrebasile prilikom dovođenja - dozvoljena je u skladu sazakonom - izuzetno - kada se radi o k.d. terorizma, lice se mora

sprovesti tužiocu najkasnije u roku od 72h- ako lice u navedenim rokovima ne bude sprovedeno

tužiocu – mora se pustiti na slobodu

- lice lišeno slobode – mora biti poučeno o svojim pravima uskladu sa čl.5 ZKP:

- osoba lišena slobode mora se na maternjem jeziku ilijeziku koji razumije odmah obavijestiti o razlozima lišenja


slobode + istovremeno poučiti da nije dužna dati iskaz, nitiodgovarati na postavljena pitanja + da ima pravo uzetibranitelja kojeg može sama izabrati + pravo napostavljanje branitelja na njen zahtjev ako zbog svog imovnogstanja ne može snositi troškove odbrane + da imapravo da njena porodica, konz.službenik države čiji je državljanin ilidr.osoba koju ona odredi budu obaviješteni o njenom lišenjuslobode

- tužilac dužan - lice lišeno slobode ispitati bez odgađanja, najkasnije u roku od 24h + u tom roku odlučiti da li će lice lišeno slobode pustiti na slobodu ili će postaviti obrazloženi prijedlog za određivanje pritvora osiguravajući izvođenje lica pred sudiju za prethodni postupak

- sudija za prethodni postupak - odmah, a najkasnije u roku od 24h, donijeti odluku o prijedlogu za određivanje pritvora

- ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog za određivanje pritvora - donijet će rješenje kojim se prijedlog odbija i lice odmah pušta na slobodu; tužilac može uložiti žalbu na rješenje sudije za prethodni postupak, ali žalba ne zadržava izvršenje rješenja- protiv rješenja kojim se određuje pritvor - pritvoreno licemože podnijeti žalbu koja ne zadržava izvršenje rješenja - o žalbi - odlučuje vijeće od 3 sudija u roku od 48h od prijema žalbe

(3) pritvor – u istrazi + nakon potvrđivanja optužnice:- ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba učinilak.d ( opšti uslov ). - pritvor joj se može odrediti ( posebni uslovi ) :


(ii) ako postoji osnovana bojazan da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kr.postupak ili ako naročite okolnosti ukazuju da će ometati kr.postupak utjecajem na svjedoke, saučesnike ili


prikrivače - pritvor će se ukinuti čim se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor određen (pritvor zbog koluzijske opasnosti)




- nakon potvrđivanja optužnice, a prije izricanja 1.stepene presude, pritvor može trajati:


- 1god. i 6mjeseci u slučaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora do 10god.- 2 god. u slučaju k.d. za koje je propisana kazna zatvora preko 10god., ali ne i kazna dugotr.zatvora - 3 god. u slučaju k.d. za koje je propisana kazna dugotr.zatvora

- ako za ovo vrijeme ne bude izrečena 1.st.presuda - pritvor će seukinuti i optuženi pustiti na slobodu

(4) zatvor – izvršavanje kazne zatvora izrečene pravosnažnompresudom (odn.i prije pravosnažnosti presude, ukolikooptuženi kojem izrečena kazna zatvora, a koji senalazi u pritvoru, to zahtijevao, a sudija,odn.predsjednik vijeća odobrio)


77.Razlika između osnova sumnje i osnovane sumnje?

- osnovi sumnje + osnovana sumnja = podvrste sumnje, koji označavaju različit stepen vjerovatnosti postojanja određenih činjenica

- osnovi sumnje = niži stepen vjerovatnosti u odnosu na osnovanusumnju da je određeno lice učinilo određeno k.d.; ovaj pojam nijeizričito definisan ZKP-om;

- osnovana sumnja = viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenimdokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno k.d.; ovaj pojam izričito definisan ZKP-om

- ni upropisima ni u teoriji - ne postoji kvalifikacijakoja bi određivala razliku, već se ta razlika određuje na apstraktnom nivou opisno, a u praksi na osnovu slobodne ocjene dokaza ; pitanje postojanja osnovane sumnje i osnova sumnje - quaestio facti koje se rješava primjenom načela slobodne ocjene dokaza

- ova dva pojma - od izuzetne važnosti za:(i) hapšenje/liš.slobode (osnovi sumnje) i pritvor

(osnovana sumnja)(ii) početak istrage (osnovi sumnje) i podizanje optužnice (osnovana sumnja)

78.Sudsko obezbjeđenje dokaza

- kada je u interesu pravde da se svjedok sasluša kako bi se njegov iskaz koristio na gl.pretresu zato što postoji mogućnost da nećebiti dostupan sudu za vrijeme suđenja - sudija za prethodni postupak može, na prijedlog stranaka ili branioca, narediti da se izjava tog svjedoka uzme na posebnom saslušanju;


saslušanje će se sprovesti u skladu sa odredbama o direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju;

- prije upotrebe ovakve izjave svjedoka - stranka, odnosno branilac koji traži da se izjava uzme u obzir kao dokaz na gl.pretresu mora dokazati da je, i pored svih uloženih napora da se osigura prisustvo svjedoka na gl.pretresu, svjedok ostao nedostupan; ova izjava - ne može se koristiti ako je svjedok prisutan na glavnom pretresu

- ukoliko stranke ili branitelj smatraju da će doći do nestanka određenog dokaza, odn.do nemogućnosti izvođenja takvog dokaza nagl.pretresu - predložiće sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju obezbjeđenja dokaza; ako sudija za prethodni postupak prihvati prijedlog o preduzimanju radnje dokazivanja, obavijestiće o tome stranke i branioca

- ako sudija za prethodni postupak odbije ovakve prijedloge - donijet će rješenje protiv kojeg se može izjaviti žalba vijeću od 3 sudija

79.Naredba o sprovođenju istrage

- tužitelj naređuje sprovođ.istrage - ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno k.d.

- o sprovođenju istrage donosi se naredba - sadrži: - podatke o (navodnom) učinitelju k.d. ukoliko su

poznati, - opis djela iz kojeg proizilaze zakonska

obilježja k.d.-a,- zakonski naziv k.d.-a, - okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje za sprovođenje istrage i - postojeće dokaze

- navesti koje okolnosti treba istražiti + koje istražne radnje treba poduzeti


- tužitelj - naredbu da se istraga neće provoditi ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da:

- prijavljeno djelo nije k.d., - ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba

učinila k.d.,- nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili

- ako postoje druge okolnosti koje isključuju kr.gonjenje

- o nesprovođenju istrage, kao i o razlozima za to - tužitelj će obavijestiti oštećenog i podnositelja prijave uroku od 3dana; oštećeni i podnositelj prijave - pravo podnijeti pritužbu u roku od 8dana uredu tužitelja

- u toku sprovođenja istrage- tužitelj može poduzeti sve istražne radnje, uključujući: ispitivanje osumnjičenog + saslušanjeoštećenog i svjedoka + vršenje uviđaja i rekonstrukcije događaja + preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeđuju sigurnost svjedoka i informacija + naređivanje potrebnih vjestačenja; o poduzetim istražnim radnjama - sastavlja se zapisnik

- ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno k.d. s propisanom kaznom zatvora preko 5 godina - OSL dužno odmah obavijestiti tužitelja + pod njegovim nadzorom poduzeti potrebne mjere da se pronađe učiniteljk.d., da se spriječi skrivanje ili bjekstvo osumnjičenog ili saučesnika, da se otkriju i sačuvaju tragovi k.d. i predmeti koji mogu poslužiti kao dokazi, te da se prikupesve informacije koje mogu biti korisne u krivičnom postupku

80.Kad tužilac okončava istragu?

- tužitelj okončava istragu - kad nađe da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podići optužnica – tj. kad nađe da


postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni učinio k.d.;

- optužnica se ne može podići - ako osumnjičeni nije bioispitan (pri čemu, naravno, osumnjičeni može koristi svoje pravo na šutnju)- nakon podizanja optužnice – osumnj./optuženi i branitelj pravo uvida u sve spise i dokaze

- okončanje istrage – zabilježit će se u spisu

- ako se istraga ne završi u roku od 6 mjeseci od donošenja naredbe o sprovođenju istrage - kolegij tužilaštva će poduzeti potrebne mjere da bi se istraga okončala

81.Obustavljanje istrage

- tužilac će naredbom obustaviti istragu - ukoliko se ustanovi da:- djelo koje počinio osumnjičeni nije k.d.- postoje okolnosti koje isključuju krivicu (kr.odgovornost) osumnjičenog osim neuračunljivosti osumnjičenog (jer, tada će tužilac u optužnici postaviti prijedlog da sud utvrdi da je osumnjičeni počinio protupravno djelo u stanju neuračunljivosti i damu se privremeno odredi prisilni smještaj u zdrav.ustanovi)

- nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni počinio k.d. – u ovomslučaju, tužilac može ponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove činjenice i okolnosti koje ukazuju da postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni učinio k.d.

- djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ilipostoje druge smetnje koje isključuju kr.gonjenje

- o obustavi istrage + o razlozima za obustavu istrage - tužilac će u pismenoj formi obavijestiti oštećenog i osumnjičenog, ako je ispitan, i lice koje je prijavilo k.d.


82.Sadržaj/elementi optužnice?

- optužnica sadrži:

(i) naziv suda(ii) ime i prezime osumnjičenog sa osobnim podacima(iii) opis djela iz kog proizlaze zak.obilježja k.d. + vrijeme i

mjesto učinjenja k.d. + predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvršeno k.d. + ostale okolnosti potrebne da se k.d. što preciznije odredi

(iv) zak.naziv k.d., s navođenjem odredbe KZ(v) prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznačenje:

svjedoka i vještaka ili pseudonima zaštićenih svjedoka + spisa koje treba pročitati + predmeta koji služe kao dokaz

(vi) rezultat istrage(vii) dokaze koji potkrepljuju navode optužnice

- jednom optužnicom - može se obuhvatiti više k.d. ili više osumnjičenih

- ako se osumnjičeni nalazi na slobodi - u optužnici se može predložiti da se odredi pritvor, a ako se nalazi u pritvoru - može sepredložiti da se pritvor produži ili da se pusti na slobodu

83.Kada treba za podizanje optužnice posebno odobrenje nadležnogorgana?

- k.d. za koja se goni po odobrenju - kad je zakonom, odn.drugim općimaktom donesenim na osnovu ustava ili zakona propisano da je zakr.gonjenje pojedinih osoba potrebno prethodno odobrenjenadl.državnog organa - tužitelj ne može pokrenuti, odnosnonastaviti istragu niti podići optužnicu ako ne podnesedokaz da je odobrenje dato

- predmeti sa obilježjem inozemnosti


- predmeti bez inozemnog obilježja koje uređuju unutarnji propisi države koji se odnose na pitanjeimuniteta – u Zakonu o imunitetu BiH i u zakonima o imunitetu FBiH, RS i BD BiH

84.Šta se dešava sa optužnicom kada je sastavljena?

- optužnica se podnosi sudiji za prethodno saslušanje na potvrđivanje

85.Šta može uraditi sudija za prethodno saslušanje kad mu dođeoptužnica na potvrđenje?

- odmah po prijemu optužnice - sudija za prethodno saslušanje ispitat će:

- da li je sud nadležan, - da li je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem ili

zastarom, ili postoje druge smetnje koje isključuju kr.gonjenje , te

- da li je optužnica propisno sastavljena - ukoliko sud nađe da optužnica nije propisno sastavljena pozvat će tužioca da optužnicu ispravi, don.dopuni i upozoriti tužioca na posljedice propuštanja --- ako tužilac to ne učini u ostavljenom roku – sud će optužnicu odbaciti;

- prilikom potvrđivanja optužnice - sudija za prethodno saslušanje proučava svaku tačku optužnice i dokaze koje mu je dostavio tužilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje

- sudija za prethodno saslušanje - može rješenjem potvrditi ili odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku od 8 dana, a u složenim predmetima u roku od 15 dana od dana prijema optužnice;

- ukoliko odbije sve ili pojedine tačke optužnice - sudija za prethodno saslušanje donosi rješenje koje se dostavljatužiocu; protiv ovog rješenja - žalba se podnosi u


roku od 24 sata; o žalbi odlučuje vijeće od 3 sudijau roku od 72 sata - nakon odbijanja svih ili pojedinih tačaka u optužnici - tužilac može podnijeti novu ili izmijenjenu optužnicu koja će biti zasnovana na novim dokazima ---nova, odn.izmijenjena optužnica podnosi se na potvrđivanje

- nakon potvrđivanja pojedinih ili svih tačaka optužnice - osumnjičeni dobiva status optuženog; sudija za prethodno saslušanje - dostavlja optužnicu optuženom i njegovom braniocu

- optuženom koji je na slobodi – dostavlja se optužnica bez odgađanja

- ako se nalazi u pritvoru - u roku od 24 sata po potvrđivanju optužnice

- sudija za prethodno saslušanje - obavijestit ćeoptuženog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optužnice ima pravo na podnošenje prethodnih prigovora + da će ročište o izjašnjavanju o krivici biti zakazano odmah nakon donošenja odluke o prethodnim prigovorima, odn.po isteku roka zaulaganje prethodnih prigovora + te da može navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na gl.pretresu

86.U kojem roku mora optužnica biti potvrđena?

- sudija za prethodno saslušanje - može rješenjem potvrditiili odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u roku od 8 dana, a usloženim predmetima u roku od 15 dana od dana prijemaoptužnice

87.Sudija za prethodno saslušanje

- sudija za prethodno saslušanje = sudija koji nakon podizanja optužnice postupa u slučajevima kada je to propisano ZKP-


om i koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za prethodni postupak:

- određuje pritvor nakon podizanja optužnice, ako osumnjičeni prije toga nije bio u pritvoru, kao i mjere zabrane , odn.jemstva ako prije toga nisu bile određene- vrši kontrolu nad izvršenjem pritvora i postupanjem sa

pritvorenicima- odlučuje o optužnici u smislu njenog potvrđivanja- dostavlja optužnicu optuženom- postavlja branioca u slučaju obavezne odbrane i postavljabranioca zbog slabog imovnog stanja- odlučuje o razrješenju branioca- preduzima radnje za sudsko obezbjeđenje dokaza- obustavlja postupak u slučaju povlačenja optužnice- uzima izjavu o krivnji- razmatra sporazum osumnjičenog, odn.optuženog i njegovog branioca sa tužiocem o uvjetima priznanja krivnje za djelo za koje se osumnjičeni, odnosno optuženi tereti- dostavlja predmet sudiji, odnosno vijeću radi zakazivanja

gl.pretresa

- sudija za prethodno saslušanje i sudija za prethodni postupak ne mogu biti ista osoba – Komentar ZKPBiH, str.91 (2005): „ sudija

za prethodni postupak, odn.sudija za prethodno saslušanje ne obavljaju samo formalnu kontrolu ili superviziju. Oni

odlučuju o nivoima sumnje: dovoljno osnova za sumnju (kod pretresanja stana, drugih prostorija i pokretnih stvari),

osnovana sumnja (kod pritvora), osnovi sumnje (za posebne istražne radnje) ili neki drugi nivo vjerovatnoće. Također, spajanje ovih funkcija u istoj osobi imalo bi za posljedicu da

sudija postupa sa vlastitom odlukom koja je donesena u različitim fazama postupka (misli se na istragu, odnosno fazu

optuživanja), odnosno da odlučuje o svojoj odluci i preispituje je. Na temelju izloženog može se ponoviti još

jednom da ista osoba u istoj krivičnoj stvari ne može biti i sudija za prethodni postupak i sudija za prethodno saslušanje”


88.Elementi prigovora na optužnicu?

- prethodnim prigovorima se: osporava nadležnost – može se osporavati jedino

stvarna nadležnost, budući da se nakonpotvrđivanja optužnice sud ne možeproglasiti mjesno nenadležnim, niti strankemogu isticati prigovor mjesnenenadležnosti, a u slučaju predmeta koji sevode pred Sudom BiH mjesna nadležnost nijeni sporna;

ističu okolnosti da je djelo obuhvaćeno amnestijom,pomilovanjem ili zastarom ili da postoje dr.smetnje kojeisključuju kr.gonjenje

ukazuje na formalne nedostatke u optužnici –nedostaci koji se odnose na obavezneelemente optužnice

osporava zakonitost dokaza – ukoliko sudija zapreth.saslušanje usvoji ovaj prigovor –odlučit će da se takav dokaz izdvoji izspisa i vrati tužiocu

zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanje

branioca na osnovu odredbi o postavljanju braniteljazbog slabog imovnog stanja

- o prethodnim prigovorima - odlučuje sudija za prethodno saslušanje koji ne može učestvovati u suđenju, u roku od 8 dana;

- protiv rješenja kojim se odlučuje o prethodnim prigovorima - žalba nije dozvoljena

89.Odluke po prigovoru (na optužnicu)?

- odluke po prigovoru na optužnicu – postaju pravosnažne odmah, jeržalba na njih nije dozvoljena


- osporavanje nadležnosti – ukoliko sudija za preth.saslušanje usvoji ovaj prigovor –

sud kojem se predmet ustupa dužan provestipostupak i donijeti odluku;

- okolnost da je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem,zastarom ili dr.okolnosti koje isključuju kr.gonjenje -

ukoliko sudija za preth.saslušanje usvoji ovaj prigovor –ukoliko tim prigovorom obuhvaćene neke, aline sve tačke optužnice – odbiti te tačkeoptužnice rješenjem???; ukoliko prigovoromobuhvaćene sve tačke optužnice – rješenjemoptužnicu odbija???

- formalni nedostaci optužnice - ukoliko sudija za preth.saslušanje usvoji ovaj prigovor –

sudija poziva tužioca da u određ.rokuispravi nedostatke, don.dopuni optužnicu;ako tužilac ne bi postupio po tim uputama –optužnica se odbacuje, a tužiocu ostajemogućnost podizanja nove ili izmijenjeneoptužnice;

- osporavanje zakonitosti dokaza – ukoliko sudija za preth.saslušanje usvoji ovaj prigovor –

odlučit će da se takav dokaz izdvoji izspisa i vrati tužiocu

- zahtijevanje spajanja ili razdvajanja postupka ukoliko sudija za preth.saslušanje usvoji ovaj prigovor –

donosi odluku o spajanju/razdvajanjupostupka

- osporavanje odluke o odbijanju zahtjeva za postavljanjebranioca zbog slabog imovnog stanja

ukoliko sudija za prethodni postupak usvoji ovaj prigovor –postavit će branioca

90.Ročište o izjašnjenju o krivnji?

- sudija za prethodno saslušanje - obavijestit će optuženog da u roku od 15 dana od dana dostavljanja optužnice ima pravo na podnošenje prethodnih prigovora + da će ročište o izjašnjavanju o


krivici biti zakazano odmah nakon donošenja odluke o prethodnim prigovorima, odn.po isteku roka za ulaganje prethodnih prigovora +te da može navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na gl.pretresu

- na ročištu o izjašnjenju o krivnji – optuženi daje izjavu o krivici predsudijom za prethodno saslušanje + u prisustvu tužioca i branioca

- u slučaju da optuženi nema branioca - sudija za prethodno saslušanje provjerit će da li optuženi razumije posljedice izjašnjavanja o krivici + da li postoje uslovi za postavljanje branioca u skladu sa odredbama o postavljanju branioca u interesu pravde zbog složenosti predmeta, ment.stanja ili dr.okolnosti, ili odredbama o postavljanju branioca zbog slabog imovnog stanja;

- izjava o krivici i datim upozorenjima - unosi se u zapisnik

- prije izjave o priznanju krivice - optuženi će biti upoznat o svim mogućim posljedicama priznanja krivice (odricanja prava na suđenje, posljedice vezane za imov.pr.zahtjev, oduzimanje imov.koristi pribavljene k.d.-om, naknadu troškova)

- ako se optuženi izjasni da je kriv - sudija za prethodno saslušanje uputit će predmet sudiji, odn.vijeću radi zakazivanja ročišta na kojem će biti utvrđeno postojanje uslova za prihvatanje priznanja krivice (razmatranje izjave o priznanjukrivice)

- nakon unošenja izjave o poricanju krivice u zapisnik - sudija za prethodno saslušanje proslijedit će predmet sudiji, odn.vijeću kojem je predmet dodijeljen s ciljem zakazivanja gl.pretresa, a dokaze koji potkrepljuju navode optužnice vraća tužiocu;

- gl.pretres - bit će zakazan u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja o krivici; ovaj rok može se izuzetno produžiti za još 30 dana


- ukoliko se optuženi ne izjasni o krivici - sudija za prethodno saslušanje će po sl.dužnosti unijeti u zapisnik da optuženi poriče krivicu.

91.Kad optuženi može priznati krivnju?

- na ročištu o priznavanju krivnje + kasnije može promijeniti svojuprvobitnu izjavu o odricanju krivice i naknadno priznati krivicu (utom slučaju se prethodno poricanje krivice neće uzeti uobzir prilikom odmjeravanja kr.sankcije + ako jepriznanje optuženog na gl.pretresu potpuno i u skladu sprije izvedenim dokazima - u dokaznom postupku izvestće se samo oni dokazi koji se odnose na odluku okr.pravnoj sankciji ) + može sa tužiocem pregovarati o krivici(sporazum o priznanju krivice) do završetka gl.pretresa, odn.pretresapred žalbenim/apelacionim vijećem

92.Šta se procesno dešava kod priznanja krivnje?

- na ročištu o izjašnjenju o krivnji – optuženi daje izjavu o krivici predsudijom za prethodno saslušanje + u prisustvu tužioca i branioca

- u slučaju da optuženi nema branioca - sudija za prethodno saslušanje provjerit će da li optuženi razumije posljedice izjašnjavanja o krivici + da li postoje uslovi za postavljanje branioca u skladu sa odredbama o postavljanju branioca u interesu pravde zbog složenosti predmeta, ment.stanja ili dr.okolnosti, ili odredbama o postavljanju branioca zbog slabog imovnog stanja;

- izjava o krivici i datim upozorenjima - unosi se u zapisnik

- prije izjave o priznanju krivice - optuženi će biti upoznat o svim mogućim posljedicama priznanja krivice (odricanja prava na suđenje, posljedice vezane za imov.pr.zahtjev,


oduzimanje imov.koristi pribavljene k.d.-om, naknadu troškova)

- ako se optuženi izjasni da je kriv - sudija za prethodno saslušanje uputit će predmet sudiji, odn.vijeću radi zakazivanja ročišta na kojem će biti utvrđeno postojanje uslova za prihvatanje priznanja krivice (razmatranje izjave o priznanju krivice)

- na ročištu za razmatranje izjave o priznanju krivice – sud provjerava:

(i) da li je do izjave o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem - izjave o priznanju krivice koje su nepotpune, djelimične, sporne i dvosmislene trebaju odbaciti + izjava o priznanjukrivice ne smije biti posljedica prijetnje, iznude, neznanja, nerazumijevanja, trajne duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, itd

(ii) da li je optuženi upozoren i razumio dase izjavom o priznanju krivice odriče prava na suđenje

(iii) da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog - praktično, utvrđuje se elementi krivice optuženog na osnovu materijala koje je sudiji za prethodno saslušanje dostavio tužilaczajedno sa optužnicom i na osnovu sadržaja same izjave optuženog o priznanju krivice koju provjerava sud--- dakle, utvrđuje se da li postoje osnovi koji isključuju krivicu optuženog ili ne, jer se krivičnopravna sankcija može izreći samo učiniocu koji je uračunljiv i koji je k.d. učinio s umišljajem ili


iz nehata ako to zakon izričito propisuje

(iv) da li je optuženi upoznat i razumio moguće posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, i oduzimanjeimovinske koristi pribavljene k.d.-om

(v) da li je optuženi upoznat s odlukom o naknadi troškova kr.postupka i s pravom da bude oslobođen naknade u slučaju da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje optuženog ili osobe koju on dužan izdržavati

- ako sud prihvati izjavu o priznanju krivice - izjava optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s pretresom za izricanje kr.pravne sankcije - ako sud odbaci izjavu o priznanju krivice - to će saopćiti strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik; izjava o priznanju krivice - nemože se koristiti kao dokaz u daljnjem toku kr.postupka

- nakon unošenja izjave o poricanju krivice u zapisnik - sudija za prethodno saslušanje proslijedit će predmet sudiji, odn.vijeću kojem je predmet dodijeljen s ciljem zakazivanja gl.pretresa, a dokaze koji potkrepljuju navode optužnice vraća tužiocu;

- gl.pretres - bit će zakazan u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja o krivici; ovaj rok može se izuzetno produžiti za još 30 dana

- ukoliko se optuženi ne izjasni o krivici - sudija za prethodnosaslušanje će po sl.dužnosti unijeti u zapisnik da optuženiporiče krivicu

93.Kad sud razmatra o priznanju krivnje, šta sud može odlučiti?


- na ročištu za razmatranje izjave o priznanju krivice – sud provjerava:(i) da li je do izjave o priznanju krivice došlo

dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem - izjave o priznanju krivice koje su nepotpune, djelimične, sporne i dvosmislene trebaju odbaciti + izjava o priznanju krivice ne smije biti posljedica prijetnje, iznude, neznanja, nerazumijevanja, trajne duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, itd

(ii) da li je optuženi upozoren i razumio da se izjavom o priznanju krivice odriče prava na suđenje

(iii) da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog - praktično, utvrđuje se elementi krivice optuženog na osnovu materijala koje je sudiji za prethodno saslušanje dostavio tužilac zajedno sa optužnicom i na osnovu sadržaja sameizjave optuženog o priznanju krivice koju provjerava sud --- dakle, utvrđuje se da li postoje osnovi koji isključuju krivicu optuženog ili ne, jer se krivičnopravna sankcija može izreći samo učiniocu koji je uračunljiv i koji je k.d. učinio s umišljajem ili iz nehata ako to zakon izričito propisuje

(iv) da li je optuženi upoznat i razumio moguće posljedice vezane za imovinskopravni zahtjev, i oduzimanje imovinske koristi pribavljene k.d.-om

(v) da li je optuženi upoznat s odlukom o naknadi troškovakr.postupka i s pravom da bude oslobođen naknade u slučaju da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje optuženog ili osobe koju ondužan izdržavati

- ako sud prihvati izjavu o priznanju krivice - izjava optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s pretresom za izricanje kr.pravne sankcije

- ako sud odbaci izjavu o priznanju krivice - to će saopćiti strankama i braniocu i konstatirati u zapisnik; izjava o


priznanju krivice - ne može se koristiti kao dokaz u daljnjem toku kr.postupka

94.U čemu se razlikuje institut priznanja krivnje i sporazuma o priznanjukrivnje?

- kod priznanja krivnje – bezuslovno priznanje krivnje

- kod sporazuma o priznanju krivnje – osumnj./optuž i branilacpregovaraju s tužiteljem o uslovima priznanja krivnje(pregovaranje o krivnji)

- sporazum o priznanju krivnje ne može se zaključiti - ako se optuženi na ročištu za izjašnjavanje o krivnji izjasnio da je kriv

- za razliku od izjave o priznanju krivice gdje sudija za prethodno saslušanje ne razmatra izjavu o priznanju krivice i ne odlučuje o njoj, većpredmet upućuje sudiji, odn.vijeću radi zakazivanja ročišta o razmatranju izjave o priznanju krivice - sporazum o priznanju može prihvatiti i sudija za prethodno saslušanje,ali je on isključen iz postupka izricanja kr.sankcije

- kod priznanja krivice – ne gubi se pravo na žalbu na kr.pravnu sankciju X kod sporazuma o krivnji - gubitak prava na žalbu na kr.pravnu sankciju; procesna posljedica gubitka prava na žalbu na izrečenu kr.pravnu sankciju - za optuženog nastaje u trenutku prihvatanja sporazuma o priznanju krivice od strane suda; u koliko optuženi, odn.njegov branilac izjave žalbu zbog odluke o kr.pravnoj sankciji - žalba će se odbaciti kao nedozvoljena (ovo, naravno, ne vrijedi ukoliko sud izrekao


kr.pravnu sankciju koja nije bila predviđena sporazumom– tada stranke i branilac imaju pravo žalbe + moguća je procesna situacija da stranke i branilac ipak steknupravo da izjave žalbu zbog odluke o kr.pravnoj sankcijii kad se izrekne sankcija u skladu sa sporazumom i mat.opravnim odredbama ---- naime, pravo na izjavljivanje žalbe moguće u slučaju odmjeravanja kazneosuđenom licu, gdje je predmet pobijanja jedinstvena kazna koja je izrečena na osnovu ranije osude po kojoj nije započelo izdržavanje kazne i kr.pravne sankcije predviđene sporazumom)

95.O čemu pregovara tužilac kada pregovara o krivnji i šta predlaže?

- pregovara o uslovima priznanja krivice za djelo za koje seosumnj./optuženi tereti;

- tužilac može predložiti - - izricanje kazne ispod zak.određenog min. kazne zatvora za to k.d., odn.- blažu sankciju za osumnjičenog, odn.optuženog u

skladu sa KZ

- tužilac može ponuditi - izricanje kazne ispodzak.minimuma primjenom odredaba o ublažavanjukazne ili povoljniju varijantu, izricanje blaževrste kr.pravne sankcije; predmet sporazuma mogubiti i mjere bezbjednosti koje predstavljaju jednuod kr.pravnih sankcija propisanih zakonom;

- stranke i branilac prilikom sačinjavanja sporazuma - morajupoštovati materijalnopravne odredbe, odn.kretati se u okviru KZBiH; ne može se dogovoriti kazna ili drugakr.pravna sankcija koju ne predviđa KZ BiH ilikoja se ne može izreći primjenom zak.odredbi oublažavanju kazne --- takav sporazum bi morao bitiodbačen kao nezakonit, suprotan principu zakonitosti


iz člana 2. ZKP-a i protivan javnom interesu;sporazum o priznanju krivice mora se odnositi na sve tačkeoptužnice, jer nema djelimičnog priznanja krivice i na bazitakvog priznanja sačinjavanja nepotpunog sporazumao priznanju krivice

96.Dokad se može pregovarati o krivnji, tj. dokad se može zaključiti sporazum o priznanju krivnje?

- do završetka gl.pretresa, odn. pretresa pred žalbenim/apelacionim vijećem

- pregovarati – mogu, dakle, u svim fazama postupka, ali- dostaviti sporazum sudu – tužilac može tek sudiji za prethodno

saslušanje, uz optužnicu; ne može, dakle, ranije

97.Forma sporauzma, kome se podnosi i ko o njemu odlučuje?

- sačinjava se – u pismenoj formi- predmet spoaruzuma – mogu biti sva k.d. propisana KZ-om,

bez obzira na propisanu kr.pravnu sankciju- podnosi se – sudiji za prethodno saslušanje (uz optužnicu),

odn. sudiji/vijeću ako u kasnijoj fazi postupka- o sporazumu odlučuje –

sudija za prethodno saslušanje – nakon potvrđivanja optužnice, pa sve do dostavljanja predmeta sudiji, odn.vijeću radi zakazivanja gl.pretresa

sudija/vijeće – nakon što im dostavljen predmet radi zakazivanja gl.pretresa, odn.pretresa pred žalbenim/apel.vijećem

- sudija za preth.saslušanjke/sudija/vijeće – sporazum mogu prihvatiti ili odbaciti

98.Šta sud provjerava prilikom razmatranja sporazuma?


- prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivice, sudija za preth.saslušanje / sudija / vijeće provjerava:

(i) da li je do sporazuma o priznanju krivice došlo dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja o mogućim posljedicama, uključujući i posljedice vezane za imov.pr.zahtjev, oduzimanje imov.koristi pribavljene k.d.-om, i troškove krivičnog postupka

(ii) da li postoji dovoljno dokaza o krivici optuženog (iii) da li optuženi razumije da se sporazumom o priznanju

krivice odriče prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na kr.pravnu sankciju koja će mu se izreći – gubitak pravana žalbu na kr.pravnu sankciju specifičan u odnosu na priznanje krivnje kod koje nema ove posljedice - odnosi se na potpuno razumijevanje optuženog da se sporazumom o priznanju krivice odriče ne samo prava na suđenje, već i prava na žalbu na kr.pravnu sankciju koja će mu se izreći na osnovu sačinjenog sporazuma; procesna posljedica gubitka prava na žalbu na izrečenukr.pravnu sankciju - za optuženog nastaje u trenutku prihvatanjasporazuma o priznanju krivice od strane suda; ukoliko optuženi, odn.njegov branilac izjave žalbu zbog odluke o kr.pravnoj sankciji - žalba će se odbaciti kao nedozvoljena (ovo, naravno, ne vrijedi ukoliko sud izrekao kr.pravnu sankciju koja nije bila predviđena sporazumom – tadastranke i branilac imaju pravo žalbe + moguća je procesna situacija da stranke i branilac ipak steknupravo da izjave žalbu zbog odluke o kr.pravnoj sankciji i kad se izrekne sankcija u skladu sa sporazumom i mat.opravnim odredbama ---- naime, pravo na izjavljivanje žalbe moguće u slučaju odmjeravanja kazne osuđenom licu, gdje je predmet pobijanja jedinstvena kazna koja je izrečena na osnovu ranije osude po kojoj nije započelo izdržavanje kazne i kr.pravne sankcije predviđene sporazumom)


(iv) da li je izrečena kr.pravna sankcija u skladu sa odredbom prema kojoj tužilac može predložiti izricanje kazne ispod zak.određenog min. kazne zatvora za to k.d., odn.blažu sankciju uskladu sa KZ-om - tužilac može ponuditi izricanje kazne ispod zak.minimuma primjenom odredaba o ublažavanju kazne ili povoljniju varijantu, izricanje blaže vrste kr.pravne sankcije; predmet sporazuma mogu biti i mjere bezbjednosti koje predstavljaju jednu od kr.pravnih sankcija propisanih zakonom; stranke i branilac prilikom sačinjavanja sporazuma moraju poštovati mat.pravne odredbe, odn.kretati se u okviru KZ BiH; ne može se dogovoriti kazna ili druga kr.pravna sankcija koju ne predviđa KZ BiH ili koja se ne može izreći primjenom zak.odredbi o ublažavanju kazne --- takav sporazum bi morao biti odbačen kao nezakonit, suprotan principu zakonitosti iz člana 2. ZKP-a i protivan javnom interesu; sporazum o priznanju krivice mora se odnositi na sve tačke optužnice, jer nemadjelimičnog priznanja krivice i na bazi takvog priznanja sačinjavanja nepotpunog sporazuma o priznanju krivice

(v) da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred tužiocem izjasni o imovinskopravnom zahtjevu

- ako sud prihvati sporazum o priznanju krivice - izjava optuženog unijet će se u zapisnik i nastaviti s pretresom za izricanje krr.pravne sankcije predviđene sporazumom --- sud je vezan sporazumom koji je prihvatio i mora izreći onu kr.pravnu sankciju koja je predviđena sporazumom

- ako sud ne izrekne kr.pravnu sankciju predviđenu u sporazumu o priznanju krivice koji je sud prihvatio (npr. izrekne k.zatvora umjesto predviđene novč.kazne kao blaže vrste kazne ili izrekne uslovnu osudu umjesto predviđene ublažene kazne zatvora), onda stranke i branilac imaju pravo da izjave žalbu zbog odluke o kr.pravnoj sankciji; - ipak - ako je u sporazumu predviđena kr.pravna sankcija koju zakon ne propisuje za k.d. ili se ta sankcija u konkretnom slučaju ne


može uopšte izreći prema opštim pravilima za odmjeravanje kazne- sud ne može izreći takvu kr.pravnu sankciju iako je predviđena sporazumom, već kr.pravnu sankciju u skladu sa zakonom; naravno, u navedenom slučaju - žalba je dozvoljena po svim žalbenim osnovima, jer sud nije izrekao kr.pravnu sankciju predviđenu sporazumom

- ako sud odbaci sporazum o priznanju krivice - to će saopćiti strankama i braniocu + konstatirati u zapisnik + odrediti datum održavanja gl.pretresa --- gl.pretres bit će zakazan u roku od 30 dana; priznanje iz ovog sporazuma - ne može se koristiti kao dokazu kr.postupku

- sud – obavijestit će oštećenog o rezultatima pregovaranja okrivici

99.Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje čime je sve sud vezan?Šta ako sud izrekne drugačiju sankciju?

- sud nije vezan - pravnom kvalifikacijom djela- sud vezan – kr.pravnom sankcijom određenom u sporazumu

(osim ako u sporazumu predviđena kr.pravna sankcija koju zakonne propisuje za k.d. ili se ta sankcija u konkretnom slučaju ne možeuopšte izreći prema opštim pravilima za odmjeravanje kazne -sud ne može izreći takvu kr.pravnu sankciju iako jepredviđena sporazumom, već kr.pravnu sankciju uskladu sa zakonom)

- ukoliko sud ne izrekne sankciju koja predviđena sporazumom -stranke i branilac imaju pravo da izjave žalbu zbog odluke okr.pravnoj sankciji (tj. povreda KZ - zbogprekoračenja ovlaštenja suda)

100. Kod sporazuma o priznanju krivnje postoji li mogućnost da se neprihvati sankcija i iz kojih raloga?


- da, ako u sporazumu predviđena kr.pravna sankcija koju zakonne propisuje za k.d. ili se ta sankcija u konkretnom slučaju nemože uopšte izreći prema opštim pravilima za odmjeravanjekazne - sud ne može izreći takvu kr.pravnu sankciju iako jepredviđena sporazumom, već kr.pravnu sankciju u skladu sazakonom

101. Šta se dešava ako sud odbaci sporazum?

- ako sud odbaci sporazum o priznanju krivice: to će saopćiti strankama i braniocu + konstatirati u zapisnik + odrediti datum održavanja gl.pretresa – gl.pretres

bit će zakazan u roku od 30 dana; priznanje iz ovog sporazuma - ne može se koristiti kao dokaz u kr.postupku

102. Može li se sporazum o priznanju krivnje kasnije pobijati?

- ZKP izričito propisuje samo zabranu žalbe na kr.sankciju(mada i tu ima izuzetak – mogu podnijeti žalbu akosud ne izrekne kr.pravnu sankciju predviđenu usporazumu o priznanju krivice koji je sudprihvatio); mogućnost podnošenja žalbe po ostalimžalbenim osnovama nije izričito isključena;

- sporazum bi se mogao pobijati – u slučaju da jezaključeni sporazum posljedica prijetnje, iznude, neznanja,nerazumijevanja, trajne duševne bolesti privremene duševneporemećenosti, itd + vanredni pravni lijek (ponavljanjekr.postupka) iz razloga predviđenih zakonom za taj pr.lijek????

103. Kada tužilac može povući optužnicu?


- povlačenje optužnice = pravo tužioca da raspolaže optužbom ---- predstavlja odstupanje od principa legaliteta kr.gonjenja, a realizaciju principa mutabiliteta

- do potvrđivanja optužnice – tužilac može povući optužnicubez prethodnog odobrenja

- nakon potvrđivanja optužnice pa do početka gl.pretresa – može povući optužnicu samo uz odobrenje sudije za preth.saslušanje koji potvrdio optužnicu; prethodno odobrenje – daje se na osnovu

pismenog zahtjeva tužioca sa kratkim razlozima

- ukoliko se optužnica povuče (prije potvrđivanja ili nakon potvrđivanja) - sudija za prethodno saslušanje donosi rješenje kojim se kr.postupak obustavlja ---- o obustavljanju kr.postupka odmah se obavještavaju osumnjičeni, odn.optuženi i branilac, kao i oštećeni; protiv ovog

rješenja - žalba dozvoljena , jer osobe čija su prava povrijeđena uvijek mogu podnijeti žalbu kad u ZKP-u nije

izričito određeno da žalba nije dozvoljena

- posljedice povlačenja optužnice prije potvrđivanja - ne predstavlja presuđenu stvar pa tužilac uvijek može podići novu optužnicu

- posljedice povlačenja optužnice nakon potvrđivanja – tužilac gubipravo ponovnog podizanja optužnice, jer je tu procesna situacijaidentična odustanku od optužnice tokom gl.pretresa, s tim da u slučaju povlačenja optužnice sud odlučuje rješenjem, a u slučaju odustanka od optužnice presudom i u oba slučaja imamo presuđenu stvar, jer su donesene pravnosnažne sudske odluke

104. Spajanje i razdvajanje postupka

(1) spajanje postupka – Sud BiH -


- sud će, po pravilu, odlučiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda - u slučaju kada:

(i) kada je ista osoba optužena za više k.d. ili (ii) više osoba učestvovalo u izvršenju istog k.d. ili(iii) sud može tako odlučiti i u slučaju kad jeviše osoba optuženo za više k.d., ali samo ako između izvršenih k.d. postoji međusobna veza

- sud može odlučiti da se provede jedinstvenipostupak i donese jedna presuda - ako se pred SudomBiH vode odvojeni postupci protiv iste osobe za više k.d. iliprotiv više osoba za isto k.d.- o spajanju postupka – odlučuje rješenjem sudija,odn.vijeće; protiv rješenja – nije dopuštena žalba

(2) spajanje postupka – FBiH –- jedinstveni postupak i jedinstvena presuda –u slučaju kada:

(i) ista osoba optužena za više k.d. + i u slučaju akooštećeni istovremeno učinio k.d. premaosumnjič./optuženom:

- ako za neka djela nadležan niži, a za neka viši sud –nadležan je viši sud- ako nadležni sudovi iste vrste – nadležan onajkoji prvi potvrdio optužnicu; ako optužnice nisupotvrđene – nadležan sud koji je prvi primiooptužnicu na potvrđivanje

(ii) za saizvršioce – nadležan, u pravilu, sud koji prvipotvrdio optužnicu; također se sprovodi jedinstvenipostupak i donosi jedinstvena presuda

(iii) za saučesnike + prikrivače + osobe koje pomoglepočinitelju poslije izvršenja djela + za osobe koje nisuprijavile pripremanje k.d.-a – nadležan, u pravilu,sud koji nadležan za izvršitelja k.d.-a; također sesprovodi jedinstveni postupak i donosi jedinstvenapresuda


(iv) sud može odlučiti da se sprovede jedinstveni postupak i donese jedinstvena presuda -i u slučaju kad je više osoba optuženo za više k.d.,ali samo ako između izvršenih k.d. postoji međusobnaveza; ako za neka od ovih djela nadležan viši, a za neka niži sud – jedinstveni postupak se može sprovesti samo pred višim sudom

- sud može odlučiti da se provede jedinstvenipostupak i donese jedna presuda - ako se pred istimsudom vode odvojeni postupci protiv iste osobe za više k.d. iliprotiv više osoba za isto k.d

- o spajanju postupka – odlučuje sud koji je nadležan zaprovođenje jedinstvenog postupka; protiv rješenja – nijedopuštena žalba

- po ovim odredbama – postupit će se i ako jedinstvenipostupak treba provesti za više k.d. za koja nadležni sudovi uraznim kantonima

(3) razdvajanje postupka – BiH + FBiH -

- Sud BiH, odn. nadležan sud iz FBiH - može iz važnihrazloga ili iz razloga cjelishodnosti do završetka gl.pretresa odlučiti da se postupak za pojedina k.d. ili protiv pojedinih optuženih razdvoji i posebno dovrši

- rješenje o razdvajanju postupka - donosi sudija, odn.vijeće,po saslušanju stranaka i branitelja; protiv rješenja – nije dopuštena žalba

105. Glavni pretres? Kad počinje?


- gl.pretres – zakazuje se u roku od 30 dana od dana izjašnjavanja o krivici; o vaj rok može se izuzetno produžiti za još 30 dana

- sastav suda – u 1.stepenu sudi:- vijeće od 3 sudija- sudija pojedinac – za k.d. s propisanom kaznom do 10god. ili

novč.kaznom kao gl.kaznom

- u toku priprema za gl.pretres - sudija ili predsjednikvijeća može održati pretpretresno ročište = ročište sastrankama i braniocem da bi se razmotrila pitanja relevantna zagl.pretres

- javnost gl.pretresa - - vrijedi opće načelo javnosti gl.pretresa; međutim – javnostse može isključiti:- od otvaranja zasjedanja pa do završetka glavnog pretresa -sudija, odn.vijeće može u svako doba, po sl.dužnosti ili poprijedlogu stranaka i branitelja, ali uvijek po njihovomsaslušanju, isključiti javnost za cio glavni pretres ili jedannjegov dio, ako je to:(i) u interesu državne sigurnosti ili (ii) ako je to potrebno radi:

- čuvanja državne, vojne, službene ili važne poslovne tajne,- čuvanja javnog reda, - zaštite morala u demokratskom društvu, - zaštite osobnog i intimnog života optuženog ili oštećenog

ili- zaštite interesa maloljetnika ili svjedoka

- isključenje javnosti ne odnosi se na - stranke,branitelja, oštećenog, zakonskog zastupnika ipunomoćnika

- sudija, odn.vijeće može dopustiti - da glavnompretresu na kome je javnost isključena buduprisutne službene osobe, znanstveni i javni radnici, a na


zahtjev optuženog može to dopustiti i njegovom bračnom, odnosnoizvanbračnom drugu i bliskim srodnicima

- sudija, odn.vijeće – upozorit će osobe koje su prisutneglavnom pretresu na kome je javnost isključena dasu dužne kao tajnu čuvati sve ono što su na pretresu saznalei da neovlašteno odavanje tajne predstavlja k.d.

- odluku o isključenju javnosti - donosi sudija, odn.vijećerješenjem koje mora biti obrazloženo i javnoobjavljeno; rješenje o isključenju javnosti - možese pobijati samo u žalbi na presudu

- rukovođenje gl.pretresom -- obavezno prisustvo na gl.ptretresu - sudija, odn.članovi vijeća i zapisničar moraju biti neprekidno prisutni na gl.pretresu; ako je u izgledu da će gl.pretres trajati duže - predsjednik vijeća može zatražiti od predsjednika suda da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju gl.pretresu, kako bi zamijenili članove vijeća u slučaju njihove spriječenosti

- obaveze, dužnosti i prava sudije, odn.predsjednika vijeća - - rukovodi gl.pretresom- stara se za svestrano pretresanje predmeta i

otklanjanje svega što odugovlači postupak, a ne doprinosi razjašnjenju stvari

- odlučuje o prijedlozima stranaka, ako šta drugonije propisano zakonom

- objavljivanje odluka, sa kratkim obrazloženjemrazmatranih činjenice; te odluke se unose uzapisnik

- stara se o održavanju reda u sudnici i dostojanstvu suda +

može odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su prisutne na glavnom pretresu da se pristojno ponašaju i da ne ometaju rad suda + može odrediti pretresanje


osoba koje su prisutne na glavnom pretresu + može narediti da se sa zasjedanja udalje sve osobe koje kao slušatelji prisustvuju glavnompretresu - može udaljiti osobu iz sudnice da bi se zaštitilo pravo na pravedno i javno suđenje odn.održalo dostojanstveno i neometano suđenje - može narediti da se optuženi udalji iz sudnice za određeni vrem.period ukoliko optuženi i nakon upozorenjanastavi s nedoličnim ponašanjem zbog kojeg jeopravdano njegovo udaljenje iz sudnice --- u tom vrem.periodu sudija, odn.predsjednik vijeća može nastaviti postupak, ukoliko optuženi ima branioca - ako tužilac, branilac, oštećeni, zak.zastupnik, punomoćnik oštećenog, svjedok, vještak, tumač ili dr.osoba koja prisustvuje gl.pretresu ometa red ili se ne pokorava naređenjima sudije odn.predsjednika vijeća za održavanje reda - sudija, odn.predsjednik vijeća će ga upozoriti --- ako upozorenje bude bezuspješno, sudija, odn.predsjednik vijeća može narediti da se osoba udalji iz sudnice i kazni novč.kaznom do 10.000 KM --- ako tužilac ili branilac budu udaljeni iz sudnice, sudija, odn.predsjednik vijeća će obavijestiti VSTV ili advokatsku komoru čiji je branilac član -radi preduzimanja daljih mjera - braniocu ili punomoćniku oštećenog koji, nakon što je kažnjen, produži da narušava red - sudija, odn.predsjednik vijeća može uskratiti dalje zastupanje na gl.pretresu i kazniti ga novč.kaznom do 30.000 KM --- rješenje o tome, s obrazloženjem, unosi se u zapisnik o gl.pretresu; protiv ovog rješenja - dopuštenaposebna žalba; gl.pretres će se prekinuti iliodložiti - dok optuženi ne uzme drugog branioca i ne pripremi za odbranu.


- ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vještak nagl.pretresu dao lažni iskaz - sudija,odn.predsjednik vijeća može narediti da sesačini poseban prijepis zapisnika o iskazusvjedoka ili vještaka koji će se dostavititužitelju

- pretpostavke za održavanje gl.pretresa - - otvaranje zasjedanja - sudija, odn.predsjednik vijećaotvara zasjedanje i objavljuje predmet gl.pretresa ---zatim će sudija, odn.predsjednik vijeća utvrditi da lisu prisutne sve pozvane osobe, a ako nisu, provjerit će da li su impozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale

- nedolazak tužioca, odn.osobe koja ga zamjenjuje na gl.pretres – gl.pretres će se odložiti; sudija, odn.predsjednik vijeća pozvat će tužitelja, odn.osobu koja ga zamjenjuje da iznese razloge svog nedolaska ---- na osnovu izjave, sudija će utvrditi da li treba biti kažnjen novč.kaznom do 5.000 KM---- ako se Tužitelj, odnosno osoba koja ga zamjenjuje kažnjava, o tome obavještava VSTV

- nedolazak optuženog na gl.pretres - ako je optuženi uredno pozvan, a na gl.pretres ne dođe niti svoj izostanak opravda- sudija, odn.predsjednik vijeća će odložiti gl.pretres i narediti da se optuženi na idući gl.pretres prinudno dovede; ako do privođenja optuženi opravda izostanak - sudija odn.predsjednik vijeća će opozvati naredbu o prinudnom dovođenju

- ako optuženi koji je uredno pozvan očigledno izbjegava da dođe na gl.pretres i ako prinudno dovođenje nije uspjelo - sudija, odn.predsjednik vijeća može optuženom odrediti pritvor - optuženom se ne može suditi u odsustvu

- nedolazak branitelja na gl.pretres - ako branitelj kojije uredno pozvan ne dođe na gl.pretres – gl.pretres će se


odložiti; sudija, odn.predsjednik vijeća - pozvat ćebranitelja da objasni razloge svog nedolaska; na osnovu izjave branitelja - sudija, odn.predsjednikvijeća će utvrditi da li branitelj treba biti kažnjen (novč.kazna do 5.000 KM); kada se branitelj u ovakvim slučajevima kažnjava - obavještava se advokatska komora čiji je on član

- nedolazak svjedoka ili vještaka na gl.pretres - ako je svjedok ili vještak uredno pozvan, a na gl.pretres ne dođe niti svoj izostanak opravda - sudija, odn.predsjednik vijeća može narediti prinudno dovođenje svjedoka ili vještaka + može kazniti novč.kaznom do 5.000 KM + odlučit će da li gl.pretres treba odložiti

- odlaganje gl.pretresa -- na zahtjev stranaka ili branitelja - gl.pretres se može odložiti rješenjem sudije, odn.predsjednika vijeća ako:

- treba pribaviti nove dokaze ili - optuženi nakon izvršenog k.d. nesposoban da prisustvuje

gl.pretresu ili - postoje dr.smetnje da se gl.pretres uspješno provede

- ako je optuženom određen novi branitelj ili je izabrao novog branitelja – gl.pretres će biti odložen; sudija, odn.predsjednik vijeća – dat će novom branitelju dovoljno vremena za pripremu odbrane, a taj vremenski period ne može biti kraći od 15 dana ako se radi o k.d. s propisanom kaznom zatvora 10god. ili težom kaznom, osim ako se optuženi ne odrekne ovog prava a sudija, odn.predsjednik vijeća se uvjeri da kraće vrijeme za pripremu odbrane neće utjecati na pravo optuženog na pravedno suđenje

- rješenje kojim se odlaže gl.pretres - unijeće se u zapisnik i, po mogućnosti, odrediti će se dan i sat nastavka gl.pretresa + sudija, odn.predsjednik vijeća će također narediti obezbjeđenje dokaza koji se mogu


izgubiti ili uništiti zbog odlaganja gl.pretresa; protiv ovog rješenja – nije dopuštena žalba

- nastavljanje odloženog (odgođenog gl.pretresa) - - ako se gl.pretres koji bio odložen (odgođen) drži pred istim sudijom odn.vijećem - pretres će se nastaviti, a sudija, odn.predsjednik vijeća ukratko će iznijeti tok ranijeg gl.pretresa + može odrediti da gl. pretres počne ponovo - ako se izmijenio sastav vijeća ili ako je odlaganje (odgađanje) trajalo duže od 30 dana - gl.pretres koji je odgođen mora ponovo početi , ali uz saglasnost stranaka i branioca vijeće može odlučiti da se u ovakvom slučaju svjedoci i vještaci ne saslušavaju ponovo i da se ne vrši novi uviđaj, nego da se koriste iskazi svjedoka i vještaka dati na ranijem gl.pretresu, odnosno da se koristi zapisnik ouviđaju - ako se gl.pretres drži pred drugim sudijom, odn.predsjednikom vijeća – gl.pretres mora ponovo početi i svi dokazi moraju se ponovo izvesti ; izuzetno - ako se pretres drži pred drugim predsjednikomvijeća, uz saglasnost stranaka i branioca, vijeće može odlučiti da se ranije izvedeni dokazi neće ponovo izvoditi - u prethodna dva slučaja - sudija odn.vijeće možebez saglasnosti stranaka i branioca, a po njihovom saslušanju, odlučiti da se iskazi svjedoka i vještaka, dati u ranijem pretresu, koriste kao dokaz ukoliko su svjedoci ili vještaci umrli, duševno oboljeli ili se ne mogu pronaći ili je njihov dolazak pred sud nemoguć ili je znatno otežan iz drugih razloga

- prekid gl.pretresa -


- razlika od odlaganja – prekid = kratkotrajni zastoju odvijanju gl.pretresa koji može trajati najduže 8 dana; - razlozi za prekid –

- zbog odmora- zbog isteka radnog vremena- da bi se neki dokaz pribavio u kratkom vremenu- zbog pripremanja optužbe ili odbrane- ako braniocu ili punomoćniku oštećenog, nakon što jekažnjen, pa produži da narušava red, uskraćeno daljezastupanje na gl.pretresu – pretres će se prekinutiili odložiti dok optuženi ne uzme novogbranioca i pripremi se za odbranu

- nastavak prekinutog gl.pretresa – nastavlja se pred istim sudijom, odn.vijećem;

- ako se ne može nastaviti pred istim sudijom, odn.vijećem ili ako je prekid trajao duže od 8 dana - postupit će se po odredbama za nastavak odloženog pretresa

- zapisnik o gl.pretresu - - o radu na gl.pretresu - vodi se zapisnik- ako je gl.pretres sniman audio ili audio-vizuelnim sredstvima- prijepis preduzete radnje će se na opravdan zahtjev stranakai branioca dostaviti strankama i braniocu najkasnije u rokuod 3 dana od preduzete radnje na gl.pretresu; o opravdanosti zahtjeva - odlučuje sudija, odn.predsjednik vijeća - sudija, odn.predsjednik vijeća - može narediti da se određeni dio zapisnika pročita ili reprodukuje, a pročitat će ga ili reprodukovati uvijek ako to zahtijevaju stranke, branitelj ili osoba čija se izjava unosi u zapisnik - u zapisnik –unosi se i rješenje o pritvoru ako doneseno +potpuna izreka presude uz naznačenje da li je javno objavljena, atakva ireka unesena u zapisnik o gl.pretresupredstavlja izvornik

- čuvanje mat.dokaza - u posebnoj prostoriji suda se pohranjuju i čuvaju materijalni dokazi prikupljeni u toku kr.postupka;


sudija, odn.predsjednik vijeća - može u bilo koje vrijeme izdati naredbu koja se odnosi na kontrolu i raspolaganje materijalnim dokazima

- tok gl.pretresa - - ulazak sudije, odn.vijeća u sudnicu- utvrđivanje uslova za održavanje gl.pretresa- utvrđivanje identiteta optuženog i davanje uputa svjedocima ivještacima (uputiti ih u prostoriju van sudnice,određenu za njih, da čekaju do poziva + upozoritiih da ne razgovaraju sa drugim svjedocima itd.)- pouke optuženom – upozorenje optuženom na potrebupažljivog praćenja toka pretresa + pouka da možeiznositi činjenice i predlagati dokaze u svojukorist + da može postavljati pitanja saoptuženom,svjedocima i vještacima + da može davatiobrazloženja u vezi s njihovim iskazima + da možedati iskaz u svojstvu svjedoka u kojem slučaju nepolaže zakletvu, te da će u tom slučaju bitipodvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju- čitanje optužnice – ovim činom ustvari započinje gl.pretres; nakon čitanja optužnice - sudija, odn.predsjednik vijeća upitat će optuženog da li je razumio njene navode --- ako sudija, odn.predsjednik vijeća ustanovi da optuženi nije razumio optužnicu - ukratko će je izložiti optuženom na način koji mu je razumljiv - uvodne riječi (uvodna izlaganja) – tužilaštva, nakon čegamogu i optuženi ili njegov branilac iznijetiuvodne riječi odbrane (izložiti koncept odbrane)- dokazni postupak- eventualna dopuna dokaznog postupka- završne riječi – posljednja riječ uvijek pripadaoptuženom- završetak gl.pretresa - sudija, odno.predsjednikvijeća objavljuje da je gl.pretres završen, a sudse povlači na vijećanje i glasanje radi donošenjapresude


106. Ko ne polaže zakletvu pred sudom?

- ne smiju se zaklinjati – (i) osobe koje nisu punoljetne u trenutku saslušanja (ii) osobe za koje postoji osnovana sumnja da su učinile ili

učestvovale u k.d. zbog kojeg se saslušavaju (iii) osobe koje zbog duševnog stanja ne mogu shvatiti značaj

zakletve

- prije početka svjedočenja – svjedok se zaklinje, odn.daje izjavu kojazamjenjuje zakletvu (za razliku od svjedočenja u istrazi, kada sesvjedok ne zaklinje, osim u slučaju kad postoji bojazanda zbog bolesti ili dr.razloga neće moći doći nagl.pretres)

- tekst zakletve/izjave = "Zaklinjem se - izjavljujem da ću o svemu što pred Sudom budem pitan govoriti istinu i da ništa od onoga što mi je poznato nećuprešutjeti." - nijemi svjedoci koji znaju čitati i pisati - daju zakletvu odn.izjavu potpisivanjem teksta zakletve, odn. izjave, - gluhi svjedoci - čitaju tekst zakletve, odn.izjave- ako gluhi ili nijemi svjedoci ne znaju čitati i pisati - zakletva, odn.izjava se daje preko tumača

107. Redoslijed izvodjenja dokaza?

- stranka i branitelj – pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze

- osim ako sudija, odn.vijeće ne odredi dugačije u interesu pravde -dokazi se na gl.pretresu izvode sljedećim redom:

dokazi optužbe dokazi odbrane dokazi optužbe kojima se pobijaju navodi odbrane

(replika) dokazi odbrane kao odgovor na repliku (duplika) dokazi čije je izvođenje naredio sudija, odn.vijeće svi dokazi relevantni za izricanje kr.pravne sankcije


- prilikom izvođenja dokaza - dozvoljeno je direktno,unakrsno i dodatno ispitivanje

- direktno ispitivanje - obavlja strana koja poziva svjedoka

- sudija, odn.vijeće - može u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku

108. Direktno ispitivanje svjedoka

- obavlja strana koja poziva svjedoka/vještaka- zabranjena sugestivna pitanja – osim u slučaju potrebe

razjašnjenja izjave svjedoka/vještaka + sudija,odn.predsjednik vijeća može dozvoliti upotrebusugestivnih pitanja ukoliko stranka pozovesvjedoka suprotne stranke ili kada svjedokpokazuje odbojan stav ili ne želi da sarađuje

109. Unakrsno ispitivanje svjedoka

- ispitivanje svjedoka/vještaka od suprotne strane od one kojasvjedoka/vještaka pozvala

- dozvoljena sugestivna pitanja - obim unakrsnog ispitivanja – ograničen na direktno

ispitivanje + pitanja u korist vlastitih tvrđenja

110. Dodatno ispitivanje svjedoka

- ponovno ispitivanje svjedoka/vještaka od strane koja gapozvala – nakon unakrsnog ispitivanja

- zabranjena sugestivna pitanja – sa izuzetkom kao i koddirektnog ispitivanja


- obim dodatnog ispitivanja – obavezno ograničen na obimunakrsnog ispitivanja

111. Izuzeci od neposrednog sprovođenja dokaza na glavnom pretresu?

- iskazi dati u istrazi - dopušteni su kao dokaz na gl.pretresu i mogu biti korišteni prilikom direktnog ili unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili u odgovoru na pobijanje, nakon čega se prilažu kao dokazni materijal; u ovom slučaju - osobi se može dati mogućnost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz

- izuzetno od navedene odredbe - zapisnici o iskazima datim u istrazimogu se po odluci sudije, odn. vijeća pročitati i koristiti kao dokaz nagl.pretresu samo u slučaju ako su ispitane osobe umrle, duševno oboljele, ili se ne mogu pronaći, ili je njihov dolazak pred sud nemoguć, ili je znatno otežan iz važnih uzroka

- ako se u toku gl.pretresa optuženi koristi pravom da nije dužan iznijeti svoju odbranu ili odgovarati na postavljena pitanja - zapisnik o iskazu optuženog koji je dat u istrazi može se po odluci sudije ili predsjednika vijeća pročitati i koristiti kao dokaz na gl.pretresu samo ako je optuženi prilikom saslušanja u istrazi bio upozoren da se može izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist i ako to učini u prisustvu branioca da je takav njegov iskaz dopušten kao dokaz na gl.pretresu i da bez njegove saglasnosti može biti pročitan i korišten na gl.pretresu

112. Odluke u krivičnom postupku

- presude + rješenja + naredbe

- presude – donosi samo sud; presuda = sudska odlukakojom se odlučuje o krivičnoj optužbi; presudom se:


optužba odbija (odbijajuća presuda) –procesna/formalna presuda (bavi seprocesnopravnim/formalnopravnim smetnjamaza odlučivanje o suštini kr.pravne stvari -ako ne postoje uslovi za raspravljanje okr.predmetu na gl.pretresu, odn.ako pojavineka od procesnih smetnji – sud donosipresudu kojom odbija optužbu, jer tesmetnje sprječavaju raspravljanje o k.d. iizvršiocu), ili

optuženi oslobađa od optužbe (oslobađajuća presuda)– meritorna presuda (sud raspravlja iodgovara na pitanje o postojanju ilinepostojanju k.d. i krivice optuženog), ili

optuženi oglašava krivim (osuđujuća presuda) –meritorna presuda (sud raspravlja iodgovara na pitanje o postojanju k.d. ikrivice optuženog + izriče kr.pravnusankciju pod zakonskim uslovima, s tim daoptuženi može biti ovom presudom ioslobođen od kazne)

ako optužba obuhvata više k.d . - u presudi će seizreći da li se i za koje djelo optužbaodbija ili se optuženi oslobađa od optužbeili se oglašava krivim

- rješenja - donosi i sud i dr.organi koji učestvuju u kr.postupku;rješenja = odluke koje se mogu odnostiti namaterijalnopravne ili procesnopravne momente krivičnestvari, ali ne i na pitanja koja se odnose na k.d., njegovogizvršioca i primjenu kr.sankcija;

rješenjem se odlučuje, u pravilu - o pojedinim pitanjima i pravima od kojih zavisi uspješno vođenje

kr.postupka , te se rješenjem ne rješava krivična stvar u cjelini; iz ovog razloga,najveći broj

odluka u kr.postupku donosi se u obliku rješenja.

izuzetak - rješenja sa snagom presuđene stvari ---- u postupku prema maloljetnicima , kr.stvar se može


riješiti rješenjem u slučajevima kad tužitelj ili sud izriču odg.preporuke , odn.sud, kad izriče odg.mjeru u

slučajevima predviđenim KZ i ZKP

- naredbe – donosi i sud i dr.organi koji učestvuju ukr.postupku; rješavaju pitanja koja se tiču samog upravljanjatokom kr.postupka i poduzimanja određenih procesnih radnji ;naredbe su obično odluke kojima se određujeprimjena nekog sredstva procesne prinude,adresirana na tijela državne izvršne vlasti (npr.naredba o dovođenju, naredba za pretresanje);naredba ne uključuje pravomoćnost, jer promjenaprocesne situacije može dovesti do ukidanjanaredbe i prije njenog izvršenja; na naredbu žalbanije dozvoljena, ali je omogućeno ulaganje pritužbe(prigovora) zainteresovanoj strani

- odluke vijeća - donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja; odluka donesena - kad je za nju glasala većina članova vijeća - predsjednik vijeća - rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji; dužan – starati se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre

- pri odlučivanju - prvo se glasa je li sud nadležan + o drugim prethodnim pitanjima; kad se donese odluka o prethodnim pitanjima - prelazi se na odlučivanje o gl.stvari:

- da li optuženi počinio k.d.- da li je optuženi kriv (kriv.odgovoran)- kazna i dr.kr.pravne sankcije- ako osoba optužena za više k.d. – glasat će se okrivici + kazni za svako od tih djela, a onda o jedinstvenoj kazni- troškovi kr.postupka- imovinskopr.zahtjevi- ostala pitanja o kojima treba doniejti odluku


- vijećanje i glasanje – obavlja se u tajnom zasjedanju ---- mogubiti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar

- o vijećanju i glasanju - sastavit će se poseban zapisnik - zapisnik o vijećanju i glasanju sudskog vijeća - sadržitok glasanja i odluku koja je donesena - potpisuju - svi članovi vijeća i zapisničar.- odvojena mišljenja - priključit će se ovom zapisniku, ako nisu unesena u zapisnik - zapisnik o vijećanju i glasanju - zatvorit će se u poseban omot --- ovaj zapisnik može razgledati samo vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja kad rješava o pravnom lijeku i u tom slučaju dužno je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i da na omotu naznači da je razgledalo zapisnik

- saopštavanje odluka – ako zakonom nije drugačijeodređeno – odluke se saopštavaju usmenim objavljivanjemako su prisutne, a ako su odsutne dostavljanjem ovjerenogprijepisa odluke

- izricanje i objavljivanje presude -

- presuda se izriče i objavljuje – u ime BiH / FBiH- pošto je presuda izrečena – sud će je odmah objaviti; ako

sud nije u mogućnosti da istog dana po završetku gl.pretresaizrekne presudu – odložit će se objavljivanje presude najviše za 3dana i odredit će vrijeme i mjesto objavljivanja;ukoliko se prekorači ovaj rok - sudija, odn.predsjednik

vijeća dužan je obavijestiti predsjednika suda; prekoračenje trodnevnog roka za objavljivanje

presude - mogu istaći stranke u žalbi na presudu kao relativno bitnu povredu odredaba kr.postupka

- presuda se objavljuje – u prisustvu stranaka + branitelja+ zak.zastupnika + punomoćnika (ali -objavljivanje presude će se izvršiti i kadstranka, branitelj, zak. zastupnik ili punomoćniknije prisutan + sud može odlučiti da optuženomkoji je odsutan, presudu usmeno priopći sudija,


odnosno predsjednik vijeća ili da mu se presudasamo dostavi ) --- sud tom prilikom javno čita izrekupresude i ukratko saopštava razloge presude; ako javnost bilaisključena za gl.pretres – izreka presude će se uvijekpročitati na javnom zasjedanju, ali što se tičeobjavljivanja razloga presude vijeće će odlučitihoće li i koliko isključiti javnost- u zapisnik – unosi se potpuna izreka presude uz naznačenjeda li je javno objavljena, a takva izreka unesena uzapisnik o gl.pretresu predstavlja izvornik

- po objavljivanju presude – sudija, odn.predsjednikvijeća će poučiti optuženog i oštećenog na pravo na žalbu,kao i o pravu na odgovor na žalbu; ako izrečena uslovnaosuda – sudija, odn.predsjednik vijeća ćeupozoriti optuženog na značaj uslovne osude i na uslovekojih se mora pridržavati

- pismena izrada i dostava presude -

- objavljena presuda - mora se pismeno izraditi u roku od 15 dana po objavljivanju; a u složenim stvarima - izuzetno u roku od 30 dana; ako presuda nije izrađena u tim rokovima - sudija, odn.predsjednik vijeća dužan obavijestiti predsjednika suda zbog čega to nije učinjeno --- predsjednik suda će, po potrebi,poduzeti mjere da se presuda što prije izradi; akooptuženi u pritvoru – ovjereni prepis presude mu moraju biti dostavljeni u navedenim rokovima,

- presudu potpisuju – sudija, odn.predsjednik vijeća + zapisničar

- ovjereni prepis presude – dostavlja se tužitelju i oštećenom, a branitelju i optuženom dostavlja se po pravilima o ličnom dostavljanju i posrednom sodtavljanju (ako optuženi nema branioca – dostavlja mu se lično, ili po njegovom zahtjevu, osobi koju odredi; ako optuženom koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izrečena kazna zatvora, a dostavljanje se ne može izvršiti na njegovu dosadašnju adresu -sud će optuženom postaviti branitelja po sl.dužnosti,


koji će vršiti ovu dužnost dok se ne sazna nova adresa optuženog --- postavljenom branitelju će seodrediti potreban rok za upoznavanje sa spisom, a poslije toga će se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti; ako optuženi ima branitelja – presuda se dostavlja i njemu i branitelju po pravilima o posrednom dostavljanju –u tom slučaju, rok za izjavu pravnog lijeka, teče od dana dostavljanja presude optuženom ili branitelju; ako ima više branitelja - dovoljno je da se presuda dostavi jednom od njih)

- optuženom i oštećenom – dostavlja se i pouka o pravu na žalbu

- ovjereni prepis presude s poukom o pravu na žalbu – dostavlja se i osobi čiji predmet oduzet tom presudom + pr.osobi kojoj izrečeno oduzimanje imov.koristi

113. Sadržaj/elementi presude?

- pismeno izrađena presuda mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena; presuda - mora imati uvod, izreku i obrazloženje

- uvod presude – sadrži: naznačenje da se presuda izriče u ime BiH/FBiH naziv suda ime i prezime predsjednika vijeća + članova

vijeća + zapisničara ime i prezime optuženog k.d. za koje optužen da li optuženi bio prisutan na gl.pretresu dan gl.pretresa + da li je gl.pretres bio javan ime i prezime tužitelja + branitelja +

zak.zastupnika / punomoćnika koji su biliprisutni na gl.pretresu


dan objavljivanja izrečene presude

- izreka presude – sadrži: osobne podatke o optuženom odluku kojom se optuženi oglašava krivim za k.d.

za koje optužen / ili kojom se oslobađa odoptužbe / ili kojom se optužba odbija

ako optuženi oglašen krivim – izreka moraobuhvatiti:

o za koje k.d. se optuženi oglašava krivim o činjenice i okolnosti koje čine obilježja k.d. o činjenice i okolnosti od kojih ovisi primjena

odredbe KZo zakonski naziv k.d. + primijenjene odredbe KZo kakva kazna se izriče optuženom ili se

oslobađa od kazneo ako izrečena novč.kazna – rok u kojem se ima

izvršiti + način zamjene novč.kazne kaznomztvora u slučaju da se ne plati

o odluka o uslovnoj osudi o odluka o mjerama sigurnosti + oduzimanju

imov.koristi + odluku o vraćanju predmeta, akonisu vraćeni vlasniku, odn.držatelju

o odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržanekazne

o odluku o troškovima kr.postupkao odluku o imov.pr.zahtjevu o odluku o tome da se pravosnažna presuda ima

objaviti putem sredstava jav.informisanja ako optuženi oslobođen optužbe ili optužba odbijena:

o opis k.d. za koje optuženo odluku o troškovima kr.postupkao odluku o imov.pr.zahtjevu, ako je bio

postavljen u slučaju sticaja k.d.:

o kazne utvrđene za svako pojedinačno k.d.o jedinstvenu kaznu za sva k.d. u sticaju

- obrazloženje presude – sadrži:


razloge za svaku tačku presude koje činjenice i iz kojih razloga uzete kao dokazane

ili nedokazane + ocjena vjerodostojnosti protivrječnihdokaza

iz kojih razloga nisu uvaženi pojedini prijedlozistranaka

iz kojih razloga odlučeno da se svjedok ili vještakčiji iskaz pročitan ne sasluša neposredno predsudom

kojim razlozima se rukovodio pri rješavanju pravnihpitanja, a naročito pri utvrđivanju da li postoji k.d. ikrivica optuženog

kojim razlozima se rukovodio pri primjenjivanjuodređenih odredaba KZ na optuženog i djelo

ako optuženom izrečena kazna – navesti:o koje okolnosti uzete u obzir pri odmjeravanju kazneo kojim razlozima se rukovodio pri odluci da

kaznu treba ublažiti ili optuženog osloboditi odkazne ili da treba izreći mjeru sigurnosti ilioduzimanje imov.koristi

ako se oslobođeni oslobađa od optužbe – naročitonavesti iz kojih razloga se to čini:o djelo nije zakonom propisano kao k.d. ilio postoje okolnosti koje isključuju krivicu

optuženog ilio nije dokazano da je optuženi počinio k.d. za koje

se optužuje ako se optužba odbija – sud se neće upuštati u ocjenu

gl.stvari, nego će se samo ograničiti na razloge zaodbijanje optužbe

114. Šta izreka presude mora da sadrži?

- izreka presude – sadrži: osobne podatke o optuženom


odluku kojom se optuženi oglašava krivim za k.d.za koje optužen / ili kojom se oslobađa odoptužbe / ili kojom se optužba odbija

ako optuženi oglašen krivim – izreka moraobuhvatiti:

o za koje k.d. se optuženi oglašava krivim o činjenice i okolnosti koje čine obilježja k.d. o činjenice i okolnosti od kojih ovisi primjena

odredbe KZo zakonski naziv k.d. + primijenjene odredbe KZo kakva kazna se izriče optuženom ili se

oslobađa od kazneo ako izrečena novč.kazna – rok u kojem se ima


o odluka o uslovnoj osudi o odluka o mjerama sigurnosti + oduzimanju

imov.koristi + odluku o vraćanju predmeta, akonisu vraćeni vlasniku, odn.držatelju

o odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržanekazne

o odluku o troškovima kr.postupkao odluku o imov.pr.zahtjevu o odluku o tome da se pravosnažna presuda ima

objaviti putem sredstava jav.informisanja ako optuženi oslobođen optužbe ili optužba odbijena:

o opis k.d. za koje optuženo odluku o troškovima kr.postupkao odluku o imov.pr.zahtjevu, ako je bio

postavljen u slučaju sticaja k.d.:

o kazne utvrđene za svako pojedinačno k.d.o jedinstvenu kaznu za sva k.d. u sticaju


115. Vezanost presude za optužbu i dokazi na kojima se presuda zasniva?

- vezanost presude za optužbu - presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena (subjektivni identitet) i samo na djelo koje je predmet optužbesadržane u potvrđenoj, odnosno na gl.pretresu izmijenjenoj optužnici (objektivni identitet)

- povezano sa nač.akuzatornosti – koje ima za posljedicu da se kr.postupak se može voditi samo protiv one osobe i samo za ono k.d. koje tužilac u svojoj naredbi, optužnici ili nekom drugom optužnom aktu označi

- povreda subjektivnog i objektivnog identiteta = apsolutno bita povreda odredaba kr.postupka

- sud nije vezan – prijedlogom tužioca u pogledu pravne ocjene djela

- ako ne prihvati tužiočevu pr.kvalifikaciju - sud neće izreći oslobađajuću presudu u pogledu kvalifikacije koju ne

prihvata, već će izreći presudu kojom optuženog oglašava krivim, sa kvalifikacijom koju smatra ispravnom i za to dati

razloge u obrazloženju presude ; dakle, ukoliko na osnovu opisa optuženja, a po nalazu suda treba da dođe drugačija

pravna ocjena - sud svoju pravnu ocjenu daje u obrazloženju , sa posebnim osvrtom na pravnu ocjenu sadržanu u optužnici

- u pogledu odmjeravanje kazne – sud takođe nije vezanprijedlogom tužioca; izuzetak – kod sporazuma o priznanjukrivnje

- dokazi na kojima se zasniva presuda - - sud zasniva presudu – samo na činjenicma i dokazima kojisu izneseni na gl.pretresu- sud dužan – savjesno ocijeniti svaki dokaz pojedinačno + uvezi sa ostalim dokazima + na osnovu takve ocjene izvestizaključak je li neka činjenica dokazana


116. Vrste presuda?

- procesne/formalne presude – odbijajuća presuda- meritorne presude – oslobađajuća + osuđujuća

Presuda kojom se optužba odbija (odbijajuća presuda)– procesna/formalna presuda (bavi seprocesnopravnim/formalnopravnim smetnjama zaodlučivanje o suštini kr.pravne stvari - ako nepostoje uslovi za raspravljanje o kr.predmetu nagl.pretresu, odn.ako pojavi neka od procesnihsmetnji – sud donosi presudu kojom odbija optužbu,jer te smetnje sprječavaju raspravljanje o k.d. iizvršiocu), ili

Presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe(oslobađajuća presuda) – meritorna presuda (sudraspravlja i odgovara na pitanje o postojanju ilinepostojanju k.d. i krivice optuženog), ili

Presuda kojom se optuženi oglašava krivim (osuđujućapresuda) – meritorna presuda (sud raspravlja iodgovara na pitanje o postojanju k.d. i kriviceoptuženog + izriče kr.pravnu sankciju podzakonskim uslovima, s tim da optuženi može bitiovom presudom i oslobođen od kazne)

117. Meritorne odluke?

- meritorne presude = sud raspravlja i odgovara na pitanjeo postojanju ili nepostojanju k.d. i kriviceoptuženog:

(i) presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe –oslobađajuća presuda

(ii) presuda kojom se optuženi oglašava krivim - osuđujućapresuda


(iii) rješenja sa snagom presuđene stvari ---- u postupku prema maloljetnicima , kr.stvar se može riješiti

rješenjem u slučajevima kad tužitelj ili sud izričuodg.preporuke , odn.sud, kad izriče odg.mjeru u slučajevima

predviđenim KZ i ZKP

118. Kada sud donosi odbijajuću presudu?

- presudu kojom se optužba odbija (odbijajuću presudu) –sud će donijeti:

(i) ako sud nije nadležan za presuđenje(ii) ako tužitelj od započinjanja do završetka gl.pretresa

odustao od optužnice(iii) ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako nadl.državni organ

odustao od odbrenja(iv) res iudicata – ako optuženi za isto djelo već pravosnažno

osuđen ili oslobođen od optužbe ili je postupak protiv njegarješenjem pravosnažno obustavljen (a ne radi se orješenju o obustavljanju postupka prijegl.pretresa nakon kojeg se postupak ipak možeponoviti ako se podnesu novi dokazi ili ako sedokaže da do odustanka došlu usljed k.d.zloupotrebe službenog položaja tužitelja)

(v) ako je optuženi aktom amnestije ili pomilovanjaoslobođen od kr.gonjenja ili se kr.gonjenje ne možepoduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje dr.okolnosti kojeisključuju kr.gonjenje

- izreka ove presude – pored ostalih obaveznih elementataizreke, mora sadržavati:

opis k.d. za koje optužen odluku o troškovima kr.postupka odluku o imov.pr.zahtjevu, ako je bio postavljen

- obrazloženje ove presude -


sud se neće upuštati u ocjenu gl.stvari, nego će sesamo ograničiti na razloge za odbijanje optužbe

119. Oslobađajuća presuda i in dubio pro reo

- presudu kojom se optuženi oslobađa od optužbe(oslobađajuću presudu) – sud će donijeti:

(i) ako djelo za koje optuženi optužen nije zakonom propisanokao k.d.

(ii) ako postoje okolnosti koje isključuju krivicu(kr.odgovornost) optuženog

(iii) ako nije dokazano da je optuženi počinio k.d. za koje seoptužuje

- načelo in dubio pro reo – ako je sud u sumnji u pogledunekog dokaza – takav dokaz cijeni u korist optuženog---- sumnju u pogledu postojanja činjenica koje čineobilježja k.d. ili o kojima ovisi primjena neke odredbeKZ - sud je dužan riješiti na način koji je povoljnijiza optuženog (in dubio pro reo, ili u common law sistemu -princip van razumne sumnje); shodno ovom načelu, «svakasumnja u postojanje neke pravno relevantne činjenicemora se odraziti u korist optuženog - pa će suddonijeti oslobađajuću presudu, ne samo kad je dokazananevinost optuženog, već i onda kad nije dokazanakrivnja optuženog. Načelo in dubio pro reo sadrži dvapravila: prvo pravilo se odnosi na činjenice koje idu na štetuoptuženog -one moraju biti utvrđene sa potpunom sigurnošću i akopostoji sumnja u odnosu na te činjenice, one se ne mogu uzeti kaoutvrđene tj. smatraju se neutvrdenim. Drugo pravilo seveže uz činjenice koje idu u korist optuženog - ove se činjenice uzimajuza utvrđene čak i onda ako su samo vjerovatne, tj. ako se sumnja unjihovo postojanje, pa čak i onda ako je postojanje činjenica na štetuoptuženog vjerovatnije» (Komentari zakona o


krivičnom/kaznenom postupku u BiH, Zajednički projekatVijeća Evrope i Evropske komisije, Sarajevo 2005., str.50)

- izreka ove presude –pored ostalih obaveznih elemenata izreke,mora sadržavati:

opis k.d. za koje optužen odluku o troškovima kr.postupka odluku o imov.pr.zahtjevu, ako je bio postavljen

- obrazloženje ove presude – pored ostalih obaveznih elementaobrazloženja, naročito navesti iz kojih razloga se to čini (djelonije zakonom propisano kao k.d. ili postoje okolnostikoje isključuju krivicu optuženog ili nije dokazano daje optuženi počinio k.d. za koje se optužuje)

120. Osuđujuća presuda

- u presudi kojom se optuženi oglašava krivim(osuđujućoj presudi) – sud će izreći:

za koje k.d. se optuženi oglašava krivim činjenice i okolnosti koje čine obilježja k.d. činjenice i okolnosti od kojih ovisi primjena odredbe KZ zakonski naziv k.d. + primijenjene odredbe KZ kakva kazna se izriče optuženom ili se oslobađa od

kazne ako izrečena novč.kazna – rok u kojem se ima


odluka o uslovnoj osudi odluka o mjerama sigurnosti + oduzimanju imov.koristi

+ odluku o vraćanju predmeta, ako nisu vraćenivlasniku, odn.držatelju

odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržanekazne

odluku o troškovima kr.postupka odluku o imov.pr.zahtjevu


odluku o tome da se pravosnažna presuda imaobjaviti putem sredstava jav.informisanja

- ako je optuženom izrečena novčana kazna - u presudi će se odrediti rok u kojem se novčana kazna ima platiti i način zamjene izvršenja novčane kazne u slučaju da se novčana kazna ne plati

- obrazloženje ove presude - pored ostalih obaveznih elementaobrazloženja, naročito navesti:

koje okolnosti uzete u obzir pri odmjeravanju kazne kojim razlozima se rukovodio pri odluci da

kaznu treba ublažiti ili optuženog osloboditi od kazneili da treba izreći mjeru sigurnosti ili oduzimanjeimov.koristi

121. Izvornik presude

- u zapisnik – unosi se potpuna izreka presude uz naznačenje da lije javno objavljena, a takva izreka unesena u zapisnik ogl.pretresu predstavlja izvornik

- u svakom konkretnom slučaju - u zapisnik o gl.pretresu treba unijeti sastavne dijelove izreke presudepropisane zak.odredbom o elementima izreke presude- primjena tih odredbi - obligatorna, bez obzira da lise radi o presudi kojom se optužba odbija, presudikojom se optuženi oslobađa od optužbe, presudi

kojom se optuženi oglašava krivim, presudi kojom se izdaje kazneni nalog, ili presudi kojom se utvrđuje da

je optuženi u stanju neuračunljivosti učinio protivpravno djelo

- tako unesena izreka presude u zapisnik o gl.pretresu – predstavlja izvornik koji treba da bude osnova za dalje postupanje suda, tj. za sastavljanje zapisnika o vijećanju+ objavljivanje presude + pismenu izradu presude- ratio legis obaveze unošenja izreke presude u zapisnik o gl.pretresu - temelji se na potrebi


rješavanja slučajeva iz prakse u kojima se pojavi razlika između izvornika presude, objavljene presude i pismeno izrađene presude

- pismeno izrađena presuda - mora potpuno odgovarati presudi koja je objavljena

- pogreške u imenima i brojevima + dr.očigledne pogreške u pisanju i računanju + nedostatke u obliku i nesaglasnosti pismeno izrađene presude s izvornikom - ispravit će,posebnim rješenjem, sudija odn.predsjednik vijeća na zahtjev stranke i branitelja ili po sl.dužnosti

- ako postoji nesaglasnost između pismeno izrađene presude i njenogizvornika u pogledu podataka obaveznih za izreku presude kojom se optuženi oglašava krivim - rješenje o ispravci dostavit će se optuženom, branitelju, tužitelju i oštećenom; u tom slučaju - rok za žalbu protiv presude teče od dana dostavljanja tog rješenja, protiv koga posebna žalba nije dopuštena

122. Odluka o troškovima postupka

- troškovi krivičnog postupka = izdaci učinjeni povodom kr.postupkaod njegovog pokretanja do njegovog završetka; obuhvataju:

(a) troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe i troškove uviđaja,

(b) podvozne troškove osumnjičenog, odn.optuženog, (c) izdatke za dovođenje osumnjičenog, odn.optuženog ili osobe

lišene slobode, (d) podvozne i putne troškove službenih osoba, (e) troškove liječenja osumnjičenog, odn.optuženog dok se nalazi u

pritvoru, kao i - troškove porođaja, osim troškova koji se isplaćuju iz fonda za zdravstveno osiguranje, (f) troškove tehničkog pregleda vozila, analize krvi i prijevoza leša do mjesta obdukcije, (g) paušalni iznos – utvrđuje se u okviru iznosa određenih odgovarajućim propisom, s obzirom na


tarjanje i složenost postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznps(h) nagradu i nužne izdatke branitelja, (i) nužne izdatke oštećenog i njegovog zak. zastupnika.

- troškove od (a) do (f) + nužni izdavi postavljenog branitelja –isplaćuju se unaprijed iz sredstava tužilaštva, odn.suda, anaplaćuju se kasnije od osoba koje su dužne da ih naknade;organ koji vodi kr.postupak – dužan sve troškovekoji su unaprijed uplaćeni unijeti u popis koji seprilaže spisu

- nagrada za postavljenog branitelja - može se, na zahtjevodbrane, isplaćivati u toku postupka u redovnimintervalima koje sud utvrdi, uzimajući u obzirčinjenice i okolnosti svakog predmeta; u izuzetnimokolnostima - sud može odrediti i da se isplataizvrši unaprijed, prije nego što nastanu izdaci

- troškovi prevođenja na jezik stranke, svjedoka ili dr.osoba kojeučestvuju u kr.postupku, a koji nastaju primjenom odredbiZKP-a - neće se naplaćivati od osoba koje su po odredbama ZKP-a dužne da naknade troškove kr.postupka

- ostali troškovi - osumnjičeni, odn.optuženi, branitelj, zak.zastupnik, svjedok, vještak, prevoditelj i stručna osoba, bezobzira na ishod krivičnog postupka - snose troškove svog dovođenja, odgađanja istražne radnje ili gl.pretresa, i ostale troškove postupka koje su prouzrokovali svojom krivnjom, kao i odgovarajući dio paušalnog iznosa

- u svakoj presudi + rješenju kojim se obustavlja kr.postupak - odlučit će se ko snosi troškove postupka i koliko oni iznose - ako nedostaju podaci o visini troškova - sud će donijeti posebno rješenje o visini troškova, kad se ti podaci pribave; zahtjev spodacima o visini troškova - može se podnijeti najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana dostavljanja pravomoćne presude ili rješenja o obustavi kr.postupka osobi koja ima pravo da postavi takav zahtjev


- kad je odluka o troškovima sadržana u posebnom rješenju - o žalbiprotiv tog rješenja odlučuje vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja

- troškovi postupka kad se optuženi oglasi krivim -

- kad sud optuženog oglasi krivim - izreći će u presudi da je dužan da naknadi troškove kr.postupka - osoba koja je optužena za više k.d. - neće se osuditi na naknadu troškova u pogledu djela za koja je oslobođena optužbe,ukoliko se ti troškovi mogu izdvojiti iz ukupnih troškova - u presudi kojom je više optuženih oglašeno krivim - sud ćeodrediti koliki će dio troškova snositi svaki od njih, a ako to nije moguće osudit će sve optužene da solidarno snose troškove; plaćanje paušalnog iznosa - odredit će seza svakog optuženog posebno - u odluci kojom rješava o troškovima - sud može osloboditi optuženog dužnosti da naknadi u cjelini ili djelimično troškove kr.postupka (osim nužnih izdataka oštećenog I njegovog zak.zastupnika), ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje optuženog ili osobe koju je on dužan da izdržava ---- ako se ove okolnosti utvrde nakon donošenja odluke o troškovima - sudija može izdati posebno rješenje kojim oslobađaoptuženog dužnosti naknade troškova k.postupka

- troškovi postupka u slučaju obustave postupka + oslobađajuće presude + odbijajuće presude -

- kad se obustavi kr.postupak ili kad se donese presuda kojom se optuženi oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija - izreći će se u rješenju, odn.presudi da troškovi kr.postupka + nužni izdaci optuženog + nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret budžetskih sredstava

- izuzetak – osoba koja je svjesno podniejla lažnu prijavu –snosit će troškove kr.postupka


- kad sud odbije optužbu zbog nenadležnosti - odluku o troškovima donijeće nadležni sud

- ako zahtjev za naknadu nužnih izdataka i nagrade ne bude usvojen ili sud o njemu ne donese odluku u roku od 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva - optuženi i branitelj imaju pravo da potraživanja ostvaruju u parničnom postupkuprotiv BiH/FBiH

- nagrada i nužni izdaci branitelja -

- nagradu i nužne izdatke branitelja - dužna je platitizastupana osoba, bez obzira na to ko je po odluci suda dužansnositi troškove kr.postupka, osim ako po odredbama ZKP-a nagrada i nužni izdaci branitelja padaju nateret sredstava suda

- ako je osumnjičenom, odn.optuženom bio postavljenbranitelj, a plaćanjem nagrade i nužnih izdataka bi bilodovedeno u pitanje njegovo izdržavanje ili izdržavanje osobakoje je obavezan izdržavati - nagrada i nužni izdacibranitelja isplatit će se iz sredstava suda

123. Predsjednik vijeća

- obaveze, dužnosti i prava sudije, odn.predsjednika vijeća - - rukovodi gl.pretresom- stara se za svestrano pretresanje predmeta i otklanjanje svega što odugovlači postupak, a ne doprinosi razjašnjenju stvari - odlučuje o prijedlozima stranaka, ako šta drugo nije

propisano zakonom


- objavljivanje odluka, sa kratkim obrazloženjemrazmatranih činjenice; te odluke se unose uzapisnik- stara se o održavanju reda u sudnici i dostojanstvu

suda + može odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osobe koje su prisutne na glavnom pretresu da se pristojno ponašaju i da ne ometaju rad suda + možeodrediti pretresanje osoba koje su prisutne na glavnom pretresu + može narediti da se sa zasjedanja udalje sve osobe koje kao slušatelji prisustvuju glavnom pretresu - može udaljiti osobu iz sudnice da bi se zaštitilo pravo na pravedno i javno suđenje odn.održalo dostojanstveno i neometano suđenje - može narediti da se optuženi udalji iz sudnice za određeni vrem.period ukoliko optuženi i nakon upozorenja nastavi s nedoličnim ponašanjem zbog kojeg je opravdano njegovo udaljenje iz sudnice --- u tom vrem.periodu sudija, odn.predsjednik vijeća može nastaviti postupak, ukoliko optuženi ima branioca - ako tužilac, branilac, oštećeni, zak.zastupnik, punomoćnik oštećenog, svjedok, vještak, tumač ili dr.osoba koja prisustvuje gl.pretresu ometa red ili se ne pokorava naređenjima sudije odn.predsjednika vijeća za održavanje reda - sudija, odn.predsjednik vijeća će ga upozoriti --- ako upozorenje bude bezuspješno, sudija, odn.predsjednik vijeća može narediti da se osoba udalji iz sudnice i kazni novč.kaznom do 10.000 KM --- ako tužilac ili branilac budu udaljeni iz sudnice,sudija, odn.predsjednik vijeća će obavijestiti VSTV ili advokatsku komoru čiji je branilac član -radi preduzimanja daljih mjera - braniocu ili punomoćniku oštećenog koji, nakon što je kažnjen, produži da narušava red - sudija, odn.predsjednik vijeća može uskratiti dalje zastupanje na gl.pretresu i kazniti ga novč.kaznom do 30.000 KM --- rješenje o tome, s obrazloženjem, unosi se u zapisnik o gl.pretresu; protiv ovog rješenja - dopuštena


posebna žalba; gl.pretres će se prekinuti ili odložiti - dok optuženi ne uzme drugog branioca i ne pripremi za odbranu. - ako postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vještak nagl.pretresu dao lažni iskaz - sudija, odn.predsjednikvijeća može narediti da se sačini poseban prijepiszapisnika o iskazu svjedoka ili vještaka koji ćese dostaviti tužitelju- rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji; dužan –starati se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre

124. Zapisnik o vijećanju i glasanju

- o vijećanju i glasanju - sastavit će se poseban zapisnik - zapisnik o vijećanju i glasanju sudskog vijeća - sadržitok glasanja i odluku koja je donesena - potpisuju - svi članovi vijeća i zapisničar.- odvojena mišljenja - priključit će se ovom zapisniku, ako nisu unesena u zapisnik - zapisnik o vijećanju i glasanju - zatvorit će se u poseban omot --- ovaj zapisnik može razgledati samo vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja kad rješava o pravnom lijeku i u tom slučaju dužno je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i da na omotu naznači da je razgledalo zapisnik

- odluke vijeća - donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja; odluka donesena - kad je za nju glasala većina članova vijeća

- odluke vijeća - donose se poslije usmenog vijećanja i glasanja; odluka donesena - kad je za nju glasala većina članova vijeća


- predsjednik vijeća - rukovodi vijećanjem i glasanjem i glasa posljednji; dužan – starati se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre

- pri odlučivanju - prvo se glasa je li sud nadležan + o drugim prethodnim pitanjima; kad se donese odluka o prethodnim pitanjima - prelazi se na odlučivanje o gl.stvari:

- da li optuženi počinio k.d.- da li je optuženi kriv (kriv.odgovoran)- kazna i dr.kr.pravne sankcije- ako osoba optužena za više k.d. – glasat će se okrivici + kazni za svako od tih djela, a onda o jedinstvenoj kazni- troškovi kr.postupka- imovinskopr.zahtjevi- ostala pitanja o kojima treba doniejti odluku

- vijećanje i glasanje – obavlja se u tajnom zasjedanju ---- mogubiti prisutni samo članovi vijeća i zapisničar

125. Rok za podnosenje žalbe na presudu, njegovo produženje i po čijemzahtjevu?

- protiv presude donesene u 1.stepenu – žalba se možepodnijeti 2.stepenom sudu u roku od 15 dana od danadostavljanja prepisa presude;

- u složenim stvarima – ovaj rok, na zathtjev stranaka ibranitelja, sud može produžiti za još najduže 15 dana (doodluke suda o ovom zahtjevu – ne teče rok zažalbu)

- blagovremeno podnesena žalba – odlaže izvršenje presude


- povrat u prijašnje stanje - optuženom koji iz opravdanih razlogapropusti rok za izjavu žalbe na presudu ili na rješenje oprimjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi - sud će dopustiti povrat u prijašnje stanje radi podnošenja žalbe:

ako u roku od 8dana od dana prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povraćaj u prijašnje stanje i

ako istodobno s molbom preda i žalbu

- povrat u prijašnje stanje ne može se tražiti - poslije proteka roka od 3 mjeseca od dana propuštanja - molba za povrat u prijašnje stanje - ne zadržava,po pravilu, izvršenje presude, odnosno rješenja oprimjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili ooduzimanju imovinske koristi, ali sud možeodlučiti da se s izvršenjem zastane do donošenjaodluke po molbi

- subjekti žalbe – žalbu mogu podnijeti – stranke + branitelj + oštećeni u korist optuženog – žalbu mogu izjaviti (i u ovom

slučaju – rok za žalbu teče od dostavljanjaprepisa presude optuženom ili njegovombranitelju):o zak.zastupniko bračni / vanvračni drugo roditelj / usvojiteljo dijete / usvojenik

branitelj + zak.zastupnik / brač-vanbrač.drug/rod./usvoj./ dijete / usvojenik – mogu podnijeti žalbu ibez naročitog ovlaštenja optuženog, ali nei protiv njegove volej, osim ako optuženomizrečena kazna dugotrajnog tarvora

tužilac – može podnijeti žalbu kako na štetu, takoi u korist optuženog

oštećeni – može pobijati presudu samo zbogodluke suda o troškovima kr.postupka i odluke oimov.pr.zahtjevu


osoba čiji predmet oduzet ili od koje oduzetaimov.korist – može podnijeti žalbu

- optuženi se može odreći prava na žalbu - samo nakon što mu jepresuda dostavljena; optuženi se i prije toga može odrećiprava na žalbu - ako se tužitelj odrekao prava na žalbu, osim ako bi optuženi po presudi imao da izdržava kaznu zatvora;

- pravo optuženog na odustanak od već podnesene žalbe - do donošenja odluke vijeća žalbenog/apelacionog odjeljenja

- tužitelj se može odreći prava na žalbu - od trenutka objavljivanja presude pa do isteka roka za podnošenje žalbe

- tužitelj može odustati od već podnesene žalbe - do donošenjaodluke vijeća žalbenog/apelacionog odjeljenja

- odricanje i odustanak od žalbe – ne može se opozvati

- sadržaj žalbe – žalba treba sadržavati: označenje presude protiv koje se žalba podnosi –

naziv suda + broj + datum presude osnov za pobijanje presude obrazloženje žalbe prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelimično

ukine ili preinači potpis osobe koja podnosi žalbu

- u žalbi - mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na gl.pretresu ---- žalitelj dužan navesti razloge zašto ih ranije nije iznio + pozivajući se na nove činjenice, žalitelj dužan navesti dokaze kojima bi se te činjenice imale dokazati + pozivajući se na nove dokaze – dužan navesti činjenice koje pomoću tih dokaza želi dokazati

- žalba se podnosi – sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud + za protivu+nu stranu i branitelja, radi davanja odgovora


neblagovremenu, nedopuštenu žalbu i žalbu izjavljenu od neovlaštene osobe – sudija, odn.predsjednikvijeća odbacuje rješenjem

- odgovor na žalbu – žalba se dostavlja protivnoj stranci i branitelju koji mogu u roku od 8 dana od prijema žalbe podnijeti odgovor na žalbu; žalba i odgovor na žalbu se sa svim spisima i prepisom zapisnika sa gl.rasprave dostavljaju žalbenom/apel.odjeljenju

126. Žalbeni osnovi?- presuda se može pobijati – zbog:

(1) bitne povrede odredaba kr.postupka(2) povrede KZ(3) pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činj.stanja(4) odluke o kr.pravnim sankcijama + oduzimanju

imov.koristi + troškovima kr.postupla +imov.pr.zahtjevu + o objavljivanju presude putemsredstava jav.informisanja

(1) bitne povrede odredaba kr.postupka

- apsolutno bitne povrede – taksativno nabrojane;neoboriva pretpostavka da su negativno utjecale nazakonitost i pravilnost izrečene presude:

(i) ako je sud nepropisno sastavljen (npr.umjesto vijećasudio sudija pojedinac; ili ako tužilac nagl.pretresu izmijeni činj.opis djela, tako daoptuženom stavi na teret kvalifikovani oblikdjela za koje nadležno vijeće, a postupak se


nastavi pred sudijom pojedincem; obrnuti slučajne bi predstavljao povredu, jer suđenje u većembroju pruža veće garancije) ili ako je u izricanjupresude učestvovao sudija koji nije učestvovao nagl.pretresu ili koji je pravosnažnom odlukom izuzet odsuđenja

(ii) ako je na gl.pretresu učestvovao sudija koji se morao izuzeti(razlika od prethodne tačke – u prethodnomslučaju postojala pravosnažna odluka o izuzeću,dok u ovom slučju takva odluka ne postoji, iakosu postojali razlozi za izuzeće)

(iii) ako je gl.pretres održan bez osobe čija je prisutnost nagl.pretresu po zakonu obavezna (gl.pretres se nemože održati bez tužitelja ili osobe koja gazamjenjuje, bez optuženog, branitelja i tumača)ili ako je optuženom / branitelju / oštećenom protivnonjegovom zahtjevu uskraćeno da na gl.pretresuupotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tokgl.pretresa

(iv) ako je povrijeđeno pravo na odbranu (nisu primjenjenaili su nepravilno primijenjena pravila postupkana štetu optuženog; predstavlja bitnu povredu iima za posljedicu ukidanje presude, akoovlašteni subjektna nju ukaže žalbom)

(v) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na gl.pretresu(npr. javnost isključena, a nisu postojalizak.uslovi za isključenje, ili poatojalirazlozi za isključenje javnosti i ona budeisključena, ali o tome nije doneseno rješenje)

(vi) ako je sud povrijedio propise kr.postupka o postojanjuodobrenja nadl.organa (kad je zakonom propisano daje za kr.gonjenje potrebno odobrenjenadl.organa; ukoliko žalbeno/apelaciono vijećeustanovi da postoji ova bitna povreda – nećepresudu ukinuti, već će pobijanu presudupreinačiti i donijeti presudu kojom se tužbaodbija)

(vii) ako je sud donio presudu a nije bio stvarno nadležan iliako je nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti


(viii) ako sud svojom presudom nije potpuno riješio predmetoptužbe (obaveza suda da u cjelini riješioptužbu u cjelini, tj.da obuhvati sve optuženei sva djela koja im se stavljaju na teret;predmet optužbe – sud može riješiti samoizrekom presude,a da li je to učinioprocjenjuje se objektivnim kriterijem tako štose porede činj.opisi svih djela iz izreke i itzoptužnice; primjena ovog kriterija – potpunorazumljiva, jer je res iudicata samo ono što jenavedeno u izreci presude i samo to obavezuje;kad je k.d. počinjeno sa više radnji prema višeosoba – izreka mora sadržavati odluku o svimradnjama za koje se optuženi tereti, a ne možese npr.optuženi oglasiti krivim za jednuradnjuprema jednoj osobi, a tek u razlozimanavesti da nije dokazano da je izvršio idr.radnje prema dr.osobama)

(ix) ako se presuda zasniva na dokazu na kojem se poodredbama ZKP-a ne može zasnivati presuda (nezakonitidokazi; postojanje ove povrede nije uslovljenotime da je korištenje nezakonitog dokaza bilood odlučujućeg značaja za donošenje presude –samo korištenje nezakonitog dokaza za donošenjepresude predstavlja ovu povredu)

(x) ako je prekoračena optužba (prekoračenjesubjektivnoh i/ili objektivnog identiteta;međutim, neće biti povrede ako sud u opis djelaunese detalje koji nisu sadržani u optužbi akoji služe za tačnije određivanje djela)

(xi) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrječna sama sebiili razlozima presude ili ako presuda uopće ne sadrži razlogeili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama(nedostaci u izreci i obrazloženju koji sutakvi da onemogućavaju ispitivanje njenezakonitosti i pravilnosti; ove povrede – zaposljedicu ukidanje pobiajne presude, ako se nanjih ukaže žalbom; izreka presude – morasadržavati vrijeme izvršenja k.d. ili tačno


određeni vrem.period u kojem djelo izvršeno,jer od vremena izvršenja zavisi primjenadr.odredbi KZ /obavezna primjena blažeg zakona,zastara, primjena odredbi o kažnjavanjumaloljetnika itd./ - ako vrijeme izvršenjanejasno ili nerazumljivo, postoji povreda +činj.opis svakog k.d. mora biti jasan, određeni potpun – nije dozvoljeno da samo sadržinavode koji predstavljaju zakonski opis togdjela ili nije dozvoljeno unositi formulacijekojima se upućuje na dijelove činj.opisa djeladrugog optuženog i dr.; protivrječnost izreke samesa sobom ili sa razlozima – protivrječnosti semoraju odnositi na odlučne činjenice; odsustvorazloga o odlučnim činejnicama – u obrazloženju uopćenisu navedeni nikakvi razlozi; nenavođenje razlogao odlučnim činjenicama - ako razlozi navedeni, alisu nedovoljni ili neuvjerljivi /npr.sud se samopoziva na iskaz svjedoka, bez navođenja iocjene sadržine njegovog iskaza/)

- relativno bitne povrede - - ako sud u toku gl.pretresa ili prilikom donošenja

presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZKP-a, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito ipravilno donošenje presude - potrebno je da se

žalbom ukazuje ne samo na radnje i propuste u kojima se ogleda neprimjenjivanje ili nepravilno

primjenjivanje određene odredbe procesnog zakona, nego i da se žalbom ukazuje i u kom smislu i zbog čega je

to bilo ili moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude

(2) povrede KZ – odnosi se na povredu KZ, ali i nadr.zakonekoje sadrže kr.pravne odredbe; žalbeno/apel.vijećeispituje ove povrede samo ako na njih ukazano u žalbi;ukoliko vijeće utvrdi da je učinjena povreda – pobijanu


presudu ne ukida, nego je prienačuje, ako su ispunjeniuslovi za preinačenje; ove povrede postoje ako KZ povrijeđen upitanju:

(i) da li je djelo za koje se optuženi goni k.d. (pogrešnaocjena da li djelo predstvlja ili ne predstavlja k.d./npr.pogrešna ocjena da postoje ili nepostoje svi posebni elementi k.d.; ilipogrešna ocjena da neko djelo predstavljak.d., a radi se o prekršaju/ + pogrešnaocjena postojanja ili nepostojanja konstitutivnih obilježjak.d. + pogrešna ocjena postojanja ili nepostojanjarazloga za isključenje protivpravnosti)

(ii) postoje li okolnosti koje isključuju krivicu (kr.odg.)(neuračunljivost + nehat ako nije propisanokažnjavanje i za nehat + neotklonjiva stvarnazabluda)

(iii) postoje li okolnosti koje isključuju kr.gonjenje, anaročito da li je nastupila zastara kr.gonjenja ili je gonjenjeisključeno usljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar većpravomoćno presuđena

(iv) da li je u pogledu k.d. koje je predmet optužbeprimijenjen zakon koji se ne može primijeniti (sudpravilno utvrđeno činj.stanje podvodi podpogrešnu zak.odredbu, primjenjujući zakonkoji nije mogao primijeniti ili ipravan zakonali na pogrešan način – posljedica: pogrešnapr.kvalifikacija k.d.)

(v) da li je odlukom o kazni ili uslovnoj osudi, odn.odlukom omjeri sigurnosti ili o oduzimanju imov.koristiprekoračeno ovlaštenje koje sud ima po zakonu (sudizrekne sankciju koja uopšte ne postoji iliizrekne ispravnu sankciju ali u dužinitrajanja koju nije mogao izreći ili nametnedodatne uslove ili izvršenje obaveza kojenisu predviđene sankcijom ili prihvatajućisprazum o priznanju krivnje prekoračisankciju određenu sporazumom)


(vi) da li su pravilno primijenjene odredbe o uračunavanjupritvora i izdržane kazne

(3) pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činj.stanje –

- kad je sud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili jenije utvrdio

- nepotpuno utvrđeno činj.stanje – postoji i kad na toukazuju nove činj. ili novi dokazi

(4) odluke o kr.pravnim sankcijama + oduzimanju imov.koristi +troškovima kr.postupa + imov.pr.zahtjevu + o objavljivanju presudeputem sredstava jav.informisanja

- presuda se može pobijati zbog odluke o kazni i uslovnoj osudi - kad tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlaštenje,ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnostikoje utječu da kazna bude veća ili manja + zbog toga što je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublažavanju kazne, o oslobađanju od kazne, ili o uvjetnoj osudi, iako su za to postojali zakonski uvjeti

- odluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi - može se pobijati ako tom odlukom nije prekoračeno zakonsko ovlaštenje , ali je sud nepravilno donio ovu odluku ili nije izrekao mj.sigurnosti, odn.oduzimanje imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti --- iz istih razloga može se pobijati odluka o troškovima kr.postupka

- odluka o imov.pravnom zahtjevu + odluka o objavljivanju presude putem sredstava jav.informiranja - može se pobijati kad je sud o ovim pitanjima donio odluku protivno zak.odredbama


127. Povrede KZ kao žalbeni razlog?

- povrede KZ – odnosi se na povredu KZ, ali i nadr.zakonekoje sadrže kr.pravne odredbe; žalbeno/apel.vijećeispituje ove povrede samo ako na njih ukazano u žalbi;ukoliko vijeće utvrdi da je učinjena povreda – pobijanupresudu ne ukida, nego je prienačuje, ako su ispunjeniuslovi za preinačenje;ove povrede postoje ako KZ povrijeđen upitanju:

(i) da li je djelo za koje se optuženi goni k.d. (pogrešnaocjena da li djelo predstvlja ili ne predstavlja k.d./npr.pogrešna ocjena da postoje ili ne postojesvi posebni elementi k.d.; ili pogrešna ocjenada neko djelo predstavlja k.d., a radi se oprekršaju/ + pogrešna ocjena postojanja ilinepostojanja konstitutivnih obilježja k.d. + pogrešnaocjena postojanja ili nepostojanja razloga za isključenjeprotivpravnosti)

(ii) postoje li okolnosti koje isključuju krivicu (kr.odg.)(neuračunljivost + nehat ako nije propisanokažnjavanje i za nehat + neotklonjiva stvarna zabluda)

(iii) postoje li okolnosti koje isključuju kr.gonjenje, a naročito dali je nastupila zastara kr.gonjenja ili je gonjenje isključenousljed amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravomoćnopresuđena

(iv) da li je u pogledu k.d. koje je predmet optužbe primijenjenzakon koji se ne može primijeniti (sud pravilnoutvrđeno činj.stanje podvodi pod pogrešnuzak.odredbu, primjenjujući zakon koji nijemogao primijeniti ili ipravan zakon ali napogrešan način – posljedica: pogrešnapr.kvalifikacija k.d.)

(v) da li je odlukom o kazni ili uslovnoj osudi, odn.odlukom omjeri sigurnosti ili o oduzimanju imov.koristi prekoračenoovlaštenje koje sud ima po zakonu (sud izreknesankciju koja uopšte ne postoji ili izrekneispravnu sankciju ali u dužini trajanja kojunije mogao izreći ili nametne dodatne uslove ili


izvršenje obaveza koje nisu predviđenesankcijom ili prihvatajući sprazum o priznanjukrivnje prekorači sankciju određenu sporazumom)

(vi) da li su pravilno primijenjene odredbe o uračunavanjupritvora i izdržane kazne

128. Pravo žalbe oštećenog?

- oštećeni – može pobijati presudu samo zbog odluke suda otroškovima kr.postupka i odluke o imov.pr.zahtjevu

129. Sudija izvjestilac

- žalba i odgovor na žalbu se sa svim spisima i prepisom zapisnika sa gl.rasprave dostavljaju žalbenom/apel.odjeljenju

- kad spis po žalbi stigne žalbenom/apel.odjeljenu -predsjednik žalbenog/apel.odjeljenja dostavlja spispredsjedniku žalbenog/apel.vijeća koji određuje sudijuizvjestitelja

- sudija izvjestitelj – mora proučiti spise predmeta da bi mogaoodlučiti o tome da li su ispunjeni uvjeti za zakazivanje sjednice vijeća + može, po potrebi, od sudije, odn.predsjednikavijeća koje donijelo pobijanu presudu pribaviti izvještaj opovredama odredaba kr.postupka + može provjeriti i navodežalbe u pogledu novih dokaza i novih činjenica ili pribavitipotrebne izvještaje ili spise + može i od dr.sudova i organa vlastipribaviti potrebne izvještaje ili spise

kada sudija izvjestitelj pripremi spis – predsjednik vijećaće zakazati sjednicu vijeća

130. Sjednica 2.stepenog vijeća

- kada sudija izvjestitelj pripremi spis – predsjednik vijeća će zakazatisjednicu vijeća; sjednica vijeća = javna (javnost se možeisključiti samo pod zak.propisanim uslovima)


- o sjednici vijeća - obavijestit će se tužitelj + optuženi + njegov branitelj; dakle, ne pozivaju se na sjednicu, negose obavještavaju o njoj

- ako se optuženi nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne - osigurat će se njegova prisutnost; - nedolazak uredno oabviještenih stranaka i branitelja – ne sprječava održavanje sjednice vijeća (osim u slučaju optuženog koji je u pritvoru)

- rješenja o odbacivanju žalbe zbog neblagovremenosti ili nedopuštenosti (ukoliko to ranije nije učinio sudija, odn.predsjednik vijeća) – mogu se donijeti i bez obavještavanja stranaka i branitelja o sjednici vijeća

- sjednica vijeća - - počinje izlaganjem podnositelja žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odgovor na žalbu; - vijeće može - od stranaka i branitelja koji su prisutni sjednici zatražiti potrebno objašnjenje u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu; - stranke i branitelj - mogu predložiti da se pročitaju pojedini spisi i mogu, po dopuštenju predsjednika vijeća, datipotrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu ne ponavljajući ono što je sadržanou objašnjenjima - zapisnik o sjednici vijeća – priključuje se spisima

- odlučivanje – žalbeno/apelacino vijeće donosi odluku:- u sjednici vijeća – ta odluka se donosi u nejavnom(tajnom) dijelu sjednice vijeća; ili- na osnovu održanog pretresa –

(i) ako donese rješenje ili presudu kojom se ukida 1.st.presuda kad utvrdi da: (a) postoji bitna povrede kr.postupka, (osim ako ne preinači presudu), (b) ako je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti dokaze koji u 1st.postupku već izvedeni a usljed kojih je činj.stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno

(ii) ako djelimično ukida 1.st.presudu, ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete


za pravilno presuđenje i u odnosu na taj dio održati pretres

131. Pretres pred vijećem apelacionog odjeljenja / žalbenim odjeljenjem

- određuje pretres – (i) ako donese rješenje ili presudu kojom se ukida 1.st.presuda kad utvrdi da: (a) postoji bitna povrede kr.postupka, (osim ako ne preinači presudu), (b) ako je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti dokaze koji u 1st.postupku već izvedeni a usljed kojih je činj.stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno(ii) ako djelimično ukida 1.st.presudu, ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno presuđenje i u odnosu na taj dio održati pretres

- ako žalbeno/apelaciono vijeće ustanovi da je potrebno ponovo izvesti dokaze već izvedene u 1.st.postupku - iskazi saslušanih svjedoka i vještaka i pismeni nalaz i mišljenje bit će prihvaćeni kao dokazi i mogu biti pročitani ili reproducirani ukoliko su ti svjedoci i vještaci prilikom svjedočenja bili unakrsno ispitani od suprotnestranke/branioca, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke/branioca iako im je to bilo omogućeno kao i u slučaju ako je to ovim zakonom drugačije određeno + ukoliko se radi o dokazima čIje je izvođenjenaredio sudija, odnosno vijeće


- odredbe o postupku na gl.pretresu – shodno se primjenjuju ina postupak pred 2.st.vijećem

132. Granice ispitivanja prvostepene presude?

- vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja – ispitujepresudu u onom dijelu u kojem se ona pobija žalbom

- iz sadržaja žalbe - može zaključiti da li se presuda pobija u cijelosti ili djelimično (npr., u pogledu jednog ili svih

k.d., zatim da li se pobija dio presude kojim je optuženi oslobođen od optužbe ili kojim je oglašen

krivim ili oba ta dijela i dr.) + iz kojeg osnova se pobija presuda + iz kojih razloga i u kojem pravcu se pobija (npr., u

žalbi se traži ukidanje presude ili njeno preinačenje tako da se k.d. kvalifikuje po strožem ili blažem

zakonu, odnosno da se izrekne blaža ili stroža kazna idr.)

- ukoliko se prilikom ispitivanja žalbe zaključi, da treba ukinuti presudu zbog postojanja bitne povrede odredaba kr.postupka

- vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja suda se ne može upuštati u ocjenu opravdanosti nekog drugog žalbenog osnova

(npr. povrede KZ, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i dr.) --- ovo zbog toga, jer je ta

odluka donesena protivno zakonu, pa se time okončava ispitivanje po žalbi, i o pobijanoj presudi --- na

osnovu toga vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja će uvažavajući žalbu rješenjem ukinuti presudu i odrediti

održavanje pretresa ; ---- ako vijeće ustanovi , da u smislu žalbenih prigovora nije učinjena bitna povreda odredaba

kr.postupka ili je učinjena ali je ne može uzeti u obzir, jer se na nju ne ukazuje žalbom - onda mora ispitati prigovore iz osnova

pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (naravno, ovo se odnosi na situaciju ako je izjavljena žalba iz te

osnove ); ---- ako je činjenično stanje pogrešno ili nepotpunoutvrđeno – vijeće će, uvažavajući žalbu, rješenjem ukinutipresudu i odrediti održavanje pretresa ; ---- a samo ako


činjenično stanje u 1.st.presudi pravilno i potpuno utvrđeno – moguće je ispitivanje ostalih žalbenih osnova, ako su navedeni u

žalbi (zbog povrede KZ + odluke o kr.pr.sankciji + troškovima kr.pr.postupka + imov.pr.zahtjevu +

objavljivanju presude)

- izuzetak - ako su žalbu podnijeli optuženi i njegov branitelj ili neka dr.osoba koja može izjaviti žalbu u njegovu korist – znači da vijeće žalb./apelacionog odjeljenja suda mora pod propisanim uvjetima ispitati presudu i u proširenog dejstva žalbe i benefitio cohesionis

133. Prošireno dejstvo žalbe

- žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ilizbog povrede KZ podnesena u korist optuženog - sadrži u sebi ižalbu zbog odluke o kr.pravnoj sankciji i o oduzimanju imovinske koristi

- ovako koncipirana žalba može biti motivirana njihovim uvjerenjem, da će sa takvom žalbom sigurno uspjeti i daće nasuprot tome devalvirati pomenute žalbene osnove i njihove razloge, ako presudu pobijaju i zbog odluke o kr.pravnoj sankciji i oduzimanju imov.koristi; moguće je da njihove procjene budu pogrešne, pa je u ovoj zak.odredbi predviđeno da takva žalba izjavljena u korist optuženog ima prošireno dejstvo zasnovano na favor defensionis, jer u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kr.pravnoj sankciji i oduzimanju imov.koristi

- o proširenom dejstvu žalbe – sud pazi po službenoj dužnosti(kao i na befecio cohesionis)

134. Benefitio cohesionis (pogodnost pridruživanja)

- ako vijeće žalbenog/apelacionog odjeljenja povodom ma čiježalbe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u koristoptuženog od koristi i za kojeg od saoptuženih koji nije podnio žalbu ili


je nije podnio u tom pravcu - postupit će po službenoj dužnostikao da takva žalba postoji

- postojanje ovog instituta – opravdava se nastojanjem da se u žalbenom postupku pred sudom spriječi nejednakopostupanje prema saoptuženima, koji su u nekom kr.postupku bili obuhvaćeni istom presudom i nalaze se u istoj pravnoj situaciji; dakle, pogodnost pridruživanja - zasnovana na načelu pravičnog postupka u smislu nastojanja izbjeći mogućnost, da iz formalnih razloga saoptuženi u žalbenom postupku budu različito tretirani i to samo zbog toga što je u korist jednog optuženog izjavljena uspjela žalba, a u korist saoptuženog nije nikako izjavljena žalba, odnosno izjavljena je žalba ali u njoj nisu navedeni isti prigovori kao u uspjeloj žalbi

135. Zabrana reformatio in peius (zabrana preinačenja na teže)

- ako je podnesena žalba samo u korist optuženog – presuda se nesmije izmijeniti na njegovu štetu

- pravilo zabrane reformatio in peius (zabrane preinačenja nateže) – primjenjuje se kako u žalbenom postupku tako i na ponovnom suđenju, jer propisuje da ako je izjavljena samo žalba u koristoptuženog, da se presuda ne smije izmijeniti na njegovu štetu; prema tome, ova zakonska odredba optuženom pruža zaštitu u punom opsegu, s obzirom da zabranjuje izmjenu presude ubilo kom pogledu, pod uvjetom ako je podnesena samo žalba u njegovu korist; pod ovim se podrazumijeva, da zabrana reformatio in peius postoji ne samo u slučaju ako su samo optuženi ili njegov branitelj izjavili žalbu, već i u slučajevima ako su žalbu izjavile osobe koje mogu izjaviti žalbu u korist optuženog, ili ako je žalbu u korist optuženog podnio tužitelj

- argumentum a contrario proizilazi - da u slučaju tako podnesenežalbe, zabrana reformatio in peius štiti optuženog u pogledu nepovoljnijeg utvrđivanja činjeničnog stanja, primjene krivičnog


zakona, izricanja strože krivičnopravne sankcije nego što je to bilo u pobijanoj presudi, izricanja mjere sigurnosti i dr.

136. Odluke drugostepenog suda?

- o svim žalbama protiv iste presude – vijeće odlučuje jednomodlukom- žalbeno vijeće može:

(1) rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili nedopuštenu

(2) presudom odbiti žalbu kao neosnovanu + potvrditi 1.st.presudu

(3) presudom uvažiti žalbu + preinačiti 1.stepenu presudu

(4) rješenjem uvažiti žalbu + ukinuti 1.st.presudu + odreditiodržavanje pretresa (ili presudom djelimično ukinuti 1.st.presudu i uodnosu na taj dio održati pretres)

(1) rješenjem odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili nedopuštenu – oovome odlučuje u sjednici vijeća

- neblagovremena – podnesena nakon za.roka za nejnopodnošenje

- nedopuštena – žalbu podnijela osoba koja nijeovlaštena ili osoba koja se odrekla prava na žalbuili odustala od žalbe ili da je poslijeodustajanja ponovo podnesena žalba ili ako žalbapo zakonu nije dopuštena

(2) presudom odbiti žalbu kao neosnovanu + potvrditi 1.st.presudu –kada utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobijažalbom


(3) presudom uvažiti žalbu + preinačiti 1.stepenu presudu – ako smatra da su

odlučne činjenice u 1.st.presudi pravilno utvrđene i da se, s obziromna utvrđeno činj.stanje, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drukčija presuda, a prema stanju stvari i u slučaju povrede propisa o postojanju odobrenja nadl.organa, stvarne nadležnosti i prekoračenja optužbe

- dakle, ukoliko su ispunjene navedene pretpostavke- vijeće apelacionog odjeljenja će donijeti odlukukoja u suštini predstavlja dopunu 1.st.presude i sadrži ocjenu da je činjenično stanje u toj presudi pravilno i potpuno utvrđeno, a da je vijeće krivičnog odjeljenja pogrešno primijenilo krivično materijalno pravo ili da presuda sadrži nepravilnu odluku o kazni, uvjetnoj osudi, mjeri sigurnosti, oduzimanju imovinske koristi, troškovima kr.postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju presude preko sredstava javnog informiranja, kao i u slučaju povreda procesnog prava u pogledu postojanja odobrenja nadl.organa, stvarne nadležnosti i prekoračenja optužbe- ako su se zbog preinačenja prvostepene presude stekli uvjeti da seodredi, odnosno ukine pritvor - vijeće apelacionog odjeljenja će o tome donijeti posebno rješenje protivkoga nije dopuštena žalba

(4) rješenjem uvažiti žalbu + ukinuti 1.st.presudu + odrediti održavanje pretresa ako utvrdi da:

(i) postoji bitna povrede kr.postupka, (osim ako ne preinači presudu), (ii) ako je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti dokaze koji u 1st.postupku već izvedeni a usljed kojih je činj.stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno

- u rješenju - navest će se samo kratki razlozi za ukidanje

- može i djelimično ukinuti 1.st.presudu - ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez šteteza pravilno presuđenje i u odnosu na taj dio održati


pretres; ukoliko presudu ukida djelimično (npr. potvrđuje u dijelu u kome jeoptuženi oslobođen od optužbe, a ukida u dijelu u kome je osuđen; ili ako se radi o stjecaju k.d. - za jedno potvrđuje presudu i za drugo djelo ukida i dr.) - onda o tome odluku donosi u formi presude - u obrazloženju presude , u dijelu kojim se ukida 1.st.presuda - navest će se samo kratki razlozi za ukidanje

- ako se optuženi nalazi u pritvoru - vijeće apelacionog odjeljenja će ispitati postoje li još razlozi za pritvor i donijet će rješenje o produženju ili ukidanju pritvora; protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba

- ako je optuženi u pritvoru - vijeće apelacionog odjeljenja je dužno donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca, a u složenim predmetima najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je primilo spise

137. Kad se ukida presuda po žalbi?

- žalbeno vijeće će rješenjem uvažiti žalbu + ukinuti 1.st.presudu + odrediti održavanje pretresa ako utvrdi da:

(i) postoji bitna povrede kr.postupka, (osim ako ne preinači presudu), (ii) ako je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti dokaze koji u 1st.postupku već izvedeni a usljed kojih je činj.stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno

- u rješenju - navest će se samo kratki razlozi za ukidanje

- može i djelimično ukinuti 1.st.presudu - ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez šteteza pravilno presuđenje i u odnosu na taj dio održati pretres; ukoliko presudu ukida djelimično (npr. potvrđuje u dijelu u kome jeoptuženi oslobođen od


optužbe, a ukida u dijelu u kome je osuđen; ili ako se radi o stjecaju k.d. - za jedno potvrđuje presudu i za drugo djelo ukida i dr.) - onda o tome odluku donosi u formi presude - u obrazloženju presude , u dijelu kojim se ukida 1.st.presuda - navest će se samo kratki razlozi za ukidanje

- ako se optuženi nalazi u pritvoru - vijeće apelacionog odjeljenja će ispitati postoje li još razlozi za pritvor i donijet će rješenje o produženju ili ukidanju pritvora; protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba

- ako je optuženi u pritvoru - vijeće apelacionog odjeljenja je dužno donijeti odluku najkasnije u roku od tri mjeseca, a u složenim predmetima najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je primilo spise

138. Obrazloženje kad se ukida 1.stepena presuda?

- u obrazloženju presude, u dijelu kojim se ukida prvostepena presuda( u slučaju kad se presuda djelimično ukida) ili u rješenjukojim se ukida prvostepena presuda (u slučaju kad se ukida ucijelosti) - navest će se samo kratki razlozi za ukidanje

139. Kada se može podnijeti žalba na 2.stepenu presudu?

- protiv presude vijeća žalbenog/apelacionog odjeljenja– dozvoljena je žalba u slučaju ako je:

(i) žalbeno vijeće preinačilo 1.st.presudu kojom optuženi biooslobođen od optužbe i izreklo presudu kojom se optuženioglašava krivim;


(ii) žalbeno vijeće na raspravi u vezi sa žalbom na oslobađajućupresudu donijelo presudu kojom se optuženi proglašavakrivim

- o žalbi protiv 2.st.presude – odlučuje 3.st.vijeće sastavljeno od 3sudija

- primjena beneficio cohesionis – na saoptuženog koji nijeizjavio žaalbu protiv 2.st.odluke

140. Koje vanredne lijekove poznaje ZKP?

- vanredni pravni lijek = ponavljanje postupka - kr.postupak koji je dovršen pravomoćnimrješenjem ili pravomoćnom presudom - može se nazahtjev ovlaštene osobe ponoviti samo u slučajevima i poduvjetima predviđenim ZKP-om

- nepravo ponavljanje kr.postupka -

- pravomoćna presuda - može se preinačiti i bez ponavljanja kr.postupka ako je u dvjema presudama ili u više presuda protiv istog osuđenog pravosnažno izrečeno više kazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju

- ovom presudom - preinačiti ranije presude u pogledu odluka o kazni i izreći jedinstvenu kaznu

- za donošenje nove presude - nadležan je 1.st.sud koji je sudio u stvari u kojoj je izrečena najstrožija vrsta kazne, a kod istovrsnih kazni - sud koji je izrekao najveću kaznu, a ako su kazne jednake - sud koji je posljednji izrekao kaznu


- novu presudu donosi - sud u sjednici vijeća na prijedlog tužioca ili osuđenog, odnosno branioca, a po saslušanju protivne stranke

- nastavljanje kr.postupka -

- ako je kr.postupak rješenjem pravomoćno obustavljen ilije presudom optužba pravomoćno odbijena zato što nije bilopotrebnog odobrenja - postupak će se na zahtjev tužiteljanastaviti čim prestanu uzroci zbog kojih su donesenenavedene odluke

- ponavljanje postupka završenog pravosnažnim rješenjem -

- ako je (izvan slučajeva kada kr.postupak obustavljen zbog nepostojanja odobrenja) kr.postupak pravomoćno obustavljen prije početka gl.pretresa - na zahtjev tužitelja može se dozvoliti ponavljanje kr.postupka ako se podnesu novidokazi na osnovu kojih se sud može uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje kr.postupka

- kr.postupak pravomoćno obustavljen do početka gl.pretresa - može se ponoviti kad je tužitelj odustao od gonjenja, ako se dokaže da je do odustanka došlo usljed k.d. zloupotrebe službenog položaja tužitelja; u pogledu dokazivanja k.d. tužitelja - mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe oglašene krivim za odnosna k.d., a ako se postupak protiv ovih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kr.gonjenje, može se utvrditi i drugim dokazima

- ponavljanje postupka u korist osuđenog – kr.postupak završen pravomoćnom presudom može se ponoviti u korist osuđenog:


(i) ako se dokaže da je presuda zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka, vještaka ili tumača – mora se pravomoćnom presudom dokazatida su navedene osobe oglašene krivim za odnosna k.d.; ako se postupak protiv ovih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kr.gonjenje - te činjenice mogu se utvrditi i drugim dokazima

(ii) ako se dokaže da je do presude došlo usljed k.d. sudije ili osobe koja je vršila istražne radnje - mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe oglašene krivim za odnosna k.d.; ako se postupak protiv ovih osoba ne može provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kr.gonjenje - te činjenice mogu se utvrditi i drugim dokazima

(iii) ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dužne pažnje i opreza nisu mogli biti predstavljeni na gl.pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezi s ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobađanje osobe koja je bila osuđena ili njezinu osudu po blažem KZ

(iv) ako je neka osoba za isto k.d. više puta osuđena ili ako je više osoba osuđeno zbog istog djela koje je mogla učiniti samo jedna osoba ili neka od njih

(v) ako se u slučaju osude za produženo k.d. ili za drugo k.d. koje po zakonu obuhvaća više istovrsnih ili više raznovrsnih radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osuđeni nije učinio radnju koja je obuhvaćena djelom iz osude, a postojanje ovih činjenica bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanje kazn e

(vi) ako Ustavni sud BiH ili ECtHRutvrdi da su u toku postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tom kršenju


- ponavljanje postupka na štetu optuženog -

- kr.postupak se može ponoviti na štetu optuženog - ako je presuda kojom se optužba odbija donesena zbog odustanka tužitelja od optužbe, a dokaže se da je do ovog odustanka došlo usljed k.d. korupcije ili k.d. protiv službene i druge dužnosti tužitelja; mora se pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe oglašene krivim za odnosna k.d.; ako se postupak protiv ovih osoba nemože provesti zbog toga što su umrle ili što postoje okolnosti koje isključuju kr.gonjenje - tečinjenice mogu se utvrditi i drugim dokazima

- osobe ovlaštene na podnošenje zahtjeva -

- stranke + branitelj + poslije smrti osuđenog zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti tužitelj i osobe koje mogu podnijeti žalbu u korist optuženog

- zahtjev za pon.postupka u korist osuđenog – može sepodnijeti i pošto osuđeni izdržao kaznu i bez obzira na zastarjelost, amnestiju ili pomilovanje

- ako sud sazna da postoji razlog za ponavljanje postupka - obavijestit će o tome osuđenog, odn.osobu koja je ovlaštena da u korist osuđenog podnese zahtjev

- u zahtjevu – mora se navesti po kojem se zak.osnovu traži ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva; ako zahtjev ne sadrži ove podatke - sud će pozvati podnositelja da u određenom roku zahtjev dopuni

- postupanje i odlučivanje po zahtjevu -

- o zahtjevu – odlučuje vijeće kr.odjeljenja od 3 sudija (sudakoji je sudio u 1.stepenu), ali neće učestvovati sudija


koji učestvovao u donošenju presude u ranijem postupku

- sud će rješenjem zahtjev odbaciti - ako na osnovu samog zahtjeva i spisa ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlaštena osoba ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka ili da su činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva već bili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji je odbijen pravomoćnim rješenjem sudaili da činjenice i dokazi očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dopusti ponavljanje ili da podnositelj zahtjeva nije dopunio zahtjev u pogledu zak.osnova po kojem traži ponavljanje ili u pogledu dokaza kojimpotkrepljuje činjenice na kojim zasniva zahtjev

- ako sud ne odbaci zahtjev - dostavit će se prijepis zahtjevaprotivnoj stranci koja ima pravo u roku od 8 dana odgovoritina zahtjev ---- kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora - predsjednik vijeća odredit će da se izvide činjenice i pribave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev

- poslije provedenih izviđaja - sud će rješenjem odmah odlučiti o zahtjevu za ponavljanje postupka:

zahtjev uvažava + dopušta ponavljanje kr.postupka – u ovom rješenju će odlučiti da se odmah zakaže novi gl.pretres

zahtjev odbija – ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja kr.postupka

- beneficio cohesionis - ako sud nađe da razlozi zbog kojih je dopustio ponavljanje postupka u korist optuženog postoje i za kojeg od suoptuženih koji nije podnio zahtjev za ponavljanje postupka - postupit će po službenoj dužnosti kao da takav zahtjev postoji

- ako je zahtjev za ponavljanje kr.postupka podnesenu korist osuđenog, a sud smatra s obzirom na podnesene dokaze da osuđeni može u ponovljenom postupku biti osuđen na takvu kaznu da bi se uračunavanjem već izdržane kazne imao pustiti na slobodu, ili da može biti oslobođen od optužbe ili


da optužba može biti odbijena - odredit će da se izvršenje presude odloži, odnosno prekine

- kad rješenje kojim se dopušta ponavljanje krivičnog postupka postane pravomoćno - obustavit će se izvršenje kazne, ali će sud, po prijedlogu tužitelja, odrediti pritvor ako postoje uvjeti

- pravila ponovljenog postupka -

- primjena istih odredbi kao i na prethodni postupak- sud – nije vezan za rješenja donesena u prethodnom

postupku- ako se ponovljeni postupak obustavi do početka gl.pretresa -

sud će rješenjem o obustavljanju postupka ukinuti i raniju presudu

- kad sud u ponovljenom postupku donese presudu - izreći će da se prethodna presuda djelimično ili u cjelini stavlja van snage ili da se ostavlja na snazi; u kaznu koju odredi novom presudom - sud će optuženom uračunati izdržanu kaznu, a ako je ponavljanje određeno samo za neko od djela za koje je optuženi bio osuđen, sud će izreći novu jedinstvenu kaznu.

- sud je u ponovljenom postupku - vezan zabranom reformation in peius

141. Kazneni nalog?

- za k.d. s propisanom kaznom zatvora do 5 god. ili novčanom kaznomkao gl.kaznom, a za koje je prikupio dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je osumnjičeni učinio k.d. - tužitelj može u optužnici zatražiti od suda da izda kazneni nalog - u kojem će optuženom izreći određenu kr.pravnu sankciju ili mjeru bez provođenja gl.rasprave

- tužilac - može zatražiti izricanje jedne ili više sljedećih kr.pravnih sankcija:


novčanu kaznu – u visini koja ne može biti veća od 50.000 KM

uslovnu osudu , mjeru sigurnosti :

o zabranu obavljanja određenih poziva, djelatnosti ili dužnosti

o oduzimanje predmeta mjeru oduzimanja imovinske koristi pribavljene k.d.-om

- cilj = izbjegavanje gl.pretresa --- na ovaj način postiže sepojednostavljenje i racionalizacija sud.postupka sa namjerom da se sud.postupak ubrza i učini uspješnijim, a istovremeno da postupak bude podjednako dobar i siguran kao redovni sudski postupak

- osnovni kriteriji temeljem kojih se odlučuje da li će doći do postupka izdavanja kaznenog naloga - priroda predmeta krivičnog postupka + vrsta i visina zaprijećene kr.pravne sankcije + da li tužitelj raspolaže sa dovoljno dokaza kojima može, u optužnici, potkrijepiti svoj zahtjev za izdavanje kaznenog naloga.

- o optužnici tužitelja koja sadržava zahtjev za sprovođenje postupka izdavanja kaznenog naloga - odlučuje sudija pojedinac.

- posebnost odredbi koje se tiču postupka za izdavanje kaznenog naloga - i u tome što je postupak za izdavanje kaznenog naloga efikasan i ekonomičan, a vodi ga i završava samo jedan sudija

- neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga -

- sudija će odbaciti zahtjev za izdavanje kaznenog naloga –

ako ustanovi da postoji osnov za spajanje postupka, ako se radi o k.d. za koje se takav zahtjev ne može

postaviti ili


ako je tužitelj zatražio izricanje kr.pravne sankcije ili mjere koja po zakonu nije dopuštena

- tužilac – pravo žalbe; o žalbi odlučuje – vijeće od 3 sudija u roku od 48h

- ako sudija smatra da podaci u optužnici ne pružaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema timpodacima može očekivati izricanje neke druge kr.sanakcije ili mjere, a ne one koju je zatražio tužitelj - postupit će s optužnicom kao da je podnesena na potvrđivanjei odlučiti o optužnici

- prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga -

- ako se složi za zahtjevom za izdavanje kaznenog naloga - sudija će potvrditi optužnicu + zakazati saslušanje optuženog bez odgađanja, a najkasnije u roku od 8 dana oddana potvrđivanja optužnice

- na saslušanju - potrebno prisustvo stranaka i branilaca; u slučaju njihovog nedolaska - bit će primijenjeneodredbe o nedolasku tužitelja, nedolasku optuženogili nedolasku branitelja na gl.pretres

- prilikom saslušanja – sudija će: utvrditi da li je ispoštovano pravo optuženog da

ga zastupa branitelj utvrditi da li je optuženi razumio optužnicu i

zahtjev tužioca za izricanje kr.pravne sankcijeili mjere

pozvati tužioca da upozna optuženog o sadržaju dokaza koje je prikupio tužitelj + pozvati ga na davanje izjave o predočenim dokazima

pozvati optuženog da se izjasni o krivnji pozvati optuženog da se izjasni o kr.pravnoj sankciji

ili mjeri


- izdavanje kaznenog naloga -

- ako optuženi izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optužnicu - sudija će proslijediti optužnicu radi zakazivanja glavnog pretresa; gl.pretres bit će zakazan u roku od 30 dana

- ako optuženi izjavi da je kriv i da prihvata kr.pravnu sankciju ili mjeru predloženu u optužnici - sudija će prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati kazneni nalog u skladu s optužnicom

- presuda kojom se izdaje kazneni nalog – mora sadržavatipodatke koje sadrži presuda kojom se optuženi oglašava krivim(osuđujuća presuda)

- u obrazloženju – ukratko se navode razlozi kojiopravdavaju izricanje presude kojom se izdajekazneni nalog- dostavlja se – optuženom + branitelju + tužitelju

- protiv presude – dopuštena žalba u roku od 8 dana;plaćanje novč.kazne prije isteka roka zaizjavljivanje žalbe – ne smatra se odricanjem odprava na žalbu

142. Uslovi za izricanje kaznenog naloga?

(i) da se radi o k.d. s propisanom kaznom zatvora do 5 god. ili novčanom kaznom kao gl.kaznom,

(ii) da je tužilac prikupio dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je osumnjičeni učinio k.d.

(iii) da je tužitelj izricanje jedne ili više sljedećih kr.pravnih sankcija:






(iv) da optuženi izjavi da je kriv i da prihvata kr.pravnu sankciju ilimjeru predloženu u optužnici

143. Kolika se max.novčana kazna može izreći kaznenim nalogom?

- do 50.000 KM

144. Šta je jedan od ključnih uslova za izricanje kaznenog naloga?

- priznanje krivice; ovaj institut - sličan priznanju krivice, alisvedeno na određena k.d. kad se može izreći – k.d. za koja propisanakazna zatvora do 5god. ili novč.kazna

145. Može li se izdati kazneni nalog za neko drugo k.d., osim za k.d. gdje jepredviđena kazna do 5 godina zatvora ili novčana kazna?

- Ne.

146. Kada tužilac može predložiti kazneni nalog?

- ako se radi o k.d. s propisanom kaznom zatvora do 5 god. ili novčanom kaznom kao gl.kaznom, a za koje je prikupio dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je osumnjičeni učinio k.d. - tužitelj može u optužnici zatražiti od suda da izda kazneni nalog - u kojem će optuženom izreći određenu kr.pravnu sankciju ili mjeru bez provođenja gl.rasprave







147. Koje sankcije tužilac može traziti u kaznenom nalogu?






148. Rokovi izvršenja kazne?

- izvršenju krivične sankcije, pritvora i drugih mjera pristupa se -kad postane pravosnažna odluka kojom su one izrečene, te ako za to nema zakonskih smetnji + sa izvršenjem krivične sankcije ili druge mjere može se otpočeti i prije nego što je postala pravosnažna odluka kojom je sankcija ili mjera izrečena samo ako je to zakonom posebno predviđeno (na zahtjev optuženog kojem izrečena kazna zatvora, a koji se nalazi u pritvoru – sudija, odn.predsjednik vijeća može i prije pravosnažnosti presude uputiti optuženog rješenjem u ustanovu za


izdržavanje kazne); mogućnost izvršenja - sve do nastupanja zastare izvršenja

149. Obustava postupka

- kad se u toku krivičnog postupka ustanovi da jeosumnjičeni, odnosno optuženi umro - postupak će seobustaviti

- tužitelj može povući optužnicu, bez prethodnogodobrenja, do njenog potvrđivanja, a nakon toga,pa do početka glavnog pretresa - samo uz odobrenjesudije za prethodno saslušanje koji je potvrdiooptužnicu ---- u ovom slučaju postupak se obustavljarješenjem, a o čemu se odmah obavještavajuosumnjičeni, odnosno optuženi i branitelj, kao ioštećeni

- krivični postupak rješenjem obustavljen - zato što nijebilo potrebnog odobrenja

- kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijemeučinjenja krivičnog djela nije navršio 14 godina života,krivični postupak će se obustaviti i o tome će seobavijestiti organ starateljstva

- Ako u toku pripremnog postupka tužitelj nađe da nemaosnova za vođenje postupka prema maloljetniku - stavitće prijedlog sudiji za maloljetnike da obustavi postupak; oprijedlogu za obustavljanje postupka tužitelj ćeobavijestit i organ starateljstva

- sudija za maloljetnike će rješenjem obustaviti postupak - uslučajevima kad sud donosi presudu kojom se optužbaodbija ili kojom se optuženi oslobađa od optužbe, kao i kadsudija nađe da nije cjelishodno izreći maloljetniku ni odgojnumjeru niti kaznu

- ako je kod optuženog nakon učinjenja k.d.-a nastupila takvaduševna bolest da nije sposoban učestvovati u postupku -sud će rješenjem, nakon psihijatrijskogvještačenja, prekinuti postupak i optuženog uputitiorganu nadležnom za pitanja socijalnog staranja----- ako tokom prekida postupka nastupi zastara krivičnog


gonjenja, vijeće će donijeti rješenje o obustavipostupka

150. Prekid postupka

- kad se u toku krivičnog postupka utvrdi da je osumnjičeni, odnosno optuženi po učinjenom k.d.-u obolio od kakvog duševnog oboljenja - nakon psihijatrijskog vještačenja, rješenjem će se prekinuti krivični postupak i optuženog upututi organu nadležnom za pitanja soc.staranja (kada se zdravstveno stanje optuženog poboljša u mjeri da je sposoban da učestvuje u postupku, krivični postupak će se nastaviti)

c) OSTALO KRIVIČNO ZAKONODAVSTVO

1. Šta sve sadrži Zakon o prekršajima? Šta je prekršaj? Kad se odgovaraza prekršaj? Je li pokušaj kažnjiv kod prekršaja? Mjesna nadležnostsuda?

- Zakonom o prekršajima – uređuju se:- opće odredbe o prekršajima, - sankcije, - maloljetnici, - zastarjelost, - prekršajni postupak, - prekršajni nalog, - zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, - usmeni pretres,


- rješenje o prekršaju, - žalba, - povraćaj u pređašnje stanje, - ponavljanje postupka, - evidencija i brisanje sankcija, - izvršenje kazni, - kao i druga pitanja od značaja za prekršaje

- prekršaj = kršenje javnog poretka ili propisa o ekonomskom ifinansijskom poslovanju utvr|enih zakonom ili drugim propisom zakoje su odre|ena obilje`ja i za koje su propisane sankcije

- prekršaj može biti počinjen - činjenjem ilinečinjenjem

- prekršaj mogu počiniti - fizička i pravna lica- prekršaji i prekršajne sankcije - mogu biti propisanizakonima ili dr.propisima BiH, FBiH, kantona, gradovai općina

- nehat od izvršioca = dovoljan da se izvršilac smatraodgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama oprekršajima propisano da će izvršilac biti kažnjen zadjelo počinjeno isključivo sa umišljajem

- pokušaj izvršenja prekršaja - nije kažnjiv

- stvarna nadležnost - sudovi u FBiH stvarno su nadležniodlučivati o prekršajima koji su propisani zakonima ipropisima BiH, FBiH, kantona, gradova i općina, a kojisu počinjeni na teritoriji FBiH

- mjesna nadležnost - sud na čijem je području počinjen prekršajmjesno je nadležan za vođenje prekršajnog postupka

- prekršajne sankcije - - novčana kazna, - uvjetna osuda, - ukor i - zaštitne mjere:

- oduzimanje predmeta


- zabrana vršenja poziva, djelatnosti ilidu`nosti

- potpuna ili djelomična zabrana upravljanjamotornim vozilom

- vanbolničko liječenje od zavisnosti

- prekršajnu sankciju može izreći:- sud u prekršajnom postupku koji je pokrenut iproveden u skladu sa Zak.o pr.- ovlašteni organ - može izreći prekršajnu sankcijuputem izdavanja prekršajnog naloga u skladu sapostupkom koji je propisan Zak.o pr.

- zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka -

- prekršajni postupak – ne može se pokrenuti ni voditi za:- prekršaje za koje je propisana novč.kazna uiznosu do 3.000,00 KM - kad prođe 1 godina oddana kada je prekršaj izvršen- prekršaje za koje je propisana novč.kazna uiznosu većem od 3.000,00 KM - kad prođu 2 godineod dana kada je prekršaj izvršen- zakonom se mogu za određene prekršaje u oblastiporeza, carina, finansija, rada i zaštite na raduodrediti duži rokovi, ali ne duži od 3 godine

- pokretanje prekršajnog postupka -

(i) izdavanjem prekršajnog naloga - može se izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili drugi propis određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčanakazna može biti izračunata korištenjem matematičkeformule, ili kada ovlašteni organ odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju određenu takvim zakonom ili drugim propisom; može izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:


(a) neposrednim opažanjem od OSL prilikom inspekcije, nadzora i pregleda; (b) podacima koji su dobiveni uređajima za

nadzor ili mjerenje; (c) prilikom inspekcijskog ili drugog nadzora, pregledom dokumentacije, prostorija i robe, ili na drugi zakonit način; ili (d) na osnovu priznanja okrivljenog oizvršenju prekršaja u nekom drugom sudskomili administrativnom postupku

- okrivljeni koji primi prekršajni nalog i želi da se o predmetu odluči pred sudom mora: (a) zatražiti sudsko odlučivanje tako što će na odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju prekršajnog naloga i vratiti je sudu kao što je odre|eno u prekršajnom nalogu prije isteka roka određenog prekršajnim nalogom i (b) pojaviti se pred sudom na dan i u vrijemeodređeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu, ili, ako datum nije naveden, na dan koji je sud odredio za usmeni pretres. - kada okrivljeni zahtijeva sudsko odlučivanje - sankcije određene u prekršajnom nalogu smatrat će se ništavnim --- sud može izreći bilo koju sankciju koju zakon dozvoljava, uključujući i strožiju sankciju.

(ii) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupkanadležnom sudu - zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka podnijet će se samo u slučajevima kada nepostoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga;

- suđenje u prekršajnom postupku - provodi sena usmenom pretresu koji vodi sudija pojedinac;


ukoliko ne postoje izuzetne okolnosti -prekršajni postupak trebao bi se okončati najednom usmenom pretresu- okrivljeni – pravo na branioca- okrivljeni koji se ne pojavi na dan i u vrijemeodre|eno za usmeni pretres - smatrat će se da jeprihvatio odgovornost propuštanjem da se pojavi- prekršajni postupak završava - donošenjem

rješenja o prekršaju:(a) da se prekršajni postupak

obustavlja, (b) da je okrivljeni odgovoran zbog

propuštanja, ili (c) da se okrivljeni oglašava odgovornim

za prekršaj

- okrivljeni i ovlašteni organ - mogu izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju; oštećeni - može izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju samo upogledu imovinsko-pravnog zahtjeva; izjavljena žalba - odlaže izvršenje rješenja o prekršaju

- žalbeni osnovi:- bitne povrede pr.postupka- povrede mat.propisa o prekršajima- odluke o sankciji, zaštitnoj mjeri, oduzimanju imov.koristi, troškovima prekr.postupka, imov.pr.zahtjevu

- odlučujući o žalbi- 2.st. sud može rješenje o prekršaju potvrditi, preinačiti ili ukinuti


2. Zakon o zaštiti svjedoka? Šta propisuje?Koje vrste zaštite propisujezakon?

- Zakonom o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjeodka - uređuju se mjere koje osiguravaju zaštitu svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka u krivičnim postupcima

- svjedoci kojima se pruža zaštita:(1) svjedok pod prijetnjom =

(i) svjedok čija je lična sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog učešća u postupku, kao rezultat prijetnji,zastrašivanja ili sličnih radnji koje su vezane za njegovo svjedočenje, ili (ii) svjedok koji smatra da postoji razumna osnova za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog svjedočenja

(2) ugroženi svjedok = svjedok koji je ozbiljno fizički ili psihički traumatizovan okolnostima pod kojima je izvršeno k.d. ili koji pati od ozbiljnih psihičkih poremećaja koji ga čine izuzetno osjetljivim, odnosno dijete i maloljetnik

(3) zaštićeni svjedok = svjedok koji se saslušava prema odredbamao saslušanju zaštićenog svjedoka (izuzetak od neposrednog izvođenja dokaza); u izuzetnim okolnostima, kada postoji očigledna opasnost za ličnu sigurnost svjedoka ili njegove porodice iopasnost je tako ozbiljna da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da nije moguće da se ta opasnost umanji nakon što je svjedok dao iskaz, ili je vjerovatno da će se opasnost povećati zbog davanja iskaza, sud može saslušati zaštićenog svjedoka na način koji isključuje lično pojavljivanje svjedoka pred sudom, tako što će njegov identitet ostati poznat samo članovima suda i zapisničaru i ne može biti prisiljen da odgovara na pitanja koja bi mogla otkriti njegov identitet; na gl.pretresu - sud će narediti da se iskaz zaštićenog svjedoka pročita naglas iz zapisnika sa salušanja zaštićenog svjedoka, ali može i


odustati od čitanja iskaza naglas uz saglasnost tužitelja, optuženog i njegovog branitelja; sud može po sl.dužnosti ili po prijedlogu tužitelja ili optuženog ili njegovog branitelja odlučiti da se zaštićenom svjedoku postave dodatna pitanja (a) da se pojasni ranije dat iskaz; ili(b) vezana za podatke koji nisu bili obuhvaćeni ranije datim iskazom, a koji su od značaja za predmet ------- s ud će održati dodatno saslušanje zaštićenog svjedoka, na propisani način, u mjeri potrebnoj za potpuno i pravilno utvrđivanje činjenica; pitanja i odgovori bilježe se i čitaju naglas na gl.pretresu

- mjere zaštite svjedoka – primjenjuju se samo uz saglasnost svjedoka:

(1) osiguranje psihološke, socijalne i stručne pomoći - tužitelj u toku istrage, a nakon podizanja optužnice sud, pod uslovom da postoji saglasnost svjedoka i bez objavljivanja bilo kakvih ličnih podataka o svjedoku, obavještava organ nadležan za pitanja socijalnog staranja o uključenju ugroženog svjedoka u postupak i omogućava pružanje pomoći tog organa kao i psihološku potporu svjedoku, uključujući prisustvo odgovarajućih stručnih osobaprilikom ispitivanja ili saslušanja

(2) red izvođenja dokaza na gl.pretresu - u toku gl.pretresa, sudmože saslušati svjedoke pod prijetnjom i ugrožene svjedoke u najskorije moguće vrijeme + ima mogućnost da sasluša tesvjedoke na gl.pretresu drugačijim redoslijedom od onog koji je propisan u ZKP-u

(3) način ispitivanja - sudija, odnosno predsjednik vijeća će u odgovarajućoj mjeri kontrolirati način ispitivanja svjedoka kada se ispituje ugroženi svjedok, posebno u cilju zaštite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja; u izuzetnim okolnostima, ako sud utvrdi da je to u najboljem interesu svjedoka, sud može, uz suglasnost


stranaka i branitelja, saslušati ugroženog svjedoka tako što će mudirektno postavljati pitanja u ime stranaka i branitelja

(4) svjedočenje putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka (video-link) - pri odlučivanju da li postoje opravdani razlozi da se svjedok ispita putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka na način na koji stranke i branitelj mogu postavljatipitanja, a da ne budu prisutni u istoj prostoriji sa svjedokom, takođe će se uzeti u obzir potreba da se osigura zaštita svjedoku pod prijetnjom i ugroženog svjedoka

(5) udaljavanje optuženog - kada postoji opravdana bojazan da će prisustvo optuženog uticati na sposobnost svjedoka da svjedoči potpuno i tačno - sud može, po sl.dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branitelja, a nakon saslušanja protivne stranke i branitelja, narediti da optuženi bude udaljen iz sudnice; ako je udaljen iz sudnice optužnom će biti omogućeno da prati svjedočenje putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka ili će svjedočenje biti zabilježeno i predočeno optuženom; branitelj će biti prisutan na saslušanju - nakon što se optuženom predoči svjedočenje svjedoka, a prije nego se svjedok otpusti, branitelju i optuženom omogućit će se da se konsultuju; na ovo rješenje - stranke i branitelj mogu izjaviti žalbu. vijeće apelacionog odjeljenjarazmatra žalbu u roku od 72 sata nakon prijema žalbe

(6) izuzeci od direktnog izvođenja dokaza - pri odlučivanju da lise zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu pročitati i koristiti kao dokaz na gl. pretresu, sud će također uzeti u obzir potrebu da se osigura zaštita svjedoka pod prijetnjom koji bi se mogao izložiti, ili njegova porodica, velikoj ličnoj opasnosti, odnosno zaštita ugroženog svjedoka koji bi se mogao izložiti značajnoj duševnoj boli ako bi se pojavio na glavnom pretresu


(7) ograničenje prava optuženog i njegovog branitelja da pregleda spise i dokumentaciju - u izuzetnim okolnostima, ako bi otkrivanje nekih ili svih ličnih podataka svjedoka ili drugih detalja doprinijelo otkrivanju identiteta svjedoka i ozbiljno dovelou opasnost svjedoka pod prijetnjom, sudija za prethodni postupak može, po prijedlogu tužitelja, odrediti da nekiili svi lični podaci svjedoka, ostanu povjerljivi nakon podizanja optužnice; tužitelj odmah obavještava optuženog i njegovog branitelja o podnošenju prijedloga; ako je moguće, sudija za prethodni postupak će saslušati optuženog i njegovog branitelja prije nego što izda rješenje; s ud će u svim fazama postupka voditi računa o potrebi da se, čim bude moguće, otkriju podaci nakoje se rješenje odnosi; otkrit će se dovoljno detalja kako bi se odbrana pripremila za ispitivanje svjedoka; podaci morajubiti otkriveni najkasnije u vrijeme kada svjedok daje iskaz na gl. pretresu

(8) dodatne mjere kojima se osigurava neotkrivanje identiteta -u izuzetnim okolnostima, kada postoji opravdana bojazan da će se ozbiljno ugroziti lična sigurnost svjedoka ili njegove porodice ako se neki ili svi lični podaci svjedoka objelodane i da će ta opasnost postojati i nakon davanja iskaza svjedoka - sud može po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branitelja odlučiti da lični podaci svjedoka ostanu povjerljivi u trajanju za koje se odredi da je potrebno, a najviše 30 godina nakon što odluka postane pravomoćna;sud može nakon saslušanja stranaka i branitelja odlučiti da identitet svjedoka ne bude otkriven tako što će se dozvoliti svjedoku da svjedoči iza paravana ili koristi elektronski uređaj za promjenu glasa ili slike svjedoka, ili i slike i glasa koristeći se tehničkim uređajima za prijenos slike i zvuka

(9) saslušanje zaštićenog svjedoka - u izuzetnim okolnostima, kada postoji očigledna opasnost za ličnu sigurnost svjedoka ili njegove porodice i opasnost je tako ozbiljna da postoje opravdani razlozi za vjerovanje


da nije moguće da se ta opasnost umanji nakon što je svjedok dao iskaz, ili je vjerovatno da će se opasnost povećati zbog davanja iskaza, sud može saslušati zaštićenog svjedoka na način koji isključuje lično pojavljivanje svjedoka pred sudom, tako što će njegov identitet ostati poznat samo članovima suda i zapisničaru i ne može biti prisiljen da odgovara na pitanja koja bimogla otkriti njegov identitet; žalba na ovu odluku - mora se podnijeti u pisanoj formi, u rokuod sedam dana od dana donošenja odluke suda; nadležno vijeće apelacionog odjeljenja razmatra žalbu i donosi odluku najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema žalbe; na gl.pretresu - sud će narediti da se iskaz zaštićenog svjedoka pročita naglas iz zapisnika sa salušanja zaštićenog svjedoka, ali možei odustati od čitanja iskaza naglas uz saglasnost tužitelja, optuženog i njegovog branitelja; sud može po sl.dužnosti ili po prijedlogu tužitelja ili optuženog ili njegovog branitelja odlučiti da se zaštićenom svjedoku postave dodatna pitanja (a) da se pojasni ranije dat iskaz; ili (b) vezana za podatke koji nisu bili obuhvaćeni ranije datim iskazom, a koji su od značaja za predmet ------- s ud će održati dodatno saslušanje zaštićenog svjedoka, na propisani način, u mjeri potrebnoj za potpuno i pravilno utvrđivanje činjenica; pitanja i odgovori bilježe se i čitaju naglas na gl.pretresu

3. Ugroženi svjedok

- svjedok koji je ozbiljno fizički ili psihički traumatizovan okolnostima pod kojima je izvršeno k.d. ili koji pati od ozbiljnih psihičkih poremećaja koji ga čine izuzetno osjetljivim, odnosno dijete i maloljetnik

4. Svjedok pod prijetnjom


- svjedok pod prijetnjom = (i) svjedok čija je lična sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog učešća u postupku, kao rezultat prijetnji,zastrašivanja ili sličnih radnji koje su vezane za njegovo svjedočenje, ili (ii) svjedok koji smatra da postoji razumna osnova za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog svjedočenja

5. Zaštićeni svjedok? Kakva je razlika između ovog i druge dvijekategorije svjeodka? Kakve on ima mjere zaštite i kakva je njegovauloga u postupku? Šta prethodi davanju zaštite svjedoku?

- zaštićeni svjedok = svjedok koji se saslušava prema odredbama osaslušanju zaštićenog svjedoka (izuzetak od neposrednog izvođenja dokaza); u izuzetnim okolnostima, kada postoji očigledna opasnost za ličnu sigurnost svjedoka ili njegove porodice iopasnost je tako ozbiljna da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da nije moguće da se ta opasnost umanji nakon što je svjedok dao iskaz, ili je vjerovatno da će se opasnost povećati zbog davanja iskaza, sud može saslušati zaštićenog svjedoka na način koji isključuje lično pojavljivanje svjedoka pred sudom, tako što će njegov identitet ostati poznat samo članovima suda i zapisničaru i ne može biti prisiljen da odgovara na pitanja koja bi mogla otkriti njegov identitet; na gl.pretresu - sud će narediti da se iskaz zaštićenog svjedoka pročita naglas iz zapisnika sa salušanja zaštićenog svjedoka, ali može iodustati od čitanja iskaza naglas uz saglasnost tužitelja, optuženog i njegovog branitelja; sud može po sl.dužnosti ili po prijedlogu tužitelja ili optuženog ili njegovog branitelja odlučiti da se zaštićenom svjedoku postave dodatna pitanja (a) da se pojasni ranije dat iskaz; ili(b) vezana za podatke koji nisu bili obuhvaćeni ranije datim iskazom, a koji su od značaja za predmet ------- s ud će održati dodatno saslušanje zaštićenog


svjedoka, na propisani način, u mjeri potrebnoj za potpuno i pravilno utvrđivanje činjenica; pitanja i odgovori bilježe se i čitaju naglas na gl.pretresu

- davanju zaštite svjedoku prethodi – utvrđivanje potrebe za saslušanjem: po primitku prijedloga za saslušanje zaštićenog svjedoka, sud će bez odlaganja , a najkasnije 15 dana od dana prijema prijedloga, utvrditi da li je takvo saslušanje opravdano; sud zasniva svoju odluku na:

- činjenicama u prijedlogu za saslušanje zaštićenog svjedoka

- dokumentaciji o kr.predmetu koji je dostavljen vijeću- o odluci suda - obavještavaju se sve stranke bez odagađanja, a najkasnije 3 dana od dana donošenja odluke o prijedlogu; navedeno obavještavanje - vrši se pismenim putem, ali ne sadrži ime ili bilo koju drugu informaciju koja bi ukazivala na identitet svjedoka na kojeg se prijedlog odnosi - žalba na ovu odluku - mora se podnijeti u pisanoj formi,u roku od 7 dana od dana donošenja odluke suda; nadležnovijeće apelacionog odjeljenja - razmatra žalbu i donosiodluku najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema žalbe

- razlika zaštićenog svjedoka od svjedoka pod prijetnjom i ugroženihsvjedoka -

- svjedoci pod prijetnjom + ugroženi svjedoci – svjedoče predsudom u skladu sa pravilom o neposrednomizvođenju dokaza pred sudom

- zaštićeni svjedoci – izuzetak od pravila neposrednog izvođenjadokaza

6. Zakon o ustupanju predmeta – mogu li se koristiti iskazi svjedokadati pred haškim tribunalom, pred sudovima u BiH? Pod kakvimuslovima?


- zapisnik o iskazu svjedoka dat pred MKSJ, kao i zapisnik o vanpretresnom iskazu svjedoka sačinjen pred MKSJ-om u skladu sPravilom 71. Statuta i Pravilnika o postupku i dokazimaMKSJ - može se koristiti pred sudom pod uslovom da je iskaz ili vanpretresni iskaz od značaja za pitanje o kojem se raspravlja

- sud može isključiti iskaz koji je dat od strane zaštićenog svjedoka - ako je šteta koja može nastati veća od dokazne vrijednosti tog iskaza

- ovim odredbama - ne utiče se na pravo optuženog da zahtijeva prisustvo svjedoka u svrhu unakrsnog ispitivanja --- odluku o ovom zahtjevu donosi sud

- iskaz vještaka koji je uvršten u dokazni materijal u postupku pred raspravnim vijećem MKSJ-a - može se koristiti kao dokaz u domaćem krivičnom postupku bez obzira da li davalac iskaza dajeusmeni iskaz u tom postupku

- kada se prihvati iskaz vještaka - taj iskaz postaje dokaz o bilo kojoj činjenici ili mišljenju o kojem je davalac iskaza mogao dati i usmeni iskaz - sudovi prihvataju svjedočenje vještaka tako što koriste zapisnik o iskazu koji je on dao pred raspravnim vijećem u drugom predmetu, pod uslovom daje prethodno bio upoznat o pravima i obavezama vezano za svjedočenje, te ako se iskaz odnosi na utvrđivanje postojanja ili nepostojanja činjenica u predmetu u kojem se postupa - ovim odredbama - ne utiče se na pravo optuženog da zahtijeva prisustvo vještaka u svrhu unakrsnog ispitivanja, ili dapozove svog vještaka kako bi osporio iskaz vještaka koji je dat pred MKSJ ---- odluku o ovom zahtjevu donosi sud

- sudovi ne mogu zasnivati osuđujuću presudu - isključivo ili u odlučujućoj mjeri na prethodnim iskazima svjedoka koji nisu dali usmeni iskaz na gl.pretresu


151. Zakon o izvršenju kr.sankcija? Ko je odgovoran za izvršenje? Šta je toobaveza odvojenog smještaja? Kad se može izvršiti presuda? Kad selice može uputiti na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti presude?Rokovi izvršenja kazne? Kad može raditi za vrijeme izdržavanjakazne?

- Zakonom o izvršenju sankcija - uređuje se izvršenje kr.sankcija, pritvora i drugih mjera, kao i organizacija i rad odgovarajućih institucija propisanih ovim zakonom + prema odredbama ovog zakona izvršavat će se i pravosnažne odluke inozemnih sudova za djela predviđena zakonom BiH, ako posebnim zakonomBiH ili međunarodnim ugovorom, čiji je potpisnik BiH, nije drugačije određeno + prema odredbama ovog zakona izvršavaju se i krivične sankcije, pritvor i druge mjere izrečene stranim državljanima i licima bez državljanstva, osim ako posebnim zakonom BiH ili međunarodnim ugovorom, čijije BiH potpisnik, nije drugačije određeno

- lica prema kojima se izvršavaju kr.sankcije, pritvor i druge mjere - zadržavaju sva prava, a lišavaju se prava ili se ograničavaju u pravima samo u granicama neophodnim za ostvarivanje cilja zbog kojeg su izrečene, a u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorom

- izvršenju krivične sankcije, pritvora i drugih mjera pristupa se -kad postane pravosnažna odluka kojom su one izrečene, te ako za to nema zakonskih smetnji + sa izvršenjem krivične sankcije ili druge mjere može se otpočeti i prije nego što je postala pravosnažna odluka kojom je sankcija ili mjera izrečena samo ako je to zakonom posebno predviđeno (na zahtjev optuženog kojem izrečena kazna zatvora, a koji se nalazi u pritvoru – sudija, odn.predsjednik vijeća može i prije pravosnažnosti presude uputiti optuženog rješenjem u ustanovu za izdržavanje kazne); mogućnost izvršenja - sve do nastupanja zastare izvršenja


- kada su ispunjeni uslovi da se pristupi izvršenjukrivične sankcije, pritvora ili druge mjere - krivičnoodjeljenje suda obavezno je preduzeti potrebne radnje da seizvršenje sankcije provede bez odgađanja u skladu s ovimzakonom

- upućivanje pritvorenika i osuđenih lica na izdržavanje kaznezatvora - vrši krivično odjeljenje suda

- U BiH, institucije odgovorne za izvršenje krivičnih sankcija, pritvorai drugih mjera - su Ministarstvo pravde + Zavod za izvršenjekrivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, osim akozakonom nije drugačije određeno

- poslove izvršenja mjere zaštitnog nadzora izrečenog uz uslovnu osudu - vrši organ socijalne zaštite prema prebivalištu, odnosno boravištu počinioca krivičnog djela

- odvojeno će biti smještene sljedeće grupe lica: 1. pritvorenici od zatvorenika , 2. muškarci od žena , 3. maloljetna od punoljetnih lica

- ovakav smještaj - može biti osiguran ili uposebnom zavodu ili u posebnom odjeljenju Zavoda- u Zavodu - mogu postojati posebna odjeljenjazatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa

- pritvorska odjeljenja - zatvorenog tipa; pritvorenolice može se privremeno izvoditi iz zavoda -samo po nalogu krivičnog odjeljenja suda;nadzor nad izvršenjem mjere pritvora vrši -Ministarstvo pravde- kazna dugotrajnog zatvora - može se izvršavati uposebnom odjeljenju zavoda zatvorenog tipa u odvojenimprostorijama za boravak od ostalih zatvorenikai uz mjere pojačanog nadzora; pod pojačanimnadzorom - podrazumijeva se posmatranje i


češća kontrola zatvorenika noću i danju, aizvršava se na način da ne remeti svakodnevneaktivnosti; licima koja izdržavaju kaznudugotrajanog zatvora - ne mogu se odobravatipogodnosti koje se koriste van kruga zavodadok ne izdrže 2/3 izrečene kazne;

- zavodom rukovodi - upravnik, koji odgovara ministrupravde;

- upravnik Zavoda - organizira rad Zavoda +usklađuje rad organizacionih jedinica + nadzirepravilnost i zakonitost rada + predstavlja Zavodi vrši druge poslove za koje je nadležan pozakonu i drugim propisima

- u Zavodu - postoje organizacione jedinice kojese bave poslovima osiguranja, odgoja-tretmana,zdravstvene zaštite, radnog angažiranjapritvorenika i zatvorenika kao i općih izajedničkih poslova

- postupanje s pritvorenicima i zatvorenicima - mora bitičovječno i s poštovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, sočuvanjem njihovog tjelesnog i duševnog zdravlja, vodeći pritome računa da se održi potreban red i disciplina + niko nećebiti podvrgnut mučenju ili neljudskom iliponižavajućem tretmanu ili kažnjavanju + upostupanju s pritvorenicima i zatvorenicima nesmije biti diskriminacije zasnovane na etničkojpripadnosti, rasi, boji kože, spolu, seksualnomopredjeljenju, jeziku, religiji ili vjerovanju,političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom isocijalnom porijeklu, srodstvu, ekonomskom ilinekom drugom statusu + pritvorenici izatvorenici imaju pravo zadovoljavati svojevjerske potrebe


- pritvorenici - u pravilu, pritvoreni skupno;zatvorenici - izdržavaju kaznu zatvora, u pravilu,skupno

- pod sljedećim okolnostima pritvorenik ili zatvorenik može sedržati odvojeno od ostalih:

- kada to nužno zahtijeva zdravstveno stanje tog lica ili drugih

- u okolnostima kada je to propisano nekim drugim zakonom

- kada to pritvorenik ili zatvorenik zahtijevaradi vlastite zaštite i po odobrenju upravnika zavoda - kada to lice predstavlja ozbiljnu prijetnju

redu u zavodu

- pritvorenicima i zatvorenicima sposobnim za rad, u skladu smogućnostima zavoda - omogućit će se radno angažiranje uradionicama zavoda, ekonomijama i drugim sličnim oblicimarada kao i radilištima izvan kruga zavoda

- organizacija rada i metode rada pritvorenika i zatvorenika- treba da odgovaraju savremenim radnim standardima itehnikama, kao i modernim sistemima rukovođenjaproizvodnim procesima

- proizvodni i finansijski efekti dobiveni kao rezultat radnogangažiranja zatvorenika - služe prvenstveno za podmirenjevlastitih potreba zavoda koje se odnose na izdržavanjepritvorenika i zatvorenika

- radno vrijeme pritvorenika i zatvorenika - određuje sepo propisima o radnim odnosima koji se odnose na radnike upreduzećima

- mjere zaštite na radu pritvorenika i zatvorenika - trebada odgovaraju zaštiti na radu u preduzećima u kojima seobavljaju slični poslovi


- pritvorenici i zatvorenici - imaju pravo na osiguranje odnesreće na poslu i profesionalnog oboljenja pod istimuslovima kao i radnici u preduzećima

- pritvorenici i zatvorenici - imaju pravo na naknadu zasvoj rad; Ministar pravde donosi Pravilnik onaknadama za rad pritvorenika i zatvorenika;pritvorenici, odnosno zatvorenici slobodno raspolažu sredstvimakoja prime kao naknadu za svoj rad

- zatvorenici koji izdržavaju kaznu dugotrajanog zatvora -ne mogu se radno angažirati na poslovima van kruga zavodadok ne počnu s korištenjem pogodnosti van kruga zavoda(licima koja izdržavaju kaznu dugotrajanogzatvora - ne mogu se odobravati pogodnosti kojese koriste van kruga zavoda dok ne izdrže 2/3izrečene kazne)

- za pronalaske i tehnička unapređenja ostvarena tokompritvora ili izdržavanja kazne zatvora - pritvorenicima,odnosno zatvorenicima pripadaju prava shodno općimpropisima

- pritvorenici i zatvorenici - odgovaraju zaponašanja koja su suprotna zakonu, kućnom redu inaređenjima službenih lica zavoda

- kućnim redom - bliže se uređuje organizacija i načinživota pritvorenika i zatvorenika, a naročito: prijem iraspoređivanje, upoznavanje s kućnim redom idrugim propisima, smještaj, ishrana iodijevanje, način korištenja zdravstvene zaštitei provođenje higijenskih mjera, način i uslovizadovoljavanja vjerskih potreba, dopisivanje,prijem posjeta i pošiljki, vrsta i količinaprehrambenih artikala koje mogu primati, uslovii način raspolaganja novcem od naknada za rad,nagrada i novčanih pošiljki, način korištenjaneprekidnog odmora, održavanja reda i


discipline, sistem disciplinskih prekršaja isankcija, uslovi i način izvršenja izrečenihdisciplinskih kazni, mjera usamljenja, vrstezavodskih pogodnosti, uslovi i način korištenjasvih pogodnosti, način organiziranja kulturno-prosvjetnog, zabavnog i sportskog života,slobodne aktivnosti, boravka na otvorenom,organizacija i način rada pritvoreničke, odnosnozatvoreničke samouprave, način otpuštanja ipomoć prilikom otpuštanja s izdržavanja kaznezatvora kao i druga pitanja koja mogu biti odznačaja za uslove i način izvršenja pritvora iizdržavanja kazne zatvora

- početak izvršenja kazne zatvora - računa se od danakada se osuđeno lice samo javi radi izdržavanja kazne zatvora,odnosno od dana kada bude sprovedeno u zavod; vrijemeprovedeno nezakonito na slobodi ne računa se uizdržavanje kazne

- odgađanje izvršenja kazne - osuđenom licu koje se nalazi naslobodi može se, na njegovu molbu ili s njegovimpristankom, na molbu članova uže porodice ili naprijedlog nadležnog općinskog organa socijalnezaštite, odgoditi izvršenje kazne zatvora ako:

1. je oboljelo od teže akutne bolesti; 2. se desio smrtni slučaj ili teška bolest u užoj

porodici osuđenog lica; 3. je odgađanje potrebno radi izvršenja ili dovršenja

izuzetno neodgodivih poljskih ili sezonskih radova ili radova izazvanih elementarnim nepogodama ili drugim udesom, a porodica osuđenog lica nema drugih članova porodice sposobnih za rad, niti se zbog slabog imovnog stanja ili iz drugih opravdanih razloga može angažirati drugo lice za obavljanjeovih poslova;

4. je osuđeno lice obavezno izvršiti određeni posao koji je već započelo, a usljed neizvršenja posla


nastala bi neotklonjiva ili znatnija šteta, za njega ili njegovu užu porodicu, odnosno za lice, odnosno organizaciju prema kojoj je u obavezi;

5. je odgađanje osuđenom licu potrebno zbog završetka školovanja ili polaganja ispita za koji se pripremalo;

6. je zajedno s osuđenim licem osuđen njegov bračni drug ili drugi članovi zajedničkog domaćinstva ili ako se oni već nalaze na izdržavanju kazne zatvora, a istovremenim izdržavanjem kazne svih tih lica bilo bi ugroženo izdržavanje maloljetnih, bolesnih ili starih članova domaćinstva;

7. je osuđeno lice žena koja doji dijete mlađe od godinu dana ili koja je trudna

8. je osuđeno lice jedini hranilac porodice, a stupanjem na izdržavanje kazne zatvora bilo bi ugroženo izdržavanje porodičnog domaćinstva

9. je podnesena molba za pomilovanje

- o molbi za odgađanje izvršenja kazne zatvora - odlučuje krivično odjeljenje suda koje je dužno donijeti rješenje u roku od pet dana od dana prijema molbe- za maloljetne zatvorenike i mlađa punoljetna lica koja nemaju završenu osnovnu školu - zavod je obavezan organizirati nastavu s ciljem sticanja osnovne naobrazbe i nastavu za stručnu naoobrazbu i osposobljavanje, u skladu s propisima o osnovnom i srednjem obrazovanju

- svim pritvorenicima i zatvorenicima - mora se omogućitida provedu na otvorenom prostoru najmanje 2 sata dnevno +svim pritvorenicima i zatvorenicima koji rade i boraveu zatvorenim prostorijama mora se omogućiti - da proveduna otvorenom prostoru najmanje 3 sata dnevno

- pritvorenicima i zatvorenicima koji ne rade kao + onimakojima zavod nije omogućio da rade, a nemaju vlastitihsredstava - osigurat će se podmirivanje najnužnijih potreba


davanjem potrebnih stvari (za održavanje ličnehigijene, dopisivanja i sl.)

- svaki zavod - treba da ima biblioteku koja je naraspolaganju svim kategorijama pritvorenika izatvorenika

- u okviru slobodnog vremena - u zavodu seorganiziraju slobodne aktivnosti (fizička kultura irazni oblici kulturno-prosvjetnog rada), kaodopunski oblik općeg i stručnog obrazovanja radi sticanjapozitivnih navika za racionalno korištenje slobodnog vremenaposlije puštanja na slobodu

- pritvorenici i zatvorenici - odgovaraju za ponašanja koja susuprotna zakonu, kućnom redu i naređenjima službenih licazavoda (disciplinski prekršaji):

1. fizički napad, svađa ili vrijeđanje drugih. 2. izrada, korištenje, unošenje, čuvanje, primanje ili

krijumčarenje u zavod ma kakvih predmeta ili materija koje su bilo izričito zabranjene kućnim redom ili se mogu koristiti u sljedeće svrhe:

a. za prijetnju ili napad na druge, b. za pomoć pri bijegu, c. kao opojno sredstvo.

3. bjekstvo ili nedolazak u zavod po proteku dozvoljenog vremena otpusta van zavoda,

4. kršenje pravila na radu, higijeni, protupožarnoj zaštiti kao i o sprečavanju posljedica prirodnih nepogoda,

5. namjerno nanošenje štete imovini zavoda ili drugih lica,6. nedolično ponašanje pred drugima, 7. nepoštivanje bilo kojeg pravila kućnog reda ili

zakonitih naređenja službenika zavoda, ometanje službenika zavoda u obavljanju posla ili opiranje bilo kojoj radnji ovlaštenog zavodskog službenika,

8. uzimanje talaca, 9. učešće u pobuni,


10. uzimanje od drugih lica naknade u novcu ili naturi, tzv. "reketiranje",

11. izrada bilo kakvih predmeta i obavljanje privatnih poslova za sebe ili drugog bez naloga službenog lica,

12. boravak na nedozvoljenom mjestu, unutar ili izvan zavoda,

13. pružanje aktivnog ili pasivnog otpora službenim licima,

14. nepoštivanje ili kršenje propisa o korištenju vanzavodskih pogodnosti, odn.donesenih ili izdatih mjera nadzora, zabrane ili ograničenja,

15. planiranje, organiziranje, pokušaj ili prijetnja radnjama navedenim u tač. od 1. do 11,

16. pomaganje ili poticanje drugih na bilo koju od radnji navedenih u tač. od 1. do 12.

- za disciplinske prekršaje - mogu se izreći sljedećekazne:

1. ukor , 2. opomena , 3. ukidanje pogodnosti , 4. zabrana raspolaganja novčanim sredstvima , 5. upućivanje u samicu do 10 dana .

- prema pritvoreniku ili zatvoreniku koji zbog svojih postupakapredstavlja ozbiljnu opasnost za sistem izvršenja pritvora ikazne zatvora - može se odrediti mjera usamljenja uneprekidnom trajanju do 30 dana; u posebnimslučajevima - ova mjera može biti produžena poodobrenju ministra pravde; nijedno produženje ovemjere odobreno od ministra pravde neće biti duže od 30 dana;pritvorenik, odnosno zatvorenik - za vrijemetrajanja mjere usamljenja držati odvojeno odostalih lica


- ako pritvorenik ili zatvorenik za vrijeme pritvora iliizdržavanja kazne zatvora učini novo k.d. - zavod je dužanpodnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu

- izvršenje novčane kazne i kazne oduzimanja imovine zapravna lica - vrši se na način propisan Zakonom oizvršnom postupku

7. Zakon o pomilovanju? Ko daje pomilovanje? Za koja se djela ne možedati pomilovanje?

- Zakon o pomilovanju FBiH + Zakon BiH o pomilovanju

- Zakonom o pomilovanju se propisuje: organ nadležan za davanjepomilovanja + k.d. za koja se pomilovanje ne može dati + oblicipomilovanja i postupak u vezi s pomilovanjem za k.d. iznadležnosti FBiH, odn Suda BiH

- pomilovanje daje - predsjednik FBiH / Predsjedništvo BiH; prijedonošenja odluke - predsjednik FBiH će obavitikonsultacije sa potpredsjednicima FBiH

- Predsjedništvo BiH – može osuđenim licima dati pomilovanja za:- kr.pravne sankcije koje je izrekao Sud BiH ili drugi sud u BiHkad je na njega Sud BiH prenio vođenje postupka- kr.pravne sankcije koje nije izrekao sud u BiH, a izvršavaju

se u BiH- pravne posljedice osuda

- pomilovanje se ne može dati – za k.d. genocida, ratnih zločinani zločina protiv čovječnosti

- pomilovanjem se - poimenice određenom licu:

(1) daje potpuno ili djelomično oslobađanje od izvršenja kazne ili zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uvjetnom osudom;


(2) ukida ili određuje kraće trajanje izrečene mjere bezbjednosti zabrane obavljanja poziva, djelatnosti ili dužnosti;(3) ukida određena pravna posljedica osude ili određuje njezino kraće trajanje;(4) određuje brisanje osude.

- davanjem pomilovanja - ne utiče se na prava 3.lica koja sezasnivaju na osudi

- postupak za pomilovanje pokreće se - molbom zapomilovanje osuđenika;

molbu može podnijeti i lice ovlašteno prema ZKP-u na ulaganje žalbe ukorist optuženika; molba ne zadržava izvršenjekrivičnopravne sankcije; može se podnijeti - nakonpravosnažnosti presude

- molba se predaje – Ministarstvu pravde FBiH / BiH ----Ministarstvo pravde će o molbi izvijestiti upravu ustanove zaizvršenje kr.pravnih sankcija i sud koji je vodio 1.st.krivični postupak, teod njih zatražiti podatke i informacije ---- Ministarstvo pravdesačinjava izvještaj o molbi ----- dostavlja molbu i izvještaj o molbiPredsjedniku FBiH / Predsjedništvu BiH

- radi efikasnog postupanja po molbi, Ministar pravdeFBiH / BiH - osniva Komisiju za pomilovanja

- odluku o pomilovanju Predsjednik FBiH / Predsjedništvo BiH, putemMinistarstva pravde FBiH / BiH - dostavlja licu na koje seodnosi + odluka o pomilovanju objavljuje se uSl.nov.FBiH / Sl.gl.BiH

8. Zakon o međunarodno-pravnoj pomoći? Šta propisuje? Kad seprimjenjuje? Oblici pravne pomoći koje propisuje? Šta je u isključivojnadležnosti Tuž. i Suda BiH? Šta još ima u tom zakonu?


- Zakonom o međunar.pr.pomoći - uređuju se način i postupak pružanja međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima (međunar.pravna pomoć), ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno ili ako međunarodni ugovor ne postoji

- primjenjuje se - ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno ili ako međunarodni ugovor ne postoji

- pruža se - u svim postupcima u pogledu k.d. za čije je kr.gonjenje u vrijeme podnošenja zamolnice za pravnu pomoć nadležan pravosudni organ države moliteljice + i u prekršajnim postupcima pred sudovima ili upr.organima u pogledu prekršaja za koje su prema propisima u BiH predviđene zatvorske ili novčane kazne, kao i u slučajevima kada u navedenim postupcima odluka upr.organa može dovesti do pokretanja postupka pred sudom koji je stvarno nadležan za krivične stvari

- pruža se - pruža se, kad je to određeno međunarodnim ugovorom, i u odnosu na međunarodne sudove i druge međunarodne organizacije čiji je član BiH

- zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć - podnosi se uformi zamolnice; zamolnica stranog pravosudnog organa kao i njeniprateći akti - moraju biti prevedeni na jedan od jezika uslužbenoj upotrebi u BiH, a prijevod mora ovjeritisudski tumač; zamolnica domaćeg pravosudnog organa kao i njeniprateći akti - moraju biti prevedeni na jezik u službenojupotrebi u zamoljenoj državi

- zamolnice domaćih pravosudnih organa - dostavljaju sestranim pravosudnim organima posredstvom Ministarstvapravde BiH; na isti način - dostavljaju se domaćimpravosudnim organima zamolnice stranih pravosudnihorgana; izuzetno - domaći pravosudni organ možezamolnicu dostaviti direktno stranom pravosudnom organu, kad jetakav način komuniciranja predviđen međunarodnim ugovorom + uhitnim slučajevima, kad je takav način komuniciranja predviđenmeđunarodnim ugovorom, zamolnice se mogu dostavljati i


primati posredstvom Međunarodne organizacijekriminalastičke policije - INTERPOL-a (u oba ova slučaja– kopija zamolnice se dostavlja Ministarstvu pravdeBiH)

- u slučaju kada ne postoji zaključeni međunarodni ugovor + kaoi kad je međunarodnim ugovorom izričito predviđen diplomatski putkomunikacije - Ministarstvo pravde BiH dostavlja i primazamolnice za međunarodnu pravnu pomoć posredstvomMinistarstva vanjskih poslova BiH

- Ministarstvo pravde BiH - dostavit će, bez odgađanja, zamolnicustranog pravosudnog organa ili INTERPOL-a na postupaknadležnom domaćem pravosudnom organu, osim ako je očito dazamolnicu koja nije u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom trebaodbiti

- o dozvoljenosti i načinu izvršenja radnje međunarodne pravnepomoći koja je predmet zamolnice stranog pravosudnogorgana - odlučuje nadležni domaći pravosudni organ premadomaćim propisima, osim ako ovim zakonom ili međunarodnimugovorom nije drugačije regulirano

- međunar.pr.pomoć – obuhvata:(i) opće vidove pr.pomoći - obuhvataju izvršenje pojedinihprocesnih radnji, kao što su:

(a)dostavljanje pozivaosumnjičenom/okrivljenom/optuženom + svjedoku+ vještaku + licu lišenom slobode +dr.učesniku u kr.postupku; (b) dostavljanje akata, pismenih materijala i drugihpredmeta koji su u vezi s kr.postupkom udržavi moliteljici, (c) privremeno oduzimanje predmeta, (d) predaja privremeno oduzetih predmeta državimoliteljici,(e) saslušanje okrivljenog + svjedoka +vještaka,


(f) uviđaj, pretres prostorija i lica, zapljenu i kontroliranjeisporuke, nadzor i telefonsko prisluškivanje, (g) razmjenu određenih informacija i obavještenja,(h) i druge radnje koje se mogu pojaviti u kr.postupkukoje zahtijevaju međunarodnu pravnu pomoć, anisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona

(ii) posebne vidove pr.pomoći(a) izručenje osumnjičenih, okrivljenih i osuđenih lica(b) ustupanje i preuzimanje kr.gonjenja(c) priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka

- nadležni domaći pravosudni organ - može odbiti zamolnicu zameđunarodnu pravnu pomoć ako:

- bi udovoljavanje zamolnici bilo u suprotnosti s pravnim poretkom BiH ili bi moglo nanijeti štetu njenom suverenitetu ili sigurnosti - se zamolnica odnosi na djelo koje se smatra političkim k.d.-om ili djelom povezanim s političkim k.d.-om – ali: k.d. protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenihmeđunarodnim pravom, kao i pokušaji izvršenja ovihk.d., te saučesništvo u izvršenju ovih k.d. - ne mogu biti osnov za odbijanje zamolnice za međunarodnu pravnu pomoć- se zamolnica odnosi na vojna k.d.- je za isto k.d. okrivljeno lice iz materijalno-pravnih razloga oslobođeno od krivice ili je protiv njega obustavljen postupak, ili ako je oslobođeno od kazne, iliako je sankcija izvršena ili se ne može izvršiti prema pravu države u kojoj je donesena presuda - se protiv okrivljenog lica u BiH vodi kr.postupak zbog istog k.d.-a, osim ako bi izvršenje zamolnice moglo dovesti do odluke o puštanju okrivljenog lica na slobodu - bi kr.gonjenje ili izvršenje sankcije prema domaćem zakonodavstvu bilo isključeno zbog zastarjelosti

- zamolnici pravosudnog organa države s kojom BiH nema zaključen ugovor o međunarodnoj pravnoj pomoći - bit će udovoljeno samo ako se na osnovu garancija koje je dala država moliteljica može


očekivati da bi ta država izvršila sličnu zamolnicu domaćih pravosudnih organa

- ako to opravdavaju okolnosti konkretnog slučaja -sporazumom nadležnog tužilaštva u BiH s nadležnim organima stranedržave mogu se formirati zajednički istražni timovi radi vođenjakrivične istrage na teritoriji jedne ili više ugovornica koje formirajuzajednički tim

- kod postupka po molbi za izručenje stranaca - po prijemu molbe za izručenje i prateće dokumentacije Ministarstvo pravde BiH će ih odmah proslijediti Tužilaštvu BiH ---- Tužilaštvo BiH ispituje da li je molba podnesena u skladu sa zakonom, pa ako utvrdi da molba nije potpuna, zatražit će od Ministarstva pravde BiH da nadležni organ države koja traži izručenje otkloni nedostatke molbe ---- ako Tužilaštvo BiH utvrdi da je država moliteljica uz molbu dostavila i kompletnu ekstradicionu dokumentaciju, ona se bez odgađanja prosljeđuje Sudu BiH na rješavanje; pritvor protiv lica čije se izručenje traži određuje se rješenjem sudije za prethodni postupak, na prijedlog tužioca u slučaju ako: (i) postoji opasnost da će on izbjeći postupak izručenja ili provođenje izručenja; (ii) postoje okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni uništiti, sakriti, izmijeniti ili falsificirati tragove k.d.-a ili druge dokaze; (iii) posebne okolnosti ukazuju da će lice, čija se ekstradicija traži, ometati krivični postupak ili postupak izručenja uticajem na svjedoke, saučesnike iliprikrivače

- kod ustupanja kr.gonjenja stranoj državi - prije podizanja optužnice - odluku o ustupanju donosi tužilac; nakon podizanja optužnice, a do ustupanja predmeta sudiji, odnosno vijeću u svrhu zakazivanja gl.pretresa - odluku donosi sudija za prethodno saslušanje, na prijedlog tužioca; nakon otvaranja glavnog pretresa -odluku o ustupanju krivičnog gonjenja, na prijedlog tužiocadonosi sudija, odnosno vijeće pred kojim se vodi gl.pretres


- kod preuzimanja kr.gonjenja po zamolnici strane države - po prijemu zamolnice države moliteljice za preuzimanje krivičnog gonjenja, Ministarstvo pravde BiH prosljeđuje je: (i)Tužilaštvu BiH, za djela iz nadležnosti Suda BiH; (ii) nadležnom tužilaštvu u entitetu, putem entitetskog ministarstva pravde, za djela iz nadležnosti sudova u entitetima; (iii) nadležnom tužilaštvu BD, putem Pravosudne komisije BD, za djela iz nadležnosti suda u BD; o odluci po zamolnici strane države za preuzimanje krivičnog gonjenja - odlučuje nadležni tužilac

9. ZOBS

- Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja naputevima u BiH (ZOBS) - utvrđuju se:

osnovni principi međusobnih odnosa iponašanja učesnika u saobraćaju i drugihsubjekata u saobraćaju,

osnovni uvjeti koje moraju zadovoljitiputevi u pogledu sigurnosti saobraćaja naputevima,

vo|enje Centralnog registra vozača ivozila,

pravila saobraćaja na putevima, sistem saobraćajnih znakova i znakova koje

daju ovlaštena lica, dužnosti u slučaju saobraćajne nesreće, osposobljavanje kandidata za vozača, uvjeti za sticanje prava na upravljanje

motornim vozilima, polaganje vozačkih ispita, uvjeti za uređaje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko

opterećenje vozila, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljavati

vozila u saobraćaju,


rad strukovnih organizacija u Bosni iHercegovini,

te druga pitanja iz oblasti sigurnostisaobraćaja na putevima koja su jedinstvenaza cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine.


Documents

Pitanja Krivicno pravo SA ODGOVORIMA