Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Odsjek za kulturalne studije

Katarina Damčević

Online mladenke u eri globalizirajućeg kapitalizma

Rijeka, 2013.

Sažetak

Tekst problematizira jedan od popularnijih fenomena današnjice u medijskoj formi online

narudžbe mladenki u kontekstu globalizacije te procesa komodifikacije. Budući da je riječ o

problematici koja je dio široke lepeze društvenih, ekonomskih, tehnoloških ali i kulturoloških

pojavnosti, inicijalni dio teksta bit će posvećen povijesnoj perspektivi koja će se slijedom

proširiti na suvremeni period te implikacije istog.

Intencija rada jest interpretacija prethodno navedenog putem analize već spomenute online

narudžbe mladenki kao i ispitivanje relevantnosti globalizacijskih pokreta za razvitak, ali i

opstanak spomenutog u svrhu profitabilnog, nerijetko ilegalnog tržišta. Nadalje, neizostavni

feministički aspekt izravno je povezan sa samim konceptom online mladenki putem

pervertirane emancipacijske matrice budući da su žene te koje biraju, ali su istovremeno roba

birana sukladno karakteristikama koje muškarac potražuje. Finalno, konzervativna institucija

braka te ideja tradicije dovedeni su u pitanje zahvaljujući komodifikaciji koja u potpunosti

obavija fenomen online mladenki.

Ključne riječi: online narudžba mladenki, globalizacija, komodifikacija, feministička matrica

Uvodne smjernice

Globalizacija je kontroverzan termin koji nerijetko izaziva stanovitu razinu

ambivalentnosti, kao i mišljenja prema kojima je riječ o relativno novom fenomenu koji svoj

uzlet vezuje uz tehnološki progres te ekonomsku restauraciju kapitalizma kroz neoliberalni

model tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća. Nastavno navedenome, nerijetko je

predstavljana kao fenomen koji zamjenjuje imperijalizam čija ideja implicira intencionalno

širenje društvenog sustava iz jednog centra moći širom svijeta, dok ideja globalizacije

sugerira međupovezanost i međuovisnost svih svjetskih područja. Zbiva se kao rezultat

ekonomskih i kulturnih praksi koje same od sebe ne teže globalnoj integraciji, ali je ipak

stvaraju (Čolić, 2006.:127). Apliciramo li navedeno, globalizaciju možemo definirati kao

proces transformacije lokalnih fenomena u globalne u kojem su ljudi povezani u jedno

društvo te funkcioniraju u zajedništvu. Ovaj proces kombinacija je ekonomskih, tehnoloških,

sociokulturalnih i političkih sila, premda je akcenat najčešće na razvitku internacionalne

ekonomije, stranim ulaganjima, priljevu dobara te migraciji (Stearns, 2010.:1).

Jednu od osnovnih komponenti globalizacije čini upravo njezina uloga u nadvladavanju

geografske i fizičke udaljenosti; zahvaljujući razvitku elektroničkih medija, komunikaciju je

moguće uspostaviti gotovo trenutno te ju provoditi bez teškoća (Croteau, Hoynes, 2003.:338).

Sukladno navedenome, Internet je medij čijem rapidnom razvitku ponajviše svjedočimo u

posljednja dva desetljeća. Realizacija interakcije s ljudima iz različitih dijelova svijeta nikada

nije bila jednostavnija; društvene mreže, forumi, chat i oglasi su mnogobrojni izvori, ali i

sredstva komunikacije putem kojih se korisnici povezuju u svrhu razonode, pronalaženja

poznanika/prijatelja/kolega, ali i s ciljem upoznavanja potencijalnog partnera/partnerice.

Web stranice koje su predmet fokusa rada su one koje korisnicima nude mogućnost

pronalaska upravo idealne partnerice; Ona je privlačna, nasmijana, marljiva te gaji

tradicionalne vrijednosti, karakteristike presudne muškarcu s druge strane monitora koji

jednim klikom miša selektira svoju potencijalnu mladenku.

Povijesne okolnosti razvoja fenomena online mladenki

Povijesna tendencija online mladenki očitovala se u nadvladavanju ekonomskih i/ili

financijskih teškoća u rodnoj zemlji koje su motivirale žene u pronalaženju supruga iz

imućnijih zemalja, u prvom redu SAD-a (Nelles, n.d.).

Suština prakse u suvremeno doba ostaje ista, no za razliku od svojih prethodnica, korisnice

online usluga u mogućnosti su koristiti ponude brojnih agencija te odabrati onu koja im

najviše odgovara, dok je mogućnost izbora ranije bila ograničena ili nerijetko nije postojala.

Inicijalni sistem online mladenke razvio se iz potrebe koja je proizašla iz tadašnjih

povijesnih i kulturalnih uvjeta, dok je moderna industrija rezultirala internacionalnim tržištem

te povezivanjem individua i znatno se razlikuje od tradicionalnog sistema. Naime, sadašnja

struktura online narudžbe mladenki oslanja se na stereotipe i transnacionalnu ekonomsku

nejednakost s ciljem ostvarivanja i održavanja profitabilnog tržišta (Chun, 1996.:1156).

Navedeno predstavlja ključnu distinkciju između spomenutih praksi; u sadašnjoj strukturi u

kojoj je profit primaran cilj, ekonomsko-tržišni aspekt čini temelj globalizirajućeg

kapitalizma.

Interpretiramo li globalizaciju kao ciklični fenomen, što podrazumijeva tezu prema kojoj je

ista proces koji se javljao u važnim povijesnim periodima te se na jednak način ponavlja i

danas (Eštok, Bzdilova, 2011.:44), koncept online mladenke možemo pronaći u mnogo ranijoj

povijesti uz jasan izostanak tehnološke dimenzije. Riječ je o praksi povezivanja potencijalnih

partnera s ciljem sklapanja braka poznatom pod nazivom miai, odnosno omiai koja datira iz

16.-og stoljeća (Takayama, n.d.). Tijekom 1880-ih godina u SAD-u se realizirala svojevrsna

interpretacija japanske prakse omiai. Naime, u navedenom vremenskom razdoblju došlo je do

imigracijskog vala japanskih radnika što je rezultiralo imigracijom Japanki u SAD, osobito

između 1908. i 1920. godine nakon čega je japanska vlada prestala izdavati putovnice za

potencijalne mladenke poznate i kao mladenke na slici.

Popularnost sklapanja braka između Japanki i muškaraca iz udaljenih zemalja temeljila se

u kombinaciji društvenih, kulturalnih, ekonomskih i povijesnih elemenata kao što su važnost

obrazovanja, ali i drugih mogućnosti koje se otvaraju u razvijenijim i bogatijim zemljama. S

druge strane, issei1 muškarci u SAD-u stupanjem u brak s Japankama činili su stanovit

kompromis u skladu s političkim rasizmom tog perioda. Džentlmenski sporazum iz 1907.

godine odnosio se na neformalni dogovor između SAD-a i Japana prema kojem bi SAD

odbacio uvođenje restrikcija vezanih uz japansku imigraciju, a Japan zabranio daljnju

emigraciju u Ameriku. Cilj sporazuma bio je u redukciji tenzija između dviju moćnih zemalja.

Unutar sporazuma nalazio se propust koji je omogućavao ženama i djeci imigraciju da bi bile

sa svojim muževima i očevima; upravo je ova rupa u zakonu zaslužna za imigraciju brojnih

mladenki na slici na Havaje ili u Sjedinjene Američke Države. Boravak u SAD-u za njih je

označavao visoku razinu adaptacije na američku kulturu i običaje kao i suočavanje s napornim

radnim uvjetima uz supruge. Unatoč tome, većina mladenki ostala je u zemlji te su se obitelji

počele širiti; do 1930. godine Little Tokyo sadržavao je populaciju od minimalno 35 000

Japanaca prve i druge generacije (Simpson, 2012.).

1 Issei je japanski termin koji se najčešće koristi s ciljem deskripcije japanskih imigracija u SAD i druge zemlje

na Zapadu. Issei označava prvu generaciju japanskih imigranata, nisei drugu, dok se sansei odnosi na treću

generaciju (Kareem-Nittle, n.d.).

Proliferacija fenomena online mladenki

Osnivačem modernog koncepta narudžbe mladenki smatra se John Broussard koji se

bavio uvozom posuda i vaza iz Orijenta, poslom koji je odlučio diverzificirati 1974. godine

potaknut izjavom prijatelja te željom istog da upozna partnericu iz spomenutog kraja

(Henneberger, 1992.). Ovdje je ključno upravo razdoblje koje rezultira proliferacijom, budući

da je riječ o 70-im godinama prošlog stoljeća u kojima se javlja strukturalna kriza sistema

državno-reguliranog kapitalizma (Kotz, 2008.). Navedeno razdoblje karakterizira afirmacija

neoliberalizma, ideologije koju odlikuje sumnja u državu i državne aparate kao i njihovu

učinkovitost, promocija privatizacijske prakse te korporativne države, zaštita interesa kapitala

na račun smanjenja socijalnih transfera i osnovnih prava radnika (Hromadžić, 2008.:42).

Regulacijska forma kapitalizma imala je primat u svijetu od 1945. do 1973. godine, a to je

uključivalo državnu regulaciju ekonomije i financija, regulaciju makroekonomije, relativno

kooperativne odnose između velikih poduzeća i sindikata te protok kapitala reguliranog od

strane vlade i internacionalnih institucija. Pojava neoliberalnog modela kapitalizma u Americi

odnosila se na deregulaciju ekonomije i financija, redukciju aktivne državne

makroekonomske politike, atak vlade i velikih poduzeća na sindikate te slobodno kretanje

dobara i usluga izvan nacionalnih granica (Kotz, 2008.).

Neoliberalizam je izravno povezan sa globalizacijskim procesima; premda nije riječ o

novoj pojavi, kako je ranije i istaknuto, u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća sâm termin

globalizacija bio je nepoznanica. Tek u 90-im godinama započela je njegova aktivna

upotreba, prvenstveno zbog mnogobrojnih korporacija koje su intenzivirale poslovanje kao

što su Wal-Mart, McDonald's, Samsung, Costco, Microsoft i sl. (Shim, Lee, 2012.). Logika

neoliberalnog modela prema kojoj odgovornost za ostvarivanje socijalnih, zdravstvenih i

drugih prava snosi pojedinac, neovisno o njegovoj ili njezinoj realnoj imovinskoj mogućnosti,

jedna je od njegovih temeljnih odlika (Hromadžić, 2008.:42). Mogli bismo stoga reći da je

simultanost pojedinih fenomena unutar temporalne matrice bila jedan od presudnih elemenata

koji su pogodovali daljnjem razvitku i ekspanziji društvenih pojava vođenih financijskom

dobiti kao primarnim ciljem.

Profitabilnost liberalno-kulturoloških vrijednosti

Neke od najpopularnijih i najuspješnijih web stranica koje profitiraju od sklapanja

internacionalnih brakova su Elena's Models i Cherry Blossoms. Djeluju od 1974. godine te su

inicijalno imale formu časopisa koji je sadržavao fotografije i oglase. Nadalje, A Foreign

Affair, A Pretty Woman te Russian Cupid također su polučile primjetne rezultate.2 Internetska

stranica naziva A Volga Girl postala je prilično poznata iz razloga što je poslužila kao osnovni

primjer prakse online narudžbe mladenki u dokumentarnom filmu National Geographica

Inside: E-mail Order Bride.3 Proces preseljenja online mladenke jednak je kao i u slučaju

tradicionalnih ilegalnih ruta; žene dolaze iz dijelova Azije, Latinske Amerike te bivšeg

Sovjetskog Saveza i odlaze u Sjevernu Ameriku, Europu i Japan (Quek, n.d.). Tehnološki

progres omogućio je potencijalnim klijentima pregledavanje online kataloga žena koji u

pravilu sadrže kratke biografije, fotografije i kontakt informacije. Nerijetko nude i opciju

romantičnog putovanja u inozemstvo gdje muškarci odlaze upoznati svoju potencijalnu

mladenku pri čemu agenciji plaćaju usluge posredovanja (Ibid., n.d.:2).

Neovisno o čestom povezivanju online narudžbe mladenki s otvorenom formom trgovine

ženama te kršenjem elementarnih ljudskih prava, sistem je opstao i u posljednjih nekoliko

desetljaća osigurao svoje mjesto kao jedna od mnogih tržišno-profitnih branši. Usamljenost,

neimaština i želja za zajedništvom nisu nužno samo emocije i/ili konzistentna ljudska stanja

već dijelovi raznolikih online oglasa koji posjeduju zajednički nazivnik; riješiti upravo onaj

problem koji nas toliko okupira te učiniti naš život ispunjenim, slijedom čega je evidentna

kooptacijska narav kapitalističkog poretka.4 Fokus spomenutih stranica u pravilu su ljubav,

seks, ljepota i tradicija:

2 Web stranica NO1 REVIEWS.com, sadrži recenzije najpoznatijih i najpopularnijih Internet stranica koje nude

online narudžbu mladenki. Nude komentare i sugestije uredništva, kao i one od strane korisnika koji za svrhu

imaju olakšati zainteresiranima proces selekcije.

3 Riječ je o dokumentarnom filmu snimljenom 2008. godine čiji je fokus bio u istraživanju ekonomskih i

zakonskih implikacija industrije online narudžbe mladenki pri čemu je publika dobila stanovit uvid u proces

upoznavanja te sklapanja braka između Ruskinja i Amerikanaca.

4 Slijedeći političku dimenziju kooptacije, istu možemo definirati kao strategiju dovođenja opozicije za

pregovarački stol te davanja iluzije moći, ali uz intenciju njihove kontrole na način da im se dâ osjećaj

pripadnosti procesu (Selznick u: Hromadžić, 2011.:209).

Big bad Brazil is the number one place in the world for the most exotic, dazzling, soulful,

sexy, desirable, breathtaking, leave your wife for and never come home women in the world. I

do not even know what country would take second place.5 (Anonymous, n.d.).

[Latin] women will look you in the eyes with a lust and hunger you have never seen outside

Latin America. Its [sic] nature at its finest with the beach girls of Rio Brazil…Stare back at

these women and smile, they will smile back unlike the cold women of the US and Europe.6

(Anonymous, n.d.).

Heaven is an American income, a Swiss mountain home + an Asian wife.7

(Anonymous, n.d.).

Agencije koje regrutiraju potencijalne online mladenke tek su u novije vrijeme u kataloge

uključile i žene iz Istočne Europe te Rusije; prioritet su u začetku industrije, ali i kasnije,

imale Azijatkinje kao savršen spoj tradicionalnih vrijednosti i egzotičnosti, elemente kojima

muškarci sa Zapada teže. Njihova percepcija žene koja je submisivna i tradicionalna ima

korijene u dugačkoj povijesti lažnih kulturalnih pretpostavki i predožbi Zapadnog svijeta u

odnosu na Srednji Istok koje poznajemo pod terminom orijentalizam. Radi se o kontinuiranim

eurocentričnim predrasudama koje su bile rezultat iskrivljene percepcije istočnih dijelova

Zemlje, a služile su kao svojevrsno opravdanje imperijalističkim težnjama Europe i SAD-a

(Said, 1977.). Nastavno poglavlju, nužno je istaknuti da karakteristike online mladenki

reprezentirane na internetskim stranicama nipošto nisu arbitrarne; pseudo-sloboda izbora u

kombinaciji s obećanjem ljubavi i sretnog završetka, čine spoj liberalnih vrijednosti i

konzervativne institucije braka polazišnom točkom koja za cilj ima profitabilnost.

5 Veliki zločesti Brazil je prvo mjesto na svijetu koje sadrži egzotične, zasljepljujuće, nježne, seksi, poželjne,

uzbudljive žene za koje ćete ostaviti suprugu i nikad se ne vratiti kući. Ne znam koja zemlja bi mogla zauzeti

drugo mjesto.

6 [Latino] žene će vas gledati u oči sa požudom i gladi koju nikad niste vidjeli izvan Latinske Amerike. Njezina

priroda u najboljem izdanju sa djevojkama plaže Brazila... Uzvratite pogled ovim ženama i nasmiješite se, one

će uzvratiti smiješak za razliku od distanciranih žena Amerike i Europe.

7 Raj je američka plaća, švicarska kuća u planinama i supruga Azijatkinja.

Intrinzična motivacija pritom najčešće nije pravilo kad je riječ o donošenju, ali i kreiranju

vlastitih predodžbi, u ovom slučaju vezanih uz selekciju partnera. Naime, mnogi kulturalni

utjecaji postaju dio života implicitno. Oni čine upravo one elemente nad kojima imamo

minimalnu kontrolu, a koji pružaju primordijalnu stabilnost u formi jezika, religije te

društvenih vrijednosti poznatih pod nazivom push aspekti kulture (Lull, 2006.:45).

S druge strane, aproprijacija značenja u odgovarajući kontekst događa se tijekom procesa

samoinicijative individue, pri čemu dotični/a kontrolira preferencije u skladu s vlastitim

prioritetima unutar digitalnog okoliša (Ibid.).

Interakciju i socijalizaciju, procese koji su nekad bili produkti svojevrsne kontingencije,

danas je moguće kontrolirati te svesti na razinu puke selekcije proizvoda na polici.

Profitabilnost liberalno-kulturoloških vrijednosti leži upravo u senzibilnosti i implikacijama

navedenog, pri čemu bazu čini perpetuacija iluzije temeljem koje svi imaju pravo na osobni

izbor i odluku.

Komodifikacija roda i tradicije

Fenomen komodifikacije odnosi se na proces prema kojem se neki materijalan predmet ili

osobno umijeće pretvaraju u robu na tržištu (Peračković, 2008.:986). Razvitkom

globalizirajućeg kapitalizma dolazi do unifikacije čovjeka, društvenih odnosa i ljubavi sa

statusom robe i idejom prema kojoj je sve na prodaju dok god rezultira profitom. U djelu

Doba pristupa, podnaslova Nova kultura hiperkapitalizma u kojoj je život iskustvo za koje se

plaća, Rifkin zastupa upravo tezu prema kojojsve postaje uslugom. Pri tome ističe ideju

prema kojoj kultura postaje najvažniji komercijalni resurs, vrijeme i pažnja najvrednija

imovina, a svaki pojedinačni život ključno tržište (Rifkin, 2005.). Depersonalizacija do koje

neumitno dolazi slijedom navedenoga u fokus dovodi upravo individuu te nameće misao

prema kojoj je nejasno gdje započinje persona, a gdje proizvod te postoji li uopće granica.

Online mladenke pritom su jedan od eksplicitnih primjera komodifikacije roda. Njihova

prezentacija od strane agencija temelji se na cilju pružanja usluge muškim korisnicima kao

potrošačima (Quek, n.d.:2). Internetska stranica naziva A Foreign Affair, primjerice, reklamira

Više od 40 000 prekrasnih, iskrenih žena iz inozemstva na izbor, selektiranih između 600 000

prijavljenih Latino-Amerikanki, Ruskinja, Kineskinja i Filipinki (Ibid., n.d.:6). Stranica Hot

Russian Brides, pak, sadrži foto-galerije žena u seksualiziranim pozama pri čemu takav

sadržaj implicira seksualnu dostupnost online mladenki potencijalnim partnerima, što je jedan

od osnovnih uvjeta selekcije od strane klijenata, odnosno potrošača. Nadalje, seksualne

karakteristike žena prezentirane su na spomenutim web stranicama sukladno rasnim i

etničkim stereotipima; Azijatkinje se nerijetko opisuje kao ženstvene, sitne građe i elegantne,

čime se aludira na njihovu seksualnu submisivnost (Marlborough, 2006.).

Neke stranice sadržajem i ponudom odlaze u mnogo veću krajnost, time dokazujući

efemernost tvrdnji prema kojima su ljubav i poštovanje partnera njihova primarna tendencija.

A Foreign Affair tako kao bonus uslugu propagira ideju prema kojoj će komunikacija o vezi

biti znatno olakšana kada je vokabular zaručnice ograničen na da, seks i zelena karta

(Anonymous, 2014.). Osim seksualne dostupnosti žena, komodifikacija je evidentna u formi

promoviranja istih kao tradicionalnih supruga.

Prezentacija žena koje su željne služiti muškarca u skladu sa svojom tradicionalnom

rodnom ulogom, jedna je od najvažnijih metoda koja osigurava profit budući da su seksualne i

kućanske usluge upravo one koje potiču muškarce da stupe u takvu vrstu braka.

Sukladno tome, tradicija je pertinentan primjer budući da se tiče percepcije žena kao osoba

koje su kroz povijest na mnogobrojne načine perpetuirale rodnu ulogu koja im navodno

pripada, bilo samoinicijativno ili pod prinudom. Riječ je također o pojmu koji se prilikom

upotrebe deskripcije rodnih uloga češće koristi za žene. No, tradicija sadrži implikacije koje

bivaju dovedene u pitanje tek u novije vrijeme. Poznajemo je kao svojevrsno prenošenje

običaja i/ili vjerovanja u buduće naraštaje koja za cilj ima očuvanje istih, no slučaj nije nužno

toliko benigan. Giddens je definira proizvodom moderniteta te konstrukcijom koja sadrži moć

koja je oduvijek služila potrebama careva i svećenika kroz povijest, kao i vjerojatno

najtemeljnijijim konceptom konzervativizma (Giddens, 2005.:66).

U kontekstu rada, relevantna je zbog povezanosti već spomenutih liberalnih, ali i

tradicionalnih vrijednosti pri čemu u korelaciji isti rezultiraju idealnom partnericom ranije

spomenutih karakteristika. Tradicionalna obitelj u prošlosti je bila prvenstveno ekonomska

jedinica te je među gospodom i plemstvom osnova svakog braka bila prijenos vlasništva,

nipošto seksualna ljubav. Gotovo najvažnije svojstvo tradicionalne obitelji bila je nejednakost

muškarca i žene te su žene u Europi bile vlasništvo svojih muževa ili očeva te time zakonom

propisana roba (Ibid., 2005.:67). Proces komodifikacije stoga je moguće primijetiti i u mnogo

ranijim povijesnim razdobljima ukoliko se pridržavamo prethodno izložene definicije.

Feministička matrica i pitanje izbora

Patrijarhalna konstrukcija ženstvenosti oprečna je feminističkim predodžbama; ženstvena

Eva koja u ovom slučaju predstavlja submisivnu, tradicionalnu ženu, unutar društva viđena je

kao pozitivna te korisna. Suprotno tome, Lilith prezentira agresivnu i nemoralnu ličnost, kao i

neprivlačnu feministkinju (Daskalova, n.d.). Prema napisima Jevrejskog folklora, Lilith je bila

prva Adamova žena koja ga je napustila nakon kontinuiranih svađa vezanih uz njegovu želju

za dominacijom tijekom seksualnih odnosa, slijedom čega se suprotstavila Bogu te je

zamijenjena drugom ženom, Evom (Pelaia, n.d.). Kao rezultat, o Lilith postoje brojne legende

krajnje negativnih konotacija te je njezino ime nerijetko upotrebljavano kao sinonim za

emancipiranu, neovisnu ženu Zapadnog svijeta. S druge strane, Eva je svojevrsni simbol

tradicionalne, submisivne žene koju potražuju muškarci putem internetskih oglasa, najčešće

američkog podrijetla, zbog nezadovoljstva i ogorčenosti feminističkim pokretom.

Koncepcija oglasa online mladenki per se, problematika je vezana ne samo uz

globalizacijske procese i ekonomsku profitabilost, već i feministički aspekt prema kojem je

ista nerijetko smatrana još jednim u nizu sredstava koja služe eksploataciji i degradaciji žena.

No, rodna dihotomija ovdje je podložna drugačijoj perspektivi. Naime, pogrešno bi bilo

promatrati žene kao osobe koje nisu u mogućnosti utjecati na vlastitu selekciju partnera, što bi

rezultiralo konstitucijom feminističkog pogleda viktimizacije dotičnih (Quek, n.d.:3). Dapače,

ukoliko ih inicijalno lišimo spomenutog, ostajemo prikraćeni za jedan krucijalan aspekt, a to

je pitanje izbora. Prilikom uspostave komunikacije sa željenom potencijalnom mladenkom,

muškarac je dužan participirati da bi dobio adresu dotične te u prosjeku troši između 3000 i

10 000 dolara kako bi kupio suprugu (Chun, S.Y., 1996:1167). Inicijatorica kontakta te

daljnjeg razvitka situacije nakon spomenutog postaje upravo žena. Odlučuje o tome s kime će

komunicirati, hoće li dogovoriti susret s dotičnim muškarcem te ga eventualno posjetiti u

njegovoj zemlji. Potencijalne supruge eliminira na isti način na koji muškarac odabire

mladenke; jednim klikom miša. Nadalje, posjeduje koncizan popis karakteristika koje bi

trebale krasiti njezina potencijalnog supruga:

30-37. Free/available for marriage, faithful, intelligent and educated, considerate. Taller

than me. Nice facial features. Does not smoke; drinks alcohol only socially, on very few

occasions. Kind, generous, sincere. Loves animals.

Financially secure. Optimistic, serious, but knows how to take a break and relax. Enjoys

traveling, because I would like us to travel together. Respects his family and my family and

me. Has a good sense of humor. Healthy and has a healthy lifestyle. Caucasian8 (A Volga

Girl, 2013.).

30-36. I look for a serious, goal-oriented, optimistic and well-educated man who is willing to

have a family. He is sincere, caring, with a sense of humor, he leads a healthy lifestyle. I want

to meet my one and only beloved man. It is important for me that he is a Christian, a

Caucasian. Non-smoker9 (A Volga Girl, 2013.).

Izdvojeni oglasi teže eksplicirati reciprocitet popisa karakteristika temeljem kojeg je

moguće tvrditi status muškaraca kao proizvoda; distinkcija pritom leži u motivaciji. Dok žene

najčešće potražuju financijsku sigurnost, stabilnost, edukaciju i razumijevanje, muškarci

reagiraju na oglase koji ženu opisuju kao privlačnu, mladu te zainteresiranu za seks.

Motivi pritom nerijetko variraju sukladno kulturološkim uvjetima. Amerikanci primjerice

preferiraju Latino-Amerikanke budući da smatraju da su one nježnije te vode brigu o

kućanstvu i suprugu kvalitetnije od njihovih sunarodnjakinja, dok Latino-Amerikanke vide

Amerikance kao vjerne i ne toliko ljubomorne te šovinistički nastrojene poput muškaraca u

rodnoj im zemlji (Minervini, McAndrew, 2005.).

Zanimljivo je primijetiti situaciju u kojoj se žene, u nastojanju da pobjegnu iz vlastite

tradicionalne okoline, povezuju s muškarcima koji žele suprugu koja će prihvatiti upravo

tradicionalne vrijednosti. Ovdje dolazi do pervertirane pozicije u kojoj se neovisne žene, ne

toliko naklonjene tradiciji, pokušava dovesti u vezu s muškarcima sa Zapada koji gaje

ponajprije tradicionalne težnje (Ibid., 2005.:5).

Pitanje izbora svakako nije moguće definirati pravom koje posjeduje jedna ili druga strana.

Ono je obavijeno ne samo implikacijama na razini individue, već na razini kulturoloških

uvjeta koji djeluju u okviru globalizacije te ih kao takve treba i promatrati.

8 30-37. Slobodan/dostupan za brak, vjeran, inteligentan i obrazovan, susretljiv. Viši od mene. Lijepe odlike lica.

Ne puši; pije alkohol jedino u društvu, u rijetkim prilikama. Drag, velikodušan i iskren. Voli životinje.

Financijski stabilan. Optimističan, ozbiljan, ali zna kada treba uzeti pauzu i opustiti se. Uživa u putovanjima,

jer bih voljela da putujemo zajedno. Poštuje svoju obitelj, moju obitelj i mene. Ima dobar smisao za humor.

Zdrav je i vodi zdrav životni stil. Bijelac.

9 30-36. Tražim ozbiljnog, fokusiranog na cilj, optimističnog i dobro obrazovanog muškarca koji je voljan

osnovati obitelj. On je iskren, brižan, ima smisao za humor, vodi zdrav životni stil. Želim upoznati svog jednog,

jedinog voljenog muškarca. Važno mi je da je kršćanin, bijelac. Nepušač.

Zaključak

Temeljem izloženih informacija, očito je da je riječ o problematici koja je samo jedan od

simptoma promjena i pojava potaknutih, ali i uzrokovanih od strane globalizacijskih procesa

unutar kapitalističkog uređenja. Na rijetka pitanja je moguće dati egzaktan odgovor, pri čemu

nam preostaju spekulacije te subjektivne spoznaje pojedinih fenomena koji nam utoliko mogu

ekspandirati viđenje svijeta čiji smo dio.

Pitanja koja ostaju otvorena valja istaknuti. Razina regulacije poslovanja internetskih stranica

online mladenki u vidu legislative, popularnost potrage potencijalnih supruga putem Interneta

te zanemariv postotak stranica koje nude online narudžbu muževa, kao i problem sistema

online mladenki kao paravana trgovine žena, samo su neka koja mogu poslužiti kao polazišne

točke u proširenju te daljnje razrade navedene tematike.

Nadalje, perpetuacija rodnih i rasnih stereotipa kao i ekonomske nejednakosti nipošto nije

novitet koji možemo striktno pripisati globalizaciji i tehnološkoj ekspanziji. Radi se o

fenomenima koji su poslužili kao sredstva za širenje postojećih ideja, a sve pod okriljem

kapitalističkog uređenja koje služi thanatosu u svrhu eksploatacije i destrukcije. Kolateralne

žrtve koje iza sebe ostavlja sve su brojnije, a kraj se ne nazire. Preživljavanje se nameće kao

svojevrsni duh vremena, pritom opasno koketirajući sa solipsizmom koji je, čini se, odavno

zauzeo pijedestal.

Bibliografija:

Croteau, David/Hoynes, William (2003.): Media in a Changing Global Culture. U:

Media/Society: Industries, Images and Audiences, Sage Publications, Inc

Chun, S.Y. Christine (1996.): The Perpetuation of Transnational Economic Inequalities

and Stereotypes. U: The Mail-Order Bride Industry, 17 U. Pa. J. Int'L Econ. L. 1155

Curran, J., Morley, D. (2006.): The push and pull of global culture. U: Media and

Cultural Theory. London: Routledge

Čolić, Snježana (2006.): Kultura kapitalizma, globalna kultura i globalizacija. U:

Kultura i povijest: Socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture. 2. izd.

Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Daskalova, B.K. (n.d.): The Mail-order Brides. From Western Lilith to Balkan Eva:

Looking For The Lost Paradise Of Old „Testament“ Patriarchy. Balkan Center for

Regional Development

Eštok, Gabriel/Bzdilová, Renáta (2011.): Globalization - An Old or a New

Phenomenon. In The Scale of Globalization. Think Globally, Act Locally, Change

Individually in the 21st Century, 43-48. University of Ostrava

Giddens, Anthony (2005.): Tradicija. U: Odbjegli svijet. Zagreb, Naklada Jesenski i

Turk

Hromadžić, Hajrudin (2008.): Neoliberalizam. U: Konzumerizam. Potreba, životni stil,

ideologija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk

Hromadžić, H. (2011). Kooptacija kao intrinzični fenomen kapitalističkog sustava:

primjer alternativno-supkulturnih praksi. U: Soc. ekol. Zagreb, Vol. 20 (2011.), No. 2

Minervini, B.P., McAndrew, F.T. (2005.): The Mating Strategies and Mate Preferences

of Mail Order Brides. Knox College, Sage Publications

Peračković, Krešimir (2008.): Društvo i (ili) tržište – sociološka konceptualizacija

procesa marketizacije društva. Zagreb, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Rifkin, Jeremy (2005.): Doba pristupa: nova kultura hiperkapitalizma u kojoj je cijeli

život iskustvo za koje se plaća. Zagreb, Alt F4 – Bulaja naklada

Said, Edward (1977.): The Scope of Orientalism. U: Orientalism, London, Penguin

Stearns, N.P. (2010.): Globalization in World History. London i New York. Routledge

Quek, Kaye. Empowering the consumer and buying a wife online: Mail-order bride

websites and the commodification of women. School of Social and Political Sciences,

University of Melbourne Victoria, Australia.

Nelles, Rebecca. What is a Mail-Order Bride. Demand Media. Inc., 1999. eHow,

preuzeto preuzeto 18.06.2013.

Takayama, Yuriko. Omiai. New Jersey City University, 2013. ESL, preuzeto

19.06.2013.

Kareem-Nittle, Nadra. Issei. About.com, 2013. preuzeto 19.06.2013.

Simpson, Kelly. Japanese Picture Brides: Building a Family through Photographs.

KCETLink, 2012. KCET, preuzeto 21.06.2013.

Hennenberger, Melinda. Ideas and Trends: Well, the Ukraine Girls Really Knock

Them Out. The New York Times, 1992. The New York Times Company, 2013.

preuzeto 22.06.2013.

Kotz, David. Crisis and Neoliberal Capitalism. Global Research, 2008. Global

Research; Center for Research on Globalization, preuzeto 20.09.2013.

Anonymous. Reviews of the Top 10 Mail Order Brides Websites 2013.

No1Reviews.com preuzeto 23.06.2013.

Pelaia, Ariela. Where Does the Legend Of Lilith Come From? About.com, n.d.

About.com 2013. preuzeto 17.10.2013.

Shim, Brandon/Lee, Juneseo. Globalization in the 70's and 80's. WordPress, 2012.

WordPress.com 2013. preuzeto 10.10.2013.

Prilozi:

1. National Geographic Channel. Inside: E-mail Order Bride

http://www.youtube.com/watch?v=Hgms5XpUQ54

2. Latin Mail Order Brides.net

3. Brazilian Women-Brazilian Girls,

4. Asian Mail Order Brides,

5. Hot Russian Brides

6. A Foreign Affair

7. A Volga Girl

8. http://ezinearticles.com/?Asian-Mail-Order-Brides&id=272604