Sara Asančaić priprema za maturu ličnost i psihički poremećaji (1)

LIČNOST I PSIHIČKI POREMEĆAJI

Asančaić,SaraFilozofski fakultet OsijekOdsjek za psihologiju

Što trebate znati na maturi?

• Objasniti pojam i činitelje koji određuju ličnost pojedinca• Vrednovati različite teorijske pristupe u objašnjavanju ličnosti• Objasniti razliku između normalnog i abnormalnog ponašanja• Usporediti psihičke poremećaje• Usporediti terapije psihičkih poremećaja• Objasniti povezanost teorija ličnosti i određene psihoterapije• Navesti osobe značajne za područje psihologije ličnosti• Analizirati ponašanja s područja ličnosti

LIČNOSTOBLIKOVANJE

LIČNOSTI

• Fenotip- okolina + naslijeđe

• genotip

TEORIJE LIČNOSTI

• Psihoanalitička-Freud

• Biheviorisitička-, Skinner, Bandura

• Humanistička- Maslow, Rogers

• Osobinska –Coste i McCrae

ISPITIVANJE LIČNOSTI

• Upitnici ličnosti• Skale procjene• Projektivni

testovi i tehnike

PSIHIČKI POREMEĆAJI

• Anksiozni• Poremećaji

hranjenja• Poremećaji

ličnosti• Somatoforni• Psihotični• Poremećaji

raspoloženja• Poremećaji

uzrokovani uzimanjem sredstava

LIČNOST• Ličnosti je zbroj karakteristika neke osobe koje je

čine jedinstvenom 3 pretpostavke:1. Relativno stabilna- promjene pod utjecajem

iskustva ili bioloških procesa2. Iskazuje se u ponašanju koje je dosljedno u

vremenu i različitim situacijama( pr. sramežljivost)3. Različito ponašanje ljudi u istim situacijama može

se pripisati njihovim različitim ličnostima

ODREĐIVANJE LIČNOSTI U PROŠLOSTI

Implicitne teorije ličnosti??

HIPOKRAT

KOLERICI

• žuta žuč• Butno

reagiraju, razdražljivi, agresivni

MELANKOLICI

• crna žuč• Turobna

raspoloženja, samotnjaci

FLEGMATICI

• sluz• Smireni,

optimistični, ravnodušni

SANGVINICI

• krv• Druželjubivi,

veseli, puni energije

tjelesna građa povezana je s nekim osobinama ličnosti

ERNEST KRETSCHMER

ASTENICI

• uske, mršave građe• Razdražljivi, suzdržani,

povučeni• shizofrenija

PIKNICI

• debeljuškasti• Vedri, otvoreni, topli,

srdačni• Manično-depresivna

psihoza

WILIAM SHELDON• Bitna tjelesna konstrukcija osobe; na osnovi intervju zaključio o njihovim

osobinama ličnosti

EKTOMORFI

• Mršava, uska konstrukcija

• povučeni, suzdržani

MEZOMORFI

• Atletska građa• Uporni,

energični, skloni natjecanju

ENDOMORFI

• Debeljuškasti ljudi

• Opušteni, srdačni, dobrodušni, topli

OBLIKOVANJE LIČNOSTI

GENOTIP

FENOTIP

LIČNOST

-genetika ponašanja-istraživanja blizanaca- naslijeđe kao važniji faktor pri oblikovanju ličnosti

KARAKTERTEMPERAMENT

-pod utjecajem iskustva- Skup crta ličnosti:- (1) odnos prema sebe- (2) odnos prema drugima- (3) odnos prema radu i obavezama

- Situacija, prethodno iskustvo, intenzitet motiva

-urođen, naslijeđenTipičan način emocionalnog reagiranja i ponašanja pojedinca-pr. Različito reagiranja novorođenčadi

TEORIJSKI PRISTUPI U PSIHOLOGIJI

LIČNOSTI

TEORIJE LIČNOSTIPSIHOANALITIČKA

TEORIJA

• Sigmund Freud

BIHEVIORISTIČKA TEORIJA

• Skinner• Bandura

OSOBINSKA TEORIJA

• Petofaktorski model Coste i McCrae

HUMANISTIČKA TEORIJA

• Maslow• Rogers

PSIHOANALITIČKA TEORIJA

• Utemeljitelj Sigmund Freud• Metoda: psihoanaliza• 3 razine svjesnosti: Svjesno Predsvjesno Nesvjesno

• Ličnost se sastoji od tri dijela: 1.Id 2.Ego 3.Superego

ID

Lat.ono • urođen

Sjedište biološki

h nagona

i cjelokupne psihičke energije

• Nagon za spavanjem

• ..hranjenjem

• …seksualnim ponašanjem

• ….

Najvažniji nagoni

• Eros= nagon života

• Thanatos= nagon smrti

LIBIDO=cjelokupna psihička pokretačka energija

EGO

EGO

Zadovoljavanje nagona na društveno prihvatljiv

način

2. god.

Načelo realnosti

Sjedište svih spoznajnih

procesa: pamćenja, mišljenja,…

Proteže se kroz sve tri razine

svijesti

SUPEREGO

Moralna pravila i vrijendosti

• Odlučuje koje ponašanje je dobro koje ne

• Internalizacija vrijednosti od roditelja i šire okoline

Razvitak

• Odgoj• Putem

nagrada i kazni od strane roditelja

Razvijen je

kada su moralna načela usvojen

a

• Nema potreba za nagradama i kaznama

• Superego sam regulira ponašanje

Ego obrambeni mehanizmi

• nužni kada se ego nađe u tjeskobnom stanju zbog nerealnih zahtjeva ida i ega

• Slab ego-nemogućnost obuzdavanja ida= impulzivnost, nagonsko reagiranje,neizdrživa frustracija

• Ako u ličnosti prevladava superego= postavljanje previsokih ciljeva i nedostižnih standarda= osjećaj manje vrijednosti, krivnja, depresija

• Pr. reaktivna formacija-potiskivanje osjećaja ili osobina u nesvjesno i javno izražavanje njezine suprotnosti u javnosti( pr. Osoba homoseksualne orijentacije koja u javnosti osuđuje homoseksualnost i zgražava se nad njom, a ona je zapravo te orijentacije)

KRITIČKI OSVRT

PREDNOSTI

• Revolucionarno viđenje ljudske prirode u Freudovo vrijeme- čovjek prikazan kao iracionalno biće za razliku od čovjeka svjesnog, racionalnog bića sa slobodnom voljom

• Prvi naglasio utjecaj nesvjesnog dijela ličnosti na ponašanje

• Veliki utjecaj na filozofiju, znanost, umjetnost

NEDOSTACI

• Temeljni pojmovi su neprecizno određeni i nemogućnost znanstvene provjere

• Suprotna ponašanja se tumače na isti način• Lako objašnjava različita prošla iskustva, ali ih

ne predviđa u budućnosti

BIHEVIORISTIČKA TEORIJA

• Skinner• Bandura

Bihevioristi smatraju da je ličnost vidljivo ponašanje naučeno u iskustvu s okolinom

Skinner: „ Ličnost je skup opažanja koje se može opažati”

SKINNER

BIHEVIORIZAM Smatra da je ponašanje jedino vidljivo i mjerljivo, a da su psihički procesi subjektivni i da se na njihovom proučavanju ne može postići objektivnost koja je nužna za znanost

Pokušavaju povezati podražaje iz okoline s ponašanjem ljudi- istražuju kako se uđe određena ponašanja i kako ih možemo mijenjati- npr. agresivno ponašanje

Najvažniju ulogu imaju potkrepljenja, pozitivna i negativna, koja povećavaju vjerojatnost pojave nekog ponašanja

Ne bave se uzrocima ponašanja , nego je smatrao važnijim predvidjeti ponašanje s obzirom na okolnosti te u određenim slučajevima promjenom okolnosti promijeniti ponašanje

Pristup koji je učinkovit u mijenjanju neprilagođenog ponašanja- npr. fobije, ovisnosti, delikventnog ponašanja

TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA

• Bandura smatrao da između ponašanja pojedinca, njegovih karakteristika i okoline postoji uzajaman odnos

Razlika s obzirom na Skinnera:1. Ljudsko ponašanje nije pasivna reakcija na podražaje okoline; naglašavao je

važnost kognitivnih procesa po kojima se ljudi razlikuju, a koji se ne mogu izravno opažati

2. Čovjek reagira na podražaje iz okoline, ali može okolinu mijenjati svojim ponašanjem. Ponašanje ovisi i o karakteristikama pojedinca- njegovim vrijednostima i očekivanjima

3. Određena ponašanja nisu samo stečena potkrepljenjem okoline, već su usvojena aktivno- socijalnim učenjem

• Osnovne postavke socijalnog učenja1.Većinu ponašanja usvajamo od drugih ljudi- oponašanjem, imitacijom ili opažanjem posljedica koje neka ponašanja imaju za druge2.Pojedinac će usvojiti neko ponašanje ako opazi da je netko drugi za takvo ponašanje nagrađen ili kažnjen- pr. Dijete ako vidi da roditelji kažnjavaju dijete ako izgovori neku prostu riječ, manja je vjerojatnost da će to dijete biti sklono izgovaranju prostih riječi3.Ponašanje se ne regulira samo nagradama i kaznama, nego se može samoregulirati i samokontrolirati.

Samoregulacija se javlja nakon što usvojimo pravila o tome što je dobro,a što loše. Ako naše ponašanje ne udovoljava tim standardima= nezadovoljstvo i krivnja

Samoefikasnost= uvjerenje osobe o tome u kojoj mjeri može uspjeti u nekoj aktivnosti. Veća samoefikasnost, veća i motivacija.

KRITIČKI OSVRT

PREDNOSTI

Jedan od najutjecanijih pravaca u psihologiji

Naglašavanje važnosti učenja opažanjem

OSOBINSKI PRISTUP• Jedan od najdominantnijih pristupa u ličnosti• Osnovna pretpostavka: ljudi se razlikuju po svojim osobinama ili crtama ličnosti• Crte ličnosti su predispozicije da se reagira na određeni način- npr. ako kažemo da

je netko ljubazan, možemo pretpostaviti da će u većina situacija biti takav( npr. U tramvaju će prepustiti mjesto starijoj osobi, pozdraviti će na ulici,i sl.)

• Karakteristike osobina ličnosti:1.Kontinuirane dimenzije( faktori) ličnosti po kojima se ljudi mogu uspoređivati. Svi imamo određene osobine manje ili više razvijene.2.Predviđaju i objašnjavaju različito ponašanje ljudi u određenim situacijama.3.Pridonose sličnom ponašanju iste osobe u različitim situacijama.

Neke osobine ličnosti idu zajedno, kao npr. aktivni ljudi su druželjubivi i skloniji riziku

Petofaktorski model Coste i McCraea

KRITIČKI OSVRT

Omogućava pronalaženje manjeg broja dimenzija koje obuhvaćaju velik broj osobina ličnosti

Objašnjava ponašanja ljudi u velikom broju situacija

Cirkularno objašnjenje- o osobinama se zaključuje na osnovi nečijeg ponašanja, a onda se to ponašanje objašnjava na temelju osobina

Na temelju osobina ličnosti nije moguće precizno predviđati ponašanje

HUMANISTIČKE TEORIJE LIČNOSTI

• Maslow• Rogers• Fenomenološki pristup= smatra da je naše percipiranje samih

sebe i našeg svijeta izuzetno važnonajrašireniji pravac je humanizam koji se javlja kao reakcija na psihoanalitički i bihevioristički pristup

• Temeljne postavke humanističkog pristupa

1. Ljudi su pozitivna bića s potencijalom za kreativnost i samoispunjenje, ali zbog negativnog utjecaja okoline nisu uvijek u stanju ispuniti te potencijale

2. Treba istraživati subjektivne osjećaje i posebne ljudske doživljaje- ljubav, sreća, samoostvarenje i sl.

3. Holistički pristup- proučavanje ličnosti u cjelini,a ne raščlanjivanje pojedinih dijelova kao kod biheviorizma

4. Ljudi mogu samostalno donositi odluke i u povoljnom okruženju teže povoljnim društvenim ciljevima

Maslowljeva teorija ličnosti

Ljudi su bića s velikim kreativnim potencijalom i težnjom za samoostvarenjem.

Samoostvarena ličnost je ona koja je ispunila svoje potencijale.

Mali je broj samoostvarenih ljudi, a veći broj onih koji to nisu uzroci: razna društvena ograničenja poput:1. Odgoja i obrazovanja2. Društvenih predrasuda3. Nepovoljan socio-ekonomski status

Rogersova teorija ličnosti

• Kao i Maslow, smatra da je ispunjenje vlastitih potencijala pokretačka sila ljudskog ponašanja

• Svaka osoba doživljava svijet na svoj jedinstven način i neki događaj interpretira u skladu sa svojim osobnim doživljajem i intrepretacijom toga događaja( ista situacija+ dvije osobe= različite intrepretacije)

• Potrebno je uživjeti se u subjektivnu stvarnost svakog pojedinca da bi se razvilo empatično razumijevanje

• Svako dijete je rođeno s potrebom za bezuvjetno pozitivno prihvaćanje , ali roditelji i društvo često postavljaju uvjete za pozitivno prihvaćanje- npr. ako prođeš s odličnim uspjehom, moći ćeš ići na maturalno putovanje

• Kroz naša iskustva s okolinom formira se naš pojam o sebi ili „vlastito ja”

VLASTITO JA

• Sve ideje, percepcije i vrijednosti karakteristične za osobu

• Ne mora nužno biti realno( npr.pjevanje)

• Temelji se na iskustvu( najvažnija ona iz djetinjstva)

REALNO JA

• Oni kakvi smo zapravo

IDEALNO JA

• Osoba kakvom bismo željeli postati ili kakva bismo trebali biti prema standardima društva

KRITIČKI OSVRT

Usmjeravanje na dobrobit pojedinca – smatra važnim realiziranje vlastitih potencijala, samopoštovanje, osobni uspjeh i sreću

Subjektivnost prilikom objašnjavanja svijeta neke osobe- mnogi se procesi unutar osobe ne mogu spoznati introspekcijom

Potpuno zanemarivanje utjecaja naslijeđa na razvoj ličnosti pojedinca

METODE ISPITIVANJA LIČNOSTI

• Svrha metoda ispitivanja ličnosti:

1. Dijagnosticiranje postojanja nekog psihičkog poremećaja

2. Procjenjivanje karakteristika nečije ličnosti i pokušaj predviđanja budućih ponašanja pojedinca

Vrste:Upitnici ličnostiSkale procjeneProjektivne tehnike i testoviSituacijski testovi

UPITNICI LIČNOSTI• Niz standardiziranih pitanja na koje pojedinci odgovaraju s DA/,

TOČNO/NETOČNO• Ispituje se tipično ponašanje osobe i nema točnih ili netočnih rješenja• Postavljaju se pitanja o ponašanju i doživljavanju i odgovori se koriste za

zaključivanje o određenim osobinama• Primjena: savjetodavna, klinička psihologija, regrutacija, profesionalnoj

selekciji

„Volite li se družiti s drugim ljudima?”

KRITIČKI OSVRT

Ekonomičnost Iskrenost ispitanika

Često se ispitanici sami i ne poznaju dovoljno te daju odgovore u skladu sa slikom koju imaju o sebi, a koja ne mora biti točna

SKALE PROCJENE• Osoba se izravno procjenjuje po određenim ponašanjima ili

osobinama, a te procjene se obično izražavaju brojevima čiji raspon varira.

• Skala Likertovog tipa

Možemo procjenjivati sami sebe ili druge( pogodnije)

Najčešće se koriste kod ispitivanja djece koju najčešće procjenjuju roditelji

PROJEKTIVNI TESTOVI• Najčešće se sastoje od fotografija, crteža ili razlivenih mrlja

tinte koji sadrže nejasan ili nedovršen materijal koji treba objasniti ili dovršiti

• Najčešće korišten u okviru psihoanalitičkog pristupa- očekuje se da će ispitanik svoje nesvjesne, potisnute potrebe, želje i strahove iskazati u tom nestrukturiranom sadržaju

• Primjeri:1. Rorscharchov test mrlja2. Test tematske apercepcije3. Test nedovršenih rečenica

Rorscharchov test mrlja• Sastoji se od 10 bilateralno simetričnih mrlja

tinte• Ispitanik treba da kaže što vidi, na što ga

podsjećaju mrlje i kakav smisao za njega ima slika

Test tematske apercepcije

• 20 fotografija koje pokazuju nejasne situacije

• Od ispitanika se traži da se opišu što vide na fotografiji, kako je do te situacije došlo te što misle što će se dogoditi u budućnosti

Situacijski testovi• Ili objektivni testovi- učinak na tom testu ne

ovisi ni o subjektivnim procjenama ispitanika, ni o mišljenju ispitivača

• Pokušavanje nečiju ličnost procijeniti na temelju ponašanja te osobe u nekoj test situaciji

• Pr. pri odabiru kandidata za neki studij, kandidate se izlaže raznim zadacima, npr. država matura , prijemni ispit, testovi inteligencije

PSIHIČKI POREMEĆAJI

PSIHIČKI POREMEĆAJI

ANKSIOZNI

SOMATOFORNI

PSIHOTIČNI

POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA

POREMEĆAJI LIČNOSTI

POREMEĆAJI HRANJENJA

POREMEĆAJI UZROKOVANI

PSIHOAKTIVNIM TVARIMA

Normalno abnormalno

1.Odstupanje od uobičajenog (osoba čuje glasove kada ih nema)2.Neprilagođeno ponašanje (česti sukobi na poslu)3.Izaziva smetnje i poteškoće pojedincu (postoje radno nesposoban)4.Nije opravdano situacijom u kojoj se pojedinac nalazi (velika tuga bez razloga)

• Najčešće korišten kriterij za razlikovanje normalnog od abnormalnog je medicinski= na temelju nekih simptoma se dijagnosticira psihički poremećaj te se određuje terapija

• Podjela PH u prošlosti: 1.neuroze-bez poremećaja mišljenja; npr. opsesivno-kompulzivni poremećaj 2.psihoze- prisutni poremećaji mišljenja, gubitak kontakta sa stvarnošću; npr. shizofrenija

DSM-V• Dijagnostički i statistički priručnik psihičkih poremećaja• Korišten za dijagnosticiranje poremećaja• Američko psihijatrijsko udruženje• 5 osi-viseosojna klasifikacija

OSI

Psihički poremećajiDruga stanja koja mogu biti u središtu kliničara

OS II

Poremećaji ličnostiMentalna retardacija

OS III

Opće zdravstveno stanje

OS

OS

IVPsihosocijalni problemi i problemi se okolinom

VOpća procjena funkcioniranja

ANKS

IOZN

I PO

REM

EĆAJ

I • GLAVNO OBILJEŽJE: stalan osjećaj tjeskobe koji ometa cjelokupno funkcioniranje osobe

• Najčešći u populaciji

• Primjeri:

• Napadi panika• Fobije• Opsesivno-

kompulzivni poremećaj

• PTSD- posttraumatski stresni poremećaj

SOM

ATO

FORM

NI P

ORE

MEĆ

AJI • GLAVNO

OBILJEŽJE: javljanje tjelesnih simptoma( nesvjestica, bolovi u određenim dijelovima tijela) iako za njih nema tjelesnog uzroka

• Primjer:

• Hipohondrija

PORE

MEĆ

AJI R

ASPO

LOŽE

NJA • Primjeri:

• Depresija• Manija• Bipolarni

poremećaj raspoloženja

PSIH

OTI

ČNI P

ORE

ĆAJI • Glavna

obilježja: gubitak sa stvarnošću, deluzija(patološko vjerovanje u nešto što ne postoji), halucinacije(podražaj ne postoji,a osoba ga doživljava kao da je srisutan), bizarno ponašanje, salata od riječi, emocionalna tupost

• Primjer:

• Shizofrenija

PORE

MEĆ

AJI H

RAN

JEN

JA • Glavna obilježja:oštra dijeta, prejedanje, zloupotreba laksativa, prekomjerno vježbanje,kontrola unosa hrane,…

• Primjeri:

• Anoreksija• Bulimija• Prejedanje• Atipični

poremećaji hranjenja PO

REM

EĆAJ

I UZR

OKO

VAN

I UPO

TREB

OM

SRE

DSTA

VA • Glavno obilježje: promjena cjelokupnog funkcioniranja- kognitivno, emocionalno, socijalno i ponašajno

• Primjer:

• Ovisnost o drogama, lijekovima, alkoholu, ..

PORE

MEĆ

AJI L

IČN

OST

I • Glavno obilježje: posjedovanje nekih osobina ličnosti koje mogu trajno narušiti normalno funkcioniranje osobe

• Primjeri:• Narcistički• Antisocijalni• Shizoidni• Granični

LIJEČENJE PSIHIČKIH POREMEĆAJA

LIJEČENJE

MEDICINSKA TERAPIJA

Lijekovi

Elektrokonvulzivna terapija

PSIHOTERAPIJA

Psihoanalitička

Kognitivno-bihevioralna

Humanistička

Medicinska terapija

TERAPIJA LIJEKOVIMA

• Antipsihotici: ublažavaju simptome psihotičnih poremećaja( npr. Shizofrenije)

• Antidepresivi- ublažuju depresivna stanja, aktiviraju organizam i smanjuju poremećaje spavanja

• Anksiolitici- blaga, umirujuća sredstva za umirivanje napadaja straha ili tjeskobe. Prečesta upotreba može dovesti do ovisnosti

ELEKTROKONVULZIVNA TERAPIJA

• Kratkotrajno puštanje struje kroz mozak

• U upotrebi i danas i to kod teškog depresivnog poremećaja kada antidepresivi ne pokazuju učinak

PSIHOTERAPIJA• Interakcija klijent <-> psihoterapeut

PSIHOANALITIČKA

• Osvješćivanje nesvjesnih konflikata putem metode slobodnih asocijacija i analizom snova

• Naglašava važnost iskustva iz ranog djetinjstva

HUMANISTIČKA

• Usmjerava se na kljentovo trenutačno iskustvo i potiče preuzimanje odgovornosti klijenta za vlastito ponašanje i doživljavanje

KOGNITIVNO-BIHEVIORALNA

• Primjenjuje principe učenja kako bi nepoželjne oblike razmišljanja i ponašanja zamijenili konstruktivnijim

• ABC shema

• Ivana Jambrović Čugura