ZADRUGE KAO OBLIK RAZVOJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA … · zadruga na svijetu u 2014. godini...

ZADRUGE KAO OBLIK RAZVOJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA U RURALNOM PODRUČJUTeo Petričević, ACT Grupa - 02/12/2015, Topusko

ŠTO JE DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO?Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojih se stvorena dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili većim dijelom investira za dobrobit zajednice. (Strategija razvoja društvenog poduzetništva 2015.-2020.)

ŠTO JE DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO?I. društvena svrha (3BL)/ciljevi - društvene inovacije, vrijednosti/ načela, (ne)profitnost djelovanja II. gospodarska djelatnost (pravna osobnost, kontinuirana proizvodnja / pružanje usluga, autonomija i preuzimanje rizika, mješoviti izvori prihoda, SAA/SROI) III. sudioničko/kolektivno upravljanje (vlasništvo i uključenost - ekonomska demokracija) IV. nedjeljiva imovina

NEKI PRIMJERI DPEU i regija: Suma Wholefoods, John Lewis Partnership, Coin Street Community Builders, Romani Design, Eko Mozaik, Eko Bag, Ban, Welsh Water, BH Crafts HR: ACT Grupa (HN, Printlab…), Relax, Rodin let

ŠTO JE ZADRUGAZadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara u kojem svaki član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći unapređuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes, u cilju ostvarenja svoje osobne i zajedničke dobiti ili drugih interesa zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge.

ŠTO JE ZADRUGA“Zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese te ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana” (Zakon o zadrugama, NN 34/11, 125/13, 76/14)

“Zadruga je poslovna organizacija u vlasništvu i demokratski upravljana od ljudi koji koriste njene usluge.” (Briscoe & Ward, 2000)

ŠTO JE ZADRUGA*zadruga je društveno-gospodarska organizacija *društvo osoba, u prvom planu čovjek, ne kapital *zadružne vrednote: samopomoć, odgovornost, demokratičnost, ravnopravnost, pravičnost i solidarnost *moralne vrednote: poštenje, otvorenost, društvena odgovornost i skrb za druge

ANALIZA 7 TEMELJNIH ZADRUŽNIH NAČELA*dobrovoljna i otvorena organizacija *zadrugom demokratski upravljaju članovi/ice *članovi/ice jednako doprinose, te vrše demokratski nadzor nad kapitalom zadruge *u raspodijeli dobiti članovi sudjeluju razmjerno vrijednosti isporučenih proizvoda/usluga, obavljenih poslova *zadruga uvijek mora sačuvati autonomnost i nezavisnost *zadruge osiguravaju obrazovanje i poduku, te informiraju članove i zajednicu *zadruge najučinkovitije služe svojim članovima radeći zajedno s drugim zadrugama *zadruge rade za održivi razvoj lokalnih zajednica

POVIJEST ZADRUGARSTVA*antropolozi - “suradnja je korijen uspjeha čovječanstva, ne individualizam” *Robert Owen / New Harmony - otac zadrugarstva - rodna/rasna ravnopravnost, lokalne valute... *četrdesete godine 19. stoljeća - Rochdale Pioneer Society - prva potrošačka zadruga *u isto vrijeme Njemačka - Raiffeissen - kreditne i bankarske zadruge, danas mreža Raiffeissen banaka

POVIJEST ZADRUGARSTVA*nekoliko desetljeća kasnije u Europi - naglo širenje poljoprivrednih i potrošačkih zadruga (sindikati) *prve radničke zadruge - kraj 19 st. - Italija i Francuska *razvoj zadruga u početku - potrebe siromašnih *prve zadruge u HR - Pitomača 1862., Korčula 1864. *kolonijalne zemlje (Engleska, Francuska, Španjolska) - zadruge u kolonijama, kontrola ljutih siromašnih

POVIJEST ZADRUGARSTVA*u mnogim zemljama i regijama zadruge su odigrale važnu/ključnu ulogu u pokretanju i podupiranju gospodarskog razvoja na lokalnoj i regionalnoj razini - Španjolska, regija Mondragon *ključni element razvoja zadruga u lokalnim zajednicama - organizacije za lokalnu potporu - Emilia-Romagna (najbogatija regija) - nakon 1945. g. lokalne vlasti sa zadrugama - “rast uz pravednost” *istočnoeuropske i azijske komunističke zemlje - “state coops”

POVIJEST ZADRUGARSTVAorganizacijski i ideološki korijeni *individualizam vs suradnja *individualno vlasništvo vs zajedničko vlasništvo

zadruge su ključni oblik društvene ekonomije i DP

SNAGA ZADRUGA*EU - 250.000+ zadruga sa 163 milijuna zadrugara, 5,4 milijuna zaposlenika/ica *u svijetu 100 milijuna ljudi zaposleno u 750.000 zadruga, 1 milijarda članova *300 najboljih zadruga imaju godišnji prihod 1,6 bilijuna USD *UN procijenjuje kako polovica ljudske populacije živi od prihoda zadruga

SNAGA ZADRUGA*EU svaki 5 stanovnik član zadruge *SAD i Njemačka svaki 4 stanovnik član zadruge *Francuska u 21.000 zadruga zaposleno 700.000 ljudi *Belgija preko 20% ljekarni organizirane kao zadruge *UK najveće turističke agencije su zadruge

SNAGA ZADRUGA*prihodi Mondragona, jednog od najvećih konzorcija zadruga na svijetu u 2014. godini isnosili su 11,8 milijardi € (1/3 nominalnog BDP-a Hrvatske) *zadružne banke imaju 857 milijuna klijenata (13% svjetske populacije) *neke od najvećih banaka na svijetu su zadruge: Rabobank, Credit Agricole, Credit Mutuel

SNAGA ZADRUGA*u Europi djeluje više od 4.200 financijskih organizacija kroz pravni oblik zadruge (700.000 zaposlenika), s tržišnim udjelom koji prelazi 21% (45 milijuna članova i preko 159 milijuna korisnika)

ZADRUGARSTVO U HR2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Broj zadruga 2.178 2.380 2.624 2.765 1.069 1.169 1.247

Broj radnika u zadrugama 3.591 3.565 4.329 4.246 2.680 2.734 2.716

Broj članova zadruga n/a n/a 25.587 28.866 18.767 19.485 20.192

Godišnji prihodi (mil. EUR) 339,0 317,7 295,4 288,7 251,2 222,8 209,9

Godišnji prihodi (%GDP) 0,71% 0,71% 0,66% 0,65% 0,57% 0,51% 0,49%

ZADRUGE U HR

PRIM.POLJOPR.RIBARSTVOPREHR.PROIZV.NEPREHR.PROIZV.GRAĐEVIN.TRGOVINATURIZ.I UGOST.OSTALONEPOZN.

EU vs. HREU HR

Prosj. broj zadrugara po zadruzi 700 16

Prosj. broj radnika po zadruzi 30 2

Udio članova zadruga u ukupnom broju stanovnika

20-40% 0,6%

Postotak radno aktivnog stanovništva zaposlenih u zadrugama

2-5% 0,14%

ZADRUGARI VS STANOVNICI

VRSTE ZADRUGA*zadruge se razlikuju prema tipu i veličini, no sve su formirane kako bi zadovoljile potrebe svojih članova: - poljoprivredne, obrtničke, stambene, potrošačke, socijalne, studentske, radničke, štedno-kreditne, zadruge lokalne zajednice, zadružno sveučilište, itd. - sekundarne, tercijarne

POLJOPRIVREDNE ZADRUGEZadruge u vlasništvu i pod nadzorom pojedinačnih poljoprivrednika, osmišljene kako bi pomogle pojedinačnim poljoprivrednicima da svoje proizvode plasiraju na tržište, poboljšaju kavalitetu, promoviraju nove proizvode, dođu do jeftinijih sirovina, dobiju tehničke savjete, itd.

POLJOPRIVREDNE ZADRUGE*50% svjetske poljoprivredne proizvodnje *u Europskoj uniji funkcioniranje i razvoj poljoprivrede je nezamislivo bez zadruga! - Austrija - 95% udjela na tržištu u mljekarstvu - Belgija - 72% udjela na tržištu u voćarstvu i povrćarstvu - Danska - 89% udjela na tržištu u proizvodnji mesa - Francuska - 98% udjela na tržištu u sjemenarstvu - Nizozemska - 95% udjela na tržištu u proizvodnji cvijeća - Španjolska - 75% udjela na tržištu u maslinarstvu

POLJOPRIVREDNE ZADRUGE*Austrija: mljekarska zadruga - 22.000 članova, 1.100 zaposlenih, 727 milijuna EUR prihoda godišnje *Danska: mesnoprerađivačka zadruga - 25.000 članova, 19.800 zaposlenih, 4,9 milijarde EUR prihoda godišnje *Italija: proizvodna zadruga (voće i povrće) - 16.900 članova, 1.350 zaposlenih, 644 milijuna EUR prihoda godišnje

ZADRUGE LOKALNE ZAJEDNICE*zadruge u 19. stoljeću - cilj zadovoljenje potreba specifične grupe, do sredine 20. stoljeća - nakon toga širenje zadruga koje su za cilj imale odgovoriti na potrebe cijele zajednice *Società cooperativa per l'illuminazione elettrica, 1894 *ključno zadružno načelo - briga za zajednicu *”Zadruge lokalne zajednice odražavaju integriran pristup zajednice razvoju.” (Mukolo, 2015)

ZADRUGE LOKALNE ZAJEDNICE*ključna područja djelovanja: građevina i održavanje, opskrba vodom i vodovodni sustavi, proizvodnja i distribucija energije, izgradnja i održavanje cesta, obrazovanje, održavanje javnih parkova, poduzetnički centri i inkubatori, turistički informativni centri, javne knjižnice, javni transport, trgovina (seoski dućani), pubovi, kafići i restorani, društveni domovi/centri, dječji vrtići, razvoj i održavanje sportskih usluga (dvorane, igrališta, bazeni…), itd.

MODEL RAZVOJA ZADRUGA*inicijativa odozdo *jasan cilj i vizija *dobar poslovni model/plan *izbor upravitelja/ice *jasni i izgrađeni proces upravljanja i odlučivanja *edukacija članova, radnika i zajednice

OSNIVANJE ZADRUGE 1/ izrada Pravila, definiranje naziva, djelatnosti, tijela, prijedlog osoba za funkcije 2/ osnivačka skupština - min. 7 osnivača, min. osnivački ulog 1.000 kn 3/ uplata članskih uloga na privremeni račun 4/ ovjera dokumentacije kod javnog bilježnika 5/ predaja dokumentacije na Trgovački sud 6/ preuzimanje dokumentacije - rješenje, izvadak, potvrda OIB

OSNIVANJE ZADRUGE 7/ izrada pečata i otvaranje poslovnog računa 8/ prijava u registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku (NKD) 9/ prijava u Evidenciju zadruga 10/ prijava zadruge u Poreznu upravu 11/ prijava upravitelja u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (ako je nezaposlena osoba) - trošak cca 570 EUR

UPRAVLJANJE ZADRUGOM*članstvo - Skupština *odbor “direktora” *Nadzorni odbor *upravitelj/ica

*proces donošenja odluka - jedan član - jedan glas

ČLANSTVO*članstvo donosi niz odgovornosti

- jedna od važnih odgovornosti je sudjelovanje i glasanje na sastancima zadruge - druga je davanje pokroviteljstva zadruzi - odanost zadruzi - ne samo konkurentni proizvodi i cijene, nego i poštenje i pravovremeno informiranje

Što zapravo očekujemo od zadruga? Posao? Prihode? Sigurnost? Pravednost? Smisao zajednice? Hoćemo li to ostvariti/dobiti? Hoće li to ostvariti zadruge? Ako ne, zašto ne? Koja je uloga dobre ekonomije u budućnosti? Kako zadruge mogu preživjeti u depresivnom kapitalističkom ekonomskom sustavu?

OTVORENA PITANJA

*zadružne banke financijski su stabilne i zdrave (7% od ukupnog pada prihoda i gubitaka europskog bankarskog sektora 2007-2011) *potrošačke zadruge imaju povećane prihode *radničke zadruge sve su brojnije - odgovor na neodržive poslovne neoliberalno kapitalističke modele

ZADRUGE U KRIZNIM VREMENIMA

*EURICSE - uzorak 8000 zadruga i 22000 klasičnih poduzeća (2006-2010): >24,7% ulaganja coop, >6,5% kp >29,5% otvaranje novih radnih mjesta coop, >12,7% kp >28,1% izdaci za plaće coop, >22,5% kp

ZADRUGE U KRIZNIM VREMENIMA

*Francuska (1998-2010) - 700 poduzeća transformirano u zadruge, sačuvano tisuće radnih mjesta

*Španjolska - >22% nezaposlenost *Baskija - <10% nezaposlenost **Mondragon - 6 španjolska multinacionalna kompanija, 60 godina bez otpuštanja radnika, 60% veća produktivnost

ZADRUGE U KRIZNIM VREMENIMA

*sjeverna i južna Amerika - pokret preuzimanja tvornica od strane radnika - npr. argentinski FaSinPat - Fábrica Sin Patrones / Zanon *primjeri radničkih zadruga/poduzeća: Novi Novoles, ITAS Prvomajska

ZADRUGE U KRIZNIM VREMENIMA

*zadružne organizacije u kriznim vremenima ulažu prihode u očuvanje radnih mjesta i razvoj *zadovoljne su s minimalnom ili nikakvom dobiti (neće zatvoriti poduzeće zbog niske profitabilnosti) *kapital je stavljen u službu rada*velika sposobnost prilagodbe promjenama

NAUČENE LEKCIJE

*uspješnost - zadružni model upravljanja - zajedničko vlasništvo, demokratska/ekonomska participacija, demokratskoi procesi odlučivanja *važnost pričuvnih sredstava (nedjeljivost pričuva), razvojnih fondova i nedjeljive imovine *važnost osiguranja sustava potpore (službe za pomoć, obrazovni programi...)

NAUČENE LEKCIJE

IZAZOVI U HR*zakonodavstvo nije poticajno za razvoj zadrugarstva *institucionalni okvir za podršku zadrugarstvu nije izgrađen *sustav – od poreznog, do sustava različitih oblika javnih financiranja – potpuno neprilagođen zadrugama *nedostatak kvalitetnih ljudskih resursa *percepcija važnosti cjeloživotnog učenja i ulaganja u obrazovanje - nedostatak kapaciteta i znanja *nedostatak skillsharinga (multitasking?)

MOGUĆNOSTI U HR*promoviranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta *smanjenje siromaštva *smanjenje razine ''sive ekonomije'' *poticanje lokalne štednje i ulaganja *davanje rješenja za potrebe lokalnog stanovništva i probleme lokalnog gospodarstva *izgradnja društvenog kapitala

MOGUĆNOSTIEK - "Zadruge su udruženja ljudi i/ili poduzeća, te kao nepristrane i demokratske gospodarske organizacije predstavljaju važno sredstvo za stvaranje potrebnih građevnih blokova društvenog kapitala."

ILO - ''Vlade bi trebale pružiti podupirajuću politiku i pravne okvire u skladu s prirodom i djelovanjem zadruga…''

POTREBE U HR*razviti konzistentne, jasne , realne, dugoročne nacionalne politike/strategije u skladu s nacionalnim prioritetima - prepoznatljivost važnosti zadružnih organizacija u ekonomskom i društvenom kontekstu *nov i suvremen zakon o zadrugama *poreznim zakonima stimulirati zadrugarstvo *donosioci odluka trebaju osigurati poticajno okruženje za razvoj zadružnog bankarstva i financijskih instrumenata dostupnih zadrugama (nacionalno/EU) - procedure registracije, kriteriji i uvjeti, porezne politike, knjigovodstveni i financijski standardi…

POTREBE*na razini JLRS osnovati posebna tijela za lokalnu potporu zadrugama (financijska, tehnološko-tehnička, organizacijska, marketinška podrška) *zadruge kao promotori poduzetništva - omogućuju vlasnicima preuzimanje poslovnih odgovornosti *važno osigurati jednake uvjete poslovanja za zadruge i druge oblike poduzeća *prijenos i restrukturiranje poduzeća u radničke zadruge - najbolji način osiguravanja nastavka rada poduzeća *važnost razvoja socijalnog zadrugarstva (radna integracija) i zadruga iz zajednice *klasterizacija, europske zadruge

OTVORENA PITANJA?

KONTAKT / HVALATeo Petričević

098.819.674 info@act-grupa.hr www.act-grupa.hr