View
247
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
Sveučilište u Mostaru
Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti
Smjer: Turizam i zaštita okoliša
STUDENT: Ružica Raguž
VINSKI PODRUMI
( Seminarski rad )
Mentor: dr. sc. Jozo Rogošić
Mostar, siječanj 2014.
SADRŽAJ :
UVOD.......................................................................................................................................................3
1. VINSKI TURIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI..........................................................................4
2. VINSKA CESTA HERCEGOVINE...............................................................................................5
2.1. Kameni vinogradi u Blizancima...............................................................................................7
2.2. Kameni vinogradi-Čitluk..........................................................................................................8
2.3. Tvrdoški podrum-Trebinje.......................................................................................................8
2.4. Podrumi iz doba Austrougarska-Trebinje.................................................................................8
2.5. Vinski muzej Gradinići-Čitluk……………………………………………………………….9
3. ŽILAVKA…………………………………………………………………………………………..9
3.1. Prateće sorte Žilavke………………………………………………………………………..10
4. BLATINA……………………………………..…………………………………………………..10
4.1. Prateće sorte Blatine…………………………………..……………………………………12
5. OSTALI PROIZVOĐAČI VINA-PODRUMI I VINOTEKE...................................................13
6. DANI BERBE GROŽĐA…………………………………………………………………………14
ZAKLJUČAK........................................................................................................................................15
LITERATURA………………………………………………………………………………………...16
2
UVOD
Vinski turizam jedan je od oblika agroturizma koji je poslijednjih godina zaživio i u
Hercegovini. Vinske ceste Hercegovine jedan su od projekata koji teže unaprijeđenju toga
oblika turizma. Vinske ceste imaju veliki značaj za razvoj ovoga kraja u gospodarskom i
kulturnom smislu, posebno za promociju autohtonih sorta te njihovih pratećih sorta.
3
1. VINSKI TURIZAM
Vinski turizam postaje sve više priznat kao važan dio turizma i jedan od
najbrže rastućih oblika turizma u mnogim zemljama svijeta. Samo u Francuskoj postoji 5000
vinskih podruma otvorenih za turistički posjet, koje svake godine posjeti i po 7,5 milijuna
gostiju. Iako je vinski turizam u mnogim zemljama važna komponenta i za vinarsku industriju
i za turizam kod nas se vinski turizam počeo razvijati tek u posljednje dvije-tri godine i još
uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao biti .Iako je razvojem projekta Vinske ceste
Hercegovine sve veći broj vinarija počeo razmišljati o vinskom turizmu i unapređenju svoje
turističke ponude još uvijek kod mnogih postoji nepovjerenje , a možda još više
nerazumijevanje kako vino i turizam mogu pridonijeti jedno drugom i cijeloj regiji u kojoj
koegzistiraju. Vinova loza uzgajala se u Hercegovini već u doba Rimljana, što dokazuju
motivi loze i grožđa uklesani u iskopinama portala rimskog logora ”Mogorjelo” kod
Čapljine(sagrađenog za vladavine cara Oktavijana, 63-14.p.n.e.).Po povijesnim zapisima
vjerojatno su i Daorsi, staro ilirsko pleme koje je naseljavalo ovaj kraj uzgajali vinovu lozu
davno prije nove ere . (Maletić, 2008.)
Prvi izričit spomen hercegovačkog vina u srednjem vijeku po zapisima nađen je
u Čitlučkoj povelji bosanskog kralja Tvrtka , iz 1353. godine . Okupacijom BiH od strane
Austrougarske dolazi već u prvim godinama do značajnijeg iskoraka u razvoju vinogradarstva
i vinarstva te se odmah uviđa veliki potencijal dviju autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Prvi
kontigent Hercegovačkog vina izvezen je preko Trsta u Europu 1883. godine u Austriju i
druge europske zemlje, a prati ga analiza u kojoj se konstatira visok postotak alkohola i vrlo
povoljno zdravstveno stanje vina. Proizvodnja vina na području Hercegovine do osnivanja
modernijih vinarija (1954.g.) tradicionalno se odvijala u malim vinarskim podrumima.
Nesumnjivo veliki ugled hercegovačkih vina potekao je upravo iz tih malih klasičnih
podruma. Hercegovačka vina žilavka i blatina su na mnogim izložbama i manifestacijama
plijenila pozornost dobrih poznavatelja i potrošača vina. Hercegovačkim vinima su davana
najviša priznanja i ocjene koje su ih svrstavale u najkvalitetnija svjetska vina. Žilavka je tada
proglašena čuvenim svjetskim vinom , te krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća pobrala
mnoštvo priznanja na međunarodnim vinskim sajmovima u Beču(1898. i 1900.) u
Parizu(1901.), Londonu (1903.), Budimpešti, Barceloni i drugim svjetskim centrima.
Hercegovački vinari i vinogradari dobili su u tim godinama 22 zlatne medalje , među njima
4
neke i osobno iz ruku tadašnjih vladara-cara Franje Josipa , belgijskog kralja Leopolda ,
engleske kraljice Viktorije i drugih. (Maletić, 2008.)
2.VINSKA CESTA HERCEGOVINE
Projekat Vinske ceste u Hercegovini realizirala je Turistička zajednica HNK/HNŽ.
Vinska cesta svim posjetiteljima omogućava upoznavanje sa Hercegovinom i njenim
ljepotama, sa njenim vinogradima i autohtonim sortama Blatine i Žilavke, obilaske brojnih
hercegovačkih vinarija i vinskih podruma, kušanje domaćih vina i rakija, ali i bogatu
restoransku ponudu sa autentičnom domaćom kuhinjom, kao i smještaj u velikom broju hotela
i pansiona.Tako ćete putujući Vinskom cestom biti u prilici vidjeti i doživjeti hercegovačke
znamenitosti kao što su Svetište Kraljice Mira u Međugorju, Stari Most u Mostaru, Nekropolu
stećaka u Radimlji kod Stoca, jedinstveni stari grad Počitelj, rimske iskopine u Mogorjelu kod
Čapljine, Manastir, Žitomisliće. (Maletić, 2008.)
Kada se umorite od bogate povijesti i njenih spomenika, na raspolaganju su vam
nebrojene prirodne ljepote od kojih bismo izdvojilli izvor Bune kod Blagaja, vodopad Kravice
kod Ljubuškog, kamene vinograde u Čitluku, Park prirode Hutovo blato koji je jedan od
najbogatijih rezervata ptica u Europi, itd. Vinsku cestu čini jedinstvenom jesu hercegovački
vinari i proizvodi njihovog marljivog rada. Na Vinskoj cesti imate šansu kušati vrhunska vina
dobijena od autohtonih sorti Žilavke i Blatine. Vinski podrumi vinarija „Stojić”, „Buntić”,
„Prskalo”, „Rozić”, „Brkić”, „Vukoje”, „Sivrić”, „Begić”, „Rebac”, „Stankela”, „Andrija”,
„Škegro”, i mnogih drugih, za vas su otvorili vrata svojih konoba i pozivaju vas na
nezaboravno gastronomsko putovanje na kojem ćete pored vina susresti i rakije lozovaču,
medovaču, travaricu, ali i domaće specijalitete kao što su hercegovački brodet od žaba i
jegulja, hercegovački pršut, mladi sir i planinski sir iz mijeha, burek i ostale pite.
Dakle, za sve one kojima Mediteran i blaga mediranska klima više leže na srcu nego snijeg i
planine, preporučujemo nezaboravnu posjetu Vinskoj cesti Hercegovine. A svima onima koji
spadaju u ljubitelje zimskih radosti želimo puno snijega i uživanja u planinskim ljepotama
Bosne i Hercegovine i preporučujemo da po završetku zimske sezone obavezno posjete
Hercegovinu. (Maletić, 2008.)
5
Po podjeli vina razlikujemo:
Bijela vina
vrhunska
Desertna vina
Pjenušava vina
Rose vina
Po sadržaju neprevrelog šećera,vina se dijele na:
mirna vina:
1) suha,
2) polusuha,
3) poluslatka i
4) slatka.
pjenušava, biser i gazirana vina na:
1) vrlo suha,
2) suha, polusuha,
3) poluslatka i
4) slatka.
Podjela prema kvaliteti na:
stolna bez GP
stolna s GP
kvalitetna
vrhunska
U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane
može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije
kulture vina i vinarstva regije .Bogatstvo različitosti, originalnost i izvornost sadržaja, što je
istinsko bogatstvo ove zemlje, naša je prednost. Stoga povratak izvornom nije korak unazad,
nego zaokret u percepciji načina i kulture življenja, ali i gospodarskog djelovanja. U sadašnjoj
konkurenciji na turističkom tržištu, gdje postoji velika borba za turistička odredišta, pobjeđuje
dobrim dijelom onaj koji nudi atraktivnije sadržaje, odnosno one sadržaje koji se temelje
posebnim oblicima turizma. (Martinac, 2011.)
6
Razvojna šansa bosanskohercegovačkog turizma je u diversifikaciji ponude prema
prirodnim i stečenim predispozicijama i sukladno tome brzi razvoj novih turističkih
proizvoda. U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, to može biti turizam vina.
On s jedne strane može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i
mehanizam promocije kulture vina i vinarstva u regijama koje se kao takve tek trebaju
stabilizirati. Turizam vina definira se kao posjeti motivirani željom za jedinstvenim
doživljajem životnog stila povezanog s uživanjem u vinu na mjestu njegova
nastanka,uključujući vino i hranu, krajolik i kulturne aktivnosti. On obuhvaća posjete vinskim
cestama,vinskim festivalima i manifestacijama te uživanje u prirodnim i kulturnim
atrakcijama koje takvo područje pruža. A svima je znano što u kontekstu takve turističke
ponude znači imati Mostar, parkove prirode Hutovo blato i Blidinje, slapove Kravice i
Koćuše, špilju Vjetrenicu, Radimlja ,Blagaj, Počitelj. (Martinac, 2011.)
Turizam je bez sumnje najjača "industrija" svijeta. Za mnoge je zemlje značajan
izvozni proizvod te generator zapošljavanja. Stvarnost u BiH je nešto drukčija.
Trenutačno jest, međutim, da budućnost može i mora biti drukčija potvrđuju koraci koje
poduzima Vlada Federacije operacionalizacijom nove i cjelovite gospodarske strategije
utemeljene na načelima održivog razvoja. to znači da smo u procesu temeljitog usklađivanja
različitih interesa, osobito na razini pojedinih gospodarskih djelatnosti. (Maletić, 2008.)
2.1. Kameni vinogradi u Blizancima
Krš, postojbina drače, smrike, vriska, pelina i poskoka, gdje sunce nemilosrdno prži
šest mjeseci u godini i gdje je svaka gruda zemlje zlata vrijedna je domovina i
žilavke.Lokalitet Blizanci jedinstven je po tome što se od kamene pustinje pretvorio u oazu
obilja i ljepote. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća i danas je
kao takav raritet u svijetu. Klasične metode kultiviranja zemljišta za nasad vinove loze ovdje
su zamijenjene moćnim strojevima, riperima i buldožerima sa primjenom suvremenih
ampelotehničkih metoda stvoren je supstrat a za sadnju vinove loze. Ovaj poduhvat u
početnim fazama podizanja vinograda sličio je na iluziju jer količina zemlje na ovom
lokalitetu je zanemariva a fragmentirani krečnjak čini preko 70 % supstrata. (Maletić, 2008.)
7
2.2.Kameni vinogradi-Čitluk
Vinograd u kamenu-jedinstven vinograd u svijetu smješten je u južnom dijelu Brotnja.
Jedinstven je po tomu što je kamenu pustinju pretvorio u oazu obilje loze i grožđa. Plantaža
zauzima površinu od 100hektara. Na njoj se uzgaja autohtona sorta Žilavka. Zbog sunca,
kamena i sustava napajanja vodom, Žilavku dobivenu s ove plantaže karakterizira visko
sadržaj šećera iz koje se dobiva čuveno kameno vino. Broj posjetitelja kroz godinu je oko 2
000, a tradicija mu je 25godina. (Maletić, 2008.)
2.3. Tvrdoški podrum-Trebinje
U sklopu manastira nalazi se poznati Tvrdoški podrum, a u blizni i njegovi vinogradi.
Posjeta i degustacija vina u ovom podrumu moguća je, kako za pojedince tako i za
organizirane skupine kroz cijelu godinu. Bilježi višestoljetnu tradiciju u proizvodnji
glasovitog tvrdoškog crnog vina. Također bilježi oko 10 000 posjetitelja godišnje. (Maletić,
2008.)
2.4. Podrum iz doba Austrougarske-Trebinje
Podrum je izgrađen 1894.godine. U njemu su se čuvala i točila hercegovačka vina od
kojih su se neka slala i na bečki dvor. ovaj podrum posjeti oko 10 000 gostiju kroz godinu,a
nalazi se 12 km od Trebinja u mjestu Lastva. (Martinac, 2011.)
8
Slika 1. : Podrum iz doba Austrougarske-Trebinje
Izvor:http://www.vinskacesta.ba (15. lipnja 2012.)
2.5. Vinski muzej Gradnići-Čitluk
U župi Gradnići, nalazi se i najstariji sačuvani vinski podrum u BiH. Potpuno pod
zemljom sagradio ga je davne 1855. godine fra Petar Bakula. Podrum je obnovljen i pretvoren
u muzej. Danas podrum služi kao muzej i u njemu se nalazi vinoteka u kojoj su izložena sva
broćanska vina. tradicija mu je 150godina,sagrađen je 1855. kroz godinu biljezi posjete oko 2
000 gostiju. nalazi se na lokaciji Gradnići-Čitluk. (Martinac, 2011.)
Slika 2.: Vinski muzej u Gradnićima
9
Izvor: http://www.vinskacesta.ba ( 15.lipnja 2012.)
3. ŽILAVKA
O podrijetlu imena Žilavka teško je dati točan odgovor, ali pretpostavka o njenom
imenu koje simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz
njenu debelu, ali prozirnu kožicu, može se uzeti kao logična, a dodatak hercegovačka kao da
hoće reći nigdje tako raskošna, nježna, blagotvorna i izdašna da nadoknadi brigu i trud
vinogradara kao u Hercegovini u kojoj je nastala, formirala karakteristike, prilagodila se i
poistovjetila sa sunčanim i kršnim ambijentom Hercegovine. Od kultivira Žilavka proizvode
se kvalitetna, a s probranih položaja (vinograda) vrhunska vina, vrlo često s dodatkom do 15
% Krkošije i Bene, također autohtonih kultiviranih sorti Hercegovine. Vino Žilavka svatko
ponaosob doživljava na svoj način. Ono privlači ljubitelje dobre kapljice svojom posebnošću i
osebujnošću, specifičnim mirisom, zaobljenošću, snagom karakterističnom za južna vina.
Žilavka nosi pečat Hercegovine. (Martinac, 2011.)
Divna kristalno čista, zelenkasto žuta boja, specifična aroma, skladan odnos alkohola i
kiselina, bogat ekstrakt – izdvajaju Žilavku iznad drugih vina. Žilavka je jako vino s 12 – 14
vol. % alkohola, 5 - 6 g/l ukupnih kiselina, uz ukupan ekstrakt 20 do 27 g/l. Svoju pravu
punoću i prepoznatljivost postiže dužim odležavanjem u butelji. Hercegovci je piju uz
janjetinu, lešo ili pečenu na ražnju, zatim uz jegulju i uz druge slatkovodne ali i morske ribe,
uz sir iz »mišine» (mijeha) i pršut. Posluživati je obvezno rashlađenu na temperaturi 10-12
ºC . (Martinac, 2011.)
10
3.1. Prateće sorte Žilavke
Bena je bijela vinska sorta grožđa. Normalne je i redovite oplodnje. Sazrijeva u prvoj
polovini rujna i prosječna masa grozda je oko 130 grama. Ovo je sorta za toplije krajeve i
veoma je otporna na plamenjaču i pepelnicu – bolesti vinove loze. Uz kratku rezidbu daje
dobar urod. Može uspijevati na slabijim tlima i nepovoljnijim položajima jer je veoma
izdržljiva. Mošt Bene sadrži 16 – 22 % šećera i 4, 9 do 7, 8 promila ukupnih kiselina. Vino od
čiste Bene osrednje je kvalitete jer sadrži manje alkohola nego vino od Žilavke. Bena slast
krkošije i žilavke, ali zbog većeg sadržaja kiselina dobar je dodatak vinu Žilavka – u manjem
postotku. Može se koristiti za jelo u svježem obliku. (Martinac, 2011.)
Krkošija sazrijeva u trećoj epohi kao i Žilavka i ima neredovitu oplodnju zbog pojave
anomalija u građi cvijeta. Težina grozda varira od 100 do 200 g. Odgovara joj kratka rezidba
te voli propusna zemljišta s dovoljno vlage, kakve su uglavnom crvenice zemlje na prostorima
Brotnja, Dubrava i oko Ljubuškog. Slabije podnosi sušu i neplodna tla. Na plodnim
zemljištima daje grožđe dobre kvalitete s dobrim sadržajem šećera i kiselina tako da se može
reći da je ova sorta izdašna u količini šećera čiji se postotak sličan kao i kod žilavke, s tim da
su kiseline nešto veće. Daje vino zelenkasto žute boje s dobrim ekstraktom, bez arome i
nijansom trpkosti. U čistom sortnom sastavu ne predstavlja neku kvalitetu, ali miješanjem u
pogodnom omjeru sa žilavkom može se postići dobra i kvalitetna mješavina. To je njezina
najveća vrijednost. (Martinac, 2011.)
Smedervka je bijela vinska sorta koja je dobila ime po Smederevu u Srbiji. U
Hercegovinu je introducirana sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući
vrlo dobroj rodnosti i visokom randmanu. Zbog niske alkoholnosti (10 do 11 %), kiselkasta
okusa te svoje slamnato žute boje ulazi u sastav stolnih vina kojima tržište obiluje. (Martinac,
2011.)
Chardonnay je vinska sorta bijelog grožđa. Uža joj je domovina pokrajina
Champagne i Burgundija. Otporna je na sivu plijesan. Zbog svoje stalne rodnosti i zbog
kakvoće vina dobivenog preradom njenog grožđa, proširila se manje-više po svim
11
kontinentima. Zbog snažna rasta odgovara joj dugi rez. Bobice su joj ugodno kisele i pune
soka koje moraju neposredno poslije berbe biti vinificirane. Vina chardonnay su izvrsna
osnova za proizvodnju pjenušca. (Martinac, 2011.)
4. BLATINA
Blatina je autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. Ona ima funkcionalno ženski cvijet
(autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima (sortama) kao što
su Allicante bouschet (Kambuša),) Merlot i Trnjak koji su ujedno i oprašivači Blatine. Zbog
kiša u vrijeme oplodnje, znade podbaciti rodom, pa je nazivaju «praznobačvom» Blatina je
kvalitetno, a s probranih položaja vrhunsko suho crveno (crno) vino proizvedeno od istoimene
sorte grožđa uz dodatak do 15 % sorti oprašivača. To je snažno i svježe suho, crveno vino s
12-13.5 vol. % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina, 25-32 g/l ekstrakta. Boje je tamno rubin
crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonična okusa. Kao južno vino posjeduje
zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. Za vino je dobro da odleži koju godinu u drvenim
bačvama, čak štoviše, kakvoća mu raste, kažu, do pet godina starosti.
Preporuča ga se piti uz jača jela od mesa, divljač, a posebno uz pečenja, riblje
paprikaše, uz nareske od goveđeg pršuta. Pije se polako, čisto, temperirano 18-20 ºC iz lijepo
oblikovanih čaša, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. Čuvajte se njezine snage! U njoj
je kondenzirano sunce, sabrana sva hercegovačka ljetna žega. (Martinac, 2011.)
4.1. Prateće sorte Blatine
Vranac je najpoznatija crnogorska crna vinska sorta koja je raširena i u Hercegovini,
Dalmaciji i Makedoniji. Grozd je velik valjkastog oblika, rastersit i duge peteljke. Bobice su
velike i okrugle a kožica je tamno plava, jako obojena, tanka i glatka. Prosječna težina grozda
je 150 – 350 g. Ovo je sorta dobre i redovite rodnosti i grožđe nakupi visok sadržaj sladora od
22 – 25 % i kiselinama oko 6 g/l, tako da vino dobiveno od ove sorte sadrži od 12 – 13,5
posto alkohola i ugodna je okusa. (Martinac, 2011.)
12
Merlot-Zahvaljujući jako dobroj rodnosti i otpornosti na niske zimske temperature te
napadima gljivičnih oboljenja ova je francuska sorta dosta raširena u svijetu . Srednje je
bujnosti, mladice su srednje debele, internodiji su dugački i smeđe crvenkaste boje. Cvijet je
hermafroditan, grozd je srednje velik, rastresit i piramidalnog oblika. Vina ove sorte su bogata
alkoholom, ukupnim kiselinama, boja je rubinskocrvena s aromom šumske maline. (Martinac,
2011.)
Cabernet Sauvignon-Također jako raširena francuska vinska sorta koja je prisutna i u
Hercegovini. Podjednako uspješno se uzgaja na dubokim i suhim tlima te nema posebnih
zahtjeva za rezidbu. Dobre je otpornosti na gljivične bolesti. Ova sorta daje dobar i redovit
rod sa sadržajem šećera u moštu do 23 %, i kiselinama od 7 g/lit. Vino ove sorte je rubinsko
crveno, punog i skladnog okusa s prepoznatljivim bukeom koji je kod vinoljubaca dosta
cijenjen. (Martinac, 2011.)
Kambuša je crna vinska sorta jako obojenog soka i spada u kategoriju bojadisera. Ova
odlika joj osigurava mjesto među pratećim crnim vinskim sortama i koristi se kao
komponenta vinima kojima ove odlike nedostaju. Čokot joj je srednje jakosti a mladice dosta
duge i žuto smeđe obojene. Grozd je srednje veličine, čunjast i zbijen težine 150 do 200 g.
Velike je i redovite rodnosti te osrednje kvalitete. (Martinac, 2011.)
Plavac mali-Iako u malim količinama, plavac mali uspijeva i u Hercegovini. Rodnost
mu je redovita i dobra. Otporna je na gljivične bolesti. Bobica plavca malog ima debelu
kožicu, čvrste je građe i ima puno sladora i svojstveno joj je kasno zrijenje. Zavisno od
lokaliteta, alkoholnost joj je obično od 12 do 13,5 vol.%, blago je kiselo i kreće se od 4,5 do
5,5 g/l. Gusto je i stasito i ima visok sadržaj suhog ekstrakta (do 26 g/l). Plavci su izrazito
južnjačka vina, gorkasta su i suhog okusa. Boja im je ljubičasto tamno-crvena s modrim
refleksima a sortna aroma ne naglašena, diskretna i ugodna. Kroz povijest, to je bilo piće
težaka, ali i ukras najluksuznijem stolu. (Martinac, 2011.)
13
5. OSTALI PROIZVOĐAČI VINA- PODRUMI I VINOTEKE
LJUBUŠKI : Podrum Begić, Vinarija Hepok, Vinarija Škegro, Podrum sušac;
MOSTAR : Aluminij, podrum Rozić;
ČITLUK : AG Međugorje, Hercegovina Produkt, podrum Brkić, podrum Andrija,
podrum Buntić, Monako 2 000, podrum Prskalo, Vitai, podrum Sivrić, vinarija
Stankela, podrum Stojić, vinarija Čitluk;
STOLAC : Stolački podrumi;
TREBINJE : Podrum Vukoja; (Martinac, 2011.)
14
6. DANI BERBE GROŽĐA
Manifestacija Dani berbe grožđa" najstarija je manifestacija u Bosni i Hercegovini.
Ona je najvažniji kulturno-gospodarski događaj u Brotnju, a cilj joj je na prikladan način
prikazati dostignuća u proizvodnji grožđa i vina. „Svake godine, uz nastup brojnih kulturno-
umjetničkih društava, nastupaju i poznate osobe iz svijeta glazbene, dramske i književne
umjetnosti. Njihovi nastupi ovu manifestaciju čine atraktivnijom i posjećenijom." U duhu
stiha „Brotnjo moje vinorodni kraju, u tebi je živjeti ko u raju" Brotnjaci znaju isticati ljepotu
svojega kraja i život u njemu. Upravo su Dani berbe grožđa često poistovjećivani s navedenim
stihom. „Dani berbe grožđa manifestacija je koja za primarni cilj ima upoznavanje,
zbližavanje i učvršćivanje zajedništva žitelja Brotnja i njihovih gostiju, očuvanje baštine kroz
prezentaciju izvornog narodnog stvaralaštva, njegovanje i širenje amaterizma u kulturi,
poticanje jačanja kulturnog i sportskog stvaralaštva u cjelini, poticanje i razvijanje turističke
ponude, šire. U novije vrijeme zvijezde ove manifestacije uglavnom su poznati pjevači s
hrvatske glazbene estrade, Kićo Slabinac, tamburaški sastav Gazde i Baruni, Mate Bulić.
Manifestacija „Dani berbe grožđa" su i najava početka berbe grožđa u Brotnju, čiji ljudi ubiru
plodove godišnjeg marljivog knjige u svojim vinogradima. U to vrijeme, u vedrom i
opuštenom raspoloženju, domaći vinari izlažu svoje proizvode i organiziraju prigodno kušanje
vina kojim se prije svega promoviraju domaći vinari i njihovi proizvodi. „Turističko-kulturno-
gospodarstvena manifestacija Dani berbe grožđa odavno je prerasla okvire Brotnja i
Hercegovine, a na dobrome je putu da preraste i granice BiH i postane manifestacija
međunarodnog karaktera, što je još uvijek neostvarena želje njezinih organizatora, ali sve je
više naznaka kako će se i to dogoditi. Do danas, mnoga su kulturno-umjetnička društva iz
Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Austrije nastupila na Danima berbe grožđa i predstavili svoje
tradicijske običaje. (Bošnjaković, 2011.)
15
ZAKLJUČAK
U vinorodnim regijama, što Hercegovina svakako jest, turizam vina s jedne strane
može postati jedan od glavnih motora razvoja ruralnog turizma, ali i mehanizam promocije
kulture vina i vinarstva regije. Bogatstvo različitosti, originalnost i izvornost sadržaja, što je
istinsko bogatstvo ove zemlje, naša je prednost. Razvojna šansa bosanskohercegovačkog
turizma je u diversifikaciji ponude prema prirodnim i stečenim predispozicijama i sukladno
tome brzi razvoj novih turističkih proizvoda.. Iako je vinski turizam u mnogim zemljama
važna komponenta i za vinarsku industriju i za turizam kod nas se vinski turizam počeo
razvijati tek u posljednje dvije-tri godine i još uvijek nije ni blizu one razine na kojoj bi trebao
biti. Iako je razvojem projekta Vinske ceste Hercegovine sve veći broj vinarija počeo
razmišljati o vinskom turizmu i unapređenju svoje turističke ponude još uvijek kod mnogih
postoji nepovjerenje. No nema sumnje da postoji mogućnost razvoja brenda na primjeru
vinskog turizma posebice u Čitluku koji bi ujedno bio ključ za uspješniju Bosnu i
Hercegovinu i veoma je bitno da ljudi to prepoznaju i da na pravi način iskoriste raznolike
potencijale naše zemlje.
16
LITERATURA
Maletić, Edi Karoglan Kontić, Jasminka Pejić,(2008.) Vinova loza , Školska knjiga,
Zagreb
Branimir Martinac,(2011.) Hercegovina zemlja vina, Galerija ''Martino'', Mostar
Bošnjaković, (2011.) Velika knjiga o vinu, Profil knjiga
17
18
Recommended