Ustrojstvo sive i bijele tvari kralje┼żni─Źne mo┼żdine

Ivana Pavlinac Dodig, dr. med.

1

1. Kralježnična moždina2. Autonomni živčani sustav3. Osjetni putovi k. moždine4. Motorički putovi k. moždine

2

duga 40 do 45 cm Od foramena magnuma do

intervertebralnog diska (L1-L2); dalje → filum terminale (do sakralnog kanala)

3

Pars cervicali

s

Pars thoracic

a

Pars lumbalis

Conus medullaris i

filum terminale

31 par spinalnih živaca (8+12+5+5+1)

o C1-C4 = plexus cervicalis

o C5-T1 = plexus brachialis

o T12-L4 = plexus lumbalis

o Plexus sacralis

4

Prednji i stražnji korijen

Zajedničko deblo (1-2 mm)

Prednja i stražnja grana

Spinalni živac

5

6

7

Asocijativni (par razina gore ili dolje; neposredno oko sive tvari)

Projekcijski (iz jednog područja u udaljeno drugo)

Komisuralni (s jedne strane na drugu; isto područje)

8

9

SIMPATIKUSSIMPATIKUS Torakolumbalni

(lateralni rog sive tvari T1 –

L3)

PARASIMPATIKPARASIMPATIKUS US

Kraniosakralni (moždani živci: III,VII, IX, X i S2-

S4)

Inervacija miokarda, većine žlijezda i glatkih mišića

Kontrola autonomnog sustava: HIPOTALAMUSHIPOTALAMUS Dorzalni longitudinalni fascikulus, mamilotegmentalni trakt, multisinaptički retikulospinalni trakt

Nije pod kontrolom volje

10

11

Lateralni rog sive tvari k.

moždine

Ventralni korijen

Ganglij *

Periarterijski splet

1. neuron

2. neuron

Simpatički lanac (od vrata od sakruma)

Preganglijsko vlakno

(mijelinizirano)

Postganglijsko vlakno

(nemijelinizirano)

Glava – gornji cervikalni ganglij Srce i pluća – T1-T5 Abdomen – T6-T12 (ne rade sinapse u

simpatičkom lancu, već u gornjem i donjem mezenterijskom gangliju; dio prije ide u nadbubrežnu žlijezdu)

Bubrezi i zdjelica – L1-L3 (sinapsa u donjem mezenterijskom gangliju)

12

13

Moždano deblo

Kranijski živci III., VII.,

IX. i X.

Gangliji

1. neuron

2. neuron

Unutar ili pokraj

ciljanog organa

Preganglijsko vlakno

Kratko! postganglijsko

vlakno

Lateralni rog sive tvari

S2-S4

Ventralni korijen

Ciljni organi

Pelvični živci (nn.

erigentes)

14

III. VII. IX.

15

X.

16

17

Eksteroceptivni (površni):Eksteroceptivni (površni): dodir, vibracija, bol, temperatura, lokalizacija

Proprioceptivni (duboki, Proprioceptivni (duboki, protopatički):protopatički): iz lokomotornog sustava (periost, tetivna i mišićna vretena, zglobne čahure); većinom nesvjesan!

Interoceptivni:Interoceptivni: iz visceralnog sustava; većinom nesvjesan! Na njemu se temelje autonomni refleksi, homeostaza, rad neuroendokrinog sustava

18

Tractus spinothalamicus

Tractus spinocerebelaris (najlateralniji)

Fasciculus gracilis et cuneatus

19

20

Spinalni ganglij (uz

stražnji korijen)

Dorzalni korijen

Dorzalni rog k. moždine

(substantia gelatinosa)

Lateralna bijela

kolumna

1. neuron 2. neuron

Tractus spinothalamicus lateralis

Ventralna posterolateraln

a jezgra talamusa

3. neuron

Kapsula interna

Postcentralni girus (polje

3,1,2)

Receptori u koži

Mali dio vlakana ide asocijativnim putevima dorzalne bijele kolumne par segmenata (do 10) gore i par dolje,

Ulazi u dorzalni rog, Radi sinapsu (2. neuron)Križa stranu, Ide kao tractus spinothalamicus tractus spinothalamicus

anterioranterior..21

22

Spinotalamički trakt

Prenesena bol - iz visceralnih organa, osjeća se na udaljenom mjestu na koži:

IM – lijeva ruka; ureteri – testisi; pluća i ošit – ramena, korijen vrata

Fantomski ud - nakon amputacije bol iz područja koje je amputirano – tumačenje senzoričkog korteksa

Ozljede k. moždine – rijetko potpuni gubitak osjeta pritiska i grubog dodira (grananje)

23

Tractus spinocerebellaris anteriorTractus spinocerebellaris posterior

Svi u cerebellum ulaze ipsilateralno!!!

24

25

Spinalni ganglij (uz

stražnji korijen)

Dorzalni korijen

Dorzalni rog k. moždine

Lateralna bijela

kolumna

1. neuron 2. neuron

Tractus spinocerebel

laris anterior

Gornji pedunkuli

3. neuron

Cerebellum

Receptori u zglob., tet. i

miš.

26

Spinalni ganglij (uz

stražnji korijen)

Dorzalni korijen

Dorzalni rog k. moždine (Clarkeov

nucl.)

Lateralna bijela

kolumna

1. neuron 2. neuron

Tractus spinocerebel

laris posterior

Donji pedunkuli

3. neuron

Cerebellum

Receptori u zglob., tet. i

miš.

Sakralni i lumbalni dio = medijalno fasciculus gracilis

(Gollov snopić)

Torakalni i cervikalni dio = lateralno fasciculus cuneatus

(Burdachov snopić)

Asterognozija – gubitak sposobnosti razlikovanja objekata dodirom

27

28

Spinalni ganglij (uz

stražnji korijen)

Dorzalni korijen

Dorzalni rog k. moždine

Ipsilateralne bijele

kolumne

1. neuron2. neuron

Fasciculus gracilis et cuneatus

Nucl. gracilis et cuneatus

3. neuron

Postcentralni girus (polje

3,1,2)

Receptori u dermisu kože

Medijalni lemniscus

Ventralna posterolateraln

a jezgra talamusa

Capsula

interna

Sustav dorzalnih kolumni

29

30

Tractus spinothalami

cus*

Tractus spinocerebel

aris

Fasciculus gracilis et cuneatus

1. neuron Spinalni ganglij

2. neuronSubstantia

gelatinosa (i nucl. proprius)

Nucl. dorsalis (Clarke)

Nucl. gracilis et cuneatus

3. neuron thalamus cerebellum thalamus

Funkcija

Bol i temperaturaPritisak i grubi dodir

Propriocepcija Fini dodir

Tractus corticospinalis (piramidalni put)

gornji i donji gornji i donji motoneuronmotoneuron

31

32

Kapsula interna

Baza pedunkula

Piramide

Prednji rog sive tvari

1. neuron(gornji

motoneuron)Tractus

corticospinalis lateralis

(90%)

Prednji korijen

2. neuron(donji

motoneuron)

Spinalni živac

Precentralni girus (polje 4)

Tractus corticospinali

s anterior (10%)

33

Homunculus – precentralni girus Primarno motoričko područje

90% križa stranu u piramidalnoj dekusaciji → lateralni funikulus (tractus corticospinalis lateralis) → apendikularna muskulatura

 10% silazi istostrano kao tractus

corticospinalis anterior te križa stranu na razini donjeg motoneurona → aksijalna muskulatura

34

35

36

Tractus corticospinalis

1. neuron (gornji

motoneuron)Precentralni girus (polje 4)

2. neuron(donji

motoneuron)Prednji rog sive tvari k. moždine

*Plexus brachialis: C5-Th1 Plexus lumbosacralis: L1-S5

37

Refleksni luk – spinalni segment: aferentni osjetni neuron interneuron (može prelaziti stranu u k. moždini,

ili se penjati i silaziti par segmenata, ovisno koje mišiće treba aktivirati) = Renshawljeva stanica

eferentni neuron efektor

38

Motorni odgovor na osjetni podražaj

Automatizirane reakcije – brzi odgovor na bolne i potencijalno štetne podražaje

monoplegijahemiplegijaparaplegijakvadriplegija

(tetraplegija)

39

Paraliza donjeg motoneurona = mlohava paraliza, arefleksija, atrofija mišića

Paraliza gornjeg motoneurona = spastična paraliza, hiperrefleksija (klonus, spastičnost), patološki refleksi (Babinski)

40

Iz subkortikalnih motornih područja – evolucijski primitivnija i starija

Brzi, grubi pokreti

Klinička važnost: Parkinsonova bolest, parkinsonizam,

Wilsonova bolest, Huntingtonova korea, atetoza, hemibalizam…

41

Tractus rubrospinalis

Tractus reticulospinalis

Tractus tectospinalis

Tractus vestibulospinalis…

42

43

Th = lateralni rog sive tvari (motorni neuroni simpatičkog dijela živčanog sustava – Th1-L2)

Clarkeova jezgra = C8-L3

Fasciculus cuneatus = iznad Th6

44

45

Koja od navedenih struktura ne sudjeluje u prijenosu osjeta boli i temperature:

A) ventralna posterolateralna jezgra talamusa

B) spinalni ganglijC) ganglij simpatičkog lancaD) kapsula internaE) lateralna bijela kolumna k.

moždine

46

Drugi neuron osjeta finog dodira nalazi se u:

A) spinalnom ganglijuB) ventralnoj posterolateralnoj jezgri

talamusaC) postcentralnom girusuD) nucl. gracilis i cuneatusE) nucl. dorsalis (Clarke)

47

Za lateralni rog sive tvari k. moždine vrijedi:A) prisutan je samo u lumbalnom dijelu

k.moždineB) tvore ga neuroni put osjeta

temperatureC) neuroni koji se u njemu nalaze su pod

izravnim utjecajem motoričkog korteksaD) tvore ga komisuralni putoviE) sadrži motorne neurone simpatičkog

dijela živčanog sustava

48

Tridesetogodišnja žena istegnula je vrat u prometnoj nesreći. Kratkotrajno je izgubila svijest, a nakon što se osvijestila nije mogla pomicati udove niti zamijetiti bilo kakav osjet na tijelu ili udovima.

Nakon mjesec dana u svim se udovima razvio pojačani mišićni tonus i pojačani refleksi. Znakovi Babinskog lako su se obostrano izazivali.

49

1. Na kojoj je razini k.moždina funkcionalno prekinuta?

2. Zašto bolesnica ne može pomicati udove?

3. Zašto su izgubljeni svi osjeti s tijela i udova?

4. Kakva je paralize nastupila kod ove bolesnice?

50

15-godišnji dječak je pogođen iz vatrenog oružja u desno bedro. Pregledom je ustanovljena mlohava slabost mišića koji podižu i rotiraju stopalo, slabost fleksora nožnih prstiju i mišića natkoljenice. Postojali su osjetni ispadi na lateralnoj strani noge, na gornjoj površini stopala i na tabanu.

Kirurški je prikazan ishijadični živac i vidjelo se da je ozlijeđen.

51

1. Što uzrokuje mlohavu slabost lijeve noge?

2. Čime je uzrokovan gubitak osjeta?

3. Što će se za mjesec dana dogoditi s mišićima koje opskrbljuje ishijadični živac?

52