Tržišne strukture i mjerenje koncentracije

Tržišne strukture i mjerenje

koncentracijeDarjan Milutinović

Sandra PetricZvonimir Ratkovski

Savršena konkurencija Monopol Oligopol Monopolistička konkurencija Razmatranja neoklasične koncepcije

savršene konkurencije i monopola Mjere koncentracije

Sadržaj:

Savršena konkurencija

Nesavršena (nepotpuna konkurencija)• Monopol• Monopolistička konkurencija• Oligopol

Temeljne tržišne strukture

Pretpostavke: Veliki broj subjekata na strani ponude i

potražnje Svi proizvođači nude standardizirani

homogeni proizvod Postoji savršena informiranost kupaca i

prodavača Apsolutna sloboda ulaska i izlaska poduzeća Savršena mobilnost proizvodnih faktora

Savršena konkurencija (I)

Isključivo teorijski model Pretpostavke o savršenoj mobilnosti i

apsolutnoj informiranosti potpuno nemoguće u stvarnom svijetu

U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri, ne utječu na cijene na tržištu

Savršena konkurencija (II)

Krivulja potražnje poduzeća- idealno elastična

MR=P

Poduzeće maksimalizira profit kada je MC=P

Savršena konkurencija (III)

Profit privlači nove konkurente Povećava se ponuda što uzrokuje pad cijena

i profita u dugom roku Dugoročna ravnoteža- nema razloga za ulaz

ni izlaz poduzeća, cijena je jednaka minimalnom dugoročnom prosječnom trošku

Ekonomski profit savršenih konkurenata=0

Savršena konkurencija (IV)

Postojanje jednog proizvođača (ponuđača) jedinstvenog dobra koji je zaštićen od pojave potencijalne konkurencije

Obilježja:• Jedan prodavatelj• Nema bliskih supstituta• “Price maker”• Barijere ulaska

Monopol (I)

Zakonske barijere ulaska (licence, patenti, kvote)

Društvene barijere ulaska (običaji, tradicija, politika)

Prirodne barijere ulaska (određeni prirodni resursi u vlasništvu poduzeća)

Ekonomske barijere ulaska (visoki troškovi ulaska, ekonomija obujma)

Monopol (II)

Sve dok smanjenje cijene znači pozitivan granični prihod, ukupni prihod monopola raste- Ec>1

Kad je MR=0, ukupni prihod monopola je maksimalan, Ec=1

Monopol (III)

Profitno maksimizirajući output će se nalaziti na onom dijelu potražnje koja znači pozitivan granični prihod i Ec>1

Monopol (IV)

Monopolist će maksimizirati profit tamo gdje je najveća razlika između ukupnog prohoda i ukupnog troška

Monopol (V)

Kako bi maksimizirao profit, monopolist će odabrati onu količinu proizvodnje i cijenu pri kojoj je MC=MR

Monopol (VI)

Potrošači gube višak A+B

Proizvođači dobivaju A-C

Gubitak društvenog blagostanja je

–(B+C)

Gubitak blagostanja zbog monopolske moći

“Rent-seeking”- poduzeća se mogu upustiti u trošenje velikih iznosa novca u neproduktivne svrhe za dobivanje ili održavanje svoje monopolske moći (lobiranje, donacije političkim kampanjama…)

Gubitak blagostanja zbog monopolske moći

Rješenje- regulacija cijena

Oligopol Mali broj poduzeća na tržištu/industriji

Odluke jednog poduzeća utječu na odluke drugog

Strateško planiranje – uzimanje u obzir odgovora tržišnih suigrača

Primjeri oligopola Australija: mediji (News Corporation, Time Warner, Fairfax Media), trgovina:

Coles Group, Woolworths, bankarstvo (ANZ, Westpac, NAB, Commonwealth Bank)

Kanada: bankarstvo (Royal Bank of Canada, Toronto Dominion Bank, Bank of Nova Scotia, Bank of Montreal, Canadian Imperial Bank of Commerce, National Bank of Canada), internet (Rogers, Bell)

UK: banke , trgovina (Tesco, Sainsbury's, Asda, Morrisons), deterdženti (Unilever and Procter & Gamble)

SAD: filmska industrija (6), TV industrija (7), telekomunikacije (AT&T, Verizon Wireless, T-Mobile, Sprint Nextel), zdravstveno osiguranje, pivo (Anheuser-Busch and MillerCoors) ,...

Svijet: računovodstvo (PriceWaterhouseCoopers, KPMG, Deloitte Touche Tohmatsu i Ernst & Young), hrana (Kraft Foods, PepsiCo i Nestle), avio-kompanije (Boeing i Airbus),nafta (OPEC, Seven Sisters)

OligopolKonkurencija u oligopolu:

Tajni dogovor Kartel Indirektni dogovor (Cjenovno vodstvo)

Veći output, niže cijene

Karakteristike1. Maksimizacija profita: MR = MC2. Price setter3. Visoke barijere ulaska4. Mali broj poduzeća5. Dugoročni profiti6. Diferencijacija proizvoda7. Savršena informiranost8. Međuzavisnost

Teorije oligopola Model dominantne firme Cournotov model duopola Stackelbergov model duopola Bertrandov model duopola Model izlomljene krivulje potražnje

Model dominantne firme Jedno veliko poduzeće kontrolira veći dio

udjela na tržištu + grupa malih poduzeća Spoj savršene konkurencije i monopola Dominantno poduzeće je price setter Ostala poduzeća su price taker

Cournotov – Nashov model oligopola 2 poduzeća, homogeni proizvod Nema dogovora Tržišna moć, utjecaj na cijenu Fiksan broj poduzeća Natjecanje u količinama Strateško ponašanje

Implikacije Cournotovog duopola Veća količina od monopola, manja od

savršene konkurencije Niža cijena od monopola, viša od savršene

konkurencije Poticaj za kartele/indirektne dogovore

Bertrandov model duopola 2 poduzeća, homogeno dobro Nema dogovora Natjecanje u cijenama Potrošači kupuju sve od poduzeća sa nižom

cijenom

Implikacije Poticaj za tajne dogovore (monopolska

cijena) U slučaju nesuradnje: P=MC Tehnološki jače poduzeće preuzima sav

posao(Limit pricing – poduzeće s nižim AC postavlja

cijenu koja je niža od poduzeća s većim AC)

Stackelbergov model duopola Model kvantitavnog predvodništva

Sličan Cournotovom modelu Natjecanje u količinama Leader i Follower Leader – veći profiti

Model izlomljene potražnje

Monopolistička konkurencija Diferencijacija proizvoda Mnogo poduzeća Slobodan ulaz/izlaz u dugom roku Nezavisno odlučivanje Tržišna moć Nesavršena informiranost

(kupaca/prodavača)

Monopolistička konkurencija Vrste diferencijacije proizvoda:

1. Diferencijacija fizičkog proizvoda2. Marketinška diferencijacija3. Diferencijacija ljudskim kapitalom4. Diferencijacija kroz distribuciju

oglašavanje

Monopolistička konkurencija 2 izvora neefikasnosti:

1. Alokativna neefikasnost2. Proizvodna neefikasnost

MK– kratki rok

MK – dugi rok

Stiglitz- savršena konkurencija je zbog svoje rijetke pojave u stvarnosti loš benchmark jer ne obuhvaća asimetrične informacije

Coase- koncept vrijedi samo u svijetu savršenih informacija i nepostojanja transakcijskih troškova

- naglašavao postojanje transakcijskih troškova u tržišnoj utakmici i dobivanju informacija

Razmatranja neoklasične koncepcije savršene konkurencije

Hayek- temeljni problem je statičnost modela, odnosno ne razmatranje vremenske dimenzije

- Konkurenciju treba shvatiti kao dinamički proces otkrivanja efikasne alokacije resursa

- “Stav da su ljudi, ako znaju sve u ravnoteži- istinit je naprosto stoga što na taj način i definiramo ravnotežu” (Ekonomija i Znanje)

- Ekonomska teorija treba pokazati kako se uspostavlja tendencija ka ravnoteži

Schumpeter- vjerojatnije je da inovacije i tehnološke promjene dolaze iz monopola i oligopola nego iz savršenih konkurenata

- visoki profiti pružaju poticaj poduzeću da uzdrma trenutne procese proizvodnje te uspostavi nove i produktivnije načine u kojima će biti kratkoročni monopolist te na taj način financirati taj poduhvat (kreativna destrukcija)

- Monopolistička konkurencija- izvor inovacija i velikih ulaganja

Razmatranja neoklasične koncepcije monopola

Bomol- prijetnja potencijalnih konkurenata da će ući na tržište i oboriti cijenu dovoljan je poticaj poduzeću da se ponaša konkurentno i spušta cijene značajno niže od monopolskih

- Suvremena konkurencija nije natjecanje u cijenama i količinama već u kvaliteti, inovacijama i ulaganjima

- “Inovativnu mašineriju slobodnog tržišta” pokreće upravo oligopolistička struktura nekoliko velikih proizvođača

Čikaška škola (Stigler, Peltzman, Demsetz, Posner)

- Monopoli su rezultat regulacije i intervencije države

- Čak i u poljima gdje postoji ekonomija obujma, prije državnog uplitanja nisu nastajali monopoli

- Ekonomija obujma ne kreira monopol automatski već je potrebno postojanje kontrole ulaska ili nedostupnost resursa za fiksna ulaganja

- Konkurencija pri ulasku dovodi do konkurentnih ishoda

Koncentracija tržišta, odnosno pojedine industrije, funkcija je broja poduzeća i njihovih pojedinačni tržišnih udjela ◦ Proizvodnih udjela, udjela ukupnog kapaciteta, zaliha …

Kvantifikacija tržišnih udjela nužna je za prepoznavanje trendova unutar industrija, tj. trendova u promjeni tržišne strukture

Agencije koje se bave zaštitom tržišnog natjecanja stoga kontinuirano mjere koncentriranost unutar tržišta ili grane industrije kako bi djelovali u smjeru zaštite konkurencije

Koncentriranost tržišta mjeri se uz pomoć mjera koncentracije

Mjere koncentracije Najpoznatije i najviše korištene mjere

koncentracije su:◦ Herfindahl – Hirschmanov indeks◦ Koncentracijski omjeri (CR3, CR4, CR5 i CR8)

Ostale mjere koncentracije:◦ Indeks apsolutne koncentracije◦ Rosenbluth indeks◦ Linda indeks ◦ U indeks

Herfindahl – Hirschmanov indeks (HHI) HHI indeks je jedan od najčešće korištenih mjera

koncentracije tržišta Računa se zbrajanjem kvadrata tržišnih udjela

poduzeća koja se natječu na tržištu

HHI ispod 0,01 indicira tržište sa visokom konkurencijom HHI između 0,01 i 0,15 predstavlja nekoncentrirano tržište HHI između 0,15 i 0,25 predstavlja umjereno koncentr.

Tržište HHI iznad 0,25 predstavlja koncentrirano tržište

Koncentracijski omjer Koncentracijski omjer predstavlja udio određenog

broja najvećih poduzeća, u ukupnoj proizvodnji industrije ili tržišta., tj. označava tržišni udio najvećih 3, 4, 5 ili 8 poduzeća

Uz HHI najkorišteniji indeksi koncentracije, koji se nerjetko koriste u kombinaciji sa HHI indeksom

0% - savršena konkurecija 0% – 50% - niska koncentracija 50% - 80% - oligopol 80% - 100% - monopol

Vježba

IZRAČUNAJTE :

HHI i CR5 INDEKSE BANKARSKOG SUSTAVA RH TRETIRAJUĆI UDIO AKTIVE U UKUPNOJ AKTIVI BANKARSKOG SUSTAVA KAO TRŽIŠNI UDIO

Hvala na pažnji !!!