View
15
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
TALCOTT PARSONS
Zita Fašaić Musurliev
Hrvatski studiji
Sustavna sociologija
TALCOTT PARSONS
• 13. prosinca 1902.g u Coloradu, SAD – 8. svibnja 1979. u Munichu, Njemačka
• Započeo je studirati biologiju na Amherst sveučilištu planirajući medicinsku
karijeru
• Tek u višim godinama studija zainteresirao se za sociološke probleme
• Po povratku iz Europe, gdje je studirao društvene znanosti, Parsons postaje
asistent na Ekonomskom odjelu Harvardskog sveučilišta gdje upoznaje
Pitirima Sorokina
• Kasnije prelazi na novoorganizirani Odjel za sociologiju
• Izabran za predsjednika Američkog sociološkog društva
• Preveo je Marxovo djelo Protestantska etika i Duh kapitalizma na engleski jezik
• Najznamenitiji američki sociolog-teoretičar
• jedan od tvoraca moderne sociologije
• najznačajniji predstavnik modernog funkcionalizma
• Utjecaj na njega imali su Durkheim i Weber
HOBBES I PROBLEM PORETKA
• Sociolozi su sve bliže otkrivanju teorije dobrovoljnog djelovanja
• Thomas Hobbes
• Prirodno stanje- rat svih protiv sviju
• Uzajamna korist dovodi do izlaska iz prirodnog stanja i formiranja društvenih odnosa
• Moć je izvor podjele među ljudima
• Razlozi nestabilnosti poretka
• Za mnoge ova teorija je samo interpretacija Weberove teorije društvenog djelovanja
• Pri formuliranju teorije društvene akcije Parsons se oslanjao na
pretpostavku da ljudi teže onome što se od njih društveno očekuje, stoga su njihovi ciljevi identični s kulturnim obrascima
• Njegov sistem sadrži sljedeće faktore:
• 1. AKTER
• 2. CILJ
• 3. SITUACIJA
• 4. NORMATIVNA ORIJENTACIJA
• Četvrti element ima, po Parsonsu, i tri posebne karakteristike:1. Akcija se uvijek odvija u vremenu2. Orijentacija uvijek podrazumijeva mogućnost greške3. Referentni okvir je subjektivan
TEORIJA DRUŠTVENE AKCIJE
• S obzirom da se društveni sistem sastoji od međudjelovanja ljudskih jedinki, svaki je njegov član istodobno i onaj koji djeluje (jer ima ciljeve, ideje, stavove) i predmet orijentacije, samim time društveni sistem je integrativni podsistem djelovanja uopće.
• Društveni sistemi (lokalne zajednice, škole, poduzeća).
• Društvo da bi moglo funkcionirati mora zadovoljavati tri bitna preduvjeta:
• 1. Političku organiziranost tj. mora jamčiti odanost zajedništvu,
• 2. Mora imati relativno efikasan normativni poredak,
• 3. Posjedovati pravilan odnos naspram kulturnih, bioloških, psiholoških i društvenih okružja
SOCIOLOŠKI PRISTUP TEORIJI ORGANIZACIJA
• STRUKTURA MOĆI
• Predlaže da se moć shvati kao igra iz koje obje strane mogu izvući korist
• Uspoređuje moć s novcem- kao što novac ima vrijednost zbog opće suglasnosti da se koristi kao standardno sredstvo razmjene, tako moć postaje sredstvo za postizanje individualnih ili kolektivnih ciljeva
• Moć je izvedena izravno iz autoriteta, tj. opada ili raste ovisno o povjerenju prema vladarima
• Postoje dvije funkcije moći: POZITIVNA-usmjerena na postizanje pozitivnih ciljeva i NEGATIVNA-obrambena
• To je u skladu s njegovom analizom koja tvrdi da je na jednoj strani organizacija koja nameće svoje ciljeve, a na drugoj strani ljudi sa osobnim interesima
• Bitna karakteristika organizacije jest njezin VRIJEDNOSNI OBRAZAC, osiguravanjeEKONOMSKIH SREDSTAVA i uspostava ODANOSTI
• Kad pojedinac prihvati odnos koji nameće organizacija on prihvaća i odanost prema organizaciji.
• Zadaci organizacije :
• 1.Pribavljanje sredstava
• 2. Formiranje procedura
• 3. Stvaranje obrazaca
• Moć se može definirati kao sposobnost pojedinca da usmjeri sredstva u svrhu ostvarivanja cilja
• Uvjeti za razvoj moći;
• 1.institucionalizacija vrijednosnog
• 2. reguliranje procesa odlučivanja u organizaciji
• 3. jačanje podrške onih koji rade za organizaciju
• 4. raspolaganje materijalnim sredstvima
• DRUŠTVENO DJELOVANJE se sastoji od strukture i procesa pomoću kojih ljudska bića ostvaruju smislene namjere
• ovdje upotrebljavamo pojam djelovanje, a ne ponašanje jer nas ne zanimaju fizički događaji ponašanja nego
• njihovi OBRASCI
• njihovi strukturirani smisleni PROIZVODI
• MEHANIZMI i procesi koji upravljaju formiranjem obrazaca
FUNKCIONALNI IMPERATIVIAGIL SHEMA
• svaki društveni sistem mora zadovoljiti osnovne
potrebe kako bi opstao u promjenjivoj okolini
• četiri funkcionalna imperativa karakteristična svim
društvenim sistemima
• 1. prilagodba (ADAPTATION)
• 2. postizanje ciljeva (GOAL ATTAINMENT)
• 3. integracija (INTEGRATION)
• 4. održavanje obrazaca ponašanja (LATENT
PATTERN MAINTENANCE)
POJAM DRUŠTVATJ. PODSISTEMI DRUŠTVENE AKCIJE
KULTURNI
SUSTAV
SISTEM
LIČNOSTI
DRUŠTVENI
SUSTAV
BIHEVIORALNI
ORGANIZAM
• Sistemi su međusobno isprepleteni te
ovise jedan o drugom i zajedno tvore
strukturu društva
Održavanje obrazaca
ponašanja
integracija
prilagodba
Ostvarivanje
ciljeva
• ova podjela je primjena opće paradigme koju autor koristi u cijelom području djelovanja
• paradigma analizira svaki sistem djelovanja vezano uz četiri funkcionalne kategorije:
• 1.održavanje najviših vladajućih ili upravljačkih obrazaca – u sustavu djelovanja je za ovu funkciju specijaliziran kulturni sustav
• 2. održavanje unutrašnje povezanosti sustava – u sustavu djelovanja je za ovu funkciju specijaliziran društveni sustav
• 3. održavanje usmjerenosti sustava na postizanje ciljeva u odnosu na njegovo okruženje – u sustavu djelovanja je za ovu funkciju specijaliziran sustav pojedinca
• 4. održavanje usmjerenosti sustava na općenitiju prilagodbu općim uvjetima okruženja – npr. neakcijskog, fizičkog okruženja – u sustavu djelovanja je za ovu funkciju specijaliziran bihevioralni organizam
• Glavni funkcionalni problem po pitanju odnosa društvenog sistema i osobe jest održavanje dovoljne motivacije za sudjelovanje u oblicima djelovanja koje društvo cijeni.
• Društvo mora svojim članovima pružati dovoljno zadovoljstvo ili nagrade, ako želi njihovu neprekidnu suradnju da funkcioniralo kao sistem - SOCIJALIZACIJA
• Jedno od temeljnih načela organizacije živih sistema jest da su njihove strukture izdiferencirane
• Kao središnji funkcionalni zahtjev u međusobnim odnosima između nekog društva i nekog sistema kulture, Parsons postavlja instituciju legitimacije kao opravdanje normativnog poretka u datom društvu
• Treba napomenuti da svaka upotreba vlasti zahtijeva adekvatno opravdanje, stoga ne treba posebno naglašavati da se podrazumijeva da nečije pravo mora biti neminovno u skladu s institucionaliziranim poretkom
• društva su oblik socijalnog sistema sastavljena od različitih podsistema od kojih je svaki opet sačinjen od skupa institucija stvorenih za zadovoljenje određenog funkcionalnog imperativa
• iako je njegova teorija našla primjenu u mnogim područjima i brojne sljedbenike, jačali su glasovi kritike
DOB I SPOL U SOCIJALNOJ STRUKTURI
• u mnogim sistemima društva već rođenjem djeteta radi se segregacija prema spolu
• Djevojčice se uvode u kućanske poslove od najranije dobi
• Očevi ne sudjeluju u takvim poslovima, pa sinovi slijede njihov primjer
• Mladost je prožeta gubljenjem sigurnosti statusa i emocionalne vezanosti koja je dobivena u obitelji u kojoj je pojedinac odrastao
• Za vrijeme studiranja diferencijacija se prvenstveno pojavljuje po pitanju klasnog statusa i individualnih sposobnosti, a tek je u drugom planu diferencijacija prema spolu
• Razlikovanje prema spolu postaje vidljivo na postdiplomskom koji je direktno povezan s budućom profesijom
• Parsons smatra da je glavna dobna razlika između odraslih i omladine, tzv.omladinska neodgovornost
• Muškarac mora imati dobar, stabilan posao koji će mu uz zadovoljavajuće prihode osiguravati kako njegov, tako i ženin status u društvu
• U slučaju da se žena nađe na poziciji ravnopravnoj muškarcu neće se udavati ili će proći duboku izmjenu u obiteljskoj strukturi
• Ženin osnovni status je bio status domaćice
• Dolazi do promjene- pokušavaju uspostaviti svoju ravnopravnost kroz slobodu odijevanja i izražavanja te pokazivanjem interesa za profinjene stvari poput umjetnosti
Recommended