View
236
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Prijedlog
Radna grupa za izradu Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i
Hercegovini za period 2017.-2020. godine
STRATEGIJA ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG
KRIMINALA U BOSNI I HERCEGOVINI
(za period 2017. - 2020. godine)
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 117. sjednici održanoj 10. oktobra 2017. godine, usvojilo je Strategiju
za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2020. godine.
Sarajevo, septembar 2017. godine
BOSNA I HERCEGOVINA
VIJEĆE MINISTARA
БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА
САВЈЕТ МИНИСТАРА
2 od 25
SADRŽAJ:
1. UVOD ..................................................................................................................................... 3
2. MISIJA I VIZIJA .................................................................................................................. 5
3. PRINCIPI ZA IZRADU STRATEGIJE .............................................................................. 6
4. ORGANIZOVANI KRIMINAL U BOSNI I HERCEGOVINI ........................................... 7
5. OKVIR ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA ................................. 13
5.1. Zakonodavni okvir ........................................................................................................ 13
5.2. Institucionalni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala ............................... 15
5.3. Analiza kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala ................................... 18
6. OSNOVNI CILJEVI U BORBI PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA ............... 20
7. MJERE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA ................................ 21
8. IMPLEMENTACIJA I AKCIONI PLAN .......................................................................... 25
3 od 25
1. UVOD
Organizovani kriminal danas ozbiljno ugrožava pravni poredak i podriva demokratske
institucije gotovo svake zemlje. Opasnost koju ova kompleksna i specifična društveno
negativna pojava proizvodi po države i društvo, djelimično ili u cjelini, nije sadržana
isključivo u konkretnim kriminalnim radnjama, već se u većini slučajeva može odraziti i na
državne odluke u sferi njene ekonomije ili politike. Međutim, zbog specifičnih karakteristika
koje nosi sa sobom, postoje brojne poteškoće i nedoumice u sprječavanju i suzbijanju ovog
kriminalnog fenomena.
Kroz četiri krivična zakona koji su na snazi u Bosni i Hercegovini, inkriminisan je
veliki broj krivičnih djela, koji nam pružaju pravni okvir u borbi protiv organizovanog
kriminala. Ugroženost Bosne i Hercegovine od organizovanog kriminala je realna i
očekivana, a pojavni oblici organizovanog kriminala manifestuju se na više načina dok se
negativan uticaj ovog oblika kriminala odražava na sve životne sfere. Aktivan pristup ovoj
problematici jeste i izrada Procjene prijetnji od organizovanog kriminala, Strategije i akcionih
planova za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini.
U kontestu spomenutog, a sve u cilju davanja multidisciplinarnog i sveobuhvatnog
instucionalnog odgovora na ovu negativnu pojavu, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na
svojoj 64. sjednici održanoj 14. jula 2016. godine, donijelo je Odluku1 o formiranju Radne
grupe za izradu Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za
period 2017.-2020. godine (u daljem tekstu: Radna grupa).2
Donošenje i implementacija Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala (u
daljem tekstu: Strategija) je od najšireg značaja za sve građane Bosne i Hercegovine i važan je
korak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ali i odraz jasne opredjeljenosti Bosne i
Hercegovine da u najvećoj mogućoj mjeri da doprinos u borbi protiv ovog globalnog
problema.
Njenoj izradi je prethodila izrada Procjene prijetnji od organizovanog kriminala u BiH
(OCTA), dokumenta koji razrađuje opasnosti koje prijete od organizovanog kriminala i daje
prioritet onima za koje je predviđeno da će u budućnosti uzrokovati najveću štetu (negativan
uticaj na budžete). Iz toga proizilazi direktna uzročno-posljedična veza između procjene
prijetnji i aktivnosti koje se preduzimaju u borbi protiv kriminala, jer procjena prijetnji
predstavlja osnovu za izradu strateških dokumenata u ovoj oblasti i daje smjernice svim
relevantnim tijelima u borbi protiv ovog oblika kriminala.
Procjenu prijetnji od organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini pripremila je
Radna grupa, koristeći usaglašenu metodologiju rada, a na osnovu statističkih podataka
agencija i institucija za provođenje zakona, obavještajnih i drugih podataka, dostupnih
1 („Službeni glasnik BiH“, br. 56/16, 92/16, 14/17, 44/17 i 53/17 )
2 Radnu grupu sačinjavaju predstavnici sljedećih institucija: Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine;
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine; Tužilaštvo Bosne i Hercegovine; Državna agencija za istrage i zaštitu
(SIPA); Granična policija Bosne i Hercegovine (GP BiH); Služba za poslove sa strancima; Direkcija za
koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine; Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine
(OSA BiH); Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine; Republičko tužilaštvo Republike Srpske;
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS); Federalno tužilaštvo Federacije Bosne i
Hercegovine; Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova (FMUP) i Policija Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine (PBD BiH).
4 od 25
izvještaja i procjena o stanju i trendovima organizovanog kriminala na međunarodnom i
regionalnom planu, istraživanja i drugih izvještaja koje su izradile relevantne međunarodne i
regionalne organizacije. Sve aktivnosti su urađene po standardima EUROPOL-a, a korišteni
upitnici su struktuirani na način da omoguće sveobuhvatnu analizu i procjenu dostavljenih
podataka, i identifikaciju potencijalnih prijetnji.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Procjenu prijetnji od organizovanog kriminala u
Bosni i Hercegovini, na svojoj 93. sjednici održanoj 08. marta 2017. godine.
Iz sačinjene procjene prijetnji od teškog i organizovanog kriminala u Evropskoj uniji
(EU SOCTA), koju je pripremio EUROPOL, evidentno je da organizovane kriminalne grupe,
povezane prostorno za određena geografska područja, predstavljaju ozbiljnu prijetnju
sigurnosti Evropske unije i država članica i cijelog regiona, te je rezultirala potrebom da se
pripremi dokument ove vrste i u našoj zemlji.
Podsjećamo na činjenicu da je i u ranijem periodu sačinjavana Procjena prijetnji od
organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, koja je bila osnova za izradu Strategije za
borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za period 2014.-2016. godine.
Strategijom Vijeće ministara BiH utvrđuje politiku u oblasti uspostavljanja efikasnog
sistema za borbu protiv organizovanog kriminala, kojom definiše strategijske ciljeve, uloge i
odgovornost svih subjekata i određuje okvire za izradu planova implementacije. Takođe,
Strategijom se stvaraju dodatni uslovi za efikasnije uključivanje Bosne i Hercegovine u
regionalni, evropski i svjetski koncept borbe protiv organizovanog kriminala.
Strategija je u skladu sa obavezama specificiranim kroz proces stabilizacije i
pridruživanja Evropskoj uniji, kao i tekućim reformskim procesima u zemlji, prije svega onim
koji su navedeni u dokumentu „Evropsko partnerstvo”. Ona je u čvrstoj koncepcijskoj i
funkcionalnoj vezi sa dokumentom Sigurnosna politika, kao i određenim strategijama u Bosni
i Hercegovini, koje se odnose na različite oblasti: integrisano upravljanje granicom, borba
protiv korupcije, borba protiv pranja novca, suzbijanje trgovine ljudima, suzbijanje
nedozvoljene trgovine naoružanjem i vojnom opremom, borba protiv neovlašteog prometa
opojnih droga, migracije i azil.
5 od 25
2. MISIJA I VIZIJA
Bosna i Hercegovina je svjesna činjenice da je pored unutrašnje sigurnosti od
presudnog značaja regionalna i globalna sigurnost. Vlasti u Bosni i Hercegovini su odlučne u
namjeri da, strateškim pristupom i uz pomoć međunarodne zajednice, usaglašenim i
koordiniranim djelovanjem zakonodavne, sudske i izvršne vlasti razviju unutrašnje kapacitete
i potencijale za efikasnu borbu protiv svih oblika organizovanog kriminala, a posebno protiv
različitih oblika koruptivnog djelovanja i negativnog uticaja njegovih nosilaca u strukturama
svih nivoa vlasti.
Bosna i Hercegovina teži uspostavljanju proaktivnog i multinstitucionalnog pristupa u
borbi protiv organizovanog kriminala, što podrazumijeva koordinaciju i bolje korištenje
obavještajnih podataka, kao i informacija proisteklih iz strateških analiza i procjena prijetnji,
pojačanu međusobnu saradnju nadležnih institucija i agencija, efikasnu provedbu postojećih
zakona, primjenu najboljih iskustava i praksi, kao i razvijanje regionalne i međunarodne
saradnje.
U narednom periodu Bosna i Hercegovina će na svim nivoima vlasti će jačati
kapacitete i nastaviti aktivnosti na borbi protiv svih vidova organizovanog kriminala, što je
prioritetni cilj u očuvanju sigurnosti i stabilnosti građana BiH. Bosna i Hercegovina će svim
raspoloživim kapacitetima i u saradnji sa državama regiona i međunarodnim organizacijama,
kao i razvijanjem savremenih zakonskih okvira, institucija i kapaciteta, preduzimati aktivnosti
u cilju povećanja efikasnosti borbe protiv organizovanog kriminala.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, vlade entiteta i Brčko distrikta BiH će u okviru
svoje nadležnosti stvoriti sve neophodne političke i pravne pretpostavke za uspješnu primjenu
Strategije sa težištem na tri osnovna principa: a) proaktivan pristup razvijanja i primjena
preventivnog djelovanja, b) primjena represivnog djelovanja i c) oduzimanje imovine stečene
ili proistekle izvršenjem krivičnog djela.
Također, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, vlade entiteta i Brčko distrikta BiH,
putem nadležnih institucija aktivno će razvijati povjerenje i saradnju sa građanima, te javnim,
društvenim i privatnim sektorom, radi povezivanja svih snaga i potencijala zajednice u borbi
protiv organizovanog kriminala.
6 od 25
3. PRINCIPI ZA IZRADU STRATEGIJE
Principi za izradu i provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv
organizovanog kriminala su sljedeći:
Princip političke volje - aktivna borba protiv organizovanog kriminala predstavlja
prioritetnu aktivnost institucija u Bosni i Hercegovini;
Princip nediskriminacije i poštivanja sloboda i prava građana - aktivnostima na
realizaciji strategije je zagarantovano ostvarivanje svih ljudskih sloboda i prava
građana u skladu sa Ustavom BiH i ustavima entiteta, kao i zakonima i međunarodnim
pravnim standardima;
Princip legaliteta - poštivanje Ustava i domaćih zakona, kao i odredbi međunarodnih
sporazuma (međunarodnih pravnih instrumenata) čiji je Bosna i Hercegovina
potpisnik;
Princip jedinstvene i globalne vizije - borba protiv organizovanog kriminala zasnovana
je na jedinstvenom i globalnom sagledavanju problema;
Princip koordinacije i saradnje - prakse i procedure borbe protiv organizovanog
kriminala zasnivaće se na jedinstvenom konceptu saradnje javnog i privatnog sektora,
međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, civilnog društva i građana;
Princip profesionalizma i usklađenosti - borba protiv organizovanog kriminala
podrazumijeva kontinuirano profesionalno obučavanje, obrazovanje i usavršavanje
stručnjaka, kao i razmjenu iskustava najboljih praksi i savremenih dostignuća, te
njihove usklađenosti sa preventivno-represivnim mjerama;
Princip proaktivne međunarodne saradnje - proaktivna saradnja u pripremama za
pridruživanje Evropskoj uniji i za osiguranje aktivne uloge Bosne i Hercegovine na
međunarodnom nivou;
Princip poštivanja obaveza u implementaciji Strategije - podrazumijeva nadzor nad
implementacijom Strategije sa utvrđivanjem institucija zaduženih za provođenje
Strategije sa jasno definisanim obavezama i planiranim rokovima, u kojima se vrši
nadzor nad provođenjem Strategije. U skladu sa tim vršiće se i procjena eventualnih
korektivnih mjera;
Princip kontinuiteta i progresivnosti - predstavlja nastavak sistemskih aktivnosti
provedenih u borbi protiv organizovanog kriminala, koje su trajnog karaktera i
afirmisaće sve pozitivne rezultate;
Princip povjerljivosti - lični podaci proistekli iz specifičnih aktivnosti neće se
objavljivati, osim u slučajevima i pod uslovima propisanim zakonom;
Princip analize - periodična analiza i ocjena realizovanih ciljeva i preduzetih mjera;
Učešće javnog i privatnog sektora i civilnog društva - što podrazumijeva aktivnu
saradnju javnog i privatnog sektora, civilnog društva, međunarodnih institucija i
građana;
Princip transparentnosti i otvorenosti.
7 od 25
4. ORGANIZOVANI KRIMINAL U BOSNI I HERCEGOVINI
Organizovani kriminal je nesumnjivo jedan od najopasnijih pojavnih oblika
kriminaliteta, koji izravno utiče na stabilnost i sigurnost svake zemlje, narušava osnovne
društvene vrijednosti demokratskog i građanskog društva, ugrožava vladavinu prava,
povjerenje u javne institucije i pravnu državu, te koči ekonomski razvoj i napredak.
Općepoznato je da finansijska korist čini jedan od osnovnih motiva vršenja krivičnih
djela organizovanog kriminala. Organizovane kriminalne grupe nastoje legalizovati
nezakonito stečenu finansijsku korist putem “Pranja novca” i ubaciti je u legalne ekonomske
tokove, sve u cilju jačanja svog ekonomskog i političkog uticaja u društvu. Zbog toga u borbi
protiv organizovanog kriminala, oduzimanje finansijske koristi/prihoda stečenih krivičnim
djelom se sve više priznaje kao efikasno sredstvo u borbi protiv organizovanog kriminala.
Razvoj i jačanje organizovanog kriminala u međunarodnim okvirima zahtijeva razvoj
efikasnih modaliteta međunarodne saradnje u toku krivične i finansijske istrage i postupka
oduzimanja imovine stečene kriminalom. U tom pravcu, neophodno je da države usvoje mjere
kojima će omogućiti svojim nadležnim institucijama da konfiskuju imovinu/prihod stečen
kriminalom. Na ovaj način će moći adekvatno odgovoriti ovom izazovu, te adekvatno
sudjelovati u međunarodnoj saradnji, participirati u zajedničkim istragama, pružati pomoći u
zamrzavanju odnosno privremenom oduzimanju prihoda stečenih kriminalom i pomoći u
trajnom oduzimanju, vraćanju ili razmjeni nelegalno stečene imovine koja se nalazi u drugoj
državi.
Sveobuhvatna borba protiv organizovanog kriminala, koji izravno utiče na stabilnost i
sigurnost svake zemlje, predstavlja jedan od glavnih prioriteta, ali i izazova za cjelokupni
sigurnosni sistem u Bosni i Hercegovini. Učinkovita i uspješna borba protiv kriminaliteta
jedan je od osnovnih preduslova i kriterija za pristup Evropskoj uniji.
U skladu sa nalazima OCTA BiH, na području BiH postoje različiti pojavni oblici
organizovanog kriminala koji se ispoljava, u većoj ili manjoj mjeri, u različitim pojavnim
aspektima kao što su: nedozvoljena proizvodnja i promet opojnim drogama, trgovina ljudima,
krijumčarenje ljudi i ilegalne migracije, nedozvoljen promet oružjem i vojnom opremom i
proizvodima dvojne namjene, privredni kriminal i poreske utaje, krivotvorenje i nezakonito
pribavljanje ličnih dokumenata, krivotvorenje novca, zloupotreba kreditnih kartica i drugih
papira od vrijednosti, zloupotreba službenog položaja, visokotehnološki (komjuterski ili
cyber) kriminal, krađe i prodaje motornih vozila, ucjene, iznude, otmice i razbojničke krađe i
dr.
Rasprostranjenost organizovanog kriminala u BiH u sigurnosnom smislu nije dovoljno
istražena oblast, te precizna ocjena postojećeg stanja nije moguća i daje se isključivo na
osnovu procjene sačinjene na osnovu prikupljenih obavještajnih podataka i zaključaka koji
proizilaze iz podataka prikupljenih operativnim radom policijskih službenika i tokom
kriminalističke obrade, te statističkih podataka o osobama koje su prijavljene tužilaštvima.
Značajan uticaj na organizovani kriminal ima i prisustvo korupcije u svim strukturama
vlasti, što je potvrđeno u dosad provedenim istragama organizovanih kriminalnih grupa i
8 od 25
istraživanjima nevladinog sektora. Nemoguće je precizno izračunati materijalno-finansijsku
štetu koju Bosni i Hercegovini nanosi organizovani kriminal, ali je sasvim sigurno da je ona
velika.
Procjena prijetnji od organizovanog kriminala u BiH (OCTA), kao dokument koji
razrađuje opasnosti koje prijete od organizovanog kriminala i daje prioritet onima za koje je
predviđeno da će u budućnosti uzrokovati najveću štetu, ukazala je na najrasprostranjenije
pojavne oblike organizovanog kriminala u ovom trenutku na području Bosne i Hercegovine.
U skladu sa nalazima pomenute procjene prijetnji, utvrđene su mjere koje je potrebno
preduzeti po pojedinim pojavnim oblicima organizovanog kriminala, sve u cilju suzbijanja i
prevencije kriminalnih aktivnosti, a u skladu sa raspoloživim unutrašnjim kapacitetima i
realnim mogućnostima.
U BiH djeluju razgranate mreže organizovanih kriminalnih grupa sa šireg područja
Balkana, pa i evropskih prostora, koje ovdje imaju svoje ogranke, i preko koga realizuju
brojne kriminalne aktivnosti. Naši državljani su najčešće izvršioci, ali u sporadičnim
slučajevima i organizatori pojedinih faza realizacije aktivnosti nekog većeg kriminalnog lanca
koji počinje i završava se van prostora naše zemlje, a istovremeno imamo i situaciju da neke
od organizovanih kriminalnih grupa svoje aktivnosti realiziraju samo na području Bosne i
Hercegovine. Riječ je o kriminalnim grupama čiji je stepen organizovanosti izrazito velik i
koje imaju iskristaliziranu organizacijsku strukturu: od organizatora, izvršilaca, do pomagača.
Procjena policijskih agencija, sačinjena na osnovu njihovih analiza vršenih tokom
redovnih poslova i zadataka, ukazuje na to da su organizovane kriminalne grupe vrlo
prilagodljive u njihovim nelegalnim aktivnostima. Takođe, prepoznato je da se organizovane
kriminalne grupe lako prilagođavaju promjenama u političkom, ekonomskom i društvenom
okruženju.
Na osnovu Procjene prijetnje od organizovanog kriminala, koja je sačinjena za period
2013.-2015. godina, evidentno je da su na području Bosne i Hercegovine i dalje prisutni svi
pojavni oblici organizovanog kriminala, koji su izdiferencirani i u ranijem periodu,
obuhvaćeni prethodnom procjenom prijetnji.
Prema raspoloživim podacima, najveći broj organizovanih kriminalnih grupa u Bosni i
Hercegovini bavi se ilegalnom trgovinom narkoticima i krijumčarenjem ljudi kao
najunosnijim kriminalnim djelatnostima. Pored toga, prisutno je krijumčarenje vatrenog
oružja i municije i njegova prodaja na ilegalnom tržištu. Jedan broj pripadnika ovih grupa
bavi se naručenim ubistvima, ucjenama, otmicama i iznudama, uz napomenu da je broj
organizovanih kriminalnih grupa promjenljiv, jer je stepen obnavljanja procesuiranih grupa i
lanaca velik, a zbog velikog procenta učešća povratnika. Riječ je o kriminalnim grupama koje
su dio međunarodnih lanaca i čiji je stepen organizovanosti izrazito velik i koje imaju
iskristaliziranu organizacijsku strukturu: od organizatora, izvršilaca, do pomagača i dr. U
odnosu na period do 2013. godine kad su poseban problem predstavljala krivična djela krađe
motornih vozila i preprodaja istih na području cijele BiH, u periodu 2013.-2015. godine
zabilježen je trend smanjenja ovog krivičnog djela.
Na ilegalnom tržištu u Bosni i Hercegovini prisutne su gotovo sve vrste opojnih droga,
a dominiraju produkti kanabisa, heroin i sintetičke droge. Na osnovu analize modusa
djelovanja organizovanih kriminalnih grupa koje su otkrivene, istražene i od strane policijskih
i dijelom sudski procesuirane pred pravosudnim tijelima u Bosni i Hercegovini, kao i
9 od 25
obavještajnih saznanja, međunarodnih trendova, odnosno puteva kretanja droge može se
konstatovati da je Bosna i Hercegovina zemlja tranzita i krajnjeg odredišta. Međutim, uočeni
su i pojavni oblici proizvodnje manjih količina marihuane. U periodu 2013.-2015. godine, u
provedenim istragama od strane pravosudnih i policijskih agencija, pronađene su plantaže
marihuane i vještačke laboratorije za proizvodnju marihuane u različitim krajevima BiH.
Na području Bosne i Hercegovine je intenzivirana nelegalna nabavka i prodaja
naoružanja uzrokovana većom potražnjom na “crnom tržištu” u zemljama EU. Registrovana
je pojava ilegalne trgovine vatrenim naoružanjem, kao i eksplozivima, gdje se uglavnom radi
o vojnom naoružanju zaostalom iz proteklog rata, te različitim vojnim i privrednim
eksplozivima. Predmet krijumčarenja su u najvećem broju slučajeva automatske puške,
pištolji i eksploziv, koji se na crnom tržištu u EU ilegalno prodaju po višestruko većim
cijenama od nabavne, te je zarada veoma velika. Trend je da se ovo krivično djelo izvršava u
međusobnoj interakciji sa vršenjem krivičnog djela ilegalne trgovine narkoticima, tako što se
vrši kompenzacija oružja za narkotike, a često se krijumčare zajedno u organizovanim
ilegalnim transportima.
Bosna i Hercegovina je zemlja u procesu tranzicije gdje imamo jako izražen
ekonomski i socijalni faktor, posebno siromaštvo i nezaposlenost, te je prisustvo trgovine
ljudima posebno karakteristično. U odnosu na prethodni period, gdje je BiH u jednakoj mjeri
bila zemlja tranzita i krajnjeg odredišta žrtava trgovine ljudima, trenutni trendovi pokazuju da
Bosna i Hercegovna sve više postaje zemlja polazišta trgovine ljudima, obzirom da su sada
uglavnom žrtve trgovine ljudima državljani Bosne i Hercegovine, koji se na različite načine
eksploatišu u svrhu prosjačenja, zatim u svrhu radnih i seksualnih potreba. Istovremeno je
primjetan trend eksploatacije maloljetnih osoba, uglavnom djece u svrhu prosjačenja i krađa u
zemljama EU, gdje su žrtve uglavnom lica romske nacionalnosti.
Iаkо zbog svog geografskog položaja, Bosna i Hercegovina јоš uviјеk niје nа glаvnој
ruti krеtаnjа ilegalnih migrаnаtа, ipak tоkоm 2017. godine, evidentiran je povećan broj
ilegalnih prevođenja iz zemalja u okruženju lica sa dokumentima Turske, preko teritorije BiH
i njihovog ilegalnog prevođenja u Republiku Hrvatsku radi daljeg krijumčarenja prema
zemljama Zapadne Evrope. S drugе strаnе BiH је bila odredište državljana zemalja iz regiona
koji su u najvećoj mjeri kršili imigracione propise. U pogledu lica kojа dolaze iz trećih
zemalja u posmatranom periodu najviše je evidentirano državljana Turske, Albanije, nosilaca
putnih isprava sa oznakom Kosova, Afganistana, Šri Lanke i Indije.
Privredni kriminal se, u najvećem broju slučajeva, usko vezuje za slučajeve korupcije,
budući da je međusobna interakcija ove dvije pojave neophodna u slučajevima kada se radi o
ostvarivanju protivpravne imovinske koristi u većim novčanim iznosima. Kao modus
operandi pojavljuje se, kao što je to bio slučaj i ranije, prelijevanje kapitala koje se uobičajeno
vrši u multinacionalnim kompanijama koje krajnju dobit upućuju u tzv. poreske oaze,
odnosno off-shore kompanije, čime se profit ostvaren u Bosni i Hercegovini prikazuje u
državama u kojima se ne mora plaćati porez, što predstavlja direktan gubitak za budžet. Jedan
od izraženijih modaliteta je izbjegavanje plaćanja poreskih obaveza nastalih kao posljedica
nezakonitih statusnih promjena preduzeća koje prethode predstečajnim i stečajnim
postupcima privrednih subjekata koji su višemilionski poreski dužnici. Tokovi novca
određenih kriminalnih grupa čija je aktivnost presječena policijskim akcijama, ukazuje na to
da se novčana sredstva i imovina koji su nezakonito stečena vršenjem krivičnih djela iz ove
oblasti, uglavnom legalizuju kupovinom nekretnina, izgradnjom poslovnih i drugih objekata,
10 od 25
privatizacijom preduzeća, a u pojedinim slučajevima i transferisanjem novčanih sredstava u
inostranstvo.
Korištenje novih informatičkih i tehnoloških dostignuća kriminalnim grupacijama
omogućava veliki nivo anonimnosti i teže otkrivanje njihovih nezakonitih aktivnosti. Nivo
sofisticiranosti predstavlja veliki izazov razvijenim zemljama, a pogotovo zemljama sa
ograničenim materijalnim mogućnostima kao što je Bosna i Hercegovina. Prijetnja od
upotrebe novih informatičkih i tehnoloških dostignuća je u porastu i utjecaj koji ima na
privredu Bosne i Hercegovine, njenu infrastrukturu i poslovnu zajednicu, iziskuje njeno bolje
poznavanje. Prema prikupljenim saznanjima, kriminalna lica iz BiH koriste sve mogućnosti
modernih tehnologija kako bi osmislili strategije ilegalne trgovine narkoticima, ilegalnih
migracija i trgovine ljudima, odredili najbrže i najefikasnije rute i metode krijumčarenja,
način izvršavanja novčanih transakcija u procesu tzv. „pranja novca“, ometanja i praćenja
policijskih patrola, praćenja bankovnih transakcija suparničkih grupacija, utvrđivanja
karakteristika sigurnosnih sistema (npr. banaka), pa čak i stvaranje virtuelnih kriminalnih
grupacija čiji se pripadnici fizički nalaze na različitim teritorijama, kao i planiranje i izvršenja
drugih vidova nezakonitih aktivnosti. Također, u posljednje vrijeme na značaju dobijaju i
organizovani oblici krivičnih djela koja se odnose na krađe identiteta državljana Bosne i
Hercegovine. Naime, obavještajni podaci ukazuju da su za potrebe više kriminalnih lica iz
regiona pribavljeni originalni identifikacioni dokumenti Bosne i Hercegovine sa imenima
zakonitih nosilaca ličnih podataka, ali sa fotografijama kriminalnih lica.
Uočljivo je da organizovane kriminalne grupe imaju veoma štetan uticaj na cjelokupan
privredni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Bavljenje svim pojavnim oblicima
organizovanog kriminala za krajnji rezultat ima sticanje novčanih sredstava koji se ubacuju u
legalne novčane tokove, odnosno posljednja faza je uvijek tzv. „pranje novca“. Evidentirane
novčane transakcije povezane sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa otkrivaju da se
finansijska dobit stečena nelegalnim putem najčešće legalizuje kupovinom nekretnina i
participiranjem u izgradnji građevinskih i drugih objekata, a u nekim slučajevima novčanim
transakcijama u inostranstvo. Također, više kriminalnih lica porijeklom sa prostora Bosne i
Hercegovine stalno je nastanjeno u inostranstvu gdje se bave nezakonitim aktivnostima koje
donose visoku novčanu dobit, a dio tako stečenog novca ulažu u kupovinu nekretnina u našoj
zemlji. Najčešće zloupotrebljavane poslovne aktivnosti se realizuju kroz osnivanje fiktivnih
firmi koje učestvuju u fiktivnim pravnim poslovima, zloupotrebom bankarskog sektora. Kroz
bankarski sistem, novac se uglavnom ulaže u kupovinu nekretnina ili za otvaranje firmi i
kupovinu opreme (rent-a-kar preduzeća), plaćanje roba i usluga, a jedan dio se podiže u
gotovini, a radi kupovine nekretnina ili trošenja tog novca na skupu garderobu, putovanja i sl.
Vrlo je česta pojava da sumnjiva novčana sredstva koja se peru BiH potiču iz off shore zona a
takođe često se i novac stečen različitim oblicima kriminala u BiH transferiše prema računima
u off shore zonama. Pored navedenog primjećeni su transferi novčanih sredstava, za koja
postoji određen stepen sumnje u vezi zakonitog porijekla. Ovakvim djelovanjem
organizovane kriminalne grupe imaju veoma štetan uticaj na privredni i ekonomski razvoj
Bosne i Hercegovine. Nemoguće je precizno izračunati materijalno-finansijsku štetu koju
Bosni i Hercegovini nanose ilegalne aktivnosti koje se vrše u okvirima organizovanog
kriminala, ali postoji opravdana bojazan da je ona velikih razmjera.
11 od 25
Neovlašteno pozajmljivanje novca uz enormne kamate (tzv. kamatarenje) i dalje je
jedan od načina koji kriminalne grupe koriste za dodano sticanje nelegalne dobiti. Novac koji
se pozajmljuje je, uglavnom, u ranijem periodu stečen nekim od oblika nezakonitih djelatnosti
ili se radi o novcu čije porijeklo nije tačno utvrđeno.
Međusobna interakcija korupcije i organizovanog kriminala predstavlja jedan od
najdominantnijih faktora koji ugrožava razvoj i ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine. U
skladu sa strateškim dokumentima za borbu protiv korupcije u Bosni i Hercegovini,
kontinuirano se prikupljaju podaci koji se odnose na kršenje zakona i koruptivne aktivnosti u
svim segmentima društvenih djelatnosti. Bez obzira na sankcioniranje počinilaca, i dalje se
uočava koruptivno ponašanje zaposlenika različitih institucija koji bi trebali, u skladu sa
opisom svog radnog mjesta, omogućavati efikasno provođenje zakona. I dalje funkcionišu
neke ranije izdiferencirane veze između organizovanog kriminala i različitih struktura i nivoa
vlasti, a uspostavljaju se i nove.
Najuticajniji pogodujući faktori za ekspanziju organizovanog kriminala su:
poremećen društveno-ekonomski sistem i korupcija,
nestabilna politička situacija,
specifičan geostrateški položaj BiH,
socijalna nejednakost stanovništva i siromaštvo,
visok stepen nezaposlenosti,
neadekvatni, neprimjenjivi ili selektivno primjenjivani propisi,
nedostatak profesionalizma i zloupotreba savremenih tehnologija.
Predviđa se da će na dalje kretanje i razvoj organizovanog kriminala u BiH,
varirajućim intenzitetom, uticati posljedice globalne ekonomske krize. Sva dosadašnja
iskustva upućuju na to da u okolnostima ekonomske krize oblici organizovanog kriminala
poprimaju novi intenzitet i sadržaj. Naime, povećanje broja nezaposlenih i egzistencijalno
ugroženih moglo bi uvećati i broj potencijalno novih nosilaca organizovanog kriminala u
svim njegovim oblicima, prije svega u ilegalnoj trgovini drogom, ilegalnoj migraciji, svim
segmentima ilegalne trgovine visokotarifnim robama, oružjem, ukradenim vozilima i dr. Sve
ovo moglo bi uticati i na uspostavljanje “novog” kriminalnog odnosa među “uticajnim”
nosiocima organizovanog kriminala koji bi rezultirao međusobnim obračunima uz korištenje
nasilnih sredstava (ubistva, ucjene, otmice i sl.).
Aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa negativno utiču na fisikalni sistem,
socijalnu i pravnu sigurnost i ukupnu sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, a profit
predstavlja osnovnu motivacijsku i pokretačku snagu organizovanog kriminala i svaka
njegova aktivnost je usmjerena ka uvećanju nelegalno stečene dobiti i njenom ubacivanju u
legalne tokove.
U slučaju osiguranja uslova stagnacije i eliminisanja efekata ekonomsko-socijalnih
problema, uz adekvatnu političku odluku, svi oblici organizovanog kriminala mogli bi biti
smanjeni uz tendenciju njihovog slabljenja i eliminiranja ukupnog negativnog efekta u
društvu.
12 od 25
Upravo iz ovih razloga, neophodno je da Strategija predvidi kontinuiran i integrisan
proces mjera i aktivnosti institucija vlasti na svim nivoima i drugih relevantnih subjekata u
Bosni i Hercegovini u borbi protiv organizovanog kriminala.
Sprječavanje, otkrivanje i sankcionisanje organizovanog kriminala je od iznimne
važnosti za povećanje kredibiliteta Bosne i Hercegovine, kao ravnopravnog partnera u
međunarodnim odnosima, koji je sposoban dati svoj puni doprinos u borbi protiv zla koje sa
sobom donosi organizovani kriminal. Sama izrada i efikasna implementacija strateških
dokumenata u ovoj oblasti predstavlja proaktivan pristup u borbi protiv organizovanog
kriminala, koji nosi u sebi perspektivu promjena u našim ukupnim mogućnostima, te
podrazumjeva koordinaciju i bolje korištenje obavještajnih i operativnih podataka, kao i
informacijama proisteklih iz analiza agencija za provođenje zakona, unaprjeđenje znanja,
pojačanu međusobnu saradnju institucija i agencija u Bosni i Hercegovini, te efikasnije
provođenje zakona, kao i jačanje međunarodne saradnje.
13 od 25
5. OKVIR ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA
5.1. Zakonodavni okvir
Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu ratifikovala najvažnije konvencije koje se
odnose na borbu protiv organizovanog kriminala. Strategija je zasnovana na svim važećim
zakonima, konvencijama, bilateralnim i multilateralnim ugovorima, kao i drugim pravnim
aktima donijetim i usvojenim do dana njenog stupanja na snagu.
Uspostavljanje savremenog i sveobuhvatnog zakonskog okvira u skladu sa
relevantnim međunarodnim standardima predstavlja jedan od ključnih sistemskih uslova za
efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini. Svi organi koji su
nadležni za borbu protiv organizovanog kriminala vrše procjenu djelotvornosti zakonskog
okvira i brinu se o njegovom unaprjeđenju u skladu sa potrebama.
Nadležnost, ovlaštenja i postupanje svih organa, institucija i agencija Bosne i
Hercegovine koji učestvuju u borbi protiv organizovanog kriminala uređuje više zakona, od
kojih su najvažniji: Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik
BiH“ br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06,76/06, 29/07, 32/07, 53/07,
76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, 72/13); Krivični zakon Bosne i Hercegovine
(„Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07,
8/10, 47/14, 22/15, 40/15); Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH"
br. 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 9/04, 35/04, 61/04 i 49/09); Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine
(„Službeni glasnik BiH“ br. 49/09 - prečišćena verzija, ispravka br. 74/09 i 97/09); Zakon o
policijskim službenicima Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“ br. 27/04, 63/04,
5/06, 33/06, 58/06,15/8, 63/08, 35/09 i 7/12); Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu
(„Službeni glasnik BiH“ br. 27/04, 35/05, 49/09, 40/12); Zakon o Graničnoj policiji Bosne i
Hercegovine (“Službeni glasnik BiH“ br. 50/04, 27/07 i 59/09); Zakon o Službi za poslove sa
strancima (“Službeni glasnik BiH“ br. 54/05, 36/08); Zakon o Direkciji za koordinaciju
policijskih tijela i o Agencijama za podršku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine
(“Službeni glasnik BiH“ broj 36/08); Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i kordinaciju
borbe protiv korupcije („Službeni glasnik BiH“ br. 103/09 i 58/13); Zakon o zaštiti lica koja
prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“
broj100/13); Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti
(„Službeni glasnik BiH“ br. 47/14 i 46/16); Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i
ugroženih svjedoka („Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 21/03, 61/04, 55/05); Zakon o
programu zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ broj 36/14); Zakon
o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 28/00,
45/06, 102/09, 62/11 i 100/13); Zakon o zaštiti ličnih podataka (“Službeni glasnik BiH“ br.
49/06, 76/11 i 89/11); Zakon o zaštiti tajnih podataka (“Službeni glasnik BiH“ br. 54/05 i
12/09); Zakon Bosne i Hercegovine o izvršavanju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera
(„Službeni glasnik BiH“ broj 22/16, prečišćeni tekst); Zakon o osnivanju Zavoda za izvršenje
krivičnih sankcija pritvora i drugih mjera („Službeni glasnik BiH“ broj 24/08); Zakon o
međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima („Službeni glasnik BiH“ br. 53/09 i
58/13); Zakon o obavještajno sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik
14 od 25
BiH“ br. 12/04, 20/04, 56/06, 50/08 i 12/2009); Zakon o strancima („Službeni glasnik BiH“
broj 88/15) i Zakon o azilu („Službeni glasnik BiH“ broj 11/16).
Nadležnosti, ovlaštenja i postupanje entitetskih institucija i institucija Brčko distrikta
BiH u borbi protiv organizovanog kriminala uređuje više zakona od kojih su najvažniji:
Zakon o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“
br. 33/13 i 27/14); Krivični zakon Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko distrikta
BiH“ br. 33/13 i 26/16); Zakon o policiji Brčko distrikta BiH (Službeni glasnik Brčko
distrikta BiH“ br. 2/00 i 33/05); Zakon o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH
(Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 41/07 i 4/08); Zakon o izvršenju krivičnih i
prekršajnih sankcija (“Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 8/00, 1/01, 19/07 i
36/07); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera u Brčko distriktu
BiH („Službeni glasnik BD BiH“ broj 31/11); Zakon o oduzimanju nezakonito stečene
imovine (Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ broj 29/16);
Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH („Službene novine FBiH“ br. 35/03, 37/03,
56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10 i 8/13); Krivični zakon Federacije
BiH („Službene novine FBiH“ br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14,
76/14 i 46/16); Zakon o unutrašnjim poslovima Federacije BiH („Službene novine FBiH“
broj 81/14); Zakon o policijskim službenicima Federacije BiH („Službene novine FBiH“
br. 27/05 i 70/08); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Federacije BiH („Službene
novine Federacije BiH“ br. 44/98, 42/99, 12/09 i 42/11); Zakon o oduzimanju nezakonito
stečene imovine krivičnom djelom FBiH (“Službene novine Federacije BiH” broj 71/14);
Zakon o krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“
broj 53/12); Krivični zakon Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj
64/17); Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske („Službeni glasnik
Republike Srpske“ br. 57/16 i 110/16); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Republike
Srpske („Službeni glasnik RS“ br. 12/10, 117/11 i 98/13 i 44/16); Zakon o izvršnom
postupku Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 59/03); Zakon o suzbijanju
korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala („Službeni glasnik RS“
broj: 39/16); Zakon o zaštiti svjedoka u krivičnom postupku Republike Srpske („Službeni
glasnik RS“ broj: 48/03); Zakon o javnim tužilaštvima Republike Srpske ("Službeni
glasnik RS" broj 69/16); Zakon o sudovima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ br.
37/12 i 44/15); Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Republike Srpske („Službeni
glasnik RS“ br. 12/10, 117/11, 98/13 i 44/16); Zakon o oduzimanju imovine stečene
izvršenjem krivičnog djela („Službeni glasnik RS“ broj: 12/10).
Izmjenama i dopunama pozitivnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, prvenstveno
materijalnog i procesnog krivičnog zakonodavstva u proteklim godinama, stvoreni su
neophodni uslovi za efikasniju borbu protiv svih vidova organizovanog kriminala, a također
su implementirane i odredbe međunarodnih pravnih standarda u ovoj oblasti.
Cilj svih ovih promjena može se u kratkim crtama predstaviti kao: efikasnija borba
protiv rastućeg organizovanog kriminala i korupcije, ugrađivanje novih metoda u borbi protiv
15 od 25
složenih oblika savremenog kriminala, ubrzavanje krivičnog postupka, pojednostavljenje
krivičnog postupka za lakša krivična djela, zaštita prava i slobode čovjeka i harmonizacija
krivičnopravnih propisa u Bosni i Hercegovini.
5.2. Institucionalni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala
Vijeće ministara BiH kao nosilac izvršne vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, te
nosioci izvršne vlasti na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH, usmjeravaju i usklađuju rad
organa uprave i vrše nadzor nad njihovim radom. Politička volja organa izvršne vlasti i drugih
subjekata političkog sistema ima veoma važnu ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala.
Postojanje i ustrajnost političke volje, usvajanje i provođenje odgovarajućih propisa, kao i
jačanje organa, odnosno institucionalnog okvira i politike predstavljaju uslove neophodne za
uspješno provođenje Strategije.
Na nivou Bosne i Hercegovine, između ostalih, u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne
i Hercegovine, djeluju Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Granična policija BiH
(GP BiH), koje se bave operativnim radom na suzbijanju organizovanog kriminala.
Nadležnosti Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su propisane Zakonom o
državnoj agenciji za istrage i zaštitu i odnose se uglavnom na organizovani kriminal,
terorizam, ratne zločine, trgovinu ljudima i druga krivična djela protiv čovječnosti i
vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te teški finansijski kriminal. SIPA obrađuje
podatke i vodi evidencije u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima BiH, Zakonu o
zaštiti ličnih podataka BiH i drugim propisima Bosne i Hercegovine. Za poslove i zadatke
sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti nadležno je Finansijsko-
obavještajno odjeljenje (FOO) SIPA. Sa postojećim materijalnim i kadrovskim potencijalima
SIPA je sposobna da provede najkompleksnije istrage krivičnih djela organizovanog
kriminala.
Nadležnosti Granične policije BiH propisane su Zakonom o Graničnoj policiji BiH i
obuhvataju: provođenje Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o strancima i Zakona o azilu,
sprečavanje, otkrivanje i istraživanje krivičnih djela propisanih krivičnim zakonima u Bosni i
Hercegovini kada su ta krivična djela usmjerena protiv sigurnosti državne granice ili protiv
izvršenja poslova i zadataka iz nadležnosti GP BiH. Ovdje spadaju krivična djela u skladu sa
odredbama o zloupotrebi javnih isprava koje služe kao dokaz identiteta i obavezi
posjedovanja vize, te odredbama o kretanju i boravku stranaca i azilu ukoliko su počinjena
prilikom prelaska granice ili su direktno vezana za prelazak granice, krivična djela koja se
odnose na prevoz robe preko državne granice čiji promet nije dopušten, robe bez službenog
odobrenja ili u slučaju kršenja važeće zabrane.
U sklopu GP BiH djeluje Centralni istražni ured, čija je nadležnost sprječavanje i
otkrivanje krivičnih djela iz oblasti organizovanog prekograničnog kriminala a naročito u
segmentu krijumčarenja ljudi, ilegalnih migracija i krijumčarenja roba.
U okviru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH djeluje Sektor za
međunarodnu operativnu policijsku saradnju, koji u skladu sa svojim nadležnostima dnevno
razmjenjuje operativne i strateške informacije u međunarodnoj policijskoj saradnji i to putem
16 od 25
saradnje sa INTERPOL-om, EUROPOL-om i SELEC-om, kao i putem akreditovanih stranih
policijskih oficira za vezu u BiH.
Sud Bosne i Hercegovine i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine djeluju na nivou Bosne i
Hercegovine i njihove nadležnosti su propisane Zakonom o Sudu BiH i Zakonom o
Tužilaštvu BiH.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je institucija čija je nadležnost određena Zakonom o
tužilaštvu BiH. Između ostalog, nadležno je za krivična djela organizovanog kriminala na
nivou Bosne i Hercegovine, te naročito za krivična djela međunarodnog prometa opojnim
drogama, trgovine ljudima, koruptivnim krivičnim djelima gdje su izvršioci predstavnici
institucija Bosne i Hercegovine, kao i za krivična djela ekonomskog kriminala kojima se
ugrožava ekonomski integritet i jedinstvo tržišta u Bosni i Hercegovini. S ciljem što
efikasnijeg istraživanja i krivičnog procesuiranja navedenih krivičnih djela, u Tužilaštvu
Bosne i Hercegovine je formiran Posebni odjel za organizovani kriminal, ekonomski kriminal
i korupciju.
Na nivou entiteta djeluju okružna/osnovna i kantonalna/opštinska tužilaštva dok u
okviru Brčko distrikta BiH djeluje Tužilaštvo Brčko distrikta BiH. U Republici Srpskoj,
Zakonom o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u
okviru Republičkog javnog tužilaštva formirano je Posebno odjeljenje za suzbijanje
korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala. Za gonjenje i otkrivanje
učinilaca krivičnih djela propisanih članom 13. istog Zakona, između ostalih i krivičnih djela
"Zločinačko udruženje" i "Organizovani kriminal" nadležno je posebno odjeljenje Tužilaštva.
Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) djeluje na osnovu Zakona o obavještajno-
sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine. Za svoj rad direktno je odgovorna Parlamentarnoj
skupštini Bosne i Hercegovine, što se realizuje putem Komisije za nadzor nad radom OSA.
Pored ostalog, poslovi OSA obuhvataju prikupljanje, analizu i distrubuciju podataka o
organizovanom kriminalu koji po svom karakteru predstavlja prijetnju po sigurnost BiH i
globalnu sigurnost, naročito u oblastima trgovine drogom, oružjem i ljudima, nezakonitu
međunarodnu proizvodnju oružja za masovno uništenje ili komponenti, materijala i uređaja
koji su potrebni za njihovu proizvodnju, nezakonitu trgovinu proizvodima i tehnologijama
koje su pod međunarodnom kontrolom.
Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kao samostalna upravna
organizacija, na nivou Bosne i Hercegovine provodi zakonske i druge propise o indirektnom
oporezivanju i politiku koju utvrđuje Vijeće ministara BiH na prijedlog Upravnog odbora
Uprave za indirektno oporezivanje. Uspostavljena je Zakonom o sistemu indirektnog
oporezivanja i putem svog upravnog odbora direktno je odgovorna Vijeću ministara BiH.
Nadležnost Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine je regulisana Zakonom o
Upravi za indirektno oporezivanje, koja se ogleda, između ostalog, u suzbijanju, otkrivanju i
istraživanju carinskih, poreskih i drugih prekršaja, te u skladu sa uputstvima nadležnog
tužioca, vođenju aktivnosti u vezi s istragom krivičnih djela vezanih za indirektno
oporezivanje, putem svog organizacionog dijela Sektora za provođenje propisa.
Na nivou Bosne i Hercegovine također djeluje i Služba za poslove sa strancima, kao
upravna organizacija u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH, sa operativnom samostalnošću,
17 od 25
uspostavljena Zakonom o Službi za poslove sa strancima. Nadležnosti Službe su propisane
navedenim Zakonom, međutim najvažnija nadležnost u kontekstu ove Strategije je prevencija
i suprotstavljanje ilegalnim migracijama kao potencijalnom riziku, koju Služba provodi kroz
operativne aktivnosti u postupcima ovjere pozivnih pisama i odobrenja boravka,
prikupljanjem informacija i saznanja o organizatorima ilegalnog prebacivanja i krijumčarenja
lica, utvrđivanju pravaca i ruta kretanja ilegalnih migranata, razmjenom prikupljenih saznanja
i informacija sa agencijama za provedbu zakona u BiH, inspekcijskim kontrolama kretanja i
boravka stranih državljana te preduzimanjem represivnih aktivnosti prema istim.
Pored institucija Bosne i Hercegovine koje učestvuju u suzbijanju i sprječavanju
organizovanog kriminala, učestvuju i institucije na nivou entiteta i distrikta, i to: Federalno
ministarstvo unutrašnjih poslova (FMUP) i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike
Srpske (MUP RS) i Policija Brčko Distrikta BiH.
U okviru Federacije Bosne i Hercegovine postoji deset kantona. U svakom od kantona
djeluje kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova, koje se sastoji od više policijskih uprava
formiranih na teritorijalnom i funkcionalnom principu. Policijske uprave se sastoje od dvije
ili više policijskih stanica (opštinski nivo). Nadležnosti Federalnog ministarstva unutrašnjih
poslova (Federalne Uprave policije FMUP-a), propisane su Zakonom o unutrašnjim
poslovima Federacije BiH i odnose se, pored ostalog, na suzbijanje krivičnih djela terorizma,
međukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga, organizovanog kriminala, te
pronalaženje i hapšenje izvršilaca ovih krivičnih djela. Kantonalna ministarstva unutrašnjih
poslova imaju nadležnosti propisane kantonalnim zakonima o unutrašnjim poslovima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) je u skladu sa Zakonom
o policiji i unutrašnjim poslovima između ostalog nadležno za suzbijanje svih oblika i vidova
kriminaliteta. U okviru Ministarstva je izvršena nova reforma organizacione strukture.
Ministarstvo je organizovano kroz rad deset policijskih uprava na teritoriji Republike Srpske,
koje su van sjedišta Ministarstva ali direktno podređene sjedištu Ministarstva. U
funkcionalnom smislu Ministarstvo ima u svom sjedištu dvanaest osnovnih organizacionih
jedinica od kojih je jedna Uprava za organizovani i teški kriminalitet, koja u svom sastavu
ima tri jedinice: Jedinica za organizovani kriminalitet i droge, Jedinica za posebne poslove i
Jedinica za operativnu analitiku. Također, kao osnovna organizaciona jedinica u sjedištu
Ministarstva je i Uprava kriminalističke policije, koja u okviru svoje dvije jedinice ima
formirano Odjeljenje za privredni kriminalitet i korupciju, Odjeljenje za finansijske istrage i
pranje novca i Odjeljenje za Visokotehnološki kriminalitet.
U Republici Srpskoj je uspostavljen pravni i institucionalni okvir za borbu protiv
visokotehnološkog kriminala. Kroz intenzivnu međupolicijsku saradnju se svakodnevno
podiže stepen integrisanosti u globalnim okvirima i unaprjeđuje borba protiv ove vrste
prijetnji. Sve dosadašnje istrage Odjeljenja za Visokotehnološki kriminalitet MUP RS su
imale međunarodni karakter i bile organizovane sa međunarodnim partnerima jer
visokotehnološki kriminalitet ne poznaje fizičke granice država već je konstantno na
međunarodnom nivou. I u ovoj oblasti planski se pristupa što bržoj i boljoj osposobljenosti s
ciljem potpunog harmonizovanja sa najboljim međunarodnim praksama u borbi protiv
visokotehnološkog kriminaliteta.
18 od 25
Policija Brčko distrikta BiH ima potpunu, stvarnu i mjesnu nadležnost na području
Brčko distrikta BiH propisanu Zakonom o Policiji Brčko distrikta BiH. U okviru Jedinice
kriminalističke policije formirani su Odsjek za organizovani kriminal, droge i Odsjek za
privredni kriminal i korupciju.
Realne su poteškoće u koordinaciji rada velikog broja agencija u našem sigurnosnom
sistemu, pored ostalog i zbog različitosti zakonskog okvira koji definišu njihove nadležnosti.
Saradnja među subjektima u borbi protiv organizovanog kriminala mora biti efikasnije
uspostavljena, sa mogućnošću unaprjeđenja rada u zajedničkim istragama, boljoj razmjeni
podataka i efikasnosti informacionog sistema u skladu sa nadležnostima.
Potreba za fleksibilnim odgovorom na sve savremene oblike organizovanog kriminala,
koje karakterišu složenost, dinamičnost i promjena pojavnih oblika, zahtjeva mogućnost
osnivanja novih organizacionih jedinica u skladu sa zakonskim okvirom i budžetskim
mogućnostima.
5.3. Analiza kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala
Sve institucije i organe koji su nadležni za borbu protiv organizovanog kriminala
karakteriše kadrovska nepopunjenost, kako u broju tako i u kvalitetu. Na jednoj strani postoji
tendencija odliva kvalitetnih i iskusnih kadrova u druge institucije ili organe ili u privatni
sektor, koji ih privlači neuporedivo boljim materijalnim uslovima rada, a na drugoj priliv
mladih i neiskusnih službenika kojima u velikoj mjeri nedostaju znanja i vještine koji su
potrebni za uspješnu borbu protiv organizovanog kriminala. Da bi bili stvoreni kvalitetni
kadrovi za borbu protiv organizovanog kriminala potreban je proces višegodišnjeg
neposrednog angažovanja na tim poslovima i stalno osposobljavanje i usavršavanje za
različite vrste specijalizacije.
Specijalizacija kadrova za borbu protiv organizovanog kriminala, kao proces, za sada
nema trajni karakter, niti postoji razvijen sistem obuke koji bi omogućavao kontinuirano
sticanje potrebnih kompetencija. Ona se sada ostvaruje povremeno, kroz seminare, okrugle
stolove, praktične obuke, studijske posjete i dr. Posebno je potrebna radi sagledavanja
specifičnosti organizovanog kriminala, usavršavanja metoda borbe, taktike istraživanja i
dokumentovanja savremenih oblika kriminala, primjene specijalnih istražnih tehnika,
provođenja finansijskih istraga i efikasnog oduzimanja imovine proistekle izvršenjem
krivičnih djela, implementacije međunarodnih standarda, razvijanja pravne regulative i u
drugim oblastima.
Ulaganje u modernizaciju infrastrukture i opreme je neprestana potreba, naročito u
pogledu standardizovanosti i savremenih tendencija modernog doba, imajući u vidu sisteme i
opremu koju danas koriste organizovane kriminalne grupe. Ovim se omogućava integracija i
brza reakcija svih relevantnih institucija i organa, i obezbjeđuje kontinuirana i efikasna borba
protiv organizovanog kriminala.
Potrebna sredstva za provođenje aktivnosti obezbjeđuju se iz budžeta u Bosni i
Hercegovini. Osnovni ciljevi Strategije će biti realizovani kroz različite aktivnosti institucija i
organa u BiH i međunarodnih institucija. Posebne aktivnosti koje treba sprovesti je
19 od 25
uspostavljanje mehanizama i instrumenata planiranja finansiranja kako iz budžeta u Bosni i
Hercegovini, tako i iz međunarodnih fondova i drugih izvora finansiranja. Uočena je i potreba
za povećanom koordinacijom korištenja međunarodnih fondova i instrumenata finansiranja.
Proaktivan pristup u borbi protiv organizovanog kriminala podrazumijeva, između
ostalog, koordinaciju i bolje korištenje obavještajnih podataka, kao i informacija proisteklih iz
strateških analiza (npr. rizika i procjene prijetnji), unaprjeđenje znanja, te pojačanu
međusobnu saradnju institucija i organa.
Preventivni oblik borbe protiv organizovanog kriminala obuhvata različite aktivnosti
kojima se umanjuju mogućnosti vršenja krivičnih djela i poboljšavaju društveni činioci koji
sprječavaju nastanak i razvoj organizovanog kriminala. Pored toga, on doprinosi
obavještavanju i zaštiti žrtava organizovanog kriminala što uslovljava saradnju i povezivanje
svih aktera prevencije na svim nivoima. Takođe, važno mjesto bi morala da ima procjena
mogućeg uticaja određenih zakonskih rješenja na prevenciju organizovanog kriminala.
Između EUROPOL i Bosne i Hercegovine je, tokom 2007. godine, potpisan i
ratifikovan Strateški sporazum o saradnji između Vijeća ministara BiH i Ureda evropske
policije (EUROPOL), kojim je predviđena razmjena isključivo neoperativnih informacija.
Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji između BiH i EUROPOL (Operativni sporazum)
potpisan je 31. 08. 2016. godine, a stupio na snagu marta 2017. godine. Međutim, i pored toga
Operativni sporazum se još uvijek ne provodi u potpunosti jer nije uspostavljena Zajednička
kontakt tačka za BiH (ZKT) predviđena Sporazumom.
20 od 25
6. OSNOVNI CILJEVI U BORBI PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA
Strategijom za borbu protiv organizovanog kriminala definišu se i osnovni ciljevi u
borbi protiv organizovanog kriminala, a koji su sačinjeni na osnovu procjene prijetnje od
organizovanog kriminala, analize realizacije ciljeva iz ranije Strategije za borbu protiv
organizovanog kriminala, kao i drugih relevantnih analiza, informacija i izvještaja o stanju
organizovanog kriminala.
I. Kontinuirano usklađivanje pravnih propisa u Bosni i Hercegovini sa međunarodnim
standardima u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i usklađivanje pravnih
propisa u Bosni i Hercegovini;
II. Unaprijeđenje pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv organizovanog
kriminala;
III. Jačanje kapaciteta (ljudskih i materijalno-tehničkih) svih subjekata u Bosni i
Hercegovini koji učestvuju u borbi protiv organizovanog kriminala;
IV. Razvijanje proaktivnog pristupa u borbi protiv organizovanog kriminala uz jačanje
međuinstitucionalne i međuagencijske saradnje u Bosni i Hercegovini, odgovarajuća
primjena preventivnog i represivnog delovanja;
V. Oduzimanje imovine i imovinske koristi proistekle izvršenjem krivičnog djela
organizovanog kriminala;
VI. Razvijanje saradnje na regionalnom i međunarodnom nivou, kroz intenziviranje
učešća u međunarodnim organizacijama, inicijativama, radnim grupama i tijelima;
VII. Jačanje saradnje javnih institucija sa privatnim sektorom i civilnim društvom.
21 od 25
7. MJERE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA
Na osnovu izrađene Procjene prijetnje od organizovanog kriminala u Bosni i
Hercegovina, koja utvrđuje osnovne izazove u oblasti organizovanog kriminala i predviđa
daljnje kretanje i razvijanje organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini, kao i procjene
raspoloživih kapaciteta i mogućnosti za borbu protiv te pojave, utvrđene su mjere koje je
potrebno preduzeti u narednom periodu, po pojavnim oblicima organizovanog kriminala:
Strateški cilj I: Kontinuirano usklađivanje pravnih propisa u Bosni i Hercegovini sa
međunarodnim standardima u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala
i usklađivanje pravnih propisa u Bosni i Hercegovini
Mjera
Analiza statističkih podataka o izrečenim kaznama po pravosnažnim presudama
sudova u Bosni i Hercegovini, po licima u okviru organizovane kriminalne grupe i
analiza visine propisanih kazni po pojavnim oblicima organizovanog kriminala u
krivičnim zakonima u BiH, te predlaganje mjera u skladu sa rezultatima analiza
Implementacija GRECO preporuka
Implementacija međunarodnih standarda i najboljih praksi u cilju sprječavanja
upotrebe novih informatičkih i tehnoloških dostignuća u izvršenju krivičnih djela
organizovanog kriminaliteta
Implementacija MONEYVAL i FATF preporuka
Harmonizacija zakona o deviznom poslovanju u smislu efikasnije kontrole kretanja
gotovine preko granice
Strateški cilj II: Unaprijeđenje pravnog i institucionalnog okvira za borbu protiv
organizovanog kriminala
Mjera
Analiza pravnih okvira za primjenu posebnih istražnih radnji u cilju njihove
efikasnije primjene u praksi
Identifikacija problema u praktičnoj primjeni posebnih istražnih radnji u cilju
njihovog efikasnijeg provođenja
Unaprijediti pravni i institucionalni okvir u cilju suprostavljanja upotrebe novih
informatičkih i tehnoloških dostignuća u izvršenju krivičnih djela organizovanog
kriminaliteta
Intenziviranje aktivnosti na uspostavljanju zajedničke kontakt tačke za saradnju
EUROPOL u cilju potpune provedbe Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji
između BiH i EUROPOL
Jačanje i izmjena pravnog okvira koji se odnosi na identifikaciju korisnika pre-
paid SIM kartica (telefonskih i internet) i adekvatno sankcionisanje operatera zbog
nepoštivanja pozitivnih propisa u ovoj oblasti
Jačanje institucionalnih kapaciteta neophodnih za efikasnije provođenje kontrole
kontejnerskih/rizičnih pošiljki
Unaprjeđenje nadzora nad radom NVO i nefinansijskog sektora u skladu sa
zakonom
Pojačati kontrolu rada manjih internet servis provajdera u segmentu obaveza i
rokova čuvanja podataka, te drugih pitanja koji su bitna za sprječavanje
zloupotrebe novih informatičkih i tehnoloških dostignuća.
22 od 25
Strateški cilj III: Jačanje kapaciteta (ljudskih i materijalno-tehničkih) svih subjekata u Bosni
i Hercegovini koji učestvuju u borbi protiv organizovanog kriminala
Mjera
Adekvatna kadrovska popuna relevantnih institucija
Dovršetak procesa fiskalizacije u cjelosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine
Edukacija/stručno usavršavanje kadrova koji vrše kontrolu kontejnerskih i rizičnih
pošiljki
Edukacija/stručno usavršavanje kadrova koji vrše kontrolu prijenosa gotovine
preko državne granice
Edukacija/stručno usavršavanje nositelja pravosudnih funkcija u skladu sa novim
trendovima i izazovima u borbi protiv organizovanog kriminala u saradnji sa
centrima za edukaciju sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini
Edukacija/stručno usavršavanje službenika agencija za provedbu zakona i
tužilaštava u pogledu primjene finansijskih istraga
Edukacija/stručno usavršavanje policijskih službenika i tužilaca o upotrebi novih
informatičkih i tehnoloških dostignuća u izvršenju krivičnih djela organizovanog
kriminaliteta
Edukacija/stručno usavršavanje policijskih službenika u segmentu zloupotrebe
droga (npr. „dizajnerske droge“)
Edukacija/stručno usavršavanje službenika o savremenim modelitetima prevara u
privrednom kriminalu
Edukacija/stručno usavršavanje tužilaca i policijskih službenika o savremenim
trendovima, modusima i tehnologijama u pranju novca
Edukacija/stručno usavršavanje službenika o novim pojavnim oblicima ilegalnih
migracija i krijumčarenja ljudi
Izrada i implementacija planova integriteta agencija za provođenje sa fokusom na
borbu protiv korupcije
Pojačane interne kontrole u institucijama za provedbu zakona i pravosudnim
institucijama, s ciljem suzbijanja eventualnih zloupotreba i poboljšanja interne
discipline i poštivanja propisanih procedura sa posebnim fokusom na borbu protiv
korupcije i zloupotrebu položaja
Kontinuirano unaprijeđenje savremenih tehnologija koje koriste agencije za
provođenje zakona u Bosni i Hercegovini
Opremanje i razvoj sigurnosti kompjuterskih sistema u institucijama u Bosni i
Hercegovini
Pojačane kontrole prilikom registracije pravnih subjekata i utvrđivanja stvarnog
vlasništva
Unaprijeđenje nivoa tehničke opremljenosti agencija za kontrolu uvoza-izvoza
robe
Planirati veća budžetska sredstva u agencijama za provođenje zakona neophodna
za finansiranje istraga u borbi protiv organizovanog kriminala
23 od 25
Strateški cilj IV: Razvijanje proaktivnog pristupa u borbi protiv organizovanog kriminala uz
jačanje međuinstitucionalne i međuagencijske saradnje u Bosni i
Hercegovini, odgovarajuća primjena preventivnog i represivnog delovanja
Mjera
Jačanje kriminalističko-obavještajnih sistema i ILP /(Intelligence Led Policing)
kapaciteta u državnim i entitetskim tijelima za provedbu zakona u borbi protiv
organizovanog kriminala
Intenziviranje i poboljšanje primjene posebnih istražnih radnji - naročito
kontrolisanih isporuka, nadzora komunikacija i prikrivenog istražitelja, u skladu
sa međunarodnim standardima i najboljim praksama
Izgradnja novih standardizovanih informacionih sistema, te održavanje,
ažuriranje i razvoj postojećih informacionih sistema i baza podataka
Izrada Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u Bosni i
Hercegovini i provedba akcionih planova
Jačanje institucionalnih kapaciteta za vođenje finansijskih istraga u sklopu
krivičnih istraga
Unaprijeđenje razmjene finansijsko-obavještajnih podataka
Poboljšanje saradnje agencija za provođenje propisa u Bosni i Hercegovini, svih
poreskih agencija i inspektorata
Poboljšati prikupljanje statističkih podataka o organizovanom kriminalu u Bosni i
Hercegovini
Pojačati aktivnosti na analizi rizika u agencijama za provođenje zakona
Pravovremena razmjena informacija između agencija i institucija u Bosni i
Hercegovini
Unaprijeđenje borbe protiv nezakonitih migracija u Bosni i Hercegovini
Unaprijeđenje provođenja mjera zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini
Planirati i osigurati budžetska sredstva neophodna za provođenje zajedničkih
istraga kroz formiranje zajedničkih istražnih timova
Intezivirati sastanke koordinacije direktora policijskih tijela u Bosni i
Hercegovini i glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine
Intezivirati rad operativnih, udarnih i drugih radnih grupa formiranih u cilju
efikasnije borbe protiv svih oblika organizovanog kriminala
Intezivirati saradnju u realizaciji zajedničkih operativnih akcija, koje su
usmjerene na suzbijanje organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini
Priprema, kandidovanje i realizacija projekata iz oblasti borbe protiv
organizovanog kriminala koji se finansiraju iz sredstava IPA, TAIEX i drugih
međunarodnih fondova
Implementacija Sporazuma o međusobnom pružanju pomoći i operativnoj
saradnji agencija za provođenje zakona i unaprjeđenje saradnje
Monitoring rada, koordinacija aktivnosti na unaprjeđenju rada Sistema
elektronske razmjene podataka između policijskih tijela i tužilaštava
Sistemsko, plansko i kontinuirano vršenje edukacije kadrova koji neposredno rade
na prikupljanju, obradi i korištenju informacija, te istragama organizovanog
kriminala
24 od 25
Strateški cilj V: Oduzimanje imovine i imovinske koristi proistekle izvršenjem krivičnog
djela organizovanog kriminala
Mjera
Jačanje, unaprijeđenje i primjena pravnog okvira za privremeno i trajno
oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima
Unaprjeđenje institucionalnih kapaciteta/struktura za upravljanje privremeno i
trajno oduzetom imovinom
Edukacija/stručno usavršavanje tužilaca i sudija u korištenju mehanizama
propisanih zakonima vezano za privremeno i trajno oduzimanje nezakonito
stečene imovine i imovinske koristi
Strateški cilj VI: Razvijanje saradnje na regionalnom i međunarodnom nivou, kroz
intenziviranje učešća u međunarodnim organizacijama, inicijativama,
radnim grupama i tijelima
Mjera
Operacionalizacija Sporazuma sa EUROPOL-om
Unaprijediti međunarodnu operativnu policijsku saradnju kroz saradnju sa
INTERPOL-om i SELEC-om, i drugim međunarodnim tijelima u kojima sudjeluje
Bosna i Hercegovina
Aktivno sudjelovanje u radu MONEYVAL
Pravovremena razmjena informacija na regionalnom i međunarodnom nivou, uz
učestvovanje u međunarodnim akcijama koje se preduzimaju u borbi protiv
organizovanog kriminala
Unaprijediti implementaciju sporazuma potpisanih sa zemljama regiona J-I
Evrope na području provođenja konkretnih zajedničkih aktivnosti
Unaprijeđenje saradnje sa policijskim atašeima u diplomatsko-konzularnim
predstavništvima drugih država u Bosni i Hercegovini
Nastaviti kontinuirane aktivnosti u vezi sa zaključenjem sporazuma između Bosne
i Hercegovine i EUROJUST-a
Strateški cilj VII: Jačanje saradnje javnih institucija sa privatnim sektorom i civilnim
društvom
Mjera
Jačanje saradnje sa naučnim i akademskim organizacijama i institucijama koje se
bave multidisciplinarnim istraživanjem organizovanog kriminala
Jačanje saradnje sa elektronskim i pisanim medijima radi objektivnog i
blagovremenog upoznavanja javnosti i aktivno informisanje javnosti u vezi sa
ostvarenim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala
Jačanje saradnje sa organizacijama civilnog društva, podizanje svijesti građana i
edukacija o rizicima i štetnim posljedicama koje organizovani kriminal ima na
društvo u cjelini
Poboljšanje saradnje sa privatnim sektorom u borbi protiv svih pojavnih oblika
organizovanog kriminaliteta
Podizanje svijesti kroz edukaciju građana vezano za sigurnost korištenja
informatičkih tehnologija
25 od 25
8. IMPLEMENTACIJA I AKCIONI PLAN
Za nadzor i praćenje implementacije Strategije zadužena je Radna grupa, sa osnovnim
zadacima:
koordiniranje provođenja aktivnosti predviđenih Strategijom i Akcionim planovima,
nadzor i praćenje implementacije Strategije i njenih ciljeva,
podnošenje izvještaja Vijeću ministara BiH o provođenju Strategije;
predlaganje revidiranja Strategije u skladu sa potrebama.
Sve institucije, čiji su predstavnici učestvovali u radu Radne grupe,3 donijeće vlastite
akcione planove, u jednoobraznoj formi dogovorenoj od strane Radne grupe sa minimalnim
oblastima za provedbu, a sve u skladu sa ciljevima i mjerama utvrđenih u Strategiji,
najkasnije u roku od dva mjeseca od dana usvajanja Strategije.
Članovi Radne grupe su dužni da sačinjene Akcione planove dostave
predsjedavajućem Radne grupe radi efikasnijeg praćenja provedbe aktivnosti iz svih
sačinjenih planova.
Akcionim planovima će se detaljno razraditi mjere i predvidjeti konkretne aktivnosti u
prevenciji i represiji organizovanog kriminala, kao i oduzimanju imovine proistekle iz
krivičnih djela. Akcionim planom je neophodno utvrditi nosioce aktivnosti, rokove, indikatore
uspješnosti i resurse.
Radna grupa je dužna, najmanje jednom godišnje a u slučaju potrebe i više puta,
podnijeti izvještaj Vijeću ministara BiH o provođenju Strategije.
Za realizaciju strateških ciljeva, institucije će koristiti finansijska sredstva planirana u
okviru svojih redovnih godišnjih budžeta i neće biti potrebno izdvajati dodatna finansijska
sredstva iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine.
Koordinirati implementaciju Strategije u cilju poboljšanja njene interakcije sa drugim
relevantnim strategijama u oblastima kao što su: integrisano upravljanje granicom, borba
protiv korupcije, borba protiv pranja novca, suzbijanje trgovine ljudima, suzbijanje
nedozvoljene trgovine naoružanjem i vojnom opremom, borba protiv neovlaštenog prometa
droga; migracije i azil.
Značajna podrška u izradi i implementaciji predmetne strategije je pružena u okviru
projekta ‘Jačanje kriminalističko-obavještajnih sistema i ILP /(Intelligence Led Policing)
kapaciteta u državnim i entitetskim agencijama za provedbu zakona u borbi protiv
organizovanog kriminala i terorizma’ koji se realizuje pod pokroviteljstvom Ambasade
Velike Britanije u Sarajevu.
3 Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 64. sjednici održanoj 14. jula 2016. godine, donijelo je Odluku o
formiranju Radne grupe za izradu Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala u Bosni i Hercegovini za
period 2017.-2020. godine
Recommended