View
228
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
1/37
Prof.dr.sc. Anton Tudor
SPORTSKA MEDICINA
Uloga lijeni!a s"orts!e #edicine
Svrha rada liječnika sportske medicine se može ukratko opisati kao briga o zdravlju sportaša. Danas u
RH tu ulogu službeno ima specijalist sportske medicine, odnosno specijalist medicine rada i sporta.
akav liječnik nakon pregleda budu!eg sportaša daje ili ne daje dozvolu za bavljenje nekim sportom.
"rema tome rezultat obrade liječnika može biti da je sportaš s"oso$an# bez ograničenja$ za trening i
natjecanje, "ri%re#eno nes"oso$an# radi nejasnog zdravstvenog stanja ili akutne bolesti$, ogranieno
s"oso$an# odnosno sposoban za umjeren trening% nesposoban za natjecanje ili sposoban samo za
odre&ene sportove% za ostale nesposoban$ i nes"oso$an za trening i natjecanje.
'ožda je najvažnije shvatiti da osnovna uloga liječnika sportske medicine nije liječenje ve! prevencija
svega onoga što u sportu može negativno utjecati na zdravlje sportaša. "rema tome onaj kirurg koji
operira pacijenta sa ozljedom koljena zadobivenom tijekom nogometne igre nije liječnik sportske
medicine kao što nije i onaj (izijatar koji odre&uje tretman medicinske rehabilitacije nakon te operacije.
Suprotno tome, liječnik sportske medicine svojim radom treba spriječiti ozljedu i brinuti se op!enito o
zdravlju sportaša, odnosno treba čak i ne dozvoliti bavljenje sportom onoj osobi koja nije za to
zdravstveno sposobna.
)cjenu sposobnosti sportaša liječnik sportske medicine dalje temeljem pregleda koji uključuje uzimanje
op!ih podataka# op!a i sportska anamneza$, antropometrijskih mjerenja#visina, težina, vitalni kapacitet,
opseg prsnog koša$, kliničkog pregleda i (unkcionalnih ispitivanja#spirometrija, *+$.
-aboratorijski nalazi kao i bilo koja dodatna pretraga ili obrada nekog drugog specijaliste #interniste,
ortopeda, in(ektologa, dermatologa$ su stvar procjene i iskustva liječnika sportske medicine. /pak za
neke odre&ene sportove postoji obveza čitavog niza pretraga koje liječnik sportske medicine mora
učiniti da bi dao konačnu ocjenu #primjerice za ronjenje$"regled je svakako preventivnog karaktera, a može biti obavljen prije početka bavljenja sportske
aktivnosti #prethodni$, za vrijeme bavljenja sportskom aktivnoš!u #prema 0akonu o športu 11 23456 u
športskom natjecanju može sudjelovati osoba, za koju je u razdoblju od najviše šest mjeseci prije
početka športskog natjecanja utvr&ena zdravstvena sposobnost osim ako propisima nacionalnog
športskog saveza nije odre&eno kra!e razdoblje.$, te bilo kada % prema potrebi #potreba se odre&uje
ovisno o nekoj speci(ičnoj situaciji$.
1a osnovu anamneze i sportske anamneze, kliničkog pregleda cijelog tijela, antropometrijskih mjerenjai (unkcionalne dijagnostike liječnik sportske medicine može dati konačnu ocjenu sposobnosti sportaša.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
2/37
1ajosjetljiviji dio pregleda može biti uzimanje anamneze jer mladi sportaši mogu umanjivati svoje
tegobe ili prešutjeti neke ranije bolesti #disimulacija$ iz straha da ne!e dobiti dozvolu za bavljenje
sportom.
+ako smo ve! spomenuli liječnik sportske medicine može #ali ne mora 7 ukoliko procjeni da nije
potrebno$ tražiti još neke dodatne preglede, (unkcionalna i ina druga testiranja, obrade kod liječnika
odre&enih medicinskih specijalnosti .
Danas se ipak uvodi kao obaveza da se prije davanja konačne ocjene sposobnosti moraju učiniti u
svakom slučaju najnužnije pretrage poput osnovnih laboratorijskih nalaza, spirometrije i *+.
)vo, sve do sada navedeno je uloga liječnika sportske medicine u najužem smislu, me&utim kako je
neosporno da napori u vrhunskom sportu danas, često nadmašuju (iziološke mogu!nosti organizma
sportaša, svrha rada liječnika sportske medicine je nemjerljivo šira od obavljanja rutinskih pregleda i
(ormalnog ocjenjivanja sposobnosti sportaša.
1ažalost, danas ne vrijedi više staro pravilo iz doba početaka olimpijskih igara kada se smatralo da je
bavljenje sportom zdravo jer sport jača i tijelo i duh. 8'ens sana in corpore sano8 #zdrav duh u zdravom
tijelu$ je stara latinska izreka koja se danas kao uobičajen moto raznih sportskih klubova naprosto
zloupotrebljava. +ad govorimo o pro(esionalnom sportu #vrhunski sport je u potpunosti
pro(esionaliziran$ onda bi prije vrijedila izreka da suvremeni, natjecateljski sport djeluje negativno na
duh i tijelo. Da je tomu tako imamo beskonačno puno primjera, a kada bi navodili po imenice sportaše
kojima je upropašteno zdravlje tijekom bavljenja vrhunskim sportom, premalo prostora bi bilo na
stranicama i cijele ove knjige.
1avodimo samo neke uobičajene, svima dobro poznate situacije, u sportu danas9 sretan je onaj skijaš %
natjecatelj koji je samo jednom u karijeri operirao koljeno, a oni koji nisu uop!e operirani su izuzeci koji
potvr&uju pravilo. /li još gori primjer9 mlade žene koje se bave vrhunskim sportom nerijetko postaju
dismenoroične #poreme!aj menstrualnog ciklusa do gubitka menstruacije% amenoreja$, ali to malo koga
zabrinjava. :to je najgore čak i roditelji tih sportašica su uvjereni da je to manje%više normalno i da je to
samo mali problem na putu do uspjeha;<= kada se uz tijelo ošteti i psiha onda dolazi do pretreniranosti koje je ustvari kronično i teško izlječivo
stanje mnogih vrhunskih sportaša #naročito atletičara i plivača dugoprugaša$.
/z ovih nekoliko primjera možemo naslutiti obim posla liječnika sportske medicine. 1ažalost klubovi
nemaju (inancijskih sredstava platiti liječnika ili liječnike koji !e se brinuti o njihovim sportašima pa je
rad liječnika sportske medicine bitno ograničen (inancijama.
Da bi obavljao osnovnu (unkciju prevencije sportskih ozljeda, sindroma prenaprezanja, pretreniranosti i
raznih drugim bolesnih stanja, liječnik sportske medicine bi morao tijesno sura&ivati sa trenerima i bitigotovo u detalje upoznat sa trenažnim procesom. S druge strane liječnik sportske medicine mora znati
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
3/37
sam ili ako ne zna, onda znati kome i gdje uputiti sportaša na razna (unkcionalna testiranja čiji parametri
pomažu trenerima u planiranju treninga, ali što je još važnije rezultati (unkcionalnih testiranja su
objektivni pokazatelji (unkcionalnog statusa sportaša i samim tim vrlo korisni u očuvanju zdravlja
sportaša.
&un!cionalna dijagnosti!a i testiranja s"orta'a. +ao što je ve! rečeno, različite sposobnosti i
karakteristike sportaša potrebno je pratiti i iz zdravstvenih razloga ali i iz razloga pra!enja trenutnog
stanja ili uspješnosti trenažnog procesa. "odaci kao što su *+ i stres *+, krvni tlak kao odgovor na
aktivnost i ispitivanje plu!nih (unkcija čine sastavni dio zdravstvenog pregleda, ali osim toga provode
se i dijagnostički postupci prema kojima se mogu izraditi preporuke za trening. > sportskoj dijagnostici
područja testiranja se najčeš!e dijele na mjerenja #orfolo'!i( !ara!teristi!a) #otori!i( s"oso$nosti
i fun!cionalni( s"oso$nosti krvožilnog sustava organizma.
"ri mjerenju morfoloških karakteristika najčeš!e uzimane mjere su visina, težina, postotak tjelesne
masti #sastav tijela$ te različite mjere dužina, opsega i raspona pojedinih dijelova tijela. )vi postupci
služe za pra!enje sportaša, posebno u vrijeme rasta i razvoja ali mogu poslužiti i za odre&ivanje
somatotipa. Somatotipologija ima za cilj klasi(icirati sportaše u pojedini somatotip *endo#orfni)
e!to#orfni ili #e+o#orfni, u svrhu selekcije sportaša za pojedini sport. )snovni cilj ovakve
klasi(ikacije je selekcija sportaša za pojedini sport. ako endomor(ni tip nije za košarku i odbojku dok
ektomor(ni ima predispozicije za te sportove. 'ezo(orni #atletski$ tip je poželjan u ve!ini sportova.
*ndomor(ni tip ima previše potkožne i op!enito tjelesne masti pa ima neke osobine koje bi trebali imati
sumo % borci ili dizači utega. *ktomor(ni tipovi imaju relativno dulje kosti, višeg su rasta pa su pogodni
za sportove u kojima je bitna visina # skok u vis, košarka, odbojka...$. 'e&utim sportaši ovakve gra&e su
pogodni zbog svojih karakteristika i za sportove izdržljivosti #maraton, ultramaraton...$. /pak, treba
posebno istaknuti su sportaši rijetko čisti endo, ekto ili mezomor(ni tipovi ve! da obično imaju osobine
koje su mješavine dva, ili rje&e sva tri tipa. Relativno česta kombinacija su sportaši sa osobinama
mezomor(nog i endomor(nog tipa.
Sastav tijela mogu!e je odrediti podvodnim vaganjem, ali obično mjerenje kožnih nabora je dovoljno pouzdan i daleko najjednostavniji način procjene potkožne masti. )visno o sportu preporučeni postotci
masnog tkiva su naravno različiti ali i za muškarce i za žene postoji najmanja preporučena vrijednost
esencijalne masti neophodne za život. 0a sportaše je to oko ?%@A dok je za žene više, oko B%3CA. >
slučaju izrazitog smanjenja masne mase u žena dolazi do poreme!aja menstrualnog ciklusa zbog
nemogu!nosti aktivacije estrogena u masnom tkivu #tablica 3$.
Tablica 1. Postotci tjelesne masti po populacijama
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
4/37
Motoričke sposobnosti ovisno o samoj sposobnosti mjere se nekim od ure&aja ili na posebno
konstruiranim poligonima. )vdje !emo samo spomenuti osnove. 1ajčeš!e mjerene motoričke
sposobnosti su9
Jakost - mjeri se dinamometrom, i to je najve!a sila koju je mogu!e proizvesti izometričkom
kontrakcijom miši!a. =ko dobivenu jakost u 1etonima podijelimo s tjelesnom masom dobiti !emorelativnu jakost u 14kg što je ponekad bolji pokazatelj posebno za vrijeme rasta.
Snaga%mjeri se često indirektnim metodama kao npr. skok u vis s mjesta #Sargentov test$ ili skok u dalj
s mjesta koji !e mjeriti eksplozivnu snagu, ili npr. brojem ponavljanja sklekova, pretklona u sjedu ili
podizanja neke težine što daje in(ormacije o repetitivnoj snazi.
Brzina% osim satova za mjerenje vremena za mjerenje brzine je ponekad pogodno imati sustave sa (oto
stanicama koji omogu!avaju da se u tijeku testiranja prate rezultati na pojedinim dionicama, ovisno o
udaljenosti na kojoj su (oto stanice postavljene što može dati uvid u pojedine energetske kapacitete injihovu učinkovitost ili nedostatke u tijeku utrke
Koordinacija i agilnost %najčeš!e se mjere u sustavu različitih poligona koji zahtijevaju brze i česte
promjene smjera
Ravnoteža- za mjerenje ravnoteže mogu se koristiti obične ravnoteže plat(orme ili razni testovi koji se
izvode na zahtjevnom prostoru ili na jednoj nozi. ako&er, mogu se koristiti so(isticiraniji sustavi
plat(ormi sa ili bez vizualnog navo&enja kao što su Sport+at ili EiodeF Ealance plat(orme. estira se
obično i statička i dinamička ravnoteža.
leksibilnost !savitljivost" je sposobnost izvo&enja maksimalne amplitude pokreta u nekom zglobu ili
skupini zglobova. Direktnim načinom (leksibilnost nekog zgloba mjerimo kutomjerima, (lekismetrima
ili goniometrima dok se u sportu češ!e koriste indirektni testovi koji promatraju pomake u pokretu kroz
udaljenosti dvije točke pa s rezultat često izražava u centimetrima. "oznatiji testovi su GSit and Reach8
#dohvat u sjedu$ i iskret palicom za mjerenje (leksibilnosti u ramenom pojasu.
Motori!e s"oso$nosti su u ve!oj ili manjoj mjeri priro&ene osobine svih ljudi, prema tome neko po ro&enju ima
osobinu da može brzo potrčati. 1etko drugi može bez problema učiniti 8špagu8 što za ovog prvog može biti
nezamislivo. 'ogli bi se ovakvih primjera nabrajati puno, me&utim osnovno je pitanje koliko se može na
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
5/37
motoričke sposobnosti ljudi #sportaša$ utjecati treningom; /ako je op!e prihva!eno mišljenje da se treningom
mogu značajno mijenjati motoričke sposobnosti, to je ipak jako upitno. Sigurno je da se na (leksibilnost može
značajno više utjecati nego na koordinaciju i brzinu. /sto se tako jakost i snaga mogu treningom više mijenjati
nego ravnoteža.
1ajmanje se vjerojatno može utjecati na eksplozivnu brzinu i koordinaciju, pokušati te osobine bitno mijenjati je
slično kao kad bi nekoga koji je ro&en bez sluha i glasa za pjevanje učili opernom pjevanju iako je naravno i u
tom prostoru mogu! napredak.S druge strane zasigurno se treningom mogu najviše mijenjati motoričke
karakteristike poput snage i jakosti.
Razumljivo je da je testiranje motoričkih osobina sportaša je samo po sebi nedovoljno. "rimjerice, ako
je netko snažan postavlja se pitanje koliko dugo može iskazivati tu snagu i na kom nivou; /li uzmimo za
primjer sprintera koji je postiže odlične rezultate na 355 metara, to ne znači da !e biti isto tako dobar na
@55 metara, a najmanje znači da je dobar maratonac.)čito je, radi se o različitim i+dr-lji%osti#a *!ondiciji, . estiranje (unkcionalnih sposobnosti sportaša
se odnosi upravo na odre&ivanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti #izdržljivosti$ sportaša
Aero$ne s"oso$nosti. =erobni kapacitet se mjeri #a!si#alni# "ri#it!o# !isi!a u jedinici vremena
#minuti$. 'ože se izraziti u apsolutnim #u litrama kisika po osobi u 3 minuti$ ili u relativnim
vrijednostima #u mililitrima kisika po kilogramu tjelesne mase u jednoj minuti, a relativna vrijednost se
izračuna jednostavno tako da se apsolutna vrijednost podijeli sa brojem kg tjelesne mase sportaša$. ako
se prosječne vrijednosti )CmaF u netrenirane populacije se kre!u oko C.I l )C, u dobro treniranih
sportaša aerobno % anaerobnih sportova oko I l, a najve!e izmjerene vrijednosti su na&ene u
dugoprugaša i čak prelaze 2 l .
"rema tome što je ve!a mogu!nost primitka kisika #plu!ni i srčani kapaciteti, kapaciteti krvnih
transportnih mehanizama za kisik$ to je ve!a aerobna izdržljivost i predispozicija sportaša za
bavljenje pretežno aerobnim sportovima poput veslanja, plivanja na duge pruge, trčanja na duge pruge,
triatlona, biciklizma i sl. =erobni kapacitet se može mjeriti direktno i indirektno.
#irektno mjerenje aerobnih sposobnosti$ +ako je maksimalni primitak kisika mjera aerobnih kapaciteta
organizma i govori o aerobnoj treniranosti sportaša, tako ve!e vrijednosti maksimalnog primitka kisika
označavaju bolju aerobnu treniranost sportaša. Stoga se očekuje se da !e sportaši iz čistih aerobnih
sportova od toga imati značajnu korist #vidi poglavlje 'etabolizam u Jiziologiji$. >natoč tome što
sportaši iz čisto anaerobnih sportova ne koriste u tijeku natjecanja aerobne izvore energije nego
uglavnom adenozin%tri(os(at #="$, kreatin%(os(at #+"$ i neki anaerobnu glikolitičku energiju, i kod tih
sportaša je potrebna odre&ena razina aerobnih sposobnosti koje omogu!avaju brži oporavak.
"ostupak mjerenja aerobnih sposobnosti direktnom metodom, spiroergometrija% podrazumijeva test do
otkaza, tj. progresivnog intenziteta, na nekom od ergometara i mora se stoga provoditi s oprezom.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
6/37
*rgometri koji se koriste su obično pokretna traka ili bicikl ergometar, a poželjno je i korištenje sport%
speci(ičnih ergometara kao npr. veslački, kajakaški ergometar ili ergometar za skijaško trčanje ako je na
raspolaganju u laboratoriju.
Spiroergometrijski pokazatelji prate se nekim od sustava za analizu izdahnutog zraka. 'etoda Kbreath
bL breathM omogu!ava analizu zraka u svakom izdahu i daje najpreciznije podatke jer nije potrebno
čekati ?5 sekundi za analizu uzorka kao kod starijih ure&aja s komorom za miješanje. 1akon testiranja
mogu!e je za svakog ispitanika odrediti anaerobni tj. ventilacijski prag , te vrijednosti (unkcionalnih
parametara pri pragu kao i vrijednosti parametra pri maksimalnom optere!enju. "ovezanost
ventilacijskog praga odre&enog na ovaj način i pravog anaerobnog praga odre&enog iz koncentracije
laktata u krvi je više puta potvr&ena.
=erobne sposobnosti možemo predstaviti i kroz metaboličke jedinice #'*$. Nedan '* odgovara
potrošnji od ?,I ml kisika4minOkg%3. 'aksimalna '* prosječnog muškaraca je oko 3C '*S, a u žena
oko 35%33. +od vrhunski aerobno treniranih sportaša vrijednosti su i do dva puta ve!e.
Slika 1. Testiranje aerobnih sposobnosti- Spiroergometrija
&ndirektno mjerenje aerobnih sposobnosti !procjena"$ +ako direktno mjerenje zbog odre&enog
rizika za zdravlje nije uputno provoditi kod rekreativaca ili osoba koje imaju u zdravstvenom statusu
neku od kontraindikacija tada se mogu primijeniti neki od testova procjene aerobnih sposobnosti.
ako&er ovi testovi se mogu provoditi i u slučaju da nemamo opremljen laboratorij za spiroergometriju i
kod vrhunskih sportaša ali je potrebno uzeti u obzir njihovo odstupanje od pravih vrijednosti. estovi
procjene temeljem pra!enje nekog drugog pokazatelja #npr. (rekvencije srca ili pre&ene metraže i sl.$
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
7/37
daju približnu in(ormaciju o stupnju aerobne izdržljivosti. 1edostatak ovih testova je što nije mogu!e
najčeš!e odrediti zone intenziteta niti anaerobni prag koji bi dalje bili korišteni u planiranju i
programiranju treninga. 1ajpoznatiji testovi za procjenu maksimalnog primitka kisika su =strandov test
na biciklu ergometru #procjenjuje primitak kisika temeljem (rekvencije srca$ , Ponconijev test na
pokretnoj traci, Pooperov test, Queens Pollege Step est, Eeep #bleep$ test i sl.
Anaero$ne s"oso$nosti. =naerobnu sposobnost sportaša u osnovi označava a!ti%nost susta%a
anaero$ne gli!oli+e. )snovni sustav koji je odgovoran za brzo stvaranje energije nakon što se u vrlo
kratkom vremenu potroši raspoloživi =" i kreatin (os(at je razgradnja glukoze bez prisustva kisika
#anaerobna glikoliza$. 'liječna kiselina izaziva umor i time direktno smanjuje aktivnost muskulature.
-ogično s pove!avanjem intenziteta sportskog optere!enja, pove!ava se i količina mliječne kiseline u
krvi. +ad mliječna kiselina u krvi dosegne vrijednost od oko ##ol/0 !r%i tada govorimo o
anaerobnom pragu. eoretski, kad bi sportaš nastavio sa istim intenzitetom optere!enja #pri kojem je
izmjerena upravo ta količina mliječne kiseline u krvi$ mogao bi nastaviti s takvom aktivnoš!u vrlo dugo
# dok ne bi iscrpio sve energetske mogu!nosti$. 1aravno da je velika razlika izme&u trenirane i
netrenirane osobe, tako je intenzitet aktivnosti pri stanju anaerobnog praga #mliječna kiselina oko @
mmol4-$ daleko viši kod trenirane osobe primjerice slabije trenirana osoba može trčati brzinom od 35
km4h, a dobro trenirana C5 km4h pri stanju anaerobnog praga$. =ko se i dalje pove!ava intenzitet
aktivnosti pove!ava se količina mliječne kiseline u krvi iznad anaerobnog praga. 'aksimalno izmjerene
količine mliječne kiseline u krvi kod vrhunski treniranih sportaša prelaze čak i količinu od C5 mmola4-
krvi.
)vakve sposobnosti sportaša se najbolje izražavaju preko la!tatne !ri%ulje u kojoj je iskazano
pove!anje mliječne kiseline u krvi ovisno o pove!anju optere!enja.
'aktatna dijagnostika renutnu aktivnost sustava anaerobne glikolize najlakše je pratiti direktnim
mjerenjem koncentracije mliječne kiseline #laktata$ u krvi. "ri nižim intenzitetima aktivnosti, kada
krvožilni sustav doprema dovoljno kisika potrebnog za izvršenje rada, koncentracija mliječne kiseline
raste u organizmu vrlo sporo. "ri tim nižim intenzitetima organizam svojim pu(erskim sustavima icirkulacijom uspijeva usporiti nakupljanje mliječne kiseline i njena koncentracija je uglavnom stalna tj.
izme&u 5,6 i cca ?,I mmol4- krvi. =ko se intenzitet aktivnosti pove!ava, tada se uz aerobno dobivanje
energije dodatno značajno uključuje dobivanje energije procesom anaerobne glikolize te do naglog
nagomilavanja mliječne kiseline, jer organizam više nije u stanju pu(erskim mehanizmima i
cirkulacijom otklanjati toliku količinu mliječne kiseline iz miši!a. Erzina daljnjeg nagomilavanja
mliječne kiseline ovisit !e o aerobnim kapacitetima koji !e oksidirati mliječnu kiselinu, o sposobnosti
neaktivne muskulature da jedan dio mliječne kiseline veže na sebe, te o intenzitetu aktivnosti. 'jerenjemaksimalne koncentracije mliječne kiseline uz pra!enje vrijednosti (rekvencije srca i npr. vremena na
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
8/37
nekom testu u više ponavljaju!ih mjerenja kroz sezonu može kod sportaša dati uvid u sposobnosti
dobivanja energije iz tog sustava. /pak, mnogo korisnije od jednog mjerenja nakon testa je višekratno
mjerenje laktata laktatnom krivuljom #npr. u plivanju, skijaškom trčanju, veslanju$. Rezultat takvog
testiranja u kojem se pri progresivnom optere!enju u stupnjevima, gdje je svaki stupanj sve teži i traje
najmanje ? minute, je odre&ivanje anaerobnog praga i odre&ivanje zona intenziteta. "rimjer laktatne
krivulje je na Slici C., uz pretpostavku da je anaerobni prag ovog sportaša točno na @mmol4-.
1apominjemo da je u nekih sportaša prag nešto viši ili niži pa je prije same laktatne krivulje potrebno
provesti i postupak mjerenja individualnog anaerobnog praga #/=1"$. > interpretaciji testova laktata
treba biti izuzetno oprezan jer stagnacija ne znači i nedostatak napretka jer su možda adaptacije
postignute kroz neki drugi, npr. aerobni sustav.
Slika 2: Laktatna krivulja
/pak, preko laktatne krivulje se samo indirektno mjeri anaerobna izdržljivost sportaša. "ostoje i
metode direktnog mjerenja anaerobne izdržljivosti koje se danas u praksi sve češ!e i koriste.
#irektno mjerenje anaerobne izdržljivosti 'ogu!e ju je mjeriti različitim testovima, često sekoristi Tingate test9 na bicikl ergometru ispitanik u ?5 sekundi maksimalnom brzinom pedalira protiv
konstantnog otpora #čista anaerobna aktivnost$ te se bilježi maksimalna anaerobna snaga, a kroz
obavljeni rad izračunava se maksimalan anaeroban kapacitet ispitanika. "onavljanjem ovog testa u
odre&enim vremenskim razmacima, može se direktno pratiti kapacitet anaerobne izdržljivosti sportaša.
SPORTSKE O102EDE
S"orts!e o+ljede u širem smislu su ozljede koje nastaju tijekom bilo koje kineziološke aktivnosti.
1astaju, kao i ozljede koje nisu vezane za sport, pod izravnim ili neizravnim utjecajem sile na tijelo
sportaša u ovom udžbeniku se posebno obra&uju ozljede lokomotornog aparata. )zljede u sportu su
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
9/37
daleko najčeš!e izražene na koži i sustavu organa za pokretanje, ali naravno da ozlje&en može biti bilo
koji drugi dio tijela sportaša. Sportska traumatologija predstavlja veliki dio problematike kojim se
susre!e liječnik sportske medicine. /ako se čini potpuno jasno da su ozljede sastavni dio sporta, ipak
potrebno je precizno pojasniti uzročnu povezanost ozljede i sportskih aktivnosti uop!e kao i povezanost
ozljeda i nekog odre&enog sporta.
+ao prvo treba shvatiti da se u svakom se sportu ozljeda može desiti kao i u bilo kojoj životnoj
aktivnosti kao primjerice od šetanja ulicom pa do gledanja televizije.
=nalizirajmo šetanje ulicom, jasno je da ako je ulica prometna, ozljeda se može desiti jer neoprezan
vozač može autom naletiti na pješaka. 'ože se re!i da je to rizik šetanja prometnom ulicom #nažalost,
danas su skoro sve prometne$. S druge strane možemo se šetati ulicom, stati na sklisku površinu, pasti i
ozlijediti ručni zglob. )vakvih ozljeda svakodnevno ima bezbroj, a dešavaju se u ku!nim #primjerice
skliski pod kupaonice$, ali i vanjskim uvjetima # pogotovu u snježnim uvjetima ili pri poledici$.
)vo prvo možemo shvatiti kao speci(ičnu ozljedu u okviru uvjeta koji vladaju prometnom ulicom, tako
da se više nitko i ne čudi kad se takva ozljeda desi # brza vožnja, vozač u alkoholiziranom stanju,
iznenadni kvar na automobilu..$
)vo drugo možemo shvatiti kao rizik op!enito pri bilo kojoj ljudskoj aktivnosti koja uključuje hodanje
nekom skliskom površinom, jer ozljeda ručnog zgloba zbog poskliznu!a i pada na ispruženu ruku ne
mora se, naravno, desiti samo na prometnoj ulici.
"ovucimo paralelu sa sportom9 ukoliko na nogometnoj utakmici igrač ozlijedi koljeno i zadobije ozljedu
meniskusa kažemo da je speci(ična ozljeda za nogomet jer su takve ozljede vjerojatne i uostalom česte
pri igranju nogometa i to pogotovo na travi. 0ašto9 trava i zemlja su za stopalo UljepljivaU podloga
#pogotovo po kiši$, ukoliko stopalo #kopačka, tenisica..$ ostane zakratko (iksirano za podlogu u više ili
manje vanjskoj ili unutarnjoj rotaciji, a igrač pritom pokuša naglo ispraviti nogu #ispružiti koljeno$ može
do!i do pucanja meniskusa koljena. akvih situacija u nogometu ima, naravno, jako puno, a neke
svakako završe i navedenom ozljedom. "rema tomu, možemo re!i da je ozljeda meniskusa speci(ična za
nogomet. S druge strane nogometaši se mogu posva&ati pa jedan drugom može šakom razbiti nos.)zljeda nosnih kostiju nije speci(ična za nogomet jer se može desiti uvijek tamo gdje se dvoje ili više
ljudi potuku primjerice skupina veselih ljudi u ugostiteljskom objektu. "rema tome ozljeda nosa bi
mogla biti speci(ična ozljeda za gostionicu u kojoj ima puno ljudi s ve!om količinom alkohola u krvi.
'e&utim ozljeda nosa je itekako speci(ična sportska ozljeda primjerice za boks. Da je tome tako znamo
iz prakse, da li netko zna boksača koji nije imao slomljen nos;
/z svega navedenog možemo de(initivno zaključiti da se sve sportske ozljede mogu podijeliti u dvije
velike grupe9
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
10/37
A. TIPI3NE #za konkretnu sportsku aktivnost$ vezane su za slični ili slične obrasce mehanizama koji
su karakteristični su za neku odre&enu sportsku aktivnost i koji mogu dovesti do ozljede
4. NETIPI3NE #za odre&enu sportsku aktivnost $ su op!enito ozljede koje se mogu desiti pri nekoj
kineziološkoj ili op!enito (izičkoj ljudskoj aktivnosti.
1naaj ti"ini( o+ljeda. > svakom sportu se dešavaju i tipične i netipične ozljede, svakako tipične su
puno češ!e.
1avest !emo neke primjere tipičnih sportskih ozljeda te problematiku za društvenu zajednicu koja iz
toga proizlazi.
1a skijanje je #skija % produženo stopalo je duga poluga koja multiplicira sile koje prvenstveno djeluju
na potkoljenicu i koljeno$ prekid prednje križne sveze koljena toliko speci(ična ozljeda da je češ!a nego
u bilo kojoj drugoj sportskoj ili (izičkoj ljudskoj aktivnosti. :to je najgore, toliko ju je teško spriječiti,
može je se nešto umanjiti primjerice edukacijom skijaša, adekvatnom (izičkom i psihološkom
pripremom, dobro prilago&enom opremom, me&utim (rustriraju!e je da sve to skupa zajedno ne može
značajno umanjiti incidenciju ozljede prednje križne sveze u skijaša. S obzirom na veliki broj skijaša u
svijetu, ovakva ozljeda je postala ogroman socio%medicinski problem vezano uz brojna bolovanja,
invaliditet, ali i ogroman (inancijski trošak zdravstvenih sustava cijelog svijeta.
)sim rupture prednje križne sveze za skijanje su karakteristične i druge ozljede kao primjerice ozljeda
palca na ruci koja nastaje zbog pada na ruku koja drži skijaški štap #Uskijaški palacU$, a tako&er i
prijelom potkoljeničnih kostiju u nivou gornjeg ruba skijaške cipele. Dalje za rukomet i odbojku je
karakteristično iščašenje ramena, dok iščašenja zglobova članaka prstiju na ruci kao i lomovi istih
članaka se češ!e javljaju u odbojci bokserski nos i potres mozga su česti u boksu distorzije vratne
kralježnice pri skokovima u vodu distorzije gornjeg i donjeg nožnog zgloba u košarci razne miši!ne
ozljede od istegnu!a pa do potpunog rastrgnu!a #rupture miši!a$ u trčanju i skokovima, ruptura =hilove
tetive je tipična ozljeda vezana uz odskok i doskok.
Ruptura #potpuno prekinu!e$ =hilove tetive je vrlo interesantna jer je gotovo u potpunosti #V5A i više$
vezana za neku sportsku aktivnost kao što su na prvom mjestu badminton i nogomet, rukomet, pa sveatletske discipline 7 naročito trkačke i skakačke, tenis, košarka,.... Do puknu!a dolazi zbog naglog,
dodatnog napinjanja ve! napete tetive #prilikom započinjanja trčanja, naglog ubrzanja trčanja, odskoka
ili doskoka$. Dodatno se zbog popularnosti jogginga zadnjih desetlje!a u svijetu pove!ala incidencija
ozljede =hilove tetive, po nekim statistikama i dvostruko. -iječenje rupture =hilove tetive je najčeš!e
kirurško, rje&e se takvi pacijenti liječe konzervativno #bez operacijskog zahvata$. > svakom slučaju
liječenje je dugotrajno pa traje uz rehabilitacijski tretman i mjesecima.
O102EDE I O5TE6EN2A *sindro#i "rena"re+anja, Druga osnovna podjela sportskih ozljeda jeona prema načinu i vremenu nastanka.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
11/37
>koliko je ozljeda nastala pod kratkotrajnim utjecajem relativno jake sile onda govorimo o a!utnoj
o+ljedi ili jednosta%no o o+ljedi. >koliko je ozljeda nastala pod brojnim, opetovanim djelovanjem sile
slabog intenziteta onda govorimo o !roninoj o+ljedi) o'te7enju ili o o+ljedi !oja je "osljedica
"rena"re+anja.
Danas u literaturi najčeš!e se rabe termini ozljede zbog prenaprezanja ili sindro#i "rena"re+anja # u
literaturi engleskog govornog područja 8 o%eruse injuries,.
0a sportskog trenera, a naročito liječnika neobično je važno razlikovati ozljedu od ošte!enja primjer
ozljede je pad za vrijeme igranja tenisa na lakat te lom humerusa iznad lakta. S druge strane tenisači
često boluju od teniskog lakta.
+oja je bitna razlika9 u "r%o# sluaju tenisa je i+gu$io re%note-u i "ao na ru!u. O+ljeda se desila
u ne!oli!o se!undi) da!le "od !rat!otrajni# utjecaje# relati%no ja!e sile. U drugo# je sluaju
nastu"ila !ronina o+ljeda *o'te7enje) sindro# "rena"re+anja, (%ati'ta e!sten+orne #us!ulature
s %anjs!e strane la!ta *nadla!tine !osti u la!tu,. O%a!%a se o+ljeda nije desila u ne!o# !rat!o#
%re#enu %e7 je "osljedica duljeg) "ona%ljanog djelo%anja sila sla$og inten+iteta na la!at. akve
mikrotraume mogu biti posljedica9 loše tehnike udarca tenisača ili nepravilno zategnutih žica na
teniskom reketu ili nekvalitetnog reketa..... u svakom slučaju da bi se razvilo bolno stanje koje
nazivamo teniski lakat potrebno je igrati tenis više dana, tjedana ili mjeseci u navednim uvjetima. Dakle,
do teniskog lakta ne!e do!i zbog jednog nepravilnog udarca ve! nakon stotine ili tisu!e takvih udaraca.
Druga $itna ra+li!a izme&u ozljede i ošte!enja je u tome što se u pravilu ozljede lakše liječe od
ošte!enja. lavna mani(estacija sindroma prenaprezanja je bol koja onesposobljuje sportaša i na kraju
ga prisiljava na prekid sportskih aktivnosti.
-iječenje sindroma prenaprezanja, naročito u uznapredovalom stadiju, je teško i dugotrajno. >ključuje
brojne procedure (izikalne terapije, dugotrajno odsustvovanje iz sporta sa nerijetko nezadovoljavaju!i
krajni rezultat. "rimjerice u nerijetkim slučajevima uznapredovalog stadija teniskog lakta, sportaši su
morali napustiti tenis zbog bolnog lakta koji usprkos sprovedenoj terapiji koja je mogla trajati i
mjesecima nije postao značajno manje bolan.)d liječenja sindroma prenaprezanja daleko su e(ikasnije mjere prevencije. 1ažalost u pro(esionalnom
sportu danas, napori koje mora savladati lokomotorni aparat sportaša često nadmašuju (iziološke
mogu!nosti istog pa i sve mjere prevencije mogu biti nedovoljne.
Tre7a $itna ra+li!a izme&u ozljeda i ošte!enja je u tome što sportske ozljede kako smo ve! objasnili
mogu biti i tipične i netipične s obzirom na konkretnu sportsku aktivnost, a sportska ošte!enja su gotovo
uvijek tipična i uglavnom vezana za odre&enu sportsku aktivnost kao primjerice9 teniski lakat u tenisu,
gimnastici, stolnom tenisu..., skakačko koljeno je karatkteristično za sportove u kojima su česte
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
12/37
kombinacije trčanja i skakanja# rukomet, odbojka, košarka$, lakat bacača koplja za bacače koplja i
igrače gol(a, plivačko rame za plivanje, trkačko koljeno za trčanje.....
1aravno da sindromi prenaprezanja koji su karakteristični za pojedine sportove nisu samo vezani za
sportsku aktivnost, tako se primjerice bolni lakat kojeg dijagnosticiramo kao lakat tenisača može javiti i
kao pro(esionalno oboljenje ljudi koji pišu tako da prstima lupkaju po tastaturi računala ili raznih
strojeva za pisanje, kirurga, zubara, pro(esionalnih vozača, kuhara, vodoinstalatera, ličioca, stolara,
vrtlara, violinista, dakle u osoba koje često ponavljaju iste pokrete šake i podlaktice. /pak, treba naglasiti
da se op!enito sindromi prenaprezanja javljaju sa značajno ve!om učestalosti u sportu nego u drugim
ljudskim aktivnostima./ na kraju nekoliko riječi o možda najtežem obliku sindroma prenaprezanja9
pretreniranosti.
Pretreniranost. "retreniranost je (iziološki ili psihološki odgovor koji se javlja kada volumen i4ili
intenzitet treninga nadmašuje sposobnost organizma za oporavkom, a mani(estira se kao neobjašnjivi
pad sposobnosti i rezultata koji se ne oporavlja niti nakon perioda od C tjedna odmora. "osljedica toga je
pad svih sposobnosti i neobjašnjivo loši rezultati sportaša. >koliko takvo stanje traje dulje vrijeme #više
od dva tjedna$ može se postaviti dijagnoza pretreniranosti. > vrhunskom sportu trenažni proces bi
morao biti majstorski izbalansiran prema odre&enoj individui #sportašu$, što je vrlo teška zada!a za
trenera ili trenere. > želji za uspjehom u najkra!em #nemogu!em$ roku, treneri koji prečesto nisu
dovoljno educirani za svoj posao, ostvaruju obično suprotno. Rezultat svega može biti (izički i psihički
krah sportaša koji se vrlo teško vra!a natrag, pogotovo u vrhunski sport.
reba shvatiti da je trening #pogotovo u vrhunskom sportu$ izraziti stres za organizam sportaša na koji
se on mora adaptirati ukoliko se želi posti!i konačni željeni e(ekt, a to je podizanje (unkcionalnih
sposobnosti sportaša na viši nivo.
1aravno, da ukoliko se sportaš nije u stanju adaptirati na trening visokog intenziteta nakupljeni stres
proizvodi upravo suprotan učinak9 smanjivanje, a ne podizanje sposobnosti sportaša.
/pak jedan od najčeš!ih konkretnih uzroka pretreniranosti nije obično trening previsokog intenziteta ve!
nedovoljan odmor poslije treninga. Drugi česti uzrok pretreniranosti je monoton i dosadan trening."ostoje različite teorije (iziološke podloge pretreniranosti kao što su poreme!aj rada hipo(ize, iscrpljenje
glikogenskih zaliha, postojanje lokalne upale koja dovodi do sustavnog upalnog odgovora organizma i
sl. )vo područje nije dovoljno istraženo jer naravno nije opravdano da se se vrhunski sportaši
podvrgavaju optere!enjima koja mogu izazvat pretreniranost isključivo u znanstvene svrhe.
"retreniranost kao i svaki sindrom prenaprezanja se liječi izuzetno teško9 potreban je dovoljno dug
odmor, adekvatna prehrana, potpora psihologa, sportaš se mora vra!ati u trening
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
13/37
dugotrajno i postupno uz polagano pove!anje intenziteta i opsega treninga. Rezultati liječenja, usprkos
angažmanu vrhunskih stručnjaka često nisu zadovoljavaju!i, a glavni razlog je najčeš!e nepovratan
gubitak motivacije.
"rema tome svima dobro znana uzrečica9 8 spriječiti, a ne liječiti8 u slučaju pretreniranosti vrijedi kao
apsolutan moto rada trenera. 1a nesre!u mnogih sportaša, to prečesto smetnu s uma preambiciozni
treneri.
1naaj sindro#a "rena"re+anja. 0a sportaša ovakve tegobe mogu biti prava katastro(a i uzrokom
privremenog ili trajnog prekida sportske aktivnosti. 'e&utim značaj sindroma prenaprezanja je daleko
ve!i9 za širu društvenu zajednicu pacijenti s dijagnozom sindroma prenaprezanja zbog dugotrajnjeg
liječenja, bolovanja, privremenog ili trajnog invaliditeta predstavljaju značajan socio % ekonomsko%
medicinski problem.
"rimjerice, neki teniski rekreativac !e zbog teniskog lakta prestati igrati tenis ukoliko mu liječenje ne
pomogne što nije nerijedak slučaj. o može biti njegov veliki problem, ali široj društvenoj zajednici je
činjenica što dotični ne!e igrati tenis obično potpuno svejedno. Daleko ve!i problem leži u tome što
takva osoba može mjesecima biti na bolovanju, odnosno biti u nemogu!nosti obavljati svoj svakodnevan
posao #kirurga, vodoinstalatera, daktilogra(a....$
POD2E0A SPORTSKI9 O102EDA PO M2ESTU NASTANKA. 1ajčeš!e sportske ozljede po
mjestu nastanka su9 ozljede zglobova, miši!a i tetiva, kosti, kože i potkožnog tkiva i ostale ozljede.
)vakve ozljede često nisu izolirane pa tako prijelom kosti može primjerice biti udružen i sa ozljedom
kože, potkožnog tkiva, miši!a.
Mi'i7ne i teti%ne o+ljede uz ozljede zglobova spadaju u najčeš!e sportske ozljede.
1ajčeš!e se dešavaju kod trzajnih pokreta kod atletičara prilikom skoka, doskoka i op!enito svakog
naglog ubrzavanja #akceleracija$ ili naglog zaustavljanja kretanja #deceleracija$ te u mnogim drugim
sportovima kao što su nogomet, tenis, rukomet, košarka na sličan način kao u atletici, odnosno prilikom
naglih promjena pravca kretanja. )vako nastale ozljede miši!a i tetiva se zovu istegnu7a ili disten+ije.
"ostoji stara podjela, slično kao i kod uganu!a zglobova, koja dijeli istegnu!e miši!a na9 /, // i ///stupanj. > prvom stupnju došlo je do istegnu!a miši!nog ili tetivnog tkiva uz eventualno manji broj
vlakana kojima je potpuno prekinut kontinuitet, u // stupnju dolazi do djelomične #parcijalne$ rupture
#značajan dio miši!nih ili tetivnih vlakana su prekinutog kontinuiteta$, dok su u tre!em stupnju najve!i
dio vlakana prekinutog kontinuiteta # ruptura miši!a ili tetive$.
1ajčeš!e stradavaju na ovakav način9 m. Wuadriceps, m. gastrocnemius i hamstringsi #stražnja skupina
miši!a natkoljenice9 m. semitendinosus, m. semimebranosus i m. biceps (emoris$.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
14/37
+od direktnih sudara u kontaktnim sportovima #naročito u nogometu i košarci$ može stradati bilo koji
miši! koji je pretrpio udarac tupo%tvrdim predmetom #kopačkom, koljenom, laktom, šakom$. /pak
najčeš!e stradava četveroglavi miši! natkoljenice #m.Wuadriceps$.
+od ozljede miši!a na ovaj ili onaj način dolazi do prekida kontinuiteta ili pucanja brojnih krvnih žilica
pa se stvara u miši!u ve!i ili manji krvni podljev. /sti izaziva širenje okolnog tkiva i obično trenutno vrlo
jaku, nekad i nepodnošljivu bol. "rva pomo! je uobičajena9 mirovanje, led, kompresija i povišen položaj
ekstremiteta.
1akon transporta u zdravstvenu ustanovu daljnje poduzeto liječenje miši!ne ozljede je uvijek
konzervativno čak i kod potpunih ruptura #metode (izikalne terapije$, iznimno rijetko poduzimaju se
kiruški zahvati i to odstranjivanja ve!ih krvnih podljeva #hematoma$ koji se nisu uspjeli resorbirati.
Od s"orts!i( o+ljeda teti%a daleko su najčeš!e ozljede =hilove tetive i tetive m. supraspinatusa
ramena. )bično se radi o sportašima srednje životne dobi. 0a razliku od miši!nih, liječenje tetivnih
ozljeda je najčeš!e kirurško #rekonstrukcija tetive$
O+ljede !o-e. )zljede kože i potkožja se dešavaju najčeš!e u kontaktnim sportovima prilikom sudara s
drugim igračem, odnosno nakon pada u bilo kojem sportu na zemlju, parket, beton
)zljede se mani(estiraju kao oguljotine kože #eFcoriationes 7 ozljeda samo površinskog sloja kože $ i
rane #vulnera$. Rane pretpostavljaju prekid kontinuiteta kože i ovisno o izgledu rubova kože dijele se
na9 razderotine #vulnus lacerocontusum$ koje su nastale zbog udarca #nagnječenja$ tupo%tvrdim
predmetom, ubodne rane #vulnus punctum$ koje su nastale ubodom šiljatog predmeta #mač, nož, skijaški
štap$, posjekotine #vulnus secatum$ koje su nastale sabljom, nožem, oštrim rubom nekog predmeta
#kamena$, dijela opreme i sl. )stale vrste rana su manje zastupljene u sportu poput eksplozivnih
#vulnus eFplosivum$, od metka u streljaštvu #vulnus sclopetarium$
"rva pomo! podrazumijeva9 zaustaviti eventualno krvarenje #hemostaza$ uz pomo! kompresivnog
zavoja, a u svakom slučaju ranu treba pokriti sterilnom kompresom ili prvim zavojem iz kutije prve
pomo!i, odnosno najčiš!im priručnim platnenim predmetom ukoliko kutija prve pomo!i nije dostupna.
Svrha ovog postupka je prekinuti kontakt sa okolinom što se čini prvenstveno zbog smanjivanjamogu!nosti in(ekcije.
*kstremitet se mora postaviti u povišeni položaj zbog dodatne hemostaze te pacijent mora biti
transportiran u najbližu zdravstvenu ustanovu gdje se obično poduzima primarna obrada rane uz šivanje
slojeva rane posebnim šiva!im materijalom.
1ajstrože je zabranjeno #zbog velike opasnosti za pacijenta$, prilikom pružanja prve pomo!i na terenu,
odstranjivati iz rane strane predmete.
O+ljede !osti. 1ajvažnije ozljede kosti jesu9 prijelomi #(rakture$ i #nagnječenja$ kontuzije.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
15/37
Ko'tani lo# *fra!tura, je esta s"orts!a o+ljeda. "rimjeri9 u skijanju lom potkoljenice u nivou i iznad
nivoa skijaške cipele te palac na ruci #skijaški palac$ nogomet 7 prijelom potkoljenice u području
gležnja i op!enito kostiju u području stopala skokovi 7 kod odskoka prijelom neke od kosti donožja
#metatarzalne kosti$ te kod doskoka prijelom u gležnju košarka, odbojka i rukomet % prijelomi članaka
prstiju ruke i op!enito kostiju šake. > košarci se češ!e dešavaju i prijelomi kostiju stopala boks 7
prijelom nosnih kostiju hrvanje i judo 7 prijelomi rebara, ključne kosti #clavicula$ te palčane kosti
#radijus$ skokovi u vodu 7 prijelom u području vratne kralježnice, gimnastika 7 prijelom kostiju
donožja i prijelom nadlaktične kosti u laktu itd.
-om kosti označava prekid kontinuiteta kosti. 1astaje najčeš!e na dva načina9 pod
izravnim #sila djeluje na mjestu loma$ ili neizravnim djelovanjem sile #sila djeluje na
udaljenom mjestu od loma kosti$.
"rimjer izravnog djelovanja sile u sportu je nalet igrača u nogometu koji izravnim udarcem kopačkom
uzrokuje lom kosti potkoljenice # na mjestu udarca pucaju tibija 7 goljenična kost i (ibula 7 lisna kost$
*sli!a : i ;,.
Sli!a : i ;. Direktnim udarcem kopačkom u područje potkoljenice iznad gležnja protivničkog
igrača je zadobio otvoreni prijelom potkoljenice u visini gležnja te nije mogao igrati nogomet
godinu dana. 1a obje slike je jasno vidljiva de(ormacija potkoljenice u gležnju što sa sigurnoš!u
govori za koštani lom s pomakom ulomaka
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
16/37
> drugom slučaju nalet igrača u nogometu na drugog igrača može uzrokovati gubitak ravnoteže istog, a
zbog pada na ispruženu ruku može do!i do prijeloma ključne kosti #neizravna sila$.
"o smjeru djelovanja sile na kost lom kosti može biti poprečan, kos, spiralan, višekomadni, avulzijski
#otrgnu!e manjeg komada kosti najčeš!e kod djece$..
+ao posljedica prijeloma kostiju mogu nastupiti brojne komplikacije, stoga koštani lom se kvali(icira
kao teška tjelesna ozljeda. 'ogu!e komplikacije liječenog i neliječenog koštanog loma jesu9 odgo&eno
sraštavanje i nezaraštavanje prijeloma, loše sraštavanje prijeloma # kost zaraste uz ve!u ili manju
de(ormaciju$, duboka venska tromboza i plu!na embolija #prijelomi u području zdjelice i naročito
(emura$, koštani lomovi su često povezani sa dodatnim ozljedama krvnih žila i živaca, a mogu
uzrokovati vrlo teško i urgentno stanje akutnog kompartment sindroma #pove!anje tlaka unutar miši!nih
loža 7 kod sportaša naročito u prednjoj miši!noj loži potkoljenice$.
Nedna od teških komplikacija koštanog loma je svakako in(ekcija kosti, upala kosti se toliko teško liječi
da nisu nerijetke čak i amputacije ekstremiteta kao završni čin liječenja koštane in(ekcije.
Stoga, za kliničara jedna od najvažnijih podjela koštanih lomova je ona na ot%orene i +at%orene
"rijelo#e. > prvih je prisutan prekid kontinuiteta kože pa su kosti kratko vrijeme ili trajno izložene
vanjskim utjecajem okoline što znači i bakterijama. Eakterija koje se nalaze svuda oko nas uzrokuju
upalu kosti, a upala kosti se u odnosu na upale ostalih tkiva #tonzila, kože, plu!a$ ekstremno teško liječi.
"rema tome otvoreni prijelomi su posebno teška kategorija koštanih prijeloma, pa se za razliku od
zatvorenih prijeloma daleko teže liječe, odnosno posljedice otvorenih prijeloma su često teške, nerijetko
i trajne.
0a sportskog trenera je važno na terenu dijagnosticirati, odnosno postaviti sumnju na koštani prijelom.
> tu svrhu mora poznavati sigurne i nesigurne !lini!e +na!o%e koštanog prijeloma.
Sigurni +na!o%i za koštani prijelom jesu9 :. defor#acija ekstremiteta na mjestu izme&u
zglobova # primjerice ukoliko podlaktica izme&u lakta i ručnog zgloba nije ravna ve!
de(ormirana pod nekim kutom, onda su kosti podlaktice sigurno slomljene, a koštani
ulomci me&usobno pomaknuti$ *sli!a
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
17/37
Sli!a koliko transport nije mogu! u kratkom vremenu pacijenta treba svakako utopliti te mu se
može dati piti malo čiste vode. > načelu nije dobro da ozlije&eni dobije bilo što na usta zbog mogu!e
anestezije koju !e eventualno trebati u zdravstvenoj ustanovi u slučaju operacijskog zahvata ili
namještanja koštanih ulomaka #repozicije$.
> bolnici kirurg !e učiniti radiološku obradu te nakon toga odlučiti o daljnjem liječenju koštanog loma.
> načelu, ukoliko je prijelom sta$ilan liječenje !e biti konzervativno #gipsana 7 sadrena imobilizacija
se postavlja ili odmah ili nakon manualnog namještavanja 7 repozicije ulomaka$. > slučaju nesta$ilnog
http://1.bp.blogspot.com/_vT13IccOEqM/TLKZ2q6SpPI/AAAAAAAAANM/wyhwP_8-XT8/s320/59.jpghttp://1.bp.blogspot.com/_vT13IccOEqM/TLKZ2q6SpPI/AAAAAAAAANM/wyhwP_8-XT8/s320/59.jpghttp://1.bp.blogspot.com/_vT13IccOEqM/TLKZ2q6SpPI/AAAAAAAAANM/wyhwP_8-XT8/s320/59.jpghttp://1.bp.blogspot.com/_vT13IccOEqM/TLKZ2q6SpPI/AAAAAAAAANM/wyhwP_8-XT8/s320/59.jpg
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
18/37
prijeloma pristupa se operacijskom zahvatu uz unutarnju #pločica, vijci, čavli$ ili %anjs!u #vanjski
(iksator$ (iksaciju ulomaka.
+od sportaša izbjegavamo dugotrajnu, klasičnu gipsanu #sadrenu$ imobilizaciju koliko je god to
mogu!e. 0bog mogu!eg razvoja $olesti "rijelo#a *fra!turna $olest, koja nastaje nakon duljeg
mirovanja ekstremiteta u gipsanoj imobilizaciji, češ!e se primijenjuje kirurško liječenje prijeloma nakon
kojeg je mogu!e odmah sprovesti medicinsku rehabilitaciju koja uključuje brzu mobilizaciju zgloba
odnosno uspostavljanje normalne pokretljivosti zglobova u blizini prijeloma. reba naglasiti da dulje
mirovanje zglobova u sadrenoj imobilizaciji ošte!uje zglobnu hrskavicu uslijed čega dolazi do
!ontra!ture 8 u!oenosti zgloba uz istovremeno slabljenje 7 hipotro(ije muskulature. > svakom
slučaju liječenje prijeloma bilo konzervativno ili kirurško zahtijeva popratan rehabilitacijski tretman do
postizanja uredne (unkcije ozlije&enog ekstremiteta.
+ao što smo ve! napomenuli sile koje uzrokuju koštani lom su kratkog trajanja i visokog intenziteta
#jakosti$, a djeluju na zdravu, snažnu kost sportaša. rlo rijetko do prijeloma kosti sportaša može do!i
pod kratkotrajnim djelovanjem sile manjeg intenziteta u slučaju promijenjene kvalitete kosti. 0bog,
primjerice, malignog procesa u kosti #najčeš!e je to metastaza tumora$ kost se može slomiti čak i bez
evidentnog utjecaja sile, takve prijelome nazivamo s"ontani# ili jo' $olje "atolo'!i#.
Dalje, prijelomi kostiju mogu nastati pod opetovanim, dugotrajnim djelovanjem sila malog intenziteta.
e! smo opisali da takve promjene tkiva lokomotornog aprata #sustava organa za pokretanje$ je bolje
nazvati ošte!enjima #nego ozljedama$. akva ošte!enja #ili sindromi prenaprezanja$ koja se na kostima
mani(estiraju kao lomovi nazivamo "rijelo#i#a +a#ora ili stres fra!tura#a. "rijelomi zamora se
ustvari najčeš!e i dešavaju sportašima, a treba posebno naglasiti da se u odnosu na UobičneU prijelome
kosti te'!o dijagnosticiraju pa nažalost i liječenje počinje obično kasno. o ima za posljedicu
dugotrajno izbivanje sportaša sa sportskih terena. 1ajčeš!i prijelomi zamora u sportaša su prijelomi
kostiju donožja #metatarzalnih$ kostiju, tibije #goljenične$ i (ibule #lisne$ kosti i to najviše u sportovima
koji uključuju trčanje i skakanje kao balet, trčanje, dugotrajno brzo hodanje % marširanje.
'e&utim prijelom zamora se može desiti u gotovo svakom sportu te u gotovo svakoj kosti u tijelu. 1avest !emo neke primjere9 trčanje na duge staze, skakanje, balet 7 (emur i stidna kost #zdjelica$,
gimnastičari % prijelom zamora kralješka gol(eri 7 prijelom zamora rebra ga&anje pokretne mete 7
prijelom zamora lopatice tenisači 7 prijelom zamora nadlaktične i lakatne kosti te pete kosti donožja
bacači koplja, diska, kugle i kladiva 7 prijelom zamora nadlaktične kosti, lakatne kosti u području
lakta #olekranon$, ali i rebara..naveli smo učestalije prijelome zamora te ih povezali sa odre&enim
sportskim aktivnostima.
-iječenje je najčeš!e konzervativno 7 imobilizacija uz procedure medicinske rehabilitacije douspostavljanja pune (unkcije. rlo rijetko se prijelom zamora liječi kirurški 7 osteosintezom.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
19/37
Kontu+ija *nagnjeenje, !osti je vrlo česta sportska ozljeda i to u svim kontaktnim sportovima.
"rimjeri9 udarac kopačkom u potkoljenicu u nogometu, udarac laktom u rebra u nogometu, košarci ili
rukometu....., udarac šakom u glavu u boksu ili u (ull%contact borilačkim sportovima...
+od nagnječenja kosti ne dolazi do koštanog loma ve! kao u slučaju nagnječenja bilo kojeg tkiva do
ošte!enja #kidanja$ mnoštva malih krvnih žilica pa se stvara ve!i ili manji !r%ni "odlje% *(e#ato#,.
+od nagnječenja kosti se krvni podljev stvara izme&u pokosnice #"eriost@ o"na !oja o$a%ija !ost$ i
same kosti. 0bog napinjanja pokosnice ista se odvaja od kosti što uzrokuje jaku bolnost u pacijenta. "rva
pomo! je mirovanje, led i povišen položaj ekstremiteta te transport liječniku.
-iječenje je najčeš!e konzervativno9 relativno mirovanje u prvoj (azi uz procedure (izikalne terapije i
naročito krioterapije #hla&enje ledom$. 1astali krvni podljev se najčeš!e spontano povlači, ukoliko ne
može se i kirurški odstraniti. Do uspostavljanja pune (unkcije, u svakom slučaju, sprovodi se (izikalna
terapija.
O+ljede +glo$o%a. Ozljede zglobova se mogu podijeliti na? !ontu+ije *nagnjeenja,) distor+ije
*uganu7a, i lu!sacije *i'a'enja,.
Kontu+ije +glo$o%a se mogu zadobiti u kontaktnim sportovima najčeš!e i posljedica su direktnog
udarca najčeš!e tupo%tvrdim predmetom kao primjerice kopačkom u nogometu, šakom u boksu ili bilo
kojem drugom kontaktnom sportu, laktom ili koljenom u mnogim sportovima # košarka, nogomet,
rukomet...$
1ajčeš!e su u pitanju veliki zglobovi kao koljeno, kuk, rame.
"osljedica udarca #nagnječenja$ može biti ve!i ili manji krvni podljev zbog pucanja krvnih žilica i
posljedičnog krvarenja u zatvorenom prostoru.
egobe su bolnost, oteklina i poreme!aj (unkcije ozlje&enog zgloba.
"rva pomo! je mirovanje, led i povišen položaj ekstremiteta te transport liječniku.
-iječenje je najčeš!e konzervativno9 relativno mirovanje u prvoj (azi uz procedure (izikalne terapije i
naročito krioterapije #hla&enje ledom$. 1astali krvni podljev se najčeš!e spontano povlači, ukoliko ne
može se i kirurški odstraniti. Do uspostavljanja pune (unkcije, u svakom slučaju, sprovodi se (izikalnaterapija.
Distor+ije *uganu7a, zglobova su posljedica nasilne kretnje u zglobu preko (ziološke mogu!nosti
istezanja zglobne čahure i ligamenata. "rema tome kod distorzije dolazi do ošte!enja zglobne čahure i
pripadaju!ih ligamenta. "atološki mehanizam distorzije uključuje i privremeno ve!e ili manje odvajanje
zglobnih tijela koja se nakon ozljede trenutačno vrate na svoje mjesto.
)p!enito ligamenti i zglobna čahura zgloba mogu biti prilikom ozljede samo istegnuti , djelomično
prekinuti ili potpuno prekinuti. "osljedično tome se distorzija označava kao ozljeda9 / stupnja#istegnu!e dijela ligamenata i4ili zglobne čahure$, // stupnja # dio ligamenata i4ili zglobne čahure su
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
20/37
djelomično prekinuti$ , /// stupnja # ligamenti i4ili zglobna čahura su potpuno prekinuti$. 1aravno obično
su ozlje&eni samo neki ligamenti, odnosno samo dio zglobne čahure nekog zgloba 7 ovisno o smjeru
djelovanja sile. /zuzetno rijetko dolazi do ozljede cijele zglobne čahure i svih pripadaju!ih ligamenta, a
naročito je to rijetko ako se radi o ozljedi /// stupnja.
"rva pomo! kod ligamentarnih ozljeda je uobičajena9 led #hladni oblozi$, povišen položaj, mirovanje
#imobilizacija $ te kompresija ozlije&enog zgloba.
>ganu!e zgloba je daleko najčeš!a sportska ozljeda, učestalost sportskih uganu!a zglobova se penje
možda i do polovice svih sportskih ozljeda. Daleko najčeš!e je uganu!e gležnja, a na drugom mjestu je
svakako uganu!e koljena.
(gan)*e gležnja je najčeš!a sportska ozljeda #po nekim statistikama oko @5 A svih sportskih ozljeda$ i
jedna od najčeš!ih ozljeda uop!e # smatra se da svaka deseta ozljeda koja se dešava u op!oj populaciji je
distorzija gležnja 7 35A$
>ganu!e gležnja se najčeš!e dešava u košarci, gdje je ta ozljeda češ!a #više od I5A$ od svih drugih
ozljeda zajedno. 1a drugom mjestu su sportovi odbojka i gimnastika, slijede nogomet, badmington,
balet.. )zljeda se najčeš!e dešava pri naglom uvrtanju stopala #stopalo se iskre!e prema unutra %
primjerice kod doskoka$ ili rje&e kod naglog izvrtanja stopala #stopalo se iskre!e prema van$. > prvom
slučaju dolazi do ozljede vanjskih kolateralnih ligamenta #talo(ibularnih i kalkaneo(ubularnog
ligamenta$ u drugom #rje&em$ unutarnjih kolateralnih ligamenata gležnja #deltoidni ligament$.
"rva pomo!, odnosno početak liječenja ovakve ozljede jest9 mirovanje #može se postaviti i kra!a
imobilizacija ukoliko liječnik zaključi da pacijent ne!e mirovati$ , led, kompresija #zavojem$ i povišen
položaj noge.
Daljnje liječenje ovisi o težini ozljede #/, //, ili /// stupanj$. > svakom slučaju ova ozljeda se liječi
primarno konzervativno pa se tretman ovih ozljeda #naročito // i /// stupnja$ nastavlja primjenom
(unkcionalne ortoze #pacijent može samo podizati i spuštati stopalo tj. činiti dorzalnu i plantarnu
(leksiju, ali ne može izvoditi rotacije % uvrtati ili izvrtati stopalo$. >mjesto ortoze, može se, po procjeni
liječnika primijeniti i bandaža. )va (aza liječenja traje tako&er C % ? tjedna. 1akon toga C 7 ? tjedna slijedi tre!a (aza liječenja uz primjenu agresivne (izikalne terapije koja
uključuje vježbe istezanja i snaženja muskulature te svakako vježbe propriocepcije. Sportaš se nakon 6
tjedana vrlo postupno vra!a u sportsku aktivnost #ozljede // i /// stupnja$. /pak, usprkos svemu, rijetko
se može javiti i kronična lateralna #vanjska$ nestabilnost gležnja koja se mora liječiti kirurški9
rekonstrukcijom ili plastikom ligamenata #talo(ibularnog i kalkaneo(ibularnog ligamenta$.
(gan)*e koljena je vrlo širok pojam koji uključuje cijelu lepezu ligamentarnih i meniskealnih ozljeda
koljena.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
21/37
)d ligamentarnih lezija, posebno ruptura u sportskoj traumatologiji se po učestalosti, značaju,
ogromnim troškovima liječenja, angažnanu (armaceutskih industrija i medijskoj pozornosti ističe
r)pt)ra prednje križne sveze koljena sportaša. Daleko najčeš!e do ozljede prednje križne sveze dolazi u
skijanju i nogometu #vjerojatno ipak je skijanje na prvom mjestu$. )snovna razlika u mehanizmima
ozljede skijaša i ostalih sportaša je u tome da do ozljede koljena u skijanju dolazi na nozi koja nije
optere!ena težinom tijela, dok je u ostalim sportovima najčeš!e obratno9 ozljeda koljena se dešava na
nozi optere!enoj težini tijela.
"rednja križna sveza je značajan ligament koljenskog zgloba koja posebno sprečava pomak potkoljenice
prema naprijed u odnosu na natkoljenicu. Drugim riječima ona sprječava izvlačenje potkoljenice ispod
natkoljenice prema naprijed. > ortopedskoj kirurgiji je to dobro poznati znak8 prednje ladice8. "rema
tome ovaj znak je pozitivan ukoliko je prednja križna sveza u potpunosti prekinuta. /z navedenog slijedi
da svaki udarac u potkoljenicu sportaša od straga može gurnuti potkoljenicu prema naprijed u odnosu na
natkoljenicu i prekinuti prednju križnu svezu #tipično za kontaktne sportove, naročito za nogomet,
udarac kopačkom otraga u potkoljenicu protivničkog igrača$.
/pak interesantno je da je najčeš!i mehanizam ozljede prednje križne sveze u kontaktnim sportovima bez
kontakta sa protivničkim igračem. +ako je to mogu!e;
=natomski #(iziološki$ prednja križna sveza je više ili manje napeta u bilo kojoj poziciji zgloba koljena.
"rema tome svaka (iziološki ekscesivna kretnja #preko (izioloških granica, ili kombinacija takvih kretnji
može biti uzrok ozljedom i4ili prekinu!em prednje križne sveze$.
> praksi #u sportu$ se to dešava u kombinacijama kretnji koje se uobičajeno dešavaju prilikom doskoka
odnosno prilikom pokušaja naglih promjena pravca kretanja #pritom stopalo često ostaje (iksirano za
podlogu$. +od doskoka na ispruženu nogu #skijanje ili kod bilo kojeg drugog sporta$ prednja križna
sveza puca u kombinaciji pretjererano ispruženog koljena #hiperekstenzija$ i najčeš!e istovremenog
pomaka koljena prema naprijed # prednja ladica$. +od ovakvog mehanizma uobičajene su i druge
ozljede koljena kao prekinu!e kražnje križne sveze i naročito stražnjeg dijela zglobne čahure koljena .
>koliko je navedeni mehanizam udružen s unutarnjom rotacijom stopala i potkoljenice #premanatkoljenici$ prednja križna sveza je posebno ugrožena i to bilo koljeno više ispruženo ili više savijeno
#ovo je posebno karakteristično za skijanje$.
> skijanju je možda jedan od najčeščih mehanizama prekinu!e prednje križne sveze
8phantom (oot 8 mehanizam koji se dešava kod pada u nazad9 prilikom pada rubnik jedne
skije #carving skije$ 8uhvati8 snježnu podlogu te snažno povuče potkoljenicu prema
unutra #u unutarnju rotaciju$ i niz padinu pa istovremeno dolazi do prednje ladice jer
kako skija 8putuje8 nizbrdo, tijelo zaostaje i potkoljenica se izvlači ispod natkoljenice# tipična 8 prednja ladica8$. "rema tome skijaš nikako ne bi trebao padati prema nazad jer
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
22/37
je svaki pad prema nazad udružen s visokom mogu!noš!u ozljede prednje križne
sveze*sli!a ,
Sli!a . ipičan pad unazad koji nosi veliki rizik za ozljedu prednje križne sveze koljena noge na
kojoj je skija u kontaktu sa snijegom
> kontaktnim sportovima je vrlo česta i sljede!a kombinacija kretnji koje mogu biti
pogubne za integritet prednje križne sveze, a pad se može desiti u kontaktu ili bez
kontakta sa drugom osobom9 pad na stranu na ispruženu nogu s koljenom u valgus #8 Y
8$ poziciji uz vanjsku rotaciju potkoljenice prema natkoljenici #nogomet, rukomet,
košarka, skijanje$ *sli!a i B,
Sli!a . jerojatno najčeš!i 8ne skijaški8 mehanizam ozljede prednje križne sveze koja se može
desiti u kontaktu s drugim igračem ili bez kontakta. 1a slici jasno su vidljive sve komponente
koje dovode do kontaktne ozljede koljena9 vanjska rotacija potkoljenice i valgus pozicija koljena
koje je blizu ispružene pozicije #preuzeto od
http944.active.com4=ssets4Soccer4aCZmigration4aCZtemp4ntsXsoccer43536XaclXlede.jpg$
http://www.active.com/Assets/Soccer/a2+migration/a2+temp/nts_soccer/1016_acl_lede.jpghttp://www.active.com/Assets/Soccer/a2+migration/a2+temp/nts_soccer/1016_acl_lede.jpg
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
23/37
Sli!a B. /sti mehanizam #kao na slici I$ ozljede, ali bez kontakta sa drugom osobom
#preuzeto od http944.kneejointsurgerL.com4pics4=P-%injurL%mechanism.jpg$
+od ove ozljede u skijanju je bitno spomenuti da ozlje&ena noga, za razliku od ostalih spomenutih
sportova nije optere!ena težinom tijela.)zljeda stražnje križne sveze je neusporedivo rje&a sportska ozljeda, ali se i puno češ!e previdi, pa čak i
zamijeni sa ozljedom prednje križne sveze. Stražnja križna sveza je jači ligament od prednje križne
sveze i osnovna mu je zada!a spriječiti pomak potkoljenice prema nazad u odnosu na (emur #stražnja
ladica$. /zolirana ozljeda stražnje križne sveze je slično istoj takvoj ozljedi prednje križne sveze mogu!a
kod direktnog udarca u potkoljenicu igrača koji gurne istu prema nazad u odnosu na natkoljenicu
#stražnja ladica$. /pak najčeš!a izolirana ozljeda se dešava u kontaktnim sportovima, iako se sama
ozljeda dešava bez kontakta sa drugom osobom9 pad sa savijenim koljenom na tvrdu podlogu na dio potkoljenice odmah ispod koljena # tuberositas tibije$. [esta sportska ozljeda stražnje križne sveze se
dešava kod hiperekstenzije koljena u kontaktnim sportovima, ali je tada takva ozljeda obično udružena i
sa ozljedom prednje križne sveze i ligamentima stražnje kapsule koljena.
)zljede koje su udružene sa ozljedom stražnje križne sveze su obično posebno teške ligamentarne
ozljede koljena koje traže vrlo zahtjevni kirurški tretman uz dugotrajno odsustvovanje iz sporta. Nanica
+osteli! je proglašena svjetskom povratnicom godine u sportu jer je nakon takve teške ozljede u S.
'oritzu #pad u spustu te zaustavljena u zaštitnoj mreži na rubu staze$ i nakon posebno teškog
operacijskog zahvata nastavila nizati nevjerojatne sportske uspjehe, iako je prema mnogima bilo upitno
da li je uop!e mogu!e više skijati nakon tako teške ozljede. /nače liječenje prekinu!a prednje i stražnje
križne sveze u sportaša je uglavnom kirurško9 čine se plastike ligamenata , ovakve operacije se danas
izvode najčeš!e artroskopski asistirano.
)d koljenskih ligamentarnih ozljeda u sportu možda je najčeš!a ozljea meijalne kolateralne
sveze!unutarnja pobo"na sveza#, ali ovakva ozljeda pogotovo izolirana po značaju daleko zaostaje za
ozljedom križnih ligamenata, tako&er izolirana ozljeda medijalnog kolateralnog ligamenta se liječi
http://www.kneejointsurgery.com/pics/ACL-injury-mechanism.jpghttp://www.kneejointsurgery.com/pics/ACL-injury-mechanism.jpg
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
24/37
uglavnom konzervativno. )snova liječenja su procedure (izikalne terapije, danas se rje&e ovakve
ozljede liječe kra!om imobilizacijom nakon čega se opet nastavlja s medicinskom rehabilitacijom.
)zljede koljenskih meniskusa su vrlo česte sportske ozljede. /zolirane ozljede meniskusa su vrlo česte u
nogometu, inače meniskealne ozljede nalazimo vrlo često u okviru složenih ligamentarnih ozljeda
koljena koje su posljedica u osnovi pretjeranih naglih rotacijskih kretnji pri pokušaju promjene pravca
kretanja u kontaktnim sportovima, skijanju, atletici....
/zolirana ozljeda meniskusa nastaje najčeš!e pri naglom ispružanju koljena na nozi koja je optere!ena
težinom tijela. "rema tome ukoliko je stopalo (iksirano za ljepljivu podlogu #trava, blato, zemlja$ u
vanjskoj ili unutarnjoj rotaciji, a nakon toga pokušamo iz pozicije ve!e ili manje (leksije koljena naglo
ispružiti koljeno dolazi do pucanja unutarnjeg #vanjska rotacija potkoljenice$ ili vanjskog meniskusa 7
rje&e #unutarnja rotacija potkoljenice$.
-iječenje ozljede meniska sportaša je uglavnom kirurško, izvodi se artroskopija i očisti se #zagladi$ vrlo
poštedno mjesto ozljede meniskusa #parcijalna meniscektomija$. +ako su menisci vrlo važne strukture
koje čuvaju integritet koljena, nikada se ne odstranjuje cijeli meniskus, naravno, ukoliko je to ikako
mogu!e. 1e tako davno, dok metoda artroskopije nije bila uvedena u rutinske ortopedske zahvate,
prilikom ozljede jednog dijela meniskusa #najčeš!e$ odstranjivao se cijeli meniskus #totalna
meniscektomia$. "osljedice takvih zahvata su često katastro(alne za budu!nost koljena nerijetko se
razvije rana artroza koljena koja na kraju završava i zamjenom koljena umjetnim zglobom.
I'a'enja *lu!sacije, +glo$o%a. > sportu su daleko najčeš!e luksacije ramena, malih zglobova
prstiju te patele #ivera$.
/ščašenje podrazumijeva da zglobna tijela trajno napuštaju normalnu poziciju, odnosno nisu više u
anatomskom kontaktu. Repozicija #vra!anje zglobnih tijela u anatomsku poziciju$ može se vrlo rijetko
desiti spontano #bez utjecaja vanjske sile repozicijskog manevra druge osobe$, najčeš!e se repozicija
čini u zdravstvenoj ustanovi uz pomo! anestezije ili bez nje.
> kontaktnim sportovima kao što je košarka, rukomet, nogomet, ragbiprilikom nenamjernih ili
namjernih sudara sa drugim igračem te zbog direktnog udarca u rame ili zbog padova na ispruženu rukuse može desiti iščašenje ramena #glenohumeralni zglob$. 0bog pada na rame može nastati iščašenje
akromioklavikularnog zgloba #zglob izme&u ključne kosti i lopatice$. 1aravno da se pad na rame ili na
ispruženu ruku dešava i u nekontaktnim sportovima kao što su atletika, skijanje."rva pomo! je
imobilizacija #mirovanje zgloba 7 ruka se položi u maramu koja visi oko vrata$ nakon čega se ozlije&eni
sportaš mora uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu. /ščašeno rame se liječi konzervativno9
repozicijom #namještanjem zgloba$ te kra!om imobilizacijom. > kompliciranijim slučajevima, vrlo
rijetko je potreban operacijski zahvat.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
25/37
> slučaju nepravilnog liječenja iščašenja ramena, ali i ne samo zbog toga, može se razviti stanje pri
kojem rame iskače ve! pri minimalnoj sili kod odre&enih pokreta # najčeš!e kod dizanja ruke iznad
glave uz vanjsku rotaciju$. akvo stanje nazivamo recidiviraju!om #ponavljanom$ luksacijom ramena,
liječenje u tom slučaju je uvijek kirurško jer konzervativne metode liječenja #naročito u sportaša$ ne
daju obični nikakav rezultat. Suprotno tome, liječenje luksacije akromioklavikularnog zgloba je najčeš!e
kirurško jer se zglobna tijela obično ne mogu reponirati konzervativnim metodama.
+od naglih rotacijskih kretnji u nogometu, košarci, rukometu. može do!i do iščašenja patele #ivera$.
/ščašenje je najčeš!e lateralno, što znači da se patela iskoči na vanjsku stranu koljena. "rva pomo! je
imobilizacija koljena priručnim sredstvom uz led lokalno te transport u najbližu zdravstvenu ustanovu.
-iječnik daleko najčeš!e ne vidi iščašenu patelu jer prije toga do&e do spontane repozicije, ipak iskusan
liječnik !e na osnovu brojnih znakova #simptomatologije$ i dodatne rendgenske obrade lako zaključiti
da se desila luksacija patele. -iječenje može biti kirurško #artroskopija koljena i centriranje patele$ ili
konzervativno #procedure (izikalne terapije$. >koliko se sportaš ne operira, a ponovno doživi iščašenje
patele, operacija je nužna, u suprotnom razvija se stanje kod kojeg patela iskače vrlo često tijekom
sportske aktivnosti #recidiviraju!a luksacija patele$. > tom slučaju sportaš se mora ili podvrgnuti
operacijskom zahvatu stabilizacije patele ili napustiti sportsku aktivnost.
Do iščašenja malih zglobova šake vrlo često dolazi u odbojci, prva pomo! je imobilizacija, led i
transport u najbližu zdravstvenu ustanovu, gdje !e se zglob namjestiti #reponirati$ *sli!a ,.
Sli!a . )tvorena luksacija srednjeg inter(alangealnog zgloba kažiprsta
#preuzeto http944dccdn.de4pictures.doccheck.com4photos42464(@53?3(dd??Ic2bXmW.jpg$
OP6ENITO O PREENCI2I SPORTSKI9 O102EDA I O5TE6EN2A
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
26/37
Pre%encija s"orts!i( o+ljeda i o'te7enja je jako kompleksan skup postupaka koji odre&uju i
provode liječnici i treneri u svrhu zaštite sportaša prvenstveno od sportskih ozljeda i ošte!enja.
1avest !emo ukratko osnovne čimbenike rizika ozljeda i ošte!enja u sportu, odnosno osnovne postupke
u svrhu zaštite zdravlja sportaša.
1. 'ožda na prvom mjestu po važnosti je poznavanje i "ra!ti!a "ri#jena $io#e(ani!e
odre&enog sporta. Drugim riječima neispravna #pogrešna, loša$ tehnička izvedba tijekom prakticiranja
neke sportske aktivnosti je pogubna za zdravlje sportaša bez izuzetaka. "rimjera ima beskonačno puno,
navest !emo jedan konkretan i jedan op!enit primjer. 1epravilna tehnika bekend udarca u tenisu u
najkra!em vremenu izazvat !e teniski lakat #lateralni epikondilitis$, dok !e nepravilno izvo&enje serve
izazvati bolni lakat zbog medijalnog epikondilitisa. S druge strane skijaš koji dobro vlada tehnikom
skijanja može biti pod utjecajem alkohola, umoran, neispavan, neraspoložen, nezagrijan, neistegnut,
kondicijski nepripremljen ali !e se vjerojatno teže ozlijediti od jako dobro psiho(izički pripremljenog
početnika koji ne poznaje tehniku skijanja odnosno ne zna skijati.
2. ako&er od iznimne važnosti u prevenciji ozljeda i ošte!enja je +agrija%anje prije svake
sportske aktivnosti #arm%up$ te rela!sacija i iste+anje nakon aktivnosti #cool%don$. =dekvatnim
+agrija%anje# podižemo temperaturu tijela, pojačavamo prokrvljenost i elastičnost miši!a,
Gpodmazujemo8 zglobove, pojačavamo živčano miši!nu inervaciju i uspostavljamo koordinaciju
pokreta. 1a taj način organizam je spreman za sportski napor uz znatno manji rizik od ozljede i
ošte!enja naročito lokomotornog aparata.> praksi zagrijavanje počinje sa nekom cikličkom aktivnoš!u u umjerenom intenzitetu #najčeš!e
trčanjem$. 1akon toga se rade vježbe kruženja zglobova i dinamičkog istezanja, potom se izvode pokreti
slični onima u odre&enom sportu, ali u smanjenome intenzitetu. Sa svim navedenim, za adekvatno
zagrijavanje potrebno je C5 % ?5 min. nakon čega je sportaš spreman za maksimalnu sportsku aktivnost.Rela!sacija i iste+anje nakon aktivnosti najčeš!e se provode u obliku rastrčavanja # trčanja umjerenim
intenzitetom$ te statičkog istezanja. Pilj je pojačati cirkulaciju #zbog napetih miši!a ona je
kompromitirana$, a time i što bržu eliminaciju mliječne kiseline te povratak miši!a na njihovu početnu
dužinu što je bitno za sljede!e treninge radi nesmetanoga i punoga opsega pokreta u zglobovima
$. >potreba $anda-a *ta"ing, ) orto+a +a +glo$o%e) ra+ne druge +a'titne o"re#e *!aciga)
'titni!a, u svakom slučaju su od koristi ako se razumno i kritički koriste. )vdje se ipak mora
napomenuti da je proizvodnja takve opreme veliki biznis i da industrija nekritički name!e upotrebu
svojih proizvoda bez da upozorava korisnike na mogu!e štetne e(ekte. 1ajbolji primjer je skijaška
kaciga. Da može biti korisna to svi znaju, ali tko primjerice spominje štetne e(ekte nošenja kacige na
sluh #skijaš dokazano ne čuje dobro, a naročito se to odnosi na zvukove koji signaliziraju neku
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
27/37
opasnost$, dalje kaciga onemogu!uje preciznu lokalizaciju zvukova na terenu što naravno može biti vrlo
opasno. +aciga dokazano može i pove!ati agresivnost u nekih skijaša.
%. O"re#a može biti najskuplja i najkvalitetnija, ali je od toga mala ili nikakva korist ukoliko
nije indi%idualno "rilagoFena #točno odre&enom sportašu$. "rimjera ima bezbroj, a navodimo samo
neke9 neprilago&eni skijaški vezovi, neadekvatno nategnute žice na teniskom reketu, loše tenisice za
trčanje, skijaške cipele ili kopačke za nogomet. su osnova za mogu!e ozljede i ošte!enja*sli!a G,.
Sli!a G. )va je skijaška kaciga je sigurno interesantna za oko, ali može biti i od koristi ukoliko se
pravilno koristi. #"reuzeto od http944.kibuba.hr4productpics4?2IBX3XDjecja%skijaska%kaciga%
EeanieXt.jpg.$
&. )p!enito, ispravan trenažni proces #trening$ je dugoročno gledano najbolja zdravstvena
zaštita sportaša. "od ispravnim trenažnim procesom podrazumijevamo na prvome mjestu adekvatno
"laniranje i "rogra#iranje treninga. 1eadekvatan i agresivan trening bez dovoljno odmora u želji
ambicioznih trenera, a često i roditelja u svrhu postizanja vrhunskog rezultata u kratkom roku dovodi
obično do suprotnih rezultata.
0akonitosti trenažnog procesa su vrlo komplicirane, katkad i teško shvatljive i zato su predmet brojnih
znanstvenih istraživanja. )p!enito za trenažni proces ne vrijede pravila i zakoni egzaktnih znanosti
poput matematike i geometrije. "rema tome neka zakonitost u treningu, koja je opisan krivuljom
#gra(om$ može za osobu = vrijediti više, za osobu E manje, a za osobu P uop!e ne vrijediti. > praksi se
dešava #a i logično je$ da pravilo koje vrijedi za osobu = je teoretski primjenjivo na ve!i dio populacije
sportaša, manji dio čini grupa sportaša za koje ti principi vrijede manje, a na najmanji broj sportaša ova
zakonitost nije primjenjiva ili ima čak suprotan učinak.
Dobar primjer je =ustralijanac /an Names horpe koji je nesporno jedan od najboljih plivača svih
vremena. /z sljede!e izjave samog horpa možemo zaključiti kako je izgledao njegov prosječan trening9
8Treniram oko $& sati tjeno'i plivam oko 12(km u seam ana) a to je vjerojatno vi*e nego *to
mnogi ljui voze u tjean ana. Treniram va puta nevno' svih seam ana' a osim toga mnogo
http://www.kibuba.hr/productpics/3758_1_Djecja-skijaska-kaciga-Beanie_t.jpghttp://www.kibuba.hr/productpics/3758_1_Djecja-skijaska-kaciga-Beanie_t.jpghttp://www.kibuba.hr/productpics/3758_1_Djecja-skijaska-kaciga-Beanie_t.jpghttp://www.kibuba.hr/productpics/3758_1_Djecja-skijaska-kaciga-Beanie_t.jpg
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
28/37
treniram i u teretani s utezima i povremeno boksam. Poneka mi je jako te*ko i posebno u rano jutro ali
uživam u izazovu. +
eško je za vjerovati da bi ovakav trening primijenjen na bilo koga osim na samog horpea imao
ikakvog smisla.
/z svega slijedi da je osnovna pretpostavka svakog trenažnog procesa poštivanje indi%idualnosti
sportaša. 1akon individualnosti druga osnovna pretpostavka svakog treninga je "eriodi+acija.
"eriodizacija je širok pojam, a u osnovi znači da trening mora biti što je više mogu!e različit. >koliko je
trening uvijek isti ili vrlo sličan onda izaziva monotoniju u sportaša koji može zbog toga izgubiti i
motivaciju i uop!e volju za sportom. /zme&u ostalog periodizacija podrazumijeva dijeljenje nekoga
ve!ega vremenskoga ciklusa na više manjih ciklusa. 1ajčeš!e se govori o periodizaciji godišnjega
ciklusa koji se op!enito dijeli na tri (aze9
Pri"re#na fa+a # prevladava kondicijska priprema odnosno rad na podizanju (unkcionalnih i
motoričkih sposobnosti$Natjecateljs!a fa+a # speci(ični tehničko taktički treninzi te sama natjecanja$.Prijela+na fa+a # (aza odmora,relaksacije i nisko intezivnih treninga$.'e&utim periodizacija se može provoditi na razini od trenažnoga dana, tjedna, mjeseca, godine pa sve
do cjelokupne sportske karijere. reške u planiranju i programiranju treninga su vrlo česte poput
prevelikog broja trenažnih dana, pojedinačnih treninga i natjecanja, neadekvatnog izbora vježbi,
optere!enja, dana odmora, trajanja pojedinačnih treninga itd. Sve ovo dugoročno dovodi do psihičkoga
# odustajanje od sporta$ i (izičkoga sagorijevanja koje u konačnici dovodi do pretreniranosti, ozljeda te
raznih sindroma prenaprezanja.
re!a osnovna karakteristika svakog trenažnog procesa je nado"tere7enje. 1adoptere!enjem se koristi
(iziološki princip da !e odgovor organizma, nakon nakupljanja pojačanog stresa pod treningom visokog
intenziteta, biti u kratkom vremenu takav da se sposobnosti sportaša podižu naglo na viši nivo
*su"er!o#"en+acija,. 0a vrijeme dok traje trening nadoptere!enja sposobnosti sportaša padaju, a tek
nakon odmora (unkcionalne sposobnosti sportaša se pove!avaju. +oliko dugo se sportaš može opteretiti
nadoptere!enjem #dani ili tjedni$ je jako individualno i velika je umješnost trenera balansirati sa svimopisanim parametrima intenzivnog treninga. > suprotnom se nadoptere!enje može pretvoriti u sindrom
pretreniranosti što je bez iznimke stanje koje se teško liječi.
[etvrta osnovna karakteristika trenažnog procesa je s"ecifinost odre&enog sporta. o znači da trenažni
proces treba u konačnici biti prilago&en sportskoj izvedbi karakterističnoj za odre&eni sport.
'ala je korist, a može biti i štetno, primjerice, ako u treningu sprintera prevladava trening izdržljivosti.
)sim toga takva neadekvatna priprema pove!ava znatno mogu!nost ozljede i ošte!enja lokomotornog
aparata.
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
29/37
,. Od#or je jedna od osnovnih pretpostavki trenažnog procesa. "od odmorom se
podrazumijeva sve9 od dovoljno dugog no!nog spavanja do brojnih vremenski kra!ih odmora tijekom
trenažnog dana pa sve do aktivnog, duljeg godišnjeg odmora #barem jedan mjesec$. /nače sportaši
trebaju spavati B % 35 sati na no!, a poželjno je i popodnevno kra!e spavanje.
> slučaju neadekvatnog odmora ni najbolje isplaniran trenažni proces nema nikakvog smisla iz
najmanje dva razloga9 prvo ne postiže se očekivani rezultat u sportskom smislu, a drugo rizik od
ozljede tijekom sportske izvedbe se multiplicira.
)d posebnih metoda oporavka navodimo brojna (izikalna sredstva koja mogu zauzimati bitno mjesto u
regeneraciji i oporavku, pogotovo u vrhunskome sportu. u ubrajamo razne oblike masaža,
termoterapija \#tople kupke, saune, toplinske lampe$, krioterapija #primjena leda i raznih oblika
hladno!e$, kontrasnih kupki # djeluju po principu izmjene topline i hladno!e$. eneralno, ve!ina ovih
metoda dovodi do hiperemije #pojačane cirkulacije$ čime se ubrzava dotok kisika i hranjivih tvari,
eliminacija mliječne kiseline, opušta spazam miši! itd..
Pre(rana s"orta'a 1a kraju, ali nikako ne najmanje važnu spominjemo i prehranu sportaša.
>ostalom, po nekim autorima prehrana sportaša je poslije treninga i sportskog talenta na tre!em mjestu
po važnosti za uspjeh u pojedinom sportu. *sli!a H,
Sli!a H. Da prehrana sportaša mora biti raznolika i dobro izbalansirana je op!enita tvrdnja koja
ne znači ništa posebno jer i prehrana 8nesportaša8 mora biti isto takva.
#"reuzeto iz http944.crodream.com4images4I554C55CC55V4?56BBIBIB%3C?I3IIVBV.jpg$
)snovno pitanje je zašto se uop!e govori o prehrani sportaša, odnosno zašto ona mora biti različita od
prehrane 8nesportaša8; 1aravno da je hrana potrebna sportašu kao i svakom drugom živom bi!u, ali
ipak od hrane koju uzima sportaš se očekuje još nešto više.
>koliko se postavi ovo pitanje studentima najčeš!i je odgovor da sportaš troši više energije od
8nesportaša8 pa stoga mora jesti hranu sa puno više kalorija. o je samo djelomično točan odgovor jer primjerice lučki radnici ili rudari trebaju više kalorija u prosjeku od sportaša. /z ovog slijedi da hrana
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
30/37
koju uzima sportaš osim utaživanja gladi odnosno zadovoljavanja osnovnih (izioloških potreba, ima i
drugu svrhu.
Osno%na uloga s"orts!e "re(rane je o#ogu7a%anje najefi!asnijeg +ado%olja%anja %iso!i(
energets!i( "otre$a u relati%no !rat!o# %re#ens!o# ro!u *do! traje s"orts!a i+%ed$a,.
"rema tome skijaš mora imati maksimalnu iskoristivost energije tijekom vožnje slaloma #3 minuta$, a
tenisač tijekom teniskog meča # 3% ? sati$.
Dakle, sportska aktivnost je povezana sa velikom potrošnjom energije u kratkom vremenskom razdoblju
pa se tako i do @5A dnevne energetske potrebe može desiti u manje od C sata #trčanje, biciklizam,
plivanje, skijaško trčanje.$. rhunski maratonac primjerice može potrošiti i do C255 +cal u manje od
dva sata. /pak i takvi sportaši ne trebaju više od I555 +cal dnevno # vrlo rijetko kalorijska potreba
sportaša može biti i ve!a % u nekim ekstremnim sportskim discliplinama $ /nteresantno je, da bi takav
sportaš potrošio i više od CC55 +cal na dan, ukoliko bi sjedio cijeli dan pred televizorom.
"onavljamo, i treba dobro zapamtiti da osnovna svrha sportske prehrane nije zadovoljavanje visokih
kalorijskih potreba sportaša ve! je to sasvim nešto drugo9 omogu!avanje brze energetske mobilizacije u
kratko vrijeme.
+ao što je op!e poznato hranjivi sastojci #u hrani$ su uglji!o(idrati) #asti i $jelane%ine) %ita#ini i
#inerali. itamini i minerali su izuzetno važni u prehrani ali nemaju uop!e energetsku vrijednost. Dva
su osnovna načina osloba&anja energije u tijelu sportaša #ili bilo kojeg čovjeka$ 9 aero$no #omogu!ava
dugotrajnu sportsku izvedbu niskog intenziteta poput laganog trčanja i anaero$no # sportska izvedba
koja zahtijeva visoki intenzitet snage i jakosti ali je relativno kratkog trajanja poput sprinta ili trčanja na
@55 metara$.
'asti i bjelančevine su iskoristive samo u aerobnom sustavu dobivanja energije, a ugljikohidrati u oba.
"rema tome lako je zaključiti da su ugljikohidrati najvažniji za energetske sustave sportaša. 1aravno da
hrana sportaša mora biti uskla&ena i uključivati sve hranjive sastojke, me&utim za sportsku izvedbu
#naročito u vrhunskom sportu$ su neophodni ugljikohidrati i oni moraju biti zastupljeni u daleko ve!em
udjelu nego u prehrani 8nesportaša8. > nekim ciklusima pripreme vrhunskih sportaša udiougljikohidrata u prehrani se penje čak do 25A #u op!oj populaciji udio ugljikohidrata u hrani je oko
@IA, bjelančevine 3IA, a masti @5 A$.
'e&utim ugljikohidrati nisu bitni samo zbog sportske izvedbe, ve! imaju i veliku ulogu u prevenciji
miši!nih ozljeda9 muskulatura ispražnjena od glikogenskih rezervi je izuzetno osjetljiva na ozljede.
/spražnjeni miši!i od rezervi ugljikohidrata, tako&er, izazivaju umor, slično kao i pove!ana razina
mliječne kiseline u krvi ili stanje dehidracije.
o se dešava poslije sportskog napora i zato je potrebno neposredno poslije takve sportske aktivnostiuzeti hranu sa što više ugljikohidrata, a visoka enzimatska aktivnost u tom periodu omogu!it !e brzo
8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014
31/37
popunjavanje ugljikohidratima #glikogenom$ praznog miši!nog rezervoara. >z hranu, ali i prije toga
potrebno je organizam u potpunosti rehidrirati. Dobro je poznato da relativno mali gubitak teku!ine #od
CA tjelesne mase %3,I l za sportaša od 2I kg$ izaziva umor, a ve! gubitak teku!ine od 35A može
izazvati smrt. /z tog razloga teku!inu sportaš mora uzimati stalno9 i to neposredno prije, za vrijeme i
odmah poslije sportskog napora. 0a vrijeme sportskog napora teku!ina se uzima zbog čiste rehidracije
#obična voda$, nadoknade elektrolita ali i zbog brze energetske popune. o se čini uzimanjem
hipoosmolalne otopina glukoze uz minimalnu količino kuhinjske soli ili se koriste brojni komercijalni
pripravci namijenjeni brzoj rehidraciji, nadoknadi elektrolita i energetskoj popuni. "otreba za
rehidracijom i 8dodavanjem energije8 je uobičajena tijekom dugotrajnih sportskih napora pogotovo na
visokim temperaturama i pri visokom postotku vlage u zraku kad se znojenjem gubi ogromna količina
teku!ine i elektrolita # maratoni, dugi teniski mečevi.$.
Hranu sportaš ne bi smio uzimati nikako neposredno prije sportske izvedbe # barem ne C.I 7 ? sata$ jer
probava hrane za vrijeme sportske izvedbe znatno otežava istu uz istovremeni osje!aj mučnine i
nelagode. Nedan od osnovnih razloga tog (enomena je da velika količina krvi koja je angažirana u
crijevima istovremeno nedostaje u miši!ima.
/ na kraju je važno napomenuti da dodatci (rani #u obliku vitamina, minerala, bjelančevina .$ nemaju
dokazanu vrijednost u prehrani sportaša osim ako iz opravdanog razloga sportaš ne može konzumirati
prirodnu hranu. /nače, ljudski organizam daleko kvalitetnije koristi hranjive sastojke iz prirodne hrane,
nego iz tableta i raznih pripravaka koji mogu biti i dodatno štetni za zdravlje. 1ažalost neki s
Recommended