Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014

8/17/2019 Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014

1/37

Prof.dr.sc. Anton Tudor

SPORTSKA MEDICINA

Uloga lijeni!a s"orts!e #edicine

Svrha rada liječnika sportske medicine se može ukratko opisati kao briga o zdravlju sportaša. Danas u

RH tu ulogu službeno ima specijalist sportske medicine, odnosno specijalist medicine rada i sporta.

akav liječnik nakon pregleda budu!eg sportaša daje ili ne daje dozvolu za bavljenje nekim sportom.

"rema tome rezultat obrade liječnika može biti da je sportaš s"oso$an# bez ograničenja$ za trening i

natjecanje, "ri%re#eno nes"oso$an# radi nejasnog zdravstvenog stanja ili akutne bolesti$, ogranieno

s"oso$an# odnosno sposoban za umjeren trening% nesposoban za natjecanje ili sposoban samo za

odre&ene sportove% za ostale nesposoban$ i nes"oso$an za trening i natjecanje.

'ožda je najvažnije shvatiti da osnovna uloga liječnika sportske medicine nije liječenje ve! prevencija

svega onoga što u sportu može negativno utjecati na zdravlje sportaša. "rema tome onaj kirurg koji

operira pacijenta sa ozljedom koljena zadobivenom tijekom nogometne igre nije liječnik sportske

medicine kao što nije i onaj (izijatar koji odre&uje tretman medicinske rehabilitacije nakon te operacije.

Suprotno tome, liječnik sportske medicine svojim radom treba spriječiti ozljedu i brinuti se op!enito o

zdravlju sportaša, odnosno treba čak i ne dozvoliti bavljenje sportom onoj osobi koja nije za to

zdravstveno sposobna.

)cjenu sposobnosti sportaša liječnik sportske medicine dalje temeljem pregleda koji uključuje uzimanje

op!ih podataka# op!a i sportska anamneza$, antropometrijskih mjerenja#visina, težina, vitalni kapacitet,

opseg prsnog koša$, kliničkog pregleda i (unkcionalnih ispitivanja#spirometrija, *+$.

-aboratorijski nalazi kao i bilo koja dodatna pretraga ili obrada nekog drugog specijaliste #interniste,

ortopeda, in(ektologa, dermatologa$ su stvar procjene i iskustva liječnika sportske medicine. /pak za

neke odre&ene sportove postoji obveza čitavog niza pretraga koje liječnik sportske medicine mora

učiniti da bi dao konačnu ocjenu #primjerice za ronjenje$"regled je svakako preventivnog karaktera, a može biti obavljen prije početka bavljenja sportske

aktivnosti #prethodni$, za vrijeme bavljenja sportskom aktivnoš!u #prema 0akonu o športu 11 23456 u

športskom natjecanju može sudjelovati osoba, za koju je u razdoblju od najviše šest mjeseci prije

početka športskog natjecanja utvr&ena zdravstvena sposobnost osim ako propisima nacionalnog

športskog saveza nije odre&eno kra!e razdoblje.$, te bilo kada % prema potrebi #potreba se odre&uje

ovisno o nekoj speci(ičnoj situaciji$.

1a osnovu anamneze i sportske anamneze, kliničkog pregleda cijelog tijela, antropometrijskih mjerenjai (unkcionalne dijagnostike liječnik sportske medicine može dati konačnu ocjenu sposobnosti sportaša.


2/37

1ajosjetljiviji dio pregleda može biti uzimanje anamneze jer mladi sportaši mogu umanjivati svoje

tegobe ili prešutjeti neke ranije bolesti #disimulacija$ iz straha da ne!e dobiti dozvolu za bavljenje

sportom.

+ako smo ve! spomenuli liječnik sportske medicine može #ali ne mora 7 ukoliko procjeni da nije

potrebno$ tražiti još neke dodatne preglede, (unkcionalna i ina druga testiranja, obrade kod liječnika

odre&enih medicinskih specijalnosti .

Danas se ipak uvodi kao obaveza da se prije davanja konačne ocjene sposobnosti moraju učiniti u

svakom slučaju najnužnije pretrage poput osnovnih laboratorijskih nalaza, spirometrije i *+.

)vo, sve do sada navedeno je uloga liječnika sportske medicine u najužem smislu, me&utim kako je

neosporno da napori u vrhunskom sportu danas, često nadmašuju (iziološke mogu!nosti organizma

sportaša, svrha rada liječnika sportske medicine je nemjerljivo šira od obavljanja rutinskih pregleda i

(ormalnog ocjenjivanja sposobnosti sportaša.

1ažalost, danas ne vrijedi više staro pravilo iz doba početaka olimpijskih igara kada se smatralo da je

bavljenje sportom zdravo jer sport jača i tijelo i duh. 8'ens sana in corpore sano8 #zdrav duh u zdravom

tijelu$ je stara latinska izreka koja se danas kao uobičajen moto raznih sportskih klubova naprosto

zloupotrebljava. +ad govorimo o pro(esionalnom sportu #vrhunski sport je u potpunosti

pro(esionaliziran$ onda bi prije vrijedila izreka da suvremeni, natjecateljski sport djeluje negativno na

duh i tijelo. Da je tomu tako imamo beskonačno puno primjera, a kada bi navodili po imenice sportaše

kojima je upropašteno zdravlje tijekom bavljenja vrhunskim sportom, premalo prostora bi bilo na

stranicama i cijele ove knjige.

1avodimo samo neke uobičajene, svima dobro poznate situacije, u sportu danas9 sretan je onaj skijaš %

natjecatelj koji je samo jednom u karijeri operirao koljeno, a oni koji nisu uop!e operirani su izuzeci koji

potvr&uju pravilo. /li još gori primjer9 mlade žene koje se bave vrhunskim sportom nerijetko postaju

dismenoroične #poreme!aj menstrualnog ciklusa do gubitka menstruacije% amenoreja$, ali to malo koga

zabrinjava. :to je najgore čak i roditelji tih sportašica su uvjereni da je to manje%više normalno i da je to

samo mali problem na putu do uspjeha;<= kada se uz tijelo ošteti i psiha onda dolazi do pretreniranosti koje je ustvari kronično i teško izlječivo

stanje mnogih vrhunskih sportaša #naročito atletičara i plivača dugoprugaša$.

/z ovih nekoliko primjera možemo naslutiti obim posla liječnika sportske medicine. 1ažalost klubovi

nemaju (inancijskih sredstava platiti liječnika ili liječnike koji !e se brinuti o njihovim sportašima pa je

rad liječnika sportske medicine bitno ograničen (inancijama.

Da bi obavljao osnovnu (unkciju prevencije sportskih ozljeda, sindroma prenaprezanja, pretreniranosti i

raznih drugim bolesnih stanja, liječnik sportske medicine bi morao tijesno sura&ivati sa trenerima i bitigotovo u detalje upoznat sa trenažnim procesom. S druge strane liječnik sportske medicine mora znati


3/37

sam ili ako ne zna, onda znati kome i gdje uputiti sportaša na razna (unkcionalna testiranja čiji parametri

pomažu trenerima u planiranju treninga, ali što je još važnije rezultati (unkcionalnih testiranja su

objektivni pokazatelji (unkcionalnog statusa sportaša i samim tim vrlo korisni u očuvanju zdravlja

sportaša.

&un!cionalna dijagnosti!a i testiranja s"orta'a. +ao što je ve! rečeno, različite sposobnosti i

karakteristike sportaša potrebno je pratiti i iz zdravstvenih razloga ali i iz razloga pra!enja trenutnog

stanja ili uspješnosti trenažnog procesa. "odaci kao što su *+ i stres *+, krvni tlak kao odgovor na

aktivnost i ispitivanje plu!nih (unkcija čine sastavni dio zdravstvenog pregleda, ali osim toga provode

se i dijagnostički postupci prema kojima se mogu izraditi preporuke za trening. > sportskoj dijagnostici

područja testiranja se najčeš!e dijele na mjerenja #orfolo'!i( !ara!teristi!a) #otori!i( s"oso$nosti

i fun!cionalni( s"oso$nosti krvožilnog sustava organizma.

"ri mjerenju morfoloških karakteristika najčeš!e uzimane mjere su visina, težina, postotak tjelesne

masti #sastav tijela$ te različite mjere dužina, opsega i raspona pojedinih dijelova tijela. )vi postupci

služe za pra!enje sportaša, posebno u vrijeme rasta i razvoja ali mogu poslužiti i za odre&ivanje

somatotipa. Somatotipologija ima za cilj klasi(icirati sportaše u pojedini somatotip *endo#orfni)

e!to#orfni ili #e+o#orfni, u svrhu selekcije sportaša za pojedini sport. )snovni cilj ovakve

klasi(ikacije je selekcija sportaša za pojedini sport. ako endomor(ni tip nije za košarku i odbojku dok

ektomor(ni ima predispozicije za te sportove. 'ezo(orni #atletski$ tip je poželjan u ve!ini sportova.

*ndomor(ni tip ima previše potkožne i op!enito tjelesne masti pa ima neke osobine koje bi trebali imati

sumo % borci ili dizači utega. *ktomor(ni tipovi imaju relativno dulje kosti, višeg su rasta pa su pogodni

za sportove u kojima je bitna visina # skok u vis, košarka, odbojka...$. 'e&utim sportaši ovakve gra&e su

pogodni zbog svojih karakteristika i za sportove izdržljivosti #maraton, ultramaraton...$. /pak, treba

posebno istaknuti su sportaši rijetko čisti endo, ekto ili mezomor(ni tipovi ve! da obično imaju osobine

koje su mješavine dva, ili rje&e sva tri tipa. Relativno česta kombinacija su sportaši sa osobinama

mezomor(nog i endomor(nog tipa.

Sastav tijela mogu!e je odrediti podvodnim vaganjem, ali obično mjerenje kožnih nabora je dovoljno pouzdan i daleko najjednostavniji način procjene potkožne masti. )visno o sportu preporučeni postotci

masnog tkiva su naravno različiti ali i za muškarce i za žene postoji najmanja preporučena vrijednost

esencijalne masti neophodne za život. 0a sportaše je to oko ?%@A dok je za žene više, oko B%3CA. >

slučaju izrazitog smanjenja masne mase u žena dolazi do poreme!aja menstrualnog ciklusa zbog

nemogu!nosti aktivacije estrogena u masnom tkivu #tablica 3$.

Tablica 1. Postotci tjelesne masti po populacijama


4/37

Motoričke sposobnosti ovisno o samoj sposobnosti mjere se nekim od ure&aja ili na posebno

konstruiranim poligonima. )vdje !emo samo spomenuti osnove. 1ajčeš!e mjerene motoričke

sposobnosti su9

Jakost - mjeri se dinamometrom, i to je najve!a sila koju je mogu!e proizvesti izometričkom

kontrakcijom miši!a. =ko dobivenu jakost u 1etonima podijelimo s tjelesnom masom dobiti !emorelativnu jakost u 14kg što je ponekad bolji pokazatelj posebno za vrijeme rasta.

Snaga%mjeri se često indirektnim metodama kao npr. skok u vis s mjesta #Sargentov test$ ili skok u dalj

s mjesta koji !e mjeriti eksplozivnu snagu, ili npr. brojem ponavljanja sklekova, pretklona u sjedu ili

podizanja neke težine što daje in(ormacije o repetitivnoj snazi.

Brzina% osim satova za mjerenje vremena za mjerenje brzine je ponekad pogodno imati sustave sa (oto

stanicama koji omogu!avaju da se u tijeku testiranja prate rezultati na pojedinim dionicama, ovisno o

udaljenosti na kojoj su (oto stanice postavljene što može dati uvid u pojedine energetske kapacitete injihovu učinkovitost ili nedostatke u tijeku utrke

Koordinacija i agilnost %najčeš!e se mjere u sustavu različitih poligona koji zahtijevaju brze i česte

promjene smjera

Ravnoteža- za mjerenje ravnoteže mogu se koristiti obične ravnoteže plat(orme ili razni testovi koji se

izvode na zahtjevnom prostoru ili na jednoj nozi. ako&er, mogu se koristiti so(isticiraniji sustavi

plat(ormi sa ili bez vizualnog navo&enja kao što su Sport+at ili EiodeF Ealance plat(orme. estira se

obično i statička i dinamička ravnoteža.

leksibilnost !savitljivost" je sposobnost izvo&enja maksimalne amplitude pokreta u nekom zglobu ili

skupini zglobova. Direktnim načinom (leksibilnost nekog zgloba mjerimo kutomjerima, (lekismetrima

ili goniometrima dok se u sportu češ!e koriste indirektni testovi koji promatraju pomake u pokretu kroz

udaljenosti dvije točke pa s rezultat često izražava u centimetrima. "oznatiji testovi su GSit and Reach8

#dohvat u sjedu$ i iskret palicom za mjerenje (leksibilnosti u ramenom pojasu.

Motori!e s"oso$nosti su u ve!oj ili manjoj mjeri priro&ene osobine svih ljudi, prema tome neko po ro&enju ima

osobinu da može brzo potrčati. 1etko drugi može bez problema učiniti 8špagu8 što za ovog prvog može biti

nezamislivo. 'ogli bi se ovakvih primjera nabrajati puno, me&utim osnovno je pitanje koliko se može na


5/37

motoričke sposobnosti ljudi #sportaša$ utjecati treningom; /ako je op!e prihva!eno mišljenje da se treningom

mogu značajno mijenjati motoričke sposobnosti, to je ipak jako upitno. Sigurno je da se na (leksibilnost može

značajno više utjecati nego na koordinaciju i brzinu. /sto se tako jakost i snaga mogu treningom više mijenjati

nego ravnoteža.

1ajmanje se vjerojatno može utjecati na eksplozivnu brzinu i koordinaciju, pokušati te osobine bitno mijenjati je

slično kao kad bi nekoga koji je ro&en bez sluha i glasa za pjevanje učili opernom pjevanju iako je naravno i u

tom prostoru mogu! napredak.S druge strane zasigurno se treningom mogu najviše mijenjati motoričke

karakteristike poput snage i jakosti.

Razumljivo je da je testiranje motoričkih osobina sportaša je samo po sebi nedovoljno. "rimjerice, ako

je netko snažan postavlja se pitanje koliko dugo može iskazivati tu snagu i na kom nivou; /li uzmimo za

primjer sprintera koji je postiže odlične rezultate na 355 metara, to ne znači da !e biti isto tako dobar na

@55 metara, a najmanje znači da je dobar maratonac.)čito je, radi se o različitim i+dr-lji%osti#a *!ondiciji, . estiranje (unkcionalnih sposobnosti sportaša

se odnosi upravo na odre&ivanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti #izdržljivosti$ sportaša

Aero$ne s"oso$nosti. =erobni kapacitet se mjeri #a!si#alni# "ri#it!o# !isi!a u jedinici vremena

#minuti$. 'ože se izraziti u apsolutnim #u litrama kisika po osobi u 3 minuti$ ili u relativnim

vrijednostima #u mililitrima kisika po kilogramu tjelesne mase u jednoj minuti, a relativna vrijednost se

izračuna jednostavno tako da se apsolutna vrijednost podijeli sa brojem kg tjelesne mase sportaša$. ako

se prosječne vrijednosti )CmaF u netrenirane populacije se kre!u oko C.I l )C, u dobro treniranih

sportaša aerobno % anaerobnih sportova oko I l, a najve!e izmjerene vrijednosti su na&ene u

dugoprugaša i čak prelaze 2 l .

"rema tome što je ve!a mogu!nost primitka kisika #plu!ni i srčani kapaciteti, kapaciteti krvnih

transportnih mehanizama za kisik$ to je ve!a aerobna izdržljivost i predispozicija sportaša za

bavljenje pretežno aerobnim sportovima poput veslanja, plivanja na duge pruge, trčanja na duge pruge,

triatlona, biciklizma i sl. =erobni kapacitet se može mjeriti direktno i indirektno.

#irektno mjerenje aerobnih sposobnosti$ +ako je maksimalni primitak kisika mjera aerobnih kapaciteta

organizma i govori o aerobnoj treniranosti sportaša, tako ve!e vrijednosti maksimalnog primitka kisika

označavaju bolju aerobnu treniranost sportaša. Stoga se očekuje se da !e sportaši iz čistih aerobnih

sportova od toga imati značajnu korist #vidi poglavlje 'etabolizam u Jiziologiji$. >natoč tome što

sportaši iz čisto anaerobnih sportova ne koriste u tijeku natjecanja aerobne izvore energije nego

uglavnom adenozin%tri(os(at #="$, kreatin%(os(at #+"$ i neki anaerobnu glikolitičku energiju, i kod tih

sportaša je potrebna odre&ena razina aerobnih sposobnosti koje omogu!avaju brži oporavak.

"ostupak mjerenja aerobnih sposobnosti direktnom metodom, spiroergometrija% podrazumijeva test do

otkaza, tj. progresivnog intenziteta, na nekom od ergometara i mora se stoga provoditi s oprezom.


6/37

*rgometri koji se koriste su obično pokretna traka ili bicikl ergometar, a poželjno je i korištenje sport%

speci(ičnih ergometara kao npr. veslački, kajakaški ergometar ili ergometar za skijaško trčanje ako je na

raspolaganju u laboratoriju.

Spiroergometrijski pokazatelji prate se nekim od sustava za analizu izdahnutog zraka. 'etoda Kbreath

bL breathM omogu!ava analizu zraka u svakom izdahu i daje najpreciznije podatke jer nije potrebno

čekati ?5 sekundi za analizu uzorka kao kod starijih ure&aja s komorom za miješanje. 1akon testiranja

mogu!e je za svakog ispitanika odrediti anaerobni tj. ventilacijski prag , te vrijednosti (unkcionalnih

parametara pri pragu kao i vrijednosti parametra pri maksimalnom optere!enju. "ovezanost

ventilacijskog praga odre&enog na ovaj način i pravog anaerobnog praga odre&enog iz koncentracije

laktata u krvi je više puta potvr&ena.

=erobne sposobnosti možemo predstaviti i kroz metaboličke jedinice #'*$. Nedan '* odgovara

potrošnji od ?,I ml kisika4minOkg%3. 'aksimalna '* prosječnog muškaraca je oko 3C '*S, a u žena

oko 35%33. +od vrhunski aerobno treniranih sportaša vrijednosti su i do dva puta ve!e.

Slika 1. Testiranje aerobnih sposobnosti- Spiroergometrija

&ndirektno mjerenje aerobnih sposobnosti !procjena"$ +ako direktno mjerenje zbog odre&enog

rizika za zdravlje nije uputno provoditi kod rekreativaca ili osoba koje imaju u zdravstvenom statusu

neku od kontraindikacija tada se mogu primijeniti neki od testova procjene aerobnih sposobnosti.

ako&er ovi testovi se mogu provoditi i u slučaju da nemamo opremljen laboratorij za spiroergometriju i

kod vrhunskih sportaša ali je potrebno uzeti u obzir njihovo odstupanje od pravih vrijednosti. estovi

procjene temeljem pra!enje nekog drugog pokazatelja #npr. (rekvencije srca ili pre&ene metraže i sl.$


7/37

daju približnu in(ormaciju o stupnju aerobne izdržljivosti. 1edostatak ovih testova je što nije mogu!e

najčeš!e odrediti zone intenziteta niti anaerobni prag koji bi dalje bili korišteni u planiranju i

programiranju treninga. 1ajpoznatiji testovi za procjenu maksimalnog primitka kisika su =strandov test

na biciklu ergometru #procjenjuje primitak kisika temeljem (rekvencije srca$ , Ponconijev test na

pokretnoj traci, Pooperov test, Queens Pollege Step est, Eeep #bleep$ test i sl.

Anaero$ne s"oso$nosti. =naerobnu sposobnost sportaša u osnovi označava a!ti%nost susta%a

anaero$ne gli!oli+e. )snovni sustav koji je odgovoran za brzo stvaranje energije nakon što se u vrlo

kratkom vremenu potroši raspoloživi =" i kreatin (os(at je razgradnja glukoze bez prisustva kisika

#anaerobna glikoliza$. 'liječna kiselina izaziva umor i time direktno smanjuje aktivnost muskulature.

-ogično s pove!avanjem intenziteta sportskog optere!enja, pove!ava se i količina mliječne kiseline u

krvi. +ad mliječna kiselina u krvi dosegne vrijednost od oko ##ol/0 !r%i tada govorimo o

anaerobnom pragu. eoretski, kad bi sportaš nastavio sa istim intenzitetom optere!enja #pri kojem je

izmjerena upravo ta količina mliječne kiseline u krvi$ mogao bi nastaviti s takvom aktivnoš!u vrlo dugo

# dok ne bi iscrpio sve energetske mogu!nosti$. 1aravno da je velika razlika izme&u trenirane i

netrenirane osobe, tako je intenzitet aktivnosti pri stanju anaerobnog praga #mliječna kiselina oko @

mmol4-$ daleko viši kod trenirane osobe primjerice slabije trenirana osoba može trčati brzinom od 35

km4h, a dobro trenirana C5 km4h pri stanju anaerobnog praga$. =ko se i dalje pove!ava intenzitet

aktivnosti pove!ava se količina mliječne kiseline u krvi iznad anaerobnog praga. 'aksimalno izmjerene

količine mliječne kiseline u krvi kod vrhunski treniranih sportaša prelaze čak i količinu od C5 mmola4-

krvi.

)vakve sposobnosti sportaša se najbolje izražavaju preko la!tatne !ri%ulje u kojoj je iskazano

pove!anje mliječne kiseline u krvi ovisno o pove!anju optere!enja.

'aktatna dijagnostika renutnu aktivnost sustava anaerobne glikolize najlakše je pratiti direktnim

mjerenjem koncentracije mliječne kiseline #laktata$ u krvi. "ri nižim intenzitetima aktivnosti, kada

krvožilni sustav doprema dovoljno kisika potrebnog za izvršenje rada, koncentracija mliječne kiseline

raste u organizmu vrlo sporo. "ri tim nižim intenzitetima organizam svojim pu(erskim sustavima icirkulacijom uspijeva usporiti nakupljanje mliječne kiseline i njena koncentracija je uglavnom stalna tj.

izme&u 5,6 i cca ?,I mmol4- krvi. =ko se intenzitet aktivnosti pove!ava, tada se uz aerobno dobivanje

energije dodatno značajno uključuje dobivanje energije procesom anaerobne glikolize te do naglog

nagomilavanja mliječne kiseline, jer organizam više nije u stanju pu(erskim mehanizmima i

cirkulacijom otklanjati toliku količinu mliječne kiseline iz miši!a. Erzina daljnjeg nagomilavanja

mliječne kiseline ovisit !e o aerobnim kapacitetima koji !e oksidirati mliječnu kiselinu, o sposobnosti

neaktivne muskulature da jedan dio mliječne kiseline veže na sebe, te o intenzitetu aktivnosti. 'jerenjemaksimalne koncentracije mliječne kiseline uz pra!enje vrijednosti (rekvencije srca i npr. vremena na


8/37

nekom testu u više ponavljaju!ih mjerenja kroz sezonu može kod sportaša dati uvid u sposobnosti

dobivanja energije iz tog sustava. /pak, mnogo korisnije od jednog mjerenja nakon testa je višekratno

mjerenje laktata laktatnom krivuljom #npr. u plivanju, skijaškom trčanju, veslanju$. Rezultat takvog

testiranja u kojem se pri progresivnom optere!enju u stupnjevima, gdje je svaki stupanj sve teži i traje

najmanje ? minute, je odre&ivanje anaerobnog praga i odre&ivanje zona intenziteta. "rimjer laktatne

krivulje je na Slici C., uz pretpostavku da je anaerobni prag ovog sportaša točno na @mmol4-.

1apominjemo da je u nekih sportaša prag nešto viši ili niži pa je prije same laktatne krivulje potrebno

provesti i postupak mjerenja individualnog anaerobnog praga #/=1"$. > interpretaciji testova laktata

treba biti izuzetno oprezan jer stagnacija ne znači i nedostatak napretka jer su možda adaptacije

postignute kroz neki drugi, npr. aerobni sustav.

Slika 2: Laktatna krivulja

/pak, preko laktatne krivulje se samo indirektno mjeri anaerobna izdržljivost sportaša. "ostoje i

metode direktnog mjerenja anaerobne izdržljivosti koje se danas u praksi sve češ!e i koriste.

#irektno mjerenje anaerobne izdržljivosti 'ogu!e ju je mjeriti različitim testovima, često sekoristi Tingate test9 na bicikl ergometru ispitanik u ?5 sekundi maksimalnom brzinom pedalira protiv

konstantnog otpora #čista anaerobna aktivnost$ te se bilježi maksimalna anaerobna snaga, a kroz

obavljeni rad izračunava se maksimalan anaeroban kapacitet ispitanika. "onavljanjem ovog testa u

odre&enim vremenskim razmacima, može se direktno pratiti kapacitet anaerobne izdržljivosti sportaša.

SPORTSKE O102EDE

S"orts!e o+ljede u širem smislu su ozljede koje nastaju tijekom bilo koje kineziološke aktivnosti.

1astaju, kao i ozljede koje nisu vezane za sport, pod izravnim ili neizravnim utjecajem sile na tijelo

sportaša u ovom udžbeniku se posebno obra&uju ozljede lokomotornog aparata. )zljede u sportu su


9/37

daleko najčeš!e izražene na koži i sustavu organa za pokretanje, ali naravno da ozlje&en može biti bilo

koji drugi dio tijela sportaša. Sportska traumatologija predstavlja veliki dio problematike kojim se

susre!e liječnik sportske medicine. /ako se čini potpuno jasno da su ozljede sastavni dio sporta, ipak

potrebno je precizno pojasniti uzročnu povezanost ozljede i sportskih aktivnosti uop!e kao i povezanost

ozljeda i nekog odre&enog sporta.

+ao prvo treba shvatiti da se u svakom se sportu ozljeda može desiti kao i u bilo kojoj životnoj

aktivnosti kao primjerice od šetanja ulicom pa do gledanja televizije.

=nalizirajmo šetanje ulicom, jasno je da ako je ulica prometna, ozljeda se može desiti jer neoprezan

vozač može autom naletiti na pješaka. 'ože se re!i da je to rizik šetanja prometnom ulicom #nažalost,

danas su skoro sve prometne$. S druge strane možemo se šetati ulicom, stati na sklisku površinu, pasti i

ozlijediti ručni zglob. )vakvih ozljeda svakodnevno ima bezbroj, a dešavaju se u ku!nim #primjerice

skliski pod kupaonice$, ali i vanjskim uvjetima # pogotovu u snježnim uvjetima ili pri poledici$.

)vo prvo možemo shvatiti kao speci(ičnu ozljedu u okviru uvjeta koji vladaju prometnom ulicom, tako

da se više nitko i ne čudi kad se takva ozljeda desi # brza vožnja, vozač u alkoholiziranom stanju,

iznenadni kvar na automobilu..$

)vo drugo možemo shvatiti kao rizik op!enito pri bilo kojoj ljudskoj aktivnosti koja uključuje hodanje

nekom skliskom površinom, jer ozljeda ručnog zgloba zbog poskliznu!a i pada na ispruženu ruku ne

mora se, naravno, desiti samo na prometnoj ulici.

"ovucimo paralelu sa sportom9 ukoliko na nogometnoj utakmici igrač ozlijedi koljeno i zadobije ozljedu

meniskusa kažemo da je speci(ična ozljeda za nogomet jer su takve ozljede vjerojatne i uostalom česte

pri igranju nogometa i to pogotovo na travi. 0ašto9 trava i zemlja su za stopalo UljepljivaU podloga

#pogotovo po kiši$, ukoliko stopalo #kopačka, tenisica..$ ostane zakratko (iksirano za podlogu u više ili

manje vanjskoj ili unutarnjoj rotaciji, a igrač pritom pokuša naglo ispraviti nogu #ispružiti koljeno$ može

do!i do pucanja meniskusa koljena. akvih situacija u nogometu ima, naravno, jako puno, a neke

svakako završe i navedenom ozljedom. "rema tomu, možemo re!i da je ozljeda meniskusa speci(ična za

nogomet. S druge strane nogometaši se mogu posva&ati pa jedan drugom može šakom razbiti nos.)zljeda nosnih kostiju nije speci(ična za nogomet jer se može desiti uvijek tamo gdje se dvoje ili više

ljudi potuku primjerice skupina veselih ljudi u ugostiteljskom objektu. "rema tome ozljeda nosa bi

mogla biti speci(ična ozljeda za gostionicu u kojoj ima puno ljudi s ve!om količinom alkohola u krvi.

'e&utim ozljeda nosa je itekako speci(ična sportska ozljeda primjerice za boks. Da je tome tako znamo

iz prakse, da li netko zna boksača koji nije imao slomljen nos;

/z svega navedenog možemo de(initivno zaključiti da se sve sportske ozljede mogu podijeliti u dvije

velike grupe9


10/37

A. TIPI3NE #za konkretnu sportsku aktivnost$ vezane su za slični ili slične obrasce mehanizama koji

su karakteristični su za neku odre&enu sportsku aktivnost i koji mogu dovesti do ozljede

4. NETIPI3NE #za odre&enu sportsku aktivnost $ su op!enito ozljede koje se mogu desiti pri nekoj

kineziološkoj ili op!enito (izičkoj ljudskoj aktivnosti.

1naaj ti"ini( o+ljeda. > svakom sportu se dešavaju i tipične i netipične ozljede, svakako tipične su

puno češ!e.

1avest !emo neke primjere tipičnih sportskih ozljeda te problematiku za društvenu zajednicu koja iz

toga proizlazi.

1a skijanje je #skija % produženo stopalo je duga poluga koja multiplicira sile koje prvenstveno djeluju

na potkoljenicu i koljeno$ prekid prednje križne sveze koljena toliko speci(ična ozljeda da je češ!a nego

u bilo kojoj drugoj sportskoj ili (izičkoj ljudskoj aktivnosti. :to je najgore, toliko ju je teško spriječiti,

može je se nešto umanjiti primjerice edukacijom skijaša, adekvatnom (izičkom i psihološkom

pripremom, dobro prilago&enom opremom, me&utim (rustriraju!e je da sve to skupa zajedno ne može

značajno umanjiti incidenciju ozljede prednje križne sveze u skijaša. S obzirom na veliki broj skijaša u

svijetu, ovakva ozljeda je postala ogroman socio%medicinski problem vezano uz brojna bolovanja,

invaliditet, ali i ogroman (inancijski trošak zdravstvenih sustava cijelog svijeta.

)sim rupture prednje križne sveze za skijanje su karakteristične i druge ozljede kao primjerice ozljeda

palca na ruci koja nastaje zbog pada na ruku koja drži skijaški štap #Uskijaški palacU$, a tako&er i

prijelom potkoljeničnih kostiju u nivou gornjeg ruba skijaške cipele. Dalje za rukomet i odbojku je

karakteristično iščašenje ramena, dok iščašenja zglobova članaka prstiju na ruci kao i lomovi istih

članaka se češ!e javljaju u odbojci bokserski nos i potres mozga su česti u boksu distorzije vratne

kralježnice pri skokovima u vodu distorzije gornjeg i donjeg nožnog zgloba u košarci razne miši!ne

ozljede od istegnu!a pa do potpunog rastrgnu!a #rupture miši!a$ u trčanju i skokovima, ruptura =hilove

tetive je tipična ozljeda vezana uz odskok i doskok.

Ruptura #potpuno prekinu!e$ =hilove tetive je vrlo interesantna jer je gotovo u potpunosti #V5A i više$

vezana za neku sportsku aktivnost kao što su na prvom mjestu badminton i nogomet, rukomet, pa sveatletske discipline 7 naročito trkačke i skakačke, tenis, košarka,.... Do puknu!a dolazi zbog naglog,

dodatnog napinjanja ve! napete tetive #prilikom započinjanja trčanja, naglog ubrzanja trčanja, odskoka

ili doskoka$. Dodatno se zbog popularnosti jogginga zadnjih desetlje!a u svijetu pove!ala incidencija

ozljede =hilove tetive, po nekim statistikama i dvostruko. -iječenje rupture =hilove tetive je najčeš!e

kirurško, rje&e se takvi pacijenti liječe konzervativno #bez operacijskog zahvata$. > svakom slučaju

liječenje je dugotrajno pa traje uz rehabilitacijski tretman i mjesecima.

O102EDE I O5TE6EN2A *sindro#i "rena"re+anja, Druga osnovna podjela sportskih ozljeda jeona prema načinu i vremenu nastanka.


11/37

>koliko je ozljeda nastala pod kratkotrajnim utjecajem relativno jake sile onda govorimo o a!utnoj

o+ljedi ili jednosta%no o o+ljedi. >koliko je ozljeda nastala pod brojnim, opetovanim djelovanjem sile

slabog intenziteta onda govorimo o !roninoj o+ljedi) o'te7enju ili o o+ljedi !oja je "osljedica

"rena"re+anja.

Danas u literaturi najčeš!e se rabe termini ozljede zbog prenaprezanja ili sindro#i "rena"re+anja # u

literaturi engleskog govornog područja 8 o%eruse injuries,.

0a sportskog trenera, a naročito liječnika neobično je važno razlikovati ozljedu od ošte!enja primjer

ozljede je pad za vrijeme igranja tenisa na lakat te lom humerusa iznad lakta. S druge strane tenisači

često boluju od teniskog lakta.

+oja je bitna razlika9 u "r%o# sluaju tenisa je i+gu$io re%note-u i "ao na ru!u. O+ljeda se desila

u ne!oli!o se!undi) da!le "od !rat!otrajni# utjecaje# relati%no ja!e sile. U drugo# je sluaju

nastu"ila !ronina o+ljeda *o'te7enje) sindro# "rena"re+anja, (%ati'ta e!sten+orne #us!ulature

s %anjs!e strane la!ta *nadla!tine !osti u la!tu,. O%a!%a se o+ljeda nije desila u ne!o# !rat!o#

%re#enu %e7 je "osljedica duljeg) "ona%ljanog djelo%anja sila sla$og inten+iteta na la!at. akve

mikrotraume mogu biti posljedica9 loše tehnike udarca tenisača ili nepravilno zategnutih žica na

teniskom reketu ili nekvalitetnog reketa..... u svakom slučaju da bi se razvilo bolno stanje koje

nazivamo teniski lakat potrebno je igrati tenis više dana, tjedana ili mjeseci u navednim uvjetima. Dakle,

do teniskog lakta ne!e do!i zbog jednog nepravilnog udarca ve! nakon stotine ili tisu!e takvih udaraca.

Druga $itna ra+li!a izme&u ozljede i ošte!enja je u tome što se u pravilu ozljede lakše liječe od

ošte!enja. lavna mani(estacija sindroma prenaprezanja je bol koja onesposobljuje sportaša i na kraju

ga prisiljava na prekid sportskih aktivnosti.

-iječenje sindroma prenaprezanja, naročito u uznapredovalom stadiju, je teško i dugotrajno. >ključuje

brojne procedure (izikalne terapije, dugotrajno odsustvovanje iz sporta sa nerijetko nezadovoljavaju!i

krajni rezultat. "rimjerice u nerijetkim slučajevima uznapredovalog stadija teniskog lakta, sportaši su

morali napustiti tenis zbog bolnog lakta koji usprkos sprovedenoj terapiji koja je mogla trajati i

mjesecima nije postao značajno manje bolan.)d liječenja sindroma prenaprezanja daleko su e(ikasnije mjere prevencije. 1ažalost u pro(esionalnom

sportu danas, napori koje mora savladati lokomotorni aparat sportaša često nadmašuju (iziološke

mogu!nosti istog pa i sve mjere prevencije mogu biti nedovoljne.

Tre7a $itna ra+li!a izme&u ozljeda i ošte!enja je u tome što sportske ozljede kako smo ve! objasnili

mogu biti i tipične i netipične s obzirom na konkretnu sportsku aktivnost, a sportska ošte!enja su gotovo

uvijek tipična i uglavnom vezana za odre&enu sportsku aktivnost kao primjerice9 teniski lakat u tenisu,

gimnastici, stolnom tenisu..., skakačko koljeno je karatkteristično za sportove u kojima su česte


12/37

kombinacije trčanja i skakanja# rukomet, odbojka, košarka$, lakat bacača koplja za bacače koplja i

igrače gol(a, plivačko rame za plivanje, trkačko koljeno za trčanje.....

1aravno da sindromi prenaprezanja koji su karakteristični za pojedine sportove nisu samo vezani za

sportsku aktivnost, tako se primjerice bolni lakat kojeg dijagnosticiramo kao lakat tenisača može javiti i

kao pro(esionalno oboljenje ljudi koji pišu tako da prstima lupkaju po tastaturi računala ili raznih

strojeva za pisanje, kirurga, zubara, pro(esionalnih vozača, kuhara, vodoinstalatera, ličioca, stolara,

vrtlara, violinista, dakle u osoba koje često ponavljaju iste pokrete šake i podlaktice. /pak, treba naglasiti

da se op!enito sindromi prenaprezanja javljaju sa značajno ve!om učestalosti u sportu nego u drugim

ljudskim aktivnostima./ na kraju nekoliko riječi o možda najtežem obliku sindroma prenaprezanja9

pretreniranosti.

Pretreniranost. "retreniranost je (iziološki ili psihološki odgovor koji se javlja kada volumen i4ili

intenzitet treninga nadmašuje sposobnost organizma za oporavkom, a mani(estira se kao neobjašnjivi

pad sposobnosti i rezultata koji se ne oporavlja niti nakon perioda od C tjedna odmora. "osljedica toga je

pad svih sposobnosti i neobjašnjivo loši rezultati sportaša. >koliko takvo stanje traje dulje vrijeme #više

od dva tjedna$ može se postaviti dijagnoza pretreniranosti. > vrhunskom sportu trenažni proces bi

morao biti majstorski izbalansiran prema odre&enoj individui #sportašu$, što je vrlo teška zada!a za

trenera ili trenere. > želji za uspjehom u najkra!em #nemogu!em$ roku, treneri koji prečesto nisu

dovoljno educirani za svoj posao, ostvaruju obično suprotno. Rezultat svega može biti (izički i psihički

krah sportaša koji se vrlo teško vra!a natrag, pogotovo u vrhunski sport.

reba shvatiti da je trening #pogotovo u vrhunskom sportu$ izraziti stres za organizam sportaša na koji

se on mora adaptirati ukoliko se želi posti!i konačni željeni e(ekt, a to je podizanje (unkcionalnih

sposobnosti sportaša na viši nivo.

1aravno, da ukoliko se sportaš nije u stanju adaptirati na trening visokog intenziteta nakupljeni stres

proizvodi upravo suprotan učinak9 smanjivanje, a ne podizanje sposobnosti sportaša.

/pak jedan od najčeš!ih konkretnih uzroka pretreniranosti nije obično trening previsokog intenziteta ve!

nedovoljan odmor poslije treninga. Drugi česti uzrok pretreniranosti je monoton i dosadan trening."ostoje različite teorije (iziološke podloge pretreniranosti kao što su poreme!aj rada hipo(ize, iscrpljenje

glikogenskih zaliha, postojanje lokalne upale koja dovodi do sustavnog upalnog odgovora organizma i

sl. )vo područje nije dovoljno istraženo jer naravno nije opravdano da se se vrhunski sportaši

podvrgavaju optere!enjima koja mogu izazvat pretreniranost isključivo u znanstvene svrhe.

"retreniranost kao i svaki sindrom prenaprezanja se liječi izuzetno teško9 potreban je dovoljno dug

odmor, adekvatna prehrana, potpora psihologa, sportaš se mora vra!ati u trening


13/37

dugotrajno i postupno uz polagano pove!anje intenziteta i opsega treninga. Rezultati liječenja, usprkos

angažmanu vrhunskih stručnjaka često nisu zadovoljavaju!i, a glavni razlog je najčeš!e nepovratan

gubitak motivacije.

"rema tome svima dobro znana uzrečica9 8 spriječiti, a ne liječiti8 u slučaju pretreniranosti vrijedi kao

apsolutan moto rada trenera. 1a nesre!u mnogih sportaša, to prečesto smetnu s uma preambiciozni

treneri.

1naaj sindro#a "rena"re+anja. 0a sportaša ovakve tegobe mogu biti prava katastro(a i uzrokom

privremenog ili trajnog prekida sportske aktivnosti. 'e&utim značaj sindroma prenaprezanja je daleko

ve!i9 za širu društvenu zajednicu pacijenti s dijagnozom sindroma prenaprezanja zbog dugotrajnjeg

liječenja, bolovanja, privremenog ili trajnog invaliditeta predstavljaju značajan socio % ekonomsko%

medicinski problem.

"rimjerice, neki teniski rekreativac !e zbog teniskog lakta prestati igrati tenis ukoliko mu liječenje ne

pomogne što nije nerijedak slučaj. o može biti njegov veliki problem, ali široj društvenoj zajednici je

činjenica što dotični ne!e igrati tenis obično potpuno svejedno. Daleko ve!i problem leži u tome što

takva osoba može mjesecima biti na bolovanju, odnosno biti u nemogu!nosti obavljati svoj svakodnevan

posao #kirurga, vodoinstalatera, daktilogra(a....$

POD2E0A SPORTSKI9 O102EDA PO M2ESTU NASTANKA. 1ajčeš!e sportske ozljede po

mjestu nastanka su9 ozljede zglobova, miši!a i tetiva, kosti, kože i potkožnog tkiva i ostale ozljede.

)vakve ozljede često nisu izolirane pa tako prijelom kosti može primjerice biti udružen i sa ozljedom

kože, potkožnog tkiva, miši!a.

Mi'i7ne i teti%ne o+ljede uz ozljede zglobova spadaju u najčeš!e sportske ozljede.

1ajčeš!e se dešavaju kod trzajnih pokreta kod atletičara prilikom skoka, doskoka i op!enito svakog

naglog ubrzavanja #akceleracija$ ili naglog zaustavljanja kretanja #deceleracija$ te u mnogim drugim

sportovima kao što su nogomet, tenis, rukomet, košarka na sličan način kao u atletici, odnosno prilikom

naglih promjena pravca kretanja. )vako nastale ozljede miši!a i tetiva se zovu istegnu7a ili disten+ije.

"ostoji stara podjela, slično kao i kod uganu!a zglobova, koja dijeli istegnu!e miši!a na9 /, // i ///stupanj. > prvom stupnju došlo je do istegnu!a miši!nog ili tetivnog tkiva uz eventualno manji broj

vlakana kojima je potpuno prekinut kontinuitet, u // stupnju dolazi do djelomične #parcijalne$ rupture

#značajan dio miši!nih ili tetivnih vlakana su prekinutog kontinuiteta$, dok su u tre!em stupnju najve!i

dio vlakana prekinutog kontinuiteta # ruptura miši!a ili tetive$.

1ajčeš!e stradavaju na ovakav način9 m. Wuadriceps, m. gastrocnemius i hamstringsi #stražnja skupina

miši!a natkoljenice9 m. semitendinosus, m. semimebranosus i m. biceps (emoris$.


14/37

+od direktnih sudara u kontaktnim sportovima #naročito u nogometu i košarci$ može stradati bilo koji

miši! koji je pretrpio udarac tupo%tvrdim predmetom #kopačkom, koljenom, laktom, šakom$. /pak

najčeš!e stradava četveroglavi miši! natkoljenice #m.Wuadriceps$.

+od ozljede miši!a na ovaj ili onaj način dolazi do prekida kontinuiteta ili pucanja brojnih krvnih žilica

pa se stvara u miši!u ve!i ili manji krvni podljev. /sti izaziva širenje okolnog tkiva i obično trenutno vrlo

jaku, nekad i nepodnošljivu bol. "rva pomo! je uobičajena9 mirovanje, led, kompresija i povišen položaj

ekstremiteta.

1akon transporta u zdravstvenu ustanovu daljnje poduzeto liječenje miši!ne ozljede je uvijek

konzervativno čak i kod potpunih ruptura #metode (izikalne terapije$, iznimno rijetko poduzimaju se

kiruški zahvati i to odstranjivanja ve!ih krvnih podljeva #hematoma$ koji se nisu uspjeli resorbirati.

Od s"orts!i( o+ljeda teti%a daleko su najčeš!e ozljede =hilove tetive i tetive m. supraspinatusa

ramena. )bično se radi o sportašima srednje životne dobi. 0a razliku od miši!nih, liječenje tetivnih

ozljeda je najčeš!e kirurško #rekonstrukcija tetive$

O+ljede !o-e. )zljede kože i potkožja se dešavaju najčeš!e u kontaktnim sportovima prilikom sudara s

drugim igračem, odnosno nakon pada u bilo kojem sportu na zemlju, parket, beton

)zljede se mani(estiraju kao oguljotine kože #eFcoriationes 7 ozljeda samo površinskog sloja kože $ i

rane #vulnera$. Rane pretpostavljaju prekid kontinuiteta kože i ovisno o izgledu rubova kože dijele se

na9 razderotine #vulnus lacerocontusum$ koje su nastale zbog udarca #nagnječenja$ tupo%tvrdim

predmetom, ubodne rane #vulnus punctum$ koje su nastale ubodom šiljatog predmeta #mač, nož, skijaški

štap$, posjekotine #vulnus secatum$ koje su nastale sabljom, nožem, oštrim rubom nekog predmeta

#kamena$, dijela opreme i sl. )stale vrste rana su manje zastupljene u sportu poput eksplozivnih

#vulnus eFplosivum$, od metka u streljaštvu #vulnus sclopetarium$

"rva pomo! podrazumijeva9 zaustaviti eventualno krvarenje #hemostaza$ uz pomo! kompresivnog

zavoja, a u svakom slučaju ranu treba pokriti sterilnom kompresom ili prvim zavojem iz kutije prve

pomo!i, odnosno najčiš!im priručnim platnenim predmetom ukoliko kutija prve pomo!i nije dostupna.

Svrha ovog postupka je prekinuti kontakt sa okolinom što se čini prvenstveno zbog smanjivanjamogu!nosti in(ekcije.

*kstremitet se mora postaviti u povišeni položaj zbog dodatne hemostaze te pacijent mora biti

transportiran u najbližu zdravstvenu ustanovu gdje se obično poduzima primarna obrada rane uz šivanje

slojeva rane posebnim šiva!im materijalom.

1ajstrože je zabranjeno #zbog velike opasnosti za pacijenta$, prilikom pružanja prve pomo!i na terenu,

odstranjivati iz rane strane predmete.

O+ljede !osti. 1ajvažnije ozljede kosti jesu9 prijelomi #(rakture$ i #nagnječenja$ kontuzije.


15/37

Ko'tani lo# *fra!tura, je esta s"orts!a o+ljeda. "rimjeri9 u skijanju lom potkoljenice u nivou i iznad

nivoa skijaške cipele te palac na ruci #skijaški palac$ nogomet 7 prijelom potkoljenice u području

gležnja i op!enito kostiju u području stopala skokovi 7 kod odskoka prijelom neke od kosti donožja

#metatarzalne kosti$ te kod doskoka prijelom u gležnju košarka, odbojka i rukomet % prijelomi članaka

prstiju ruke i op!enito kostiju šake. > košarci se češ!e dešavaju i prijelomi kostiju stopala boks 7

prijelom nosnih kostiju hrvanje i judo 7 prijelomi rebara, ključne kosti #clavicula$ te palčane kosti

#radijus$ skokovi u vodu 7 prijelom u području vratne kralježnice, gimnastika 7 prijelom kostiju

donožja i prijelom nadlaktične kosti u laktu itd.

-om kosti označava prekid kontinuiteta kosti. 1astaje najčeš!e na dva načina9 pod

izravnim #sila djeluje na mjestu loma$ ili neizravnim djelovanjem sile #sila djeluje na

udaljenom mjestu od loma kosti$.

"rimjer izravnog djelovanja sile u sportu je nalet igrača u nogometu koji izravnim udarcem kopačkom

uzrokuje lom kosti potkoljenice # na mjestu udarca pucaju tibija 7 goljenična kost i (ibula 7 lisna kost$

*sli!a : i ;,.

Sli!a : i ;. Direktnim udarcem kopačkom u područje potkoljenice iznad gležnja protivničkog

igrača je zadobio otvoreni prijelom potkoljenice u visini gležnja te nije mogao igrati nogomet

godinu dana. 1a obje slike je jasno vidljiva de(ormacija potkoljenice u gležnju što sa sigurnoš!u

govori za koštani lom s pomakom ulomaka


16/37

> drugom slučaju nalet igrača u nogometu na drugog igrača može uzrokovati gubitak ravnoteže istog, a

zbog pada na ispruženu ruku može do!i do prijeloma ključne kosti #neizravna sila$.

"o smjeru djelovanja sile na kost lom kosti može biti poprečan, kos, spiralan, višekomadni, avulzijski

#otrgnu!e manjeg komada kosti najčeš!e kod djece$..

+ao posljedica prijeloma kostiju mogu nastupiti brojne komplikacije, stoga koštani lom se kvali(icira

kao teška tjelesna ozljeda. 'ogu!e komplikacije liječenog i neliječenog koštanog loma jesu9 odgo&eno

sraštavanje i nezaraštavanje prijeloma, loše sraštavanje prijeloma # kost zaraste uz ve!u ili manju

de(ormaciju$, duboka venska tromboza i plu!na embolija #prijelomi u području zdjelice i naročito

(emura$, koštani lomovi su često povezani sa dodatnim ozljedama krvnih žila i živaca, a mogu

uzrokovati vrlo teško i urgentno stanje akutnog kompartment sindroma #pove!anje tlaka unutar miši!nih

loža 7 kod sportaša naročito u prednjoj miši!noj loži potkoljenice$.

Nedna od teških komplikacija koštanog loma je svakako in(ekcija kosti, upala kosti se toliko teško liječi

da nisu nerijetke čak i amputacije ekstremiteta kao završni čin liječenja koštane in(ekcije.

Stoga, za kliničara jedna od najvažnijih podjela koštanih lomova je ona na ot%orene i +at%orene

"rijelo#e. > prvih je prisutan prekid kontinuiteta kože pa su kosti kratko vrijeme ili trajno izložene

vanjskim utjecajem okoline što znači i bakterijama. Eakterija koje se nalaze svuda oko nas uzrokuju

upalu kosti, a upala kosti se u odnosu na upale ostalih tkiva #tonzila, kože, plu!a$ ekstremno teško liječi.

"rema tome otvoreni prijelomi su posebno teška kategorija koštanih prijeloma, pa se za razliku od

zatvorenih prijeloma daleko teže liječe, odnosno posljedice otvorenih prijeloma su često teške, nerijetko

i trajne.

0a sportskog trenera je važno na terenu dijagnosticirati, odnosno postaviti sumnju na koštani prijelom.

> tu svrhu mora poznavati sigurne i nesigurne !lini!e +na!o%e koštanog prijeloma.

Sigurni +na!o%i za koštani prijelom jesu9 :. defor#acija ekstremiteta na mjestu izme&u

zglobova # primjerice ukoliko podlaktica izme&u lakta i ručnog zgloba nije ravna ve!

de(ormirana pod nekim kutom, onda su kosti podlaktice sigurno slomljene, a koštani

ulomci me&usobno pomaknuti$ *sli!a


17/37

Sli!a koliko transport nije mogu! u kratkom vremenu pacijenta treba svakako utopliti te mu se

može dati piti malo čiste vode. > načelu nije dobro da ozlije&eni dobije bilo što na usta zbog mogu!e

anestezije koju !e eventualno trebati u zdravstvenoj ustanovi u slučaju operacijskog zahvata ili

namještanja koštanih ulomaka #repozicije$.

> bolnici kirurg !e učiniti radiološku obradu te nakon toga odlučiti o daljnjem liječenju koštanog loma.

> načelu, ukoliko je prijelom sta$ilan liječenje !e biti konzervativno #gipsana 7 sadrena imobilizacija

se postavlja ili odmah ili nakon manualnog namještavanja 7 repozicije ulomaka$. > slučaju nesta$ilnog

http://1.bp.blogspot.com/_vT13IccOEqM/TLKZ2q6SpPI/AAAAAAAAANM/wyhwP_8-XT8/s320/59.jpghttp://1.bp.blogspot.com/_vT13IccOEqM/TLKZ2q6SpPI/AAAAAAAAANM/wyhwP_8-XT8/s320/59.jpghttp://1.bp.blogspot.com/_vT13IccOEqM/TLKZ2q6SpPI/AAAAAAAAANM/wyhwP_8-XT8/s320/59.jpghttp://1.bp.blogspot.com/_vT13IccOEqM/TLKZ2q6SpPI/AAAAAAAAANM/wyhwP_8-XT8/s320/59.jpg


18/37

prijeloma pristupa se operacijskom zahvatu uz unutarnju #pločica, vijci, čavli$ ili %anjs!u #vanjski

(iksator$ (iksaciju ulomaka.

+od sportaša izbjegavamo dugotrajnu, klasičnu gipsanu #sadrenu$ imobilizaciju koliko je god to

mogu!e. 0bog mogu!eg razvoja $olesti "rijelo#a *fra!turna $olest, koja nastaje nakon duljeg

mirovanja ekstremiteta u gipsanoj imobilizaciji, češ!e se primijenjuje kirurško liječenje prijeloma nakon

kojeg je mogu!e odmah sprovesti medicinsku rehabilitaciju koja uključuje brzu mobilizaciju zgloba

odnosno uspostavljanje normalne pokretljivosti zglobova u blizini prijeloma. reba naglasiti da dulje

mirovanje zglobova u sadrenoj imobilizaciji ošte!uje zglobnu hrskavicu uslijed čega dolazi do

!ontra!ture 8 u!oenosti zgloba uz istovremeno slabljenje 7 hipotro(ije muskulature. > svakom

slučaju liječenje prijeloma bilo konzervativno ili kirurško zahtijeva popratan rehabilitacijski tretman do

postizanja uredne (unkcije ozlije&enog ekstremiteta.

+ao što smo ve! napomenuli sile koje uzrokuju koštani lom su kratkog trajanja i visokog intenziteta

#jakosti$, a djeluju na zdravu, snažnu kost sportaša. rlo rijetko do prijeloma kosti sportaša može do!i

pod kratkotrajnim djelovanjem sile manjeg intenziteta u slučaju promijenjene kvalitete kosti. 0bog,

primjerice, malignog procesa u kosti #najčeš!e je to metastaza tumora$ kost se može slomiti čak i bez

evidentnog utjecaja sile, takve prijelome nazivamo s"ontani# ili jo' $olje "atolo'!i#.

Dalje, prijelomi kostiju mogu nastati pod opetovanim, dugotrajnim djelovanjem sila malog intenziteta.

e! smo opisali da takve promjene tkiva lokomotornog aprata #sustava organa za pokretanje$ je bolje

nazvati ošte!enjima #nego ozljedama$. akva ošte!enja #ili sindromi prenaprezanja$ koja se na kostima

mani(estiraju kao lomovi nazivamo "rijelo#i#a +a#ora ili stres fra!tura#a. "rijelomi zamora se

ustvari najčeš!e i dešavaju sportašima, a treba posebno naglasiti da se u odnosu na UobičneU prijelome

kosti te'!o dijagnosticiraju pa nažalost i liječenje počinje obično kasno. o ima za posljedicu

dugotrajno izbivanje sportaša sa sportskih terena. 1ajčeš!i prijelomi zamora u sportaša su prijelomi

kostiju donožja #metatarzalnih$ kostiju, tibije #goljenične$ i (ibule #lisne$ kosti i to najviše u sportovima

koji uključuju trčanje i skakanje kao balet, trčanje, dugotrajno brzo hodanje % marširanje.

'e&utim prijelom zamora se može desiti u gotovo svakom sportu te u gotovo svakoj kosti u tijelu. 1avest !emo neke primjere9 trčanje na duge staze, skakanje, balet 7 (emur i stidna kost #zdjelica$,

gimnastičari % prijelom zamora kralješka gol(eri 7 prijelom zamora rebra ga&anje pokretne mete 7

prijelom zamora lopatice tenisači 7 prijelom zamora nadlaktične i lakatne kosti te pete kosti donožja

bacači koplja, diska, kugle i kladiva 7 prijelom zamora nadlaktične kosti, lakatne kosti u području

lakta #olekranon$, ali i rebara..naveli smo učestalije prijelome zamora te ih povezali sa odre&enim

sportskim aktivnostima.

-iječenje je najčeš!e konzervativno 7 imobilizacija uz procedure medicinske rehabilitacije douspostavljanja pune (unkcije. rlo rijetko se prijelom zamora liječi kirurški 7 osteosintezom.


19/37

Kontu+ija *nagnjeenje, !osti je vrlo česta sportska ozljeda i to u svim kontaktnim sportovima.

"rimjeri9 udarac kopačkom u potkoljenicu u nogometu, udarac laktom u rebra u nogometu, košarci ili

rukometu....., udarac šakom u glavu u boksu ili u (ull%contact borilačkim sportovima...

+od nagnječenja kosti ne dolazi do koštanog loma ve! kao u slučaju nagnječenja bilo kojeg tkiva do

ošte!enja #kidanja$ mnoštva malih krvnih žilica pa se stvara ve!i ili manji !r%ni "odlje% *(e#ato#,.

+od nagnječenja kosti se krvni podljev stvara izme&u pokosnice #"eriost@ o"na !oja o$a%ija !ost$ i

same kosti. 0bog napinjanja pokosnice ista se odvaja od kosti što uzrokuje jaku bolnost u pacijenta. "rva

pomo! je mirovanje, led i povišen položaj ekstremiteta te transport liječniku.

-iječenje je najčeš!e konzervativno9 relativno mirovanje u prvoj (azi uz procedure (izikalne terapije i

naročito krioterapije #hla&enje ledom$. 1astali krvni podljev se najčeš!e spontano povlači, ukoliko ne

može se i kirurški odstraniti. Do uspostavljanja pune (unkcije, u svakom slučaju, sprovodi se (izikalna

terapija.

O+ljede +glo$o%a. Ozljede zglobova se mogu podijeliti na? !ontu+ije *nagnjeenja,) distor+ije

*uganu7a, i lu!sacije *i'a'enja,.

Kontu+ije +glo$o%a se mogu zadobiti u kontaktnim sportovima najčeš!e i posljedica su direktnog

udarca najčeš!e tupo%tvrdim predmetom kao primjerice kopačkom u nogometu, šakom u boksu ili bilo

kojem drugom kontaktnom sportu, laktom ili koljenom u mnogim sportovima # košarka, nogomet,

rukomet...$

1ajčeš!e su u pitanju veliki zglobovi kao koljeno, kuk, rame.

"osljedica udarca #nagnječenja$ može biti ve!i ili manji krvni podljev zbog pucanja krvnih žilica i

posljedičnog krvarenja u zatvorenom prostoru.

egobe su bolnost, oteklina i poreme!aj (unkcije ozlje&enog zgloba.

"rva pomo! je mirovanje, led i povišen položaj ekstremiteta te transport liječniku.

-iječenje je najčeš!e konzervativno9 relativno mirovanje u prvoj (azi uz procedure (izikalne terapije i

naročito krioterapije #hla&enje ledom$. 1astali krvni podljev se najčeš!e spontano povlači, ukoliko ne

može se i kirurški odstraniti. Do uspostavljanja pune (unkcije, u svakom slučaju, sprovodi se (izikalnaterapija.

Distor+ije *uganu7a, zglobova su posljedica nasilne kretnje u zglobu preko (ziološke mogu!nosti

istezanja zglobne čahure i ligamenata. "rema tome kod distorzije dolazi do ošte!enja zglobne čahure i

pripadaju!ih ligamenta. "atološki mehanizam distorzije uključuje i privremeno ve!e ili manje odvajanje

zglobnih tijela koja se nakon ozljede trenutačno vrate na svoje mjesto.

)p!enito ligamenti i zglobna čahura zgloba mogu biti prilikom ozljede samo istegnuti , djelomično

prekinuti ili potpuno prekinuti. "osljedično tome se distorzija označava kao ozljeda9 / stupnja#istegnu!e dijela ligamenata i4ili zglobne čahure$, // stupnja # dio ligamenata i4ili zglobne čahure su


20/37

djelomično prekinuti$ , /// stupnja # ligamenti i4ili zglobna čahura su potpuno prekinuti$. 1aravno obično

su ozlje&eni samo neki ligamenti, odnosno samo dio zglobne čahure nekog zgloba 7 ovisno o smjeru

djelovanja sile. /zuzetno rijetko dolazi do ozljede cijele zglobne čahure i svih pripadaju!ih ligamenta, a

naročito je to rijetko ako se radi o ozljedi /// stupnja.

"rva pomo! kod ligamentarnih ozljeda je uobičajena9 led #hladni oblozi$, povišen položaj, mirovanje

#imobilizacija $ te kompresija ozlije&enog zgloba.

>ganu!e zgloba je daleko najčeš!a sportska ozljeda, učestalost sportskih uganu!a zglobova se penje

možda i do polovice svih sportskih ozljeda. Daleko najčeš!e je uganu!e gležnja, a na drugom mjestu je

svakako uganu!e koljena.

(gan)*e gležnja je najčeš!a sportska ozljeda #po nekim statistikama oko @5 A svih sportskih ozljeda$ i

jedna od najčeš!ih ozljeda uop!e # smatra se da svaka deseta ozljeda koja se dešava u op!oj populaciji je

distorzija gležnja 7 35A$

>ganu!e gležnja se najčeš!e dešava u košarci, gdje je ta ozljeda češ!a #više od I5A$ od svih drugih

ozljeda zajedno. 1a drugom mjestu su sportovi odbojka i gimnastika, slijede nogomet, badmington,

balet.. )zljeda se najčeš!e dešava pri naglom uvrtanju stopala #stopalo se iskre!e prema unutra %

primjerice kod doskoka$ ili rje&e kod naglog izvrtanja stopala #stopalo se iskre!e prema van$. > prvom

slučaju dolazi do ozljede vanjskih kolateralnih ligamenta #talo(ibularnih i kalkaneo(ubularnog

ligamenta$ u drugom #rje&em$ unutarnjih kolateralnih ligamenata gležnja #deltoidni ligament$.

"rva pomo!, odnosno početak liječenja ovakve ozljede jest9 mirovanje #može se postaviti i kra!a

imobilizacija ukoliko liječnik zaključi da pacijent ne!e mirovati$ , led, kompresija #zavojem$ i povišen

položaj noge.

Daljnje liječenje ovisi o težini ozljede #/, //, ili /// stupanj$. > svakom slučaju ova ozljeda se liječi

primarno konzervativno pa se tretman ovih ozljeda #naročito // i /// stupnja$ nastavlja primjenom

(unkcionalne ortoze #pacijent može samo podizati i spuštati stopalo tj. činiti dorzalnu i plantarnu

(leksiju, ali ne može izvoditi rotacije % uvrtati ili izvrtati stopalo$. >mjesto ortoze, može se, po procjeni

liječnika primijeniti i bandaža. )va (aza liječenja traje tako&er C % ? tjedna. 1akon toga C 7 ? tjedna slijedi tre!a (aza liječenja uz primjenu agresivne (izikalne terapije koja

uključuje vježbe istezanja i snaženja muskulature te svakako vježbe propriocepcije. Sportaš se nakon 6

tjedana vrlo postupno vra!a u sportsku aktivnost #ozljede // i /// stupnja$. /pak, usprkos svemu, rijetko

se može javiti i kronična lateralna #vanjska$ nestabilnost gležnja koja se mora liječiti kirurški9

rekonstrukcijom ili plastikom ligamenata #talo(ibularnog i kalkaneo(ibularnog ligamenta$.

(gan)*e koljena je vrlo širok pojam koji uključuje cijelu lepezu ligamentarnih i meniskealnih ozljeda

koljena.


21/37

)d ligamentarnih lezija, posebno ruptura u sportskoj traumatologiji se po učestalosti, značaju,

ogromnim troškovima liječenja, angažnanu (armaceutskih industrija i medijskoj pozornosti ističe

r)pt)ra prednje križne sveze koljena sportaša. Daleko najčeš!e do ozljede prednje križne sveze dolazi u

skijanju i nogometu #vjerojatno ipak je skijanje na prvom mjestu$. )snovna razlika u mehanizmima

ozljede skijaša i ostalih sportaša je u tome da do ozljede koljena u skijanju dolazi na nozi koja nije

optere!ena težinom tijela, dok je u ostalim sportovima najčeš!e obratno9 ozljeda koljena se dešava na

nozi optere!enoj težini tijela.

"rednja križna sveza je značajan ligament koljenskog zgloba koja posebno sprečava pomak potkoljenice

prema naprijed u odnosu na natkoljenicu. Drugim riječima ona sprječava izvlačenje potkoljenice ispod

natkoljenice prema naprijed. > ortopedskoj kirurgiji je to dobro poznati znak8 prednje ladice8. "rema

tome ovaj znak je pozitivan ukoliko je prednja križna sveza u potpunosti prekinuta. /z navedenog slijedi

da svaki udarac u potkoljenicu sportaša od straga može gurnuti potkoljenicu prema naprijed u odnosu na

natkoljenicu i prekinuti prednju križnu svezu #tipično za kontaktne sportove, naročito za nogomet,

udarac kopačkom otraga u potkoljenicu protivničkog igrača$.

/pak interesantno je da je najčeš!i mehanizam ozljede prednje križne sveze u kontaktnim sportovima bez

kontakta sa protivničkim igračem. +ako je to mogu!e;

=natomski #(iziološki$ prednja križna sveza je više ili manje napeta u bilo kojoj poziciji zgloba koljena.

"rema tome svaka (iziološki ekscesivna kretnja #preko (izioloških granica, ili kombinacija takvih kretnji

može biti uzrok ozljedom i4ili prekinu!em prednje križne sveze$.

> praksi #u sportu$ se to dešava u kombinacijama kretnji koje se uobičajeno dešavaju prilikom doskoka

odnosno prilikom pokušaja naglih promjena pravca kretanja #pritom stopalo često ostaje (iksirano za

podlogu$. +od doskoka na ispruženu nogu #skijanje ili kod bilo kojeg drugog sporta$ prednja križna

sveza puca u kombinaciji pretjererano ispruženog koljena #hiperekstenzija$ i najčeš!e istovremenog

pomaka koljena prema naprijed # prednja ladica$. +od ovakvog mehanizma uobičajene su i druge

ozljede koljena kao prekinu!e kražnje križne sveze i naročito stražnjeg dijela zglobne čahure koljena .

>koliko je navedeni mehanizam udružen s unutarnjom rotacijom stopala i potkoljenice #premanatkoljenici$ prednja križna sveza je posebno ugrožena i to bilo koljeno više ispruženo ili više savijeno

#ovo je posebno karakteristično za skijanje$.

> skijanju je možda jedan od najčeščih mehanizama prekinu!e prednje križne sveze

8phantom (oot 8 mehanizam koji se dešava kod pada u nazad9 prilikom pada rubnik jedne

skije #carving skije$ 8uhvati8 snježnu podlogu te snažno povuče potkoljenicu prema

unutra #u unutarnju rotaciju$ i niz padinu pa istovremeno dolazi do prednje ladice jer

kako skija 8putuje8 nizbrdo, tijelo zaostaje i potkoljenica se izvlači ispod natkoljenice# tipična 8 prednja ladica8$. "rema tome skijaš nikako ne bi trebao padati prema nazad jer


22/37

je svaki pad prema nazad udružen s visokom mogu!noš!u ozljede prednje križne

sveze*sli!a ,

Sli!a . ipičan pad unazad koji nosi veliki rizik za ozljedu prednje križne sveze koljena noge na

kojoj je skija u kontaktu sa snijegom

> kontaktnim sportovima je vrlo česta i sljede!a kombinacija kretnji koje mogu biti

pogubne za integritet prednje križne sveze, a pad se može desiti u kontaktu ili bez

kontakta sa drugom osobom9 pad na stranu na ispruženu nogu s koljenom u valgus #8 Y

8$ poziciji uz vanjsku rotaciju potkoljenice prema natkoljenici #nogomet, rukomet,

košarka, skijanje$ *sli!a i B,

Sli!a . jerojatno najčeš!i 8ne skijaški8 mehanizam ozljede prednje križne sveze koja se može

desiti u kontaktu s drugim igračem ili bez kontakta. 1a slici jasno su vidljive sve komponente

koje dovode do kontaktne ozljede koljena9 vanjska rotacija potkoljenice i valgus pozicija koljena

koje je blizu ispružene pozicije #preuzeto od

http944.active.com4=ssets4Soccer4aCZmigration4aCZtemp4ntsXsoccer43536XaclXlede.jpg$

http://www.active.com/Assets/Soccer/a2+migration/a2+temp/nts_soccer/1016_acl_lede.jpghttp://www.active.com/Assets/Soccer/a2+migration/a2+temp/nts_soccer/1016_acl_lede.jpg


23/37

Sli!a B. /sti mehanizam #kao na slici I$ ozljede, ali bez kontakta sa drugom osobom

#preuzeto od http944.kneejointsurgerL.com4pics4=P-%injurL%mechanism.jpg$

+od ove ozljede u skijanju je bitno spomenuti da ozlje&ena noga, za razliku od ostalih spomenutih

sportova nije optere!ena težinom tijela.)zljeda stražnje križne sveze je neusporedivo rje&a sportska ozljeda, ali se i puno češ!e previdi, pa čak i

zamijeni sa ozljedom prednje križne sveze. Stražnja križna sveza je jači ligament od prednje križne

sveze i osnovna mu je zada!a spriječiti pomak potkoljenice prema nazad u odnosu na (emur #stražnja

ladica$. /zolirana ozljeda stražnje križne sveze je slično istoj takvoj ozljedi prednje križne sveze mogu!a

kod direktnog udarca u potkoljenicu igrača koji gurne istu prema nazad u odnosu na natkoljenicu

#stražnja ladica$. /pak najčeš!a izolirana ozljeda se dešava u kontaktnim sportovima, iako se sama

ozljeda dešava bez kontakta sa drugom osobom9 pad sa savijenim koljenom na tvrdu podlogu na dio potkoljenice odmah ispod koljena # tuberositas tibije$. [esta sportska ozljeda stražnje križne sveze se

dešava kod hiperekstenzije koljena u kontaktnim sportovima, ali je tada takva ozljeda obično udružena i

sa ozljedom prednje križne sveze i ligamentima stražnje kapsule koljena.

)zljede koje su udružene sa ozljedom stražnje križne sveze su obično posebno teške ligamentarne

ozljede koljena koje traže vrlo zahtjevni kirurški tretman uz dugotrajno odsustvovanje iz sporta. Nanica

+osteli! je proglašena svjetskom povratnicom godine u sportu jer je nakon takve teške ozljede u S.

'oritzu #pad u spustu te zaustavljena u zaštitnoj mreži na rubu staze$ i nakon posebno teškog

operacijskog zahvata nastavila nizati nevjerojatne sportske uspjehe, iako je prema mnogima bilo upitno

da li je uop!e mogu!e više skijati nakon tako teške ozljede. /nače liječenje prekinu!a prednje i stražnje

križne sveze u sportaša je uglavnom kirurško9 čine se plastike ligamenata , ovakve operacije se danas

izvode najčeš!e artroskopski asistirano.

)d koljenskih ligamentarnih ozljeda u sportu možda je najčeš!a ozljea meijalne kolateralne

sveze!unutarnja pobo"na sveza#, ali ovakva ozljeda pogotovo izolirana po značaju daleko zaostaje za

ozljedom križnih ligamenata, tako&er izolirana ozljeda medijalnog kolateralnog ligamenta se liječi

http://www.kneejointsurgery.com/pics/ACL-injury-mechanism.jpghttp://www.kneejointsurgery.com/pics/ACL-injury-mechanism.jpg


24/37

uglavnom konzervativno. )snova liječenja su procedure (izikalne terapije, danas se rje&e ovakve

ozljede liječe kra!om imobilizacijom nakon čega se opet nastavlja s medicinskom rehabilitacijom.

)zljede koljenskih meniskusa su vrlo česte sportske ozljede. /zolirane ozljede meniskusa su vrlo česte u

nogometu, inače meniskealne ozljede nalazimo vrlo često u okviru složenih ligamentarnih ozljeda

koljena koje su posljedica u osnovi pretjeranih naglih rotacijskih kretnji pri pokušaju promjene pravca

kretanja u kontaktnim sportovima, skijanju, atletici....

/zolirana ozljeda meniskusa nastaje najčeš!e pri naglom ispružanju koljena na nozi koja je optere!ena

težinom tijela. "rema tome ukoliko je stopalo (iksirano za ljepljivu podlogu #trava, blato, zemlja$ u

vanjskoj ili unutarnjoj rotaciji, a nakon toga pokušamo iz pozicije ve!e ili manje (leksije koljena naglo

ispružiti koljeno dolazi do pucanja unutarnjeg #vanjska rotacija potkoljenice$ ili vanjskog meniskusa 7

rje&e #unutarnja rotacija potkoljenice$.

-iječenje ozljede meniska sportaša je uglavnom kirurško, izvodi se artroskopija i očisti se #zagladi$ vrlo

poštedno mjesto ozljede meniskusa #parcijalna meniscektomija$. +ako su menisci vrlo važne strukture

koje čuvaju integritet koljena, nikada se ne odstranjuje cijeli meniskus, naravno, ukoliko je to ikako

mogu!e. 1e tako davno, dok metoda artroskopije nije bila uvedena u rutinske ortopedske zahvate,

prilikom ozljede jednog dijela meniskusa #najčeš!e$ odstranjivao se cijeli meniskus #totalna

meniscektomia$. "osljedice takvih zahvata su često katastro(alne za budu!nost koljena nerijetko se

razvije rana artroza koljena koja na kraju završava i zamjenom koljena umjetnim zglobom.

I'a'enja *lu!sacije, +glo$o%a. > sportu su daleko najčeš!e luksacije ramena, malih zglobova

prstiju te patele #ivera$.

/ščašenje podrazumijeva da zglobna tijela trajno napuštaju normalnu poziciju, odnosno nisu više u

anatomskom kontaktu. Repozicija #vra!anje zglobnih tijela u anatomsku poziciju$ može se vrlo rijetko

desiti spontano #bez utjecaja vanjske sile repozicijskog manevra druge osobe$, najčeš!e se repozicija

čini u zdravstvenoj ustanovi uz pomo! anestezije ili bez nje.

> kontaktnim sportovima kao što je košarka, rukomet, nogomet, ragbiprilikom nenamjernih ili

namjernih sudara sa drugim igračem te zbog direktnog udarca u rame ili zbog padova na ispruženu rukuse može desiti iščašenje ramena #glenohumeralni zglob$. 0bog pada na rame može nastati iščašenje

akromioklavikularnog zgloba #zglob izme&u ključne kosti i lopatice$. 1aravno da se pad na rame ili na

ispruženu ruku dešava i u nekontaktnim sportovima kao što su atletika, skijanje."rva pomo! je

imobilizacija #mirovanje zgloba 7 ruka se položi u maramu koja visi oko vrata$ nakon čega se ozlije&eni

sportaš mora uputiti u najbližu zdravstvenu ustanovu. /ščašeno rame se liječi konzervativno9

repozicijom #namještanjem zgloba$ te kra!om imobilizacijom. > kompliciranijim slučajevima, vrlo

rijetko je potreban operacijski zahvat.


25/37

> slučaju nepravilnog liječenja iščašenja ramena, ali i ne samo zbog toga, može se razviti stanje pri

kojem rame iskače ve! pri minimalnoj sili kod odre&enih pokreta # najčeš!e kod dizanja ruke iznad

glave uz vanjsku rotaciju$. akvo stanje nazivamo recidiviraju!om #ponavljanom$ luksacijom ramena,

liječenje u tom slučaju je uvijek kirurško jer konzervativne metode liječenja #naročito u sportaša$ ne

daju obični nikakav rezultat. Suprotno tome, liječenje luksacije akromioklavikularnog zgloba je najčeš!e

kirurško jer se zglobna tijela obično ne mogu reponirati konzervativnim metodama.

+od naglih rotacijskih kretnji u nogometu, košarci, rukometu. može do!i do iščašenja patele #ivera$.

/ščašenje je najčeš!e lateralno, što znači da se patela iskoči na vanjsku stranu koljena. "rva pomo! je

imobilizacija koljena priručnim sredstvom uz led lokalno te transport u najbližu zdravstvenu ustanovu.

-iječnik daleko najčeš!e ne vidi iščašenu patelu jer prije toga do&e do spontane repozicije, ipak iskusan

liječnik !e na osnovu brojnih znakova #simptomatologije$ i dodatne rendgenske obrade lako zaključiti

da se desila luksacija patele. -iječenje može biti kirurško #artroskopija koljena i centriranje patele$ ili

konzervativno #procedure (izikalne terapije$. >koliko se sportaš ne operira, a ponovno doživi iščašenje

patele, operacija je nužna, u suprotnom razvija se stanje kod kojeg patela iskače vrlo često tijekom

sportske aktivnosti #recidiviraju!a luksacija patele$. > tom slučaju sportaš se mora ili podvrgnuti

operacijskom zahvatu stabilizacije patele ili napustiti sportsku aktivnost.

Do iščašenja malih zglobova šake vrlo često dolazi u odbojci, prva pomo! je imobilizacija, led i

transport u najbližu zdravstvenu ustanovu, gdje !e se zglob namjestiti #reponirati$ *sli!a ,.

Sli!a . )tvorena luksacija srednjeg inter(alangealnog zgloba kažiprsta

#preuzeto http944dccdn.de4pictures.doccheck.com4photos42464(@53?3(dd??Ic2bXmW.jpg$

OP6ENITO O PREENCI2I SPORTSKI9 O102EDA I O5TE6EN2A


26/37

Pre%encija s"orts!i( o+ljeda i o'te7enja je jako kompleksan skup postupaka koji odre&uju i

provode liječnici i treneri u svrhu zaštite sportaša prvenstveno od sportskih ozljeda i ošte!enja.

1avest !emo ukratko osnovne čimbenike rizika ozljeda i ošte!enja u sportu, odnosno osnovne postupke

u svrhu zaštite zdravlja sportaša.

1. 'ožda na prvom mjestu po važnosti je poznavanje i "ra!ti!a "ri#jena $io#e(ani!e

odre&enog sporta. Drugim riječima neispravna #pogrešna, loša$ tehnička izvedba tijekom prakticiranja

neke sportske aktivnosti je pogubna za zdravlje sportaša bez izuzetaka. "rimjera ima beskonačno puno,

navest !emo jedan konkretan i jedan op!enit primjer. 1epravilna tehnika bekend udarca u tenisu u

najkra!em vremenu izazvat !e teniski lakat #lateralni epikondilitis$, dok !e nepravilno izvo&enje serve

izazvati bolni lakat zbog medijalnog epikondilitisa. S druge strane skijaš koji dobro vlada tehnikom

skijanja može biti pod utjecajem alkohola, umoran, neispavan, neraspoložen, nezagrijan, neistegnut,

kondicijski nepripremljen ali !e se vjerojatno teže ozlijediti od jako dobro psiho(izički pripremljenog

početnika koji ne poznaje tehniku skijanja odnosno ne zna skijati.

2. ako&er od iznimne važnosti u prevenciji ozljeda i ošte!enja je +agrija%anje prije svake

sportske aktivnosti #arm%up$ te rela!sacija i iste+anje nakon aktivnosti #cool%don$. =dekvatnim

+agrija%anje# podižemo temperaturu tijela, pojačavamo prokrvljenost i elastičnost miši!a,

Gpodmazujemo8 zglobove, pojačavamo živčano miši!nu inervaciju i uspostavljamo koordinaciju

pokreta. 1a taj način organizam je spreman za sportski napor uz znatno manji rizik od ozljede i

ošte!enja naročito lokomotornog aparata.> praksi zagrijavanje počinje sa nekom cikličkom aktivnoš!u u umjerenom intenzitetu #najčeš!e

trčanjem$. 1akon toga se rade vježbe kruženja zglobova i dinamičkog istezanja, potom se izvode pokreti

slični onima u odre&enom sportu, ali u smanjenome intenzitetu. Sa svim navedenim, za adekvatno

zagrijavanje potrebno je C5 % ?5 min. nakon čega je sportaš spreman za maksimalnu sportsku aktivnost.Rela!sacija i iste+anje nakon aktivnosti najčeš!e se provode u obliku rastrčavanja # trčanja umjerenim

intenzitetom$ te statičkog istezanja. Pilj je pojačati cirkulaciju #zbog napetih miši!a ona je

kompromitirana$, a time i što bržu eliminaciju mliječne kiseline te povratak miši!a na njihovu početnu

dužinu što je bitno za sljede!e treninge radi nesmetanoga i punoga opsega pokreta u zglobovima

$. >potreba $anda-a *ta"ing, ) orto+a +a +glo$o%e) ra+ne druge +a'titne o"re#e *!aciga)

'titni!a, u svakom slučaju su od koristi ako se razumno i kritički koriste. )vdje se ipak mora

napomenuti da je proizvodnja takve opreme veliki biznis i da industrija nekritički name!e upotrebu

svojih proizvoda bez da upozorava korisnike na mogu!e štetne e(ekte. 1ajbolji primjer je skijaška

kaciga. Da može biti korisna to svi znaju, ali tko primjerice spominje štetne e(ekte nošenja kacige na

sluh #skijaš dokazano ne čuje dobro, a naročito se to odnosi na zvukove koji signaliziraju neku


27/37

opasnost$, dalje kaciga onemogu!uje preciznu lokalizaciju zvukova na terenu što naravno može biti vrlo

opasno. +aciga dokazano može i pove!ati agresivnost u nekih skijaša.

%. O"re#a može biti najskuplja i najkvalitetnija, ali je od toga mala ili nikakva korist ukoliko

nije indi%idualno "rilagoFena #točno odre&enom sportašu$. "rimjera ima bezbroj, a navodimo samo

neke9 neprilago&eni skijaški vezovi, neadekvatno nategnute žice na teniskom reketu, loše tenisice za

trčanje, skijaške cipele ili kopačke za nogomet. su osnova za mogu!e ozljede i ošte!enja*sli!a G,.

Sli!a G. )va je skijaška kaciga je sigurno interesantna za oko, ali može biti i od koristi ukoliko se

pravilno koristi. #"reuzeto od http944.kibuba.hr4productpics4?2IBX3XDjecja%skijaska%kaciga%

EeanieXt.jpg.$

&. )p!enito, ispravan trenažni proces #trening$ je dugoročno gledano najbolja zdravstvena

zaštita sportaša. "od ispravnim trenažnim procesom podrazumijevamo na prvome mjestu adekvatno

"laniranje i "rogra#iranje treninga. 1eadekvatan i agresivan trening bez dovoljno odmora u želji

ambicioznih trenera, a često i roditelja u svrhu postizanja vrhunskog rezultata u kratkom roku dovodi

obično do suprotnih rezultata.

0akonitosti trenažnog procesa su vrlo komplicirane, katkad i teško shvatljive i zato su predmet brojnih

znanstvenih istraživanja. )p!enito za trenažni proces ne vrijede pravila i zakoni egzaktnih znanosti

poput matematike i geometrije. "rema tome neka zakonitost u treningu, koja je opisan krivuljom

#gra(om$ može za osobu = vrijediti više, za osobu E manje, a za osobu P uop!e ne vrijediti. > praksi se

dešava #a i logično je$ da pravilo koje vrijedi za osobu = je teoretski primjenjivo na ve!i dio populacije

sportaša, manji dio čini grupa sportaša za koje ti principi vrijede manje, a na najmanji broj sportaša ova

zakonitost nije primjenjiva ili ima čak suprotan učinak.

Dobar primjer je =ustralijanac /an Names horpe koji je nesporno jedan od najboljih plivača svih

vremena. /z sljede!e izjave samog horpa možemo zaključiti kako je izgledao njegov prosječan trening9

8Treniram oko $& sati tjeno'i plivam oko 12(km u seam ana) a to je vjerojatno vi*e nego *to

mnogi ljui voze u tjean ana. Treniram va puta nevno' svih seam ana' a osim toga mnogo

http://www.kibuba.hr/productpics/3758_1_Djecja-skijaska-kaciga-Beanie_t.jpghttp://www.kibuba.hr/productpics/3758_1_Djecja-skijaska-kaciga-Beanie_t.jpghttp://www.kibuba.hr/productpics/3758_1_Djecja-skijaska-kaciga-Beanie_t.jpghttp://www.kibuba.hr/productpics/3758_1_Djecja-skijaska-kaciga-Beanie_t.jpg


28/37

treniram i u teretani s utezima i povremeno boksam. Poneka mi je jako te*ko i posebno u rano jutro ali

uživam u izazovu. +

eško je za vjerovati da bi ovakav trening primijenjen na bilo koga osim na samog horpea imao

ikakvog smisla.

/z svega slijedi da je osnovna pretpostavka svakog trenažnog procesa poštivanje indi%idualnosti

sportaša. 1akon individualnosti druga osnovna pretpostavka svakog treninga je "eriodi+acija.

"eriodizacija je širok pojam, a u osnovi znači da trening mora biti što je više mogu!e različit. >koliko je

trening uvijek isti ili vrlo sličan onda izaziva monotoniju u sportaša koji može zbog toga izgubiti i

motivaciju i uop!e volju za sportom. /zme&u ostalog periodizacija podrazumijeva dijeljenje nekoga

ve!ega vremenskoga ciklusa na više manjih ciklusa. 1ajčeš!e se govori o periodizaciji godišnjega

ciklusa koji se op!enito dijeli na tri (aze9

Pri"re#na fa+a # prevladava kondicijska priprema odnosno rad na podizanju (unkcionalnih i

motoričkih sposobnosti$Natjecateljs!a fa+a # speci(ični tehničko taktički treninzi te sama natjecanja$.Prijela+na fa+a # (aza odmora,relaksacije i nisko intezivnih treninga$.'e&utim periodizacija se može provoditi na razini od trenažnoga dana, tjedna, mjeseca, godine pa sve

do cjelokupne sportske karijere. reške u planiranju i programiranju treninga su vrlo česte poput

prevelikog broja trenažnih dana, pojedinačnih treninga i natjecanja, neadekvatnog izbora vježbi,

optere!enja, dana odmora, trajanja pojedinačnih treninga itd. Sve ovo dugoročno dovodi do psihičkoga

# odustajanje od sporta$ i (izičkoga sagorijevanja koje u konačnici dovodi do pretreniranosti, ozljeda te

raznih sindroma prenaprezanja.

re!a osnovna karakteristika svakog trenažnog procesa je nado"tere7enje. 1adoptere!enjem se koristi

(iziološki princip da !e odgovor organizma, nakon nakupljanja pojačanog stresa pod treningom visokog

intenziteta, biti u kratkom vremenu takav da se sposobnosti sportaša podižu naglo na viši nivo

*su"er!o#"en+acija,. 0a vrijeme dok traje trening nadoptere!enja sposobnosti sportaša padaju, a tek

nakon odmora (unkcionalne sposobnosti sportaša se pove!avaju. +oliko dugo se sportaš može opteretiti

nadoptere!enjem #dani ili tjedni$ je jako individualno i velika je umješnost trenera balansirati sa svimopisanim parametrima intenzivnog treninga. > suprotnom se nadoptere!enje može pretvoriti u sindrom

pretreniranosti što je bez iznimke stanje koje se teško liječi.

[etvrta osnovna karakteristika trenažnog procesa je s"ecifinost odre&enog sporta. o znači da trenažni

proces treba u konačnici biti prilago&en sportskoj izvedbi karakterističnoj za odre&eni sport.

'ala je korist, a može biti i štetno, primjerice, ako u treningu sprintera prevladava trening izdržljivosti.

)sim toga takva neadekvatna priprema pove!ava znatno mogu!nost ozljede i ošte!enja lokomotornog

aparata.


29/37

,. Od#or je jedna od osnovnih pretpostavki trenažnog procesa. "od odmorom se

podrazumijeva sve9 od dovoljno dugog no!nog spavanja do brojnih vremenski kra!ih odmora tijekom

trenažnog dana pa sve do aktivnog, duljeg godišnjeg odmora #barem jedan mjesec$. /nače sportaši

trebaju spavati B % 35 sati na no!, a poželjno je i popodnevno kra!e spavanje.

> slučaju neadekvatnog odmora ni najbolje isplaniran trenažni proces nema nikakvog smisla iz

najmanje dva razloga9 prvo ne postiže se očekivani rezultat u sportskom smislu, a drugo rizik od

ozljede tijekom sportske izvedbe se multiplicira.

)d posebnih metoda oporavka navodimo brojna (izikalna sredstva koja mogu zauzimati bitno mjesto u

regeneraciji i oporavku, pogotovo u vrhunskome sportu. u ubrajamo razne oblike masaža,

termoterapija \#tople kupke, saune, toplinske lampe$, krioterapija #primjena leda i raznih oblika

hladno!e$, kontrasnih kupki # djeluju po principu izmjene topline i hladno!e$. eneralno, ve!ina ovih

metoda dovodi do hiperemije #pojačane cirkulacije$ čime se ubrzava dotok kisika i hranjivih tvari,

eliminacija mliječne kiseline, opušta spazam miši! itd..

Pre(rana s"orta'a 1a kraju, ali nikako ne najmanje važnu spominjemo i prehranu sportaša.

>ostalom, po nekim autorima prehrana sportaša je poslije treninga i sportskog talenta na tre!em mjestu

po važnosti za uspjeh u pojedinom sportu. *sli!a H,

Sli!a H. Da prehrana sportaša mora biti raznolika i dobro izbalansirana je op!enita tvrdnja koja

ne znači ništa posebno jer i prehrana 8nesportaša8 mora biti isto takva.

#"reuzeto iz http944.crodream.com4images4I554C55CC55V4?56BBIBIB%3C?I3IIVBV.jpg$

)snovno pitanje je zašto se uop!e govori o prehrani sportaša, odnosno zašto ona mora biti različita od

prehrane 8nesportaša8; 1aravno da je hrana potrebna sportašu kao i svakom drugom živom bi!u, ali

ipak od hrane koju uzima sportaš se očekuje još nešto više.

>koliko se postavi ovo pitanje studentima najčeš!i je odgovor da sportaš troši više energije od

8nesportaša8 pa stoga mora jesti hranu sa puno više kalorija. o je samo djelomično točan odgovor jer primjerice lučki radnici ili rudari trebaju više kalorija u prosjeku od sportaša. /z ovog slijedi da hrana


30/37

koju uzima sportaš osim utaživanja gladi odnosno zadovoljavanja osnovnih (izioloških potreba, ima i

drugu svrhu.

Osno%na uloga s"orts!e "re(rane je o#ogu7a%anje najefi!asnijeg +ado%olja%anja %iso!i(

energets!i( "otre$a u relati%no !rat!o# %re#ens!o# ro!u *do! traje s"orts!a i+%ed$a,.

"rema tome skijaš mora imati maksimalnu iskoristivost energije tijekom vožnje slaloma #3 minuta$, a

tenisač tijekom teniskog meča # 3% ? sati$.

Dakle, sportska aktivnost je povezana sa velikom potrošnjom energije u kratkom vremenskom razdoblju

pa se tako i do @5A dnevne energetske potrebe može desiti u manje od C sata #trčanje, biciklizam,

plivanje, skijaško trčanje.$. rhunski maratonac primjerice može potrošiti i do C255 +cal u manje od

dva sata. /pak i takvi sportaši ne trebaju više od I555 +cal dnevno # vrlo rijetko kalorijska potreba

sportaša može biti i ve!a % u nekim ekstremnim sportskim discliplinama $ /nteresantno je, da bi takav

sportaš potrošio i više od CC55 +cal na dan, ukoliko bi sjedio cijeli dan pred televizorom.

"onavljamo, i treba dobro zapamtiti da osnovna svrha sportske prehrane nije zadovoljavanje visokih

kalorijskih potreba sportaša ve! je to sasvim nešto drugo9 omogu!avanje brze energetske mobilizacije u

kratko vrijeme.

+ao što je op!e poznato hranjivi sastojci #u hrani$ su uglji!o(idrati) #asti i $jelane%ine) %ita#ini i

#inerali. itamini i minerali su izuzetno važni u prehrani ali nemaju uop!e energetsku vrijednost. Dva

su osnovna načina osloba&anja energije u tijelu sportaša #ili bilo kojeg čovjeka$ 9 aero$no #omogu!ava

dugotrajnu sportsku izvedbu niskog intenziteta poput laganog trčanja i anaero$no # sportska izvedba

koja zahtijeva visoki intenzitet snage i jakosti ali je relativno kratkog trajanja poput sprinta ili trčanja na

@55 metara$.

'asti i bjelančevine su iskoristive samo u aerobnom sustavu dobivanja energije, a ugljikohidrati u oba.

"rema tome lako je zaključiti da su ugljikohidrati najvažniji za energetske sustave sportaša. 1aravno da

hrana sportaša mora biti uskla&ena i uključivati sve hranjive sastojke, me&utim za sportsku izvedbu

#naročito u vrhunskom sportu$ su neophodni ugljikohidrati i oni moraju biti zastupljeni u daleko ve!em

udjelu nego u prehrani 8nesportaša8. > nekim ciklusima pripreme vrhunskih sportaša udiougljikohidrata u prehrani se penje čak do 25A #u op!oj populaciji udio ugljikohidrata u hrani je oko

@IA, bjelančevine 3IA, a masti @5 A$.

'e&utim ugljikohidrati nisu bitni samo zbog sportske izvedbe, ve! imaju i veliku ulogu u prevenciji

miši!nih ozljeda9 muskulatura ispražnjena od glikogenskih rezervi je izuzetno osjetljiva na ozljede.

/spražnjeni miši!i od rezervi ugljikohidrata, tako&er, izazivaju umor, slično kao i pove!ana razina

mliječne kiseline u krvi ili stanje dehidracije.

o se dešava poslije sportskog napora i zato je potrebno neposredno poslije takve sportske aktivnostiuzeti hranu sa što više ugljikohidrata, a visoka enzimatska aktivnost u tom periodu omogu!it !e brzo


31/37

popunjavanje ugljikohidratima #glikogenom$ praznog miši!nog rezervoara. >z hranu, ali i prije toga

potrebno je organizam u potpunosti rehidrirati. Dobro je poznato da relativno mali gubitak teku!ine #od

CA tjelesne mase %3,I l za sportaša od 2I kg$ izaziva umor, a ve! gubitak teku!ine od 35A može

izazvati smrt. /z tog razloga teku!inu sportaš mora uzimati stalno9 i to neposredno prije, za vrijeme i

odmah poslije sportskog napora. 0a vrijeme sportskog napora teku!ina se uzima zbog čiste rehidracije

#obična voda$, nadoknade elektrolita ali i zbog brze energetske popune. o se čini uzimanjem

hipoosmolalne otopina glukoze uz minimalnu količino kuhinjske soli ili se koriste brojni komercijalni

pripravci namijenjeni brzoj rehidraciji, nadoknadi elektrolita i energetskoj popuni. "otreba za

rehidracijom i 8dodavanjem energije8 je uobičajena tijekom dugotrajnih sportskih napora pogotovo na

visokim temperaturama i pri visokom postotku vlage u zraku kad se znojenjem gubi ogromna količina

teku!ine i elektrolita # maratoni, dugi teniski mečevi.$.

Hranu sportaš ne bi smio uzimati nikako neposredno prije sportske izvedbe # barem ne C.I 7 ? sata$ jer

probava hrane za vrijeme sportske izvedbe znatno otežava istu uz istovremeni osje!aj mučnine i

nelagode. Nedan od osnovnih razloga tog (enomena je da velika količina krvi koja je angažirana u

crijevima istovremeno nedostaje u miši!ima.

/ na kraju je važno napomenuti da dodatci (rani #u obliku vitamina, minerala, bjelančevina .$ nemaju

dokazanu vrijednost u prehrani sportaša osim ako iz opravdanog razloga sportaš ne može konzumirati

prirodnu hranu. /nače, ljudski organizam daleko kvalitetnije koristi hranjive sastojke iz prirodne hrane,

nego iz tableta i raznih pripravaka koji mogu biti i dodatno štetni za zdravlje. 1ažalost neki s

Documents

Skijasko Uciliste Sportska Medicina 2014