View
102
Download
2
Category
Preview:
DESCRIPTION
prostorno
Citation preview
Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu
Seminarski rad
Predmet: Saobraćaj i prostor
Tema: Prostorni plan općine Novi Grad
Profesor: Student:
Prof.dr. Mehmed Bublin Čeho
Amila
Čeho Amila Prostorni plan
1. HISTORIJAT NASTANKA OPĆINE
1
Općina Novi Grad Sarajevo kao administrativna jedinica lokalne
vlasti nastala je 1978. godine i to teritorijalnom raspodjelom
općina u Sarajevu. Ubrzanim širenjem Sarajeva, privrednom
izgradnjom i prirastom stanovništva krenula je intenzivna gradnja
ove općine na lokalitetu Sarajevskog polja. U ovom periodu
izgrađena su čitava naselja: Alipašino Polje sa 8052 stambenih
jedinica, Mojmilo sa 1146, Saraj-Polje sa 1371 i Dobrinja sa
10500. XIV Zimske Olimpijske igre, održane 1984. godine u
Sarajevu, planinama oko Sarajeva, predstavljale su snagu još
bržeg razvoja ovog područja. Za samo nekoliko godina podignuta
su velika stambena naselja sa pratećim infrastrukturnim
kapacitetima i javnim objektima tako da je općina imala blizu
136.746 stanovnika u periodu 1991. godine.u periodu ratnih
stradannja od 1992-1995. godine općina je pretrpjela velike
promjene u pogledu devastiranja privrednih, stambenih i javnih
objekata, nenadoknadivih ljudskih gubitaka, pa i promjene
teritorijalnih granica.
Od 1996. godine, zajedno sa obnovom Sarajeva, otpočinje proces
intenzivne obnove, oporavka i nove gradnje općine Novi Grad
Sarajevo. Za samo nekoliko općina je dobila karakter moderne
urbane cjeline.
Čeho Amila Prostorni plan
2. GEOGRAFSKI I HISTORIJSKI PODACI
2.1. Teritorija općine
2
Područje općine Novi Grad Sarajevo je sastavni dio Sarajevskog
polja ukupne površine 47 km2 i predstavlja jugoistočni dio
prostrane Sarajevsko-Zeničke kotline, najvećeg tercijalnog
bazena u dinarskom prostranstvu. Prosječna nadmorska visina je
500 metara. Najviša tačka je brdo Žuč na visini od 850 metara, a
najniža u Reljevu na sjeveru općine 482 metra. Okružena je
planinama Trebević i Igman sa jugozapadne i zapadne strane, a
Humskim brdom prema sjeveru i istoku. Graniči sa općinama
Novo Sarajevo, Ilidža, Vogošća, Ilijaš i Istočno Sarajevo.
Otvoreni vodotoci su rijeke: Miljacka, Dobrinja i Bosna, potoci:
Riječica, Buća potok i Lepenica. Zbog konfiguracije tla i pritoka
vodostaj često varira u toku godine.
Zemlještie je vrlo složene geološke građe koje se naročito
mijenjalo tokom prošlog vijeka. Povoljne karakteristike Sarajevsko
polja oduvijek su pogodovale za život i rad ljudi. Intenzivnim
naseljavanjem i gradnjom nestajale su poljoprivredne i šumske
površine i pretvarane u građevinsko zemljište.
Čeho Amila Prostorni plan
3. PRIRODNI USLOVI
3.1. Klimatske prilike
Zastupljena je kontinentalna klima sa specifičnostima kotlinskog
karaktera. Tako da su prisutne magle u tri godišnja doba. U toku
godine Opcina Novi Grad se nalazi pod maglom 53,2 dana.
Općina Novi Grad se svrstava u srednje osunčana mjesta u našoj
3
zemlji. Provjetravanje Sarajevskog polja, pa time i Općine Novi
Grad dosta je slabo. U njemu prevladavaju vjetrovi iz istočnog i
zapadnog kvadranta i učestvuju sa 30,5 % u ukupnoj ruži
vjetrova. Prosječne temperature zraka su neujednačene i imaju
pojave izrazito maksimalnih i minimalnih vrijednosi. Česte su i
temperaturne inverzije kada je temperatura u kotlini niža od onih
na planinama.
3.2. Prirodni resursi
Površina općine: 47 km2
Brda: Mojmilo 590 m, Golo brdo – Žuč 844 m i Paljevo 820 m
Rijeke: Miljacka 8 km, Dobrinja 2 km, Bosna 4 km.
Čeho Amila Prostorni plan
3.3. Zemljište Od ukupne površine općine (47 km²) otpada na:
Građevinsko zemljište: 65%
Poljoprivredno zemljište: 10%
Šume: 25%
3.4. Vodosnabdijevanje
Snabdijevanje pitkom vodom vrši se iz gradskog vodovoda sa
izvorišta Bačevo izvorišta Sokolović Kolonije (Ilidža), a na ovoj
općini nalaze se dva lokalna izvora: Djavojačka voda i Rječica -
4
Reljevo. Na brdu Mojmilo smješten je rezervoar vode. Pokrivenost
urbanog dijela Općine sa vodovodnom mrežom je 100%, a
padinskih dijelova Općine 80%.
Na području Butila nalazi se gradski prečistač otpadnih voda na
spoju rijeke Miljacke i Bosne koji je od regionalnog značaja i u
toku je priprema za njegovu rekonstrukciju i ptpuno
funkcionisanje. Padinski dijelovi imaju izražen problem nedovoljne
izgrađene kanalizacione mreže, a postoje područja koja uopće
nemaju kanalizacionu mrežu.
Čeho Amila Prostorni plan
3.5. Zelene i hortikulturne površine
Uređenje zelenih površina prati gradsku struktu prema
prioritetima:
- uz saobraćajnice (aleje mladih zasada)
- uz javne objekte, a naročito obrazovne institucije i objekte
za boravak i rekreaciju djece (ružičnjaci, male parkovske
površine)
- kontinuirano, u suradnji sa KJKP PARK i građanima, općinske
službe provode projekte unapređenja zaštite zelenih
površina urbanih cjelina
- unapređenje zelenih parkovskih površina se nadopunjuje sa
novim sadržajima urbanog mobilijara, fontane, biciklističke
staze, šetnice, igrališta...
5
3.6. Posebni prirodni uslovi
Geografski položaj općine uvjetuje izuzetne prednosti vezane za
poziciju regije. Tranzitni položaj, saobraćajna povezanost sa
drugim općinama Kantona Sarajevo i širom makroekonomskom
regijom pruža mogućnosti za razvoj malih i srednjih preduzeća.
Ogromni su tržišni potencijali, obzirom na broj potrošača i
sveukupnu poslovnu aktivnost na području općine.
Administrativna i funkcionalna povezanost sa centrom Sarajeva
predstavlja izuzetnu pogodnost u smislu dostupnosti
infrastrukturnim
Čeho Amila Prostorni plan
objektima, te sadržajima i institucijama od posebnog značaja.
Naročito je bitna gradska saobraćajna infrastruktura povezana sa
širim regionom, putevi i željeznice. Ppovezani smo sa
međunarodnim aerodromom Sarajevo (2 kilometra), aerodromom
Dubrovnik ( 244 kilmetra), aerodromom Zagreb (415 kilometara),
aerodrom Beograd (323 kilometra), aerodrom Tuzla (133
kilometra) i aerodrom Mostar (130 kilometara). Željeznicama i
magistralnim putevima povezani smo sa zemljama bivše
Jugoslavije i drugim evropskim zemljama.
4. STVORENI USLOVI
4.1. Demografski podaci
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području općine
živjelo je 136 000 stanovnika. Nakon tog perioda uslijedile su
6
snažne demografske promjene u pogledu broja i strukture
stanovnika. Na osnovu evidencija u 26 mjesnih zajednica
trenutno živi oko 118 800 stanovnika. Broj stanovnika po
mjesnim zajednicama varira od 3 000 do 9000 stanovnika.
Nacinalna struktura Bošnjaka je 81.99%, Hrvata 6.36% i Srba
9.54% i ostali 2.21%. evidentiran ukupan broj domaćinstava je
41.198.
Čeho Amila Prostorni plan
4.2. Mreža i sistem naseljenosti u općini
Urbano stanovništvo 125, 000
Ruralno 0,0
Ukupno 125, 000
Godisnja stopa rasta stanovnistva od 2003 godine je 0,3 %.
Broj stanovnika po mjesnim zajednicama
7
R.br. Mjesna zajednica Broj stanovnika 1. MZ Dobrinja A 53122. MZ Dobrinja B 68753. MZ Dobrinja C 57174. MZ Dobrinja D 66855. MZ Saraj polje 52726. MZ Olimpijsko selo 3304
7. MZ Alipašino polje A-I 3335 8. MZ Alipašino polje A-II 3192
9. MZ Alipašino polje B-I 4061 10. MZ Alipašino polje B-II 3795
11. MZ Alipašino polje C-I 3196 12. MZ Alipašino polje C-II 3311 13. MZ Švrakino selo I 2668
14. MZ Švrakino selo II 534215. MZ Švrakino selo III 2486
16. MZ Aneks 3819 17. MZ Staro Hrasno 3469
18. MZ Čengić Vila 4448 19. MZ Otoka 3596
20. MZ Buća Potok 5958 21. MZ Dolac 6328
22. MZ Alipašin Most I 911523. MZ Alipašin Most II 312624. MZ Briješće 564825. MZ Naselje hroja Sokolje 47726. MZ Dobroševići 4047
Ukupno: 118880
Čeho Amila Prostorni plan
Starosna struktura stanovništva
Godine0 – 1415 – 64iznad 65Ukupno
Ukupno 23181 82680 13019 118880
8
Spolna struktura stanovništva
Pored migracija stanovništva prema gradu tokom nekoliko
zadnjih decenija, usljed snažne industrijalizacije i razvoja
Sarajeva kao administrativnog, privrednog, univerzitetskog
centra, najjača demografska promjena se desila tokom proteklog
rata. Veliki broj stanovništva je izbjeegao, pretežno u evropske
zemllje, a s druge strane prognana i interno raseljena lica su
pristizala iz drugih dijelova BiH u toku i nakon rata. Broj izbjeglih
i raseljenih je varirao od 37.000 (1996. godine) do 5.000 službeno
evidentiranih (2005. godine). Prirodni prireštaj u općini Novi Grad
Sarajevo iznosi 2,1 promila, što je jedina pozitivna vrijednost u
odnosu na sve četiri gradske općine Sarajeva.
Čeho Amila Prostorni plan
4.3. Urbana infrastruktura
Provedbeno-planinska dokumentacija izrađena je za veći dio
općine Novi Grad Sarajevo i to uz pomoć Kantona Sarajevo i u
saradnji sa Gradskom upravom Sarajevo. Inicijative za izmjene
idopune, te izradu novih planova podnosi Općinsko vijeće prema
nadležnim institucijama. Preko 80% površine Općinekoja je
izgrađena objektima je pokriveno provedbeno –planinskom
dokumentacijom.
Intenzivirane su aktivnosti zadnjih pet godina na planinskom
zaokruživanju privredno-poslovnih zona: Bačići, Rajlovac i
Ukupno Spol Muški 55583 Ženski 63297
Ukupno 118880
9
Telalovo Polje, za mala i srednja preduzeća iz oblasti lahke
industrije (metalna,prehrambena, industrija namještaja,
metaloprerađivačka i sl.). Lokacije za izgradnju kapaciteta do
5.000m² korisne površine izdaju se putem javnih konkursa.
Privredna zona Rajlovac je prava gradilište na kojoj su izgrađeni
objekti:
Robot Comerce, Velpro, Brojler, Unigradnja, Euroasfalt, Malagić
(namještaj),Domavija,
Hotel Exclusive, Interinvest (Podravka), Planet, Drvo-dom i dr.
U toku je izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa Bosmal City
centar u naselju Hrasno, a završeno je izgradnja oko 100 stanova
u naselju Saraj Polje.
Čeho Amila Prostorni plan
5. POVEZANOST I UMREŽAVANJE SA DRUGIM REGIJAMA
Općina je povezana željezničkim saobraćajem u pravcima
Sarajevo – Šamac i Sarajevo – Ploče. Na području općine nalaze
se važne saobraćajne raskrsnice Bačići i Depo Rajlovac.
Putna mreža kategorisana je od značaja za Kanton, Grad i Općinu.
Kroz teriroriju općine, njen centralni dio, prolaze tri saobraćajnice
od interesa za Federaciju BiH od kojih je jedna dio magistralnog
puta Sarajevo – Zenica, druga Sarajevo – Mostar – Ploče – Neum i
trreća Briješće – Trnovo – Foča. Saobraćajnice od kantonalnog
interesa su: Bistrik – Dobrinja (gradska zaobilaznica), Safeta
Zajke – Buća Potok – Briješće i glavna gradska saobraćajnica
10
Bulevar Meše Selimovića od Otoke do studenskih domova. U toku
je modernizacija navedenih saobraćajnica.
Postoje veze sa regionalnim, transregionalnim i međunarodnim
saobraćajnicama Sarajevo-Županija i sa auto putem Zagreb-
Beograd. Općina je povezana sa gradskim, trolejbuskim i
tramvajskim saobraćajem, a postoji i komunikacija sa autobuskin
i minibuskim saobraćajem sa gradskim i prigradskim nasekljima.
Saobraćajna logistička mreža uključuje kapacitete teretne stanice
Alipašin Most, Distributivnog centra Rajlovac i Carinski terminal
Halilovići. Izgrađenost putne mreže, obnova i izgradnja putne
mreže teče u
Čeho Amila Prostorni plan
kontinuitetu i općina ulaže velike napone da izgradi ceste
lokalnog značaja u novo izgrađenim naseljoma. Sanirano je i
rekonstruisano 90% postojećih saobraćajnica i izgrađene su
nove po priritetima u mjesbnim zajednicama uz učešće
građana. Na poslovimsa javne rasvjete postignutisu najveći
rezultati, veća površina je osvijetljena u odnosu na stanje
do1992. godine.Općina ima pet kolskih mostova na rijeci
Miljacki, tri na rijeci Bosni te tri kolska mosta na rijeci
Dobrinjki.
Prema urbanističkom planu Grada Sarajeva za period 1986-2015
planirana je izgradnja koridora Vc na llijevoj obali rijeke Bosne u
dužini od 5 km, kao i veza Grada Sarajeva sa ovim koridorom u
dužini 4,5 km.
5.1. Upravljanje otpadom, vodom i otpadnim vodama
11
Na teritoriji općine smješten je glavna gradska saobraćajna
deponija kojom upravlja Kanton Sarajevo putem KJKP "Rad".
Uslovi na ovoj gradskoj deponiji su povoljni i riješeni su u naredih
20 do 30 godina. Aktuelno je rješavanje procjednih voda koje se
slijevaju u rijeku Lepenicu, a odatle u rijeku Bosnu.
Čeho Amila Prostorni plan
5.2. Energetska infrastruktura i snabdijevanje
Na području Općine Novi Grad Sarajevo ne postoje prirodni
energetski izvori, ali su dostupni svi vidovi energije za čiroku
potrošnju. Teritorija općine je pokrivena primarnom
isekundarnom mrežom zemnog gasa koji se preko teritorije Srbije
i Crne Gore uvozi iz Rusije. Dostupnost zemnog gasa je na 75%
teritorije općine.
Električnom energijom se snadbijeva 40.000 domaćinstva na
području općine. Naime, 95% Općine Novi Grad je elektrificirano.
U toku je sanacija u ratu oštećene elekktro mreže i trafoatanica u
partnerstvu JP "Elektrodistribucija Sarajevo".
5.3. Javne ustanove
Od javnih ustanova značajne su:
- Djeca Sarajeva - za predškolski odgoj,
- Domovi zdravlja - dva na općini sa 12 ambulanti obiteljske
medicine po mjesnim područjima,
12
- Apoteke Sarajevo – osam apoteka JU, apoteka «Dobrinja» u
ulici Salke Lagumdžije 15 je dežurna 24 sata,
- Javne ustanove za osnovno školsko obrazovanje – 14
osnovnih škola,
- Franjevačka teologija,
Čeho Amila Prostorni plan
-
- Pet srednjih škola – MSŠ Peta gimnazija i briotehnička škola
(758 učenika) Mješovita srednja elektrotehnička škola (860
učenika ), Željeznički školski centar (180 učenika),
Gimnazija Dobrinja (680 učenika) i Tursko-bosanski
koleđ Sarajevo (169 učenika),
- Služba za zapošjlavanje Kantona Sarajevo – radna jedinica
Novi Grad,
- Federalni Zavod PIO – MIO - ispostava Novi Grad,
- Centar za slijepu i slabovidnu djecu.
5.4. Telekomunikacije
Fiksna i mobilna telefonija je dostupna svim građanima.
Preduzeće Telecom Inžinjering projektuje i izvodi radove iz
oblasti PTT veza i telekomunikacija po sistemu inžinjeringa.
Telekomunikacijska mrežna infrastruktura za pristup Internetu je
modernizirana, ali je stepen njenog korištenja još uvijek
nezadovoljavajući. Postoji nekoliko kabl operatora koji pružaju
usluge građanima obezbjeđenjem veza za kablovsku TV, digitalnu
TV i Internet.
13
Čeho Amila Prostorni plan
5.5.Ekonomija i biznis
Prema statističkim podacima, ukupni broj stanovnika iznosi
118.880 stanovnika. Broj zaposlenih na teritoriji općine je 18.544
(podaci PIO). Broj nezaposlenih je 17.658 stanovnika, što ukazuje
na velike radne potencijale kojima općina raspolaže. Međutim,
veliki je broj teško uposlivih kategorija (bivši radnici u industriji u
životnoj dobi preko 40 godina, žene, osobe sa posebnim
potrebama). Općina čini ogromne napore na skraćivanju
procedura i olakšavanju pokretanja biznisa, privlačenju
investitora i razvoja u saradnji sa poslovnim sektorom. Otvoren je
Centar za Biznis u saradnji sa Regionalnom agencijom «SERDA».
Trajna aktivnost opićne jeste stvaranje povoljnog ambijenta za
poslovanje i brže zapošljavanje.
5.6. Privredna slika općine
Na području Općine prije rata, poslovalo je 321 pravno lice iz
privrede od čega je 61 društvnenih i 260 privatnih firmi. U 1991.
godini u ukupnom prihodu privrede općine industrija je
učestvovala sa 46,6% i zapošljavala 10498 radnika ili 49,90%
ukupno zaposlenih. Za čitav grad od velikog značaja tada je bio
Distributivni centar UPI-ja u Rajlovcu koji je imao dovoljno količina
svježeg voća i povrća i drugih prehrambenih proizvoda za cijeli
grad i širu regiju. U oblast privrede u ovom periodu registrirana
su 82 pravna lica od kojih pet izrasta u
14
Čeho Amila Prostorni plan
vodeće privredne gigante sa na prostorima bivše Jugoslavije sa
izvozom od preko 70%. To su «Energoinvest», «Unioninvest»,
«Zrak», «Žica» i «Centrotrans». Pored industrije razvijena je i
trgovina koja u ukupnom prihodu Općine Novi Grad učestvuje sa
25,3% a zapošljava 1267 radnika, te oblast saobraćaja i veza gdje
je bilo zaposleo 6398 radnika i sa 19,5% učestvuje u ukupnom
prihodu Općine.
Danas industrija nije razvijena kao što je bila prije rata i radi u
većini sa manjim kapacitetom. U industriji je oko 16 preduzeća.
Posmatrano po industrijskim djelatnostima: precizna mehanika,
optika – “Zrak Holding”, metalska 8 preduzeća- veće tvornice su
“Žica”, “E-TDS”, “E-ARMATURE”, proizvodnja od drveta “Šipad
Enterijer”, proizvodnja odjeće, dorada dva preduzeća – KRAS,
Industrija trikotaže “ŠIK”, proizvodnja hemijskih proizvoda
“Astro”, proizvodnja hrane “Sprind”, proizvodnja bitumentskih
izolacionih materijala Bitumenka, reciklaža papira – Papir servis.
Uspješnije tvornice su “Bitumenka” i “Sprind”, tu su također
banke - Central profit banka, Union banka, ABS banka, Poštanska
banka, Commercebank, VolksbankTrgovinska preduzeća ostvarila
su najveće učešće u ukupnom prihodu privrede na Općini.
Broj zaposlenih u privredi i vanprivredi na području Općine iznosi
13.817 od toga u vanprivredi 2.900 lica, sa prosječnom neto
platom 547 KM.
Čeho Amila Postorni plan
5.7. Saobraćajna djelatnost
15
U saobraćajnoj djelatnosti prema broju zaposlenih, voznom parku
i ostvarenom prihodu značajna su dva preduzeća JKP «Gras» za
prevoz putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju i preduzeće
CTSBus za prevoz putnika u međugradskom i međunarodnom
saobraćaju.
5.8. Trgovinska djelatnost
U trgovinskoj djelatnosti ističu se velika preduzeća VF komerc i
C.D.E.B. Interex, Robot Commerce, Merkator i Velpro-trgovinski
centri sa mrežom trgovinskih centara u BiH, Podravka i Dalas.
Preduzeće TP DC » Također značajno je i trgovinsko preduzeće
Mercur sa prodajnim objektima u Sarajevu i Mostaru. U naselju
Otoka rekonstruisan je trgovinski centar ˝ Hepok ˝ u novi
trgovinski centar ˝Merekur˝. Na općini su registrovana preduzeća
za trgovinu motornim vozilima sa auto salonima: ASA PVA i PSS;
FORD-AUTO CENTAR, NEURON KOMERC.
5.9. Građevinska djelatnost
Građevinskom djelatnošću bave se preduzeća registrovana na
Općini Novi Grad: Step, Dijamant, OKI i preduzeće Euro Asfalt, te
veći broj obrtničkih firmi koje se bave ovom djelatnošću.
Građevinske radove na teritoriji općine izvode i velike
konkurentske firme iz oblasti građevinstva iz kantona Sarajeva,
pa i šire.
Čeho Amila Prostorni plan
5.10. Obrazovanje
16
Na području općine u školskoj 2007/08 godini funkcioniše 14
osnovnih škola. Danas u Općini Novi Grad egzistira pet obdaništa
predškolskog obrazovanja JU "Djeca Sarajeva" koje pohađa 559
djece i tri obdaništa u privatnom vasništvu sa 124 djece.
Završena je izgradnja osnovne škole u Naselju heroja Sokolje,
obnovljen je i rekonstruisan punkt OŠ "Behaudin Selmanović" u
Dobroševićima. Nastavni proces u novogradskim osnovnim
školama prati 11.252 učenika u 426 odjeljenja.
U oblasti srednjeg obrazovanja na području općine registrovano
je pet srednjoškolskih ustanova, jedna visokobrazovna institucija -
Franjevačka teologija.
5.11. Zdravstveni sistem
Sistem zdravstvenog obrazovanja organizovan je u tri različita
nivoa.
- prvi nivo zdravstvenog zbrinjavanja se obavlja u dvanaest
lokalnih ambulanti obiteljske medicine
- drugi nivo zdravstvenog zbrinjavanja se obavlja u dva doma
zdravlja, "Otoka" i "Saraj Polje"
- nosioci zdravstvenog zbrinjavanja na trećem nivou su UKC
Koševo i Opća bolnica.
Čeho Amila Prostorni plan
5.12. Kultura i sport
Do održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine
jedini sportski objekti na području novogradske općine bile su
rekreacione i sportske površine pri osnovnim školama. U sklopu
17
Olimpijskog sela, prije državanja olimpijskih igara, ova općina
dobija sportsku dvoranu izgrađenu po modernim evropskim
standardima.
Općina sada ima fudbalsko igralište-stadion na Otoci. Izgrađena
je sportska dvorana na Dobrinji i u okviru privatne škole AL
Walidein Gazzaz. Općina Novi Grad pokrenula 2002. godine
inicijativu za izgradnju olimpijskog bazena na prostoru Otoke.
Radovi na njegovoj izgradnji su u toku uz učešće svih nivoa vlasti.
Oopćina finansira i rekonstrukciju sportske dvorane na Mojmilu.
Na teritoriji općine danas djeluje 35 sportskih klubova,
najpoznatiji su ženski OK «Imzit – Dobbrinja», OKI «Fantomi» i FK
«Olimpik».
Uređene su 32 sportske plohe i izgrađeno 27 dječijih igrališta.
Pored sportskih objekata općina raspolaže sa objektima za
kulturu i javne manifestacije. Multimedijalni centar općine u
funkciji održavanja kino-projekcija, pozorišnih predstava,
takmičenja, koncerti, festivalske aktivnosti..., Kulturni centar
Dobrinja sa savjetovalištem za prevenciju narkomanije
namijenjen za izložbe, poetske večeri, svečarska druženja po
potrebama institucija, organizacija udruženja iz oblasti kulture.
Dom kulture Švrakino Selo prvenstveno je namjenjen za
aktivnosti
Čeho Amila Prostorni plan
amaterskih kultirno umjetničkih društava, folklora, dramskih
predstava i edukativnih radionica. Na ovom lokalitetu djeluje
sedam kulturno- umjetnčkih društava i to: Gajret,
Saobraćajac, BKD Dobrinja 93, Saraj, Dair, Bulbul i ženski hor
Bosna.
18
Objekti mjesnih zajednica također se koriste za kulturne
manifestacije i druženja od lokalnog značaja.
5.13. Kvalitet življenja
Osnivanje novogradske općine bilo je zasnovano na
pretpostavkama brze urbane izgradnje i razvoja, što ilustruje i
pdatak da je u periodu od 1978. do 1991. godine izrađen niz
velikih stambenih kompleksa: Alipašino Polje, Dobrinja, Olimpijsko
Selo, Vojničko polje, Otoka.Od 2001. godine općina nastavlja sa
gradnjom stambenih kompleksa. Ukupan stambeni fond iznosi 27
300 stanova. U padinskim dijelovima općine danans postoji 18
000 kuća u privatnom vlasništvu.
U toku je izgradnja stambeno-poslovnog kompleksa "Bosmal City
centra" u naselju hrasno, te kolektivna stambena izgradnja u
Buća Potoku. Naime, 90% stambenog fonda je
privatizirano. Trenutno stanje stambenog fonda još nije
zadovoljavajuće obzirom na stepen devastacije i raspoloživa
sredstva za priorotet obnove. Procijenjene su ogromne štete na
zgradama kolektivnog stanovanja, koje još uvijek nisu sanirane.
Najznačajnija su
Čeho Amila Prostorni plan
uređenja trgova, biciklističkih i pješačkih zona, parkovskih
površina, dječijih igrališta i javnih ploha za zabavu. Sva naselja
općine raspolažu objektima u mjesnim zajednicama: škole,
ambulante, obdaništa, objekti rgovačke i uslužne djelatnosti.
Pored javnih sadržaja građani općine imaju na raspolaganju
gradske javne kulturno-sportske objekte u blizini od 5 kilometara,
19
te izletišta: Vrelo Bosne, obližnje planine Igman, Bjelašnica,
Jahorina, itd.
5.14. Stanje okoliša
U svrhu sistematičnog pristupa zaštiti životne okoline Općina je
uradila i usvojila vlastiti ekološki plan LEAP 2005-2015. Kroz
različite partnerske programe koontinuirano se radi na programu
podizanja ekološke svijesti imajući u vidu izmijenjenu
demografsku sliku.
5.15. Kulturno - historijsko naslijeđe
Prema urbanističkom planu grada Sarajeva za period 1986-2015.
zaštićenii spomenici kulture svrstani u III kategoriju su:
- Memiševića čardak
- Mehremića kuća
- Hadžihalilovića kuća (restauracija u toku)
- kuća porodice Žiga
- i ishodišna kuća porodice Žiga.
Čeho Amila Prostorni plan
Trajno obilježje XIV zimskih olimpijskih igara jeste ponovo
obnovljeno Olimpijsko selo Mojmilo. Proglašen je javnim
interesom «Tunel DB» koji je u ratu bio poznat kao izlaz i tunel
spasa za opkoljeno Sarajevo. Planirana je konzervacija objekata i
izgradnja prikladnog turističkog kompleksa. Od posebnog je
interesa obezbjeđenje trajne institucionalne brige za šehidska
mezarja i spomen obiležja poginulim u ratu 1995. godine.
Postojeći vjerski objekti se obnavljaju. A poslije rata izgrađene su
20
džamije Kralja Fahda na Alipašinom Polju, Istiklal na Otoci, Buća
Potok, Vitković Brdo i na Dobrinji III. U naselju Briješće izgrađena
je crkva, a započeta je njena gradnja i u C fazi na Alipašinom
Polju.
Čeho Amila Prostorni plan
6. SWOT ANALIZASnage Slabosti
21
- Stanovništvo najznačajniji faktor i akter razvoja: značajno učešće kvalifikovanog radnosposobnog stanovništva, pozitivna stopa prirodnog prirasta kao i stopa rasta stanovništva- Infrastruktura- Značajan stambeni fond- Obrazovanost žitelja JGS- Brzi ekonomski razvoj
- Nepovoljni terenski uslovi - Zagađenost- Saobraćajna buka- Područja neopremljena: bez infrastrukture, neadekvatno snabdjevena vodom, kanalizacijom, školstvom itd.- Visoka stopa nezaposlenosti sa izraženom sivom ekonomijom- Veliki dio stanovništva u stanju socijalne potrebe- Nefunkcioniranje saobraćaja poželjnom brzinom i prohodnošću- Uzurpiranost zemljišta bespravnom gradnjom, miniranost zemljišta- Gubici u distribuciji vode
Mogućnosti Prijetnje-rizici
- Valorizacija prirodnih resursa u funkciji razvoja niza djelatnosti: sporta, rekreacije, proizvodnje zdrave hrane, u skladu sa postavkama održivosti- Zaštita i uređenje prirodne i graditeljske baštine kao značajnog faktora ukupnog razvoja- Poduzetništvo- Bioenergija- Oživljavanje okoliša
- Odlazak mladih u tendenciju starenja stanovništva (odlazak školovanih)- Bespravna gradnja i rad na crno- Zagađenje zemlišta- Kontinuirana uzurpacija zemljišta i mimo planirane namjene
Čeho Amila Prostorni plan
7. CILJEVI
7.1.Opći ciljevi:
poštivanje ljudskih prava u multietničkoj sredini
22
dostupnost materijalnih sredstava i energije
promoviranje posebnosti kvaliteta okoline i
očuvanje prepoznatljivog ambijenta, štititi i
valorizirati vrijednosti prirodnih resursa,
prirodnog i kulturnog naslijeđa
uključivanje stanovnika u proces planiranja
dostupnost kulturi, obrazovanju, znanju,
zdravstvu i socijalnoj zaštiti
reduciranje šteta u okolišu
jačanje općinske zajednice
pretpostaviti ubrzaniji demografski, kulturno-
ekonomski i socijalni razvoj ovog područja u
odnosu na ostale općine
usklađivanje politike racionalnog korištenja
prostora sa očekivanom izmjenom strukture
djelatnosti
Čeho Amila Prostorni plan
7.2. Posebni ciljevi:
podizanje industrijske proizvodnje na prijeratni nivo
obezbijediti uslove za kontrolisanu plansku igradnju, a
ispitati mogućnosti saniranja bespravne i neregulisane
izgradnje i utvrđivanje mjera za njeno sprječavanje
očuvanje bogatstava i raznolikosti pejzaža
ekonomski efikasnije korištenje zemljišta
23
smanjiti štetne uticaje na prirodnu cjelinu
zaštita i uređenje graditeljskog i prirodnog naslijeđa
sprječavati disponiranje industrijskog otpada bez
njihovog predhodnog zaštitnog tretmana
voditi aktivnosti na području općine u cilju zaštite
atmosfere i prirodnih resursa
racionalizacija i poboljšanje kvaliteta stambene
izgradnje i druge fizičke strukture
zaštita ljudi i dobara od elementarnih nepogoda
racionalno korištenje i eksploatacija voda, zaštita
izvorišta, podzemnih i otvorenih vodnih tokova
voditi aktivnosti na nivou općine u cilju zaštite
atmosfere i prirodnih resursa
Čeho Amila Prostorni pla
8.KONCEPT PROSTORNOG UREĐENJA
- Na praznim i nedovoljno iskorištenim područjima planirati
parcele za
individualnu izgradnju uz odgovarajuću novu uličnu regulaciju u
skladu
po mjeri zatečenog ambijenta
- U pojedinim područjima unaprijediti standard stanovanja
rješenjem
odgovarajuće komunalne infrastrukture
- Na cijelom prostoru unaprijediti u mogućoj mjeri standard
postojećeg stanovanja
24
- Planirati rekonstrukciju i zamjenu dotrajalog građevinskog fonda
uz
realno poboljšanje saobraćajne mreže
- Pomjeranje pažnje sa tradicionalnih centraliteta na nove
prostore
mora da omogući ravnomjernije raspoređena i sredstva i
uređenja, što
se prvenstveno odnosi na sjeverne padinske dijelove općine
Novi
Grad, odvojene barijerama željeznice od centralnog tkiva grada
- Rekonstrukcija i jačanje ekonomske osnove
- Otvorenost prema razvoju novih grana privrede koji će postati
novi
generatori razvoja i financijskih tokova
- Povećanje ekonomske sigurnosti stanovništva
- Racionalno korištenje prostora
- Minimiziranje utjecaja na okoliš
SADRŽAJ
1. Historijat nastanka općine ………………………………………………………………………………….22. Geografski i historijski podaci ………………………………………………………………………….32.1. Teritorija općine ……………………………………………………………………………………………….33. Prirodni uslovi ……………………………………………………………………………………………………….43.1. Klimatske prilike ……………………………………………………………………………………………….4
25
3.2. Prirodni resursi ………………………………………………………………………………………………..43.3. Zemljište ……………………………………………………………………………………………………………53.4. Vodosnabdijevanje ……………………………………………………………………………………………53.5. Zelene i hortikulturne površine …………………………………………………………………….63.6. Posebni prirodni uslovi …………………………………………………………………………………….64. Stvoreni uslovi ……………………………………………………………………………………………………..74.1. Demografski podaci ………………………………………………………………………………………….74.2. Mreža i sistem naseljenosti u općini ……………………………………………………………84.3. Urbana infrastruktura ………………………………………………………………………………….105. Povezanost i umrežavanje sa drugim regijama ……………………………………………..115.1. Upravljanje vodom, otpadom, otpadnim vodama …………………………………………125.2. Energetska infrastruktura i snabdijevanje ………………………………………………135.3 javne ustanove ………………………………………………………………………………………………….135.4. Telekomunikacije …………………………………………………………………………………………….145.5. Ekonomija i biznis …………………………………………………………………………………………..155.6. Privredna slika općine ……………………………………………………………………………………155.7. Saobraćajna djelatnost …………………………………………………………………………………175.8. Trgovinska djelatnost ……………………………………………………………………………………175.9. Građevinska djelatnost …………………………………………………………………………………175.10. Obrazovanje ………………………………………………………………………………………………….18
26
5.11. Zdravstveni sistem ………………………………………………………………………………………185.12. Kultura i sport ………………………………………………………………………………………………195.13. Kvalitet življenja …………………………………………………………………………………………205.14. Stanje okoliša ……………………………………………………………………………………………….215.15. Kulturno-historijsko naslijeđe ………………………………………………………………….216. Swot analiza ………………………………………………………………………………………………………237. Ciljevi …………………………………………………………………………………………………………………247.1. Opći ciljevi ……………………………………………………………………………………………………..247.2. Posebni ciljevi ……………………………………………………………………………………………….258. Koncept prostornog uređenja ……………………………………………………………………….26
27
Recommended