View
7
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Uloga drţave u gospodarskom
razvoju
• Zašto stanovništvo prihvaća da mu drţava
organizira podmirenje jednog dijela
njegovih potreba?
• Drţava posreduje kod pojedinih usluga:
Obrazovanje; zdravstvo; znanost; kultura;
socijalna skrb; obrana; javna sigurnost;
pravosuĎe; javna uprava; zaštita prirodne
sredine i td.
Dvije temeljne grupe drţavnog
posredovanja u potrošnji
OPĆA POTROŠNJA
• OBRANA
• JAVNA UPRAVA
• PRAVOSUĐE
• FUNDAMENTALNA ISTRAŢIVANJA
KOLEKTIVNA (ZAJEDNIĈKA)
POTROŠNJA
• OBRZOVANJE
• ZDRASTVO
• KOMUMALNA IFRASTRUKTURA
• PRIMJENJENA I RAZVOJNA ISTRAŢIVANJA
• OPĆA POTROŠNJA- izravno ne doprinosi razvoju gospodarstva, (od naknada se ne očekuje konkretna protučinidba)
• KOLEKTIVNA POTROŠNJA ima veliki utjecaj na gospodarski i ukupan razvoj (od naknada se očekuje konkretna protučinidba)
• Opća potrošnja se odnosi na jednako na sve članove društva
• Kolektivnom potrošnjom obuhvaćeni su pojedine kategorije stanovništva
• Uloga drţave u gospodarskom razvoju
mjeri se udjelom drţavnog proračuna i
javne potrošnje u BDP-u. (Vlada postaje
najveće poduzeće u drţavi)
• Drţave u razvijenim zemljama
preraspodjeljuje veći dio BDP-a u odnosu
na nerazvijene (15-30%).
FUNKCIJA FISKALNE POLITIKE
• Suština (1) alokacijske funkcije drţave
je u tome da se rashodima i porezima
preusmjeri dio sredstava od zadovoljenja
privatnih na podmirenje javnih potreba.
• Radi se o izboru izmeĎu alternativnih
korištenja sredstava
• Alokativna funkcija svodi se na
financiranje ponude javnih dobara i usluga
(2)Distribucija funkcija –
preraspodjela dohotka• PRIMARNA RASPODJELA DOHOTKA
ostvaruje se na trţištu faktora proizvodnje, na kojemu svaki sudionik ostvaruje odgovarajući dohodak: plaću, kamatu, dobit i rentu i sl.-
• Sekundarna raspodjela - DOHOCI, kao rezultat prvog kruga raspodjele, ponovo se raspodjeljuju i preraspodjeljuju, putem poreza i drugih instrumenata u cilju zadovoljenja javnih potreba.
• Interna raspodjela- raspodjela dohotka na plaće radnika i zaposlenika
• Kriteriji preraspodjele ne mogu biti
potpuno objektivizirani i uvijek su
arbitrirani voljom vladajuće političke
stranke i političkom odlukom.
(3) Osnovna zadaća
stabilizacijske politike
• Postići i odrţati stabilnu razinu cijena i zaposlenost
• Primarna uloga fiskalne i monetarne politike u stabilizacijskoj politici
• U situaciji gospodarske krize: drţava povećava javne rashode a smanjuje javne prihode i utječe na oţivljavanje gospodarstva
• U situaciji uzlaznog ciklusa i rastuće inflacije, drţava smanjuje javne rashode i povećava javne prihode
Financiranje javne potrošnje
• Javni prihodi i rashodi prikupljaju se i
koriste za javnu potrošnju putem
PRORAČUNA.
• PRORAČUN je sustavni, shematski
pregled (plan) javnih prihoda i rashoda na
razini središnje, regionalne i lokalne
drţavne vlasti, za jednu fiskalnu godinu.
• Drţavni proračun preraspodjeljuje više od
polovice BDP-a i bitno utječe na
gospodarski, socijalni i sveukupni razvoj.
• Uravnoteţeni proraĉun jedan je od
osnovnih preduvjeta makroekonomske
stabilnosti
• Proraĉunski deficit (neuravnoteţen
proračun) jedan je od instrumenata
ekonomske politike
• Proračunski deficit se financira
zaduţivanjem kod središnje banke bez
pokrića (tiskanje novca) tj. Prodajom
imoine ili zaduţivanjem
• U situaciji nezaposlenosti preporuča se
povećati proračunsku potrošnju, a u situaciji
inflacije smanjiti proračunsku potrošnju.
• Proračunski deficit moţe nastati kao razlika
tekućih prihoda i rashoda ili kao razlika
kapitalnih prihoda i rashoda na tzv. roračunu
kapitala
• Ako nastaje na tekućim javnih prihoda i rashoda
to znači da se sredstva javnog duga koriste za
tekuću potrošnju.
• Deficit na proračunu kapitalnih javnih prihoda i
rashoda znači da je deficit posljedica povećanja
društvenog kapitala koji ostaje na raspolaganju i
budućim generacijama.
Instrumenti (sredstva) fiskalne
politike• (1) Automatski stabilizator - javni prihodi i
rashodi koji automatski (bez drţave) reagiraju na
promjene u privrednoj sferi (porez na dohodak-
smanjuje mogući porast nac. dohotka u fazi
poleta i pad dohotka u fazi recesije
• (2) formule elastičnosti – propisima se utvrĎuju
odreĎene mjere politike javnih prihoda i rashoda
koje treba poduzeti ukoliko doĎe do promjena u
stopi zaposlenosti, razini cijena, rastu BDP-ai sl.
(3) Diskrecijske mjere – mjere koje
drţavna tijela poduzimaju prema vlastitoj
procjeni, a koje nisu unaprijed utvrĎrnr
Maastrichtski kriteriji konvergencije (EMU)
• 1. Stabilnost cijena – ne smije prelaziti 1,5% boda
prosječne stope inflacije triju drţava članica s najmanjom
inflacijom
• 2. Kamatne stope- prosječna dugoročna
nominalna kamatna stopa ne smije biti viša od 2% boda
u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s
najniţom stopom inflacije
• 3. Deficit proračuna opće drţave- u BD-u ne smije
prelaziti 3%
• 4. Drţavni dug- bruto dug opće drţave ne smije prelaziti
60% u BD-u
• 5. Stabilnost tečaja- nacionalna valuta ne smije
devalvirati 2 godien i mora se nalaziti unutar tečajnih
raspona utvrĎenih EMU +- 2,25
Glavna načela Pakta o
stabilnosti i rastu• 1. zemlje su duţne zteţiti uravnoteţenom
proračunu
• 2. novčane kazne do visine od najviše
0,5% BDP-a za zemlje čiji proračunski
deficiti prelaze 3% BDP-a
• Izuzeće od kazni: „izvanredne okolnosti” tj.
Prirodne katastrofe ili pad BDP-a više od
2% godišnje
ZADAĆE VLADE
• Rast domaćeg proizvoda ili DP-a per
capita
• Stabilnost cijena i domaćeg proizvoda
• Pravednija raspodjela dohotka
UTJECAJ JAVNE POTROŠNJE NA
DOMAĆI PROIZVOD
• JAVNA (BUDŢETSKA ILI DRŢAVNA) POTROŠNJA G = potrošnja roba i usluga namijenjenih podmirenju zajedniĉkih i općih potreba društva.
• Prošireni model agregatne potraţnje u zatvorenoj privredi glasi:
AD = Y = C + I + G
• UvoĊenje G dovelo je do povećanja agregatne potraţnje i do povećanja ravnoteţnog domaćeg proizvoda.
• UVOĐENJEM NOVIH KOMPONENTI AUTONOMNE POTROŠNJE AGREGATNOJ POTRAŢNJI POVEĆAVA SE RAVNOTEŢNI DOMAĆI PROIZVOD, UZ UVJET Ymax > Y. (nepotpuna zaposlenost)
• BUDŢETSKA POTROŠNJA se financira:
– Porezima
– Budţetskim deficitom koji se pokriva zaduţivanjem kod nefinancijskog ili financijskog sektora
Financiranje budţetske
potrošnje
• Porezi
• Budţetski deficit
• Uravnoteţen budţet T = G+TR
• Budţetski suficit T > G+TR
• Budţetski deficit T < G+TR
Načela proračuna
• Temeljna pravila kojih se treba pridrţavati pri sastavljanju, donošenju i ostvarivanju proračuna:
- načelo javnosti
- jedinstva
- potpunosti
- preglednosti
- ravnoteţe
- realnosti
- prethodnog odobrenja
- specifikacije
- periodičnosti
ĈETIRI INSTRUMENTALNE
VARIJABLE FISKALNE POLITIKE
• BUDŢETSKA POTROŠNJA (G)
• AUTONOMNI POREZI (Ta)
• TRANSFERI (TR)
• POREZNA STOPA (t)
Promjena budţetske potrošnje
• Rast budţetske
potrošnje raste i
agregatna potraţnja a
time bruto domaći
proizvod.
• Rastom poreza
smanjuje se domaći
proizvod
• Efekat je u igri na
razlici
Promjena autonomnih poreza
• Povećanje aut.
poreza smanjuje se
osobna potrošnja C a
time i agregatna
potraţnja AD a time i
BDP
• Povećanjem
autonomnih poreza
smanjuje se domaći
proizvod
•
Promjena porezne stope
• Povećanje porezne
stope smanjuje se
osobna potrošnja C a
time i agregatna
potraţnja AD a time i
BDP
• Povećanjem porezne
stope smanjuje se
domaći proizvod
Promjena transfera
• Raste osobna
potrošnja C
• Raste agregatna
potraţnja i BDP
• Povećanjem
transfera koji ulaze
u osobnu potrošnju
povećava se i BDP
•
DRŢAVNO OPOREZIVANJE
• TEORIJA- smatra da su porezi negativno korelirani s ekonomskim rastom
• Veći porezi donose niţe stope rasta gospodarstva
• Oporezivanje uvodi neefikasnost u gospodarstvo
• Porezi stvaraju poticaje da ljudi promjene svoje ponašanje
• Rade više-ne smanjuju svoju potrošnju
• Rade isto-smanjuju svoju potrošnju
POSLJEDICE POVEĆANJA POREZA
• AKO SE POVEĆAJU POREZI:
– Porezi utjeĉu na veliĉinu ponude i potraţnje dobara i usluga
– Ravnoteţa se na trţištu uspostavlja na niţoj razini outputa i višoj razini cijena
– U sustav ulazi neefikasnost koja dovodi do niţeg rasta
– Oporezivanje dovodi u lošiji poloţaj i potrošaĉe i proizvoĊaĉe
– Cijena koju nakon poreza plaćaju potrošaĉi je viša, a koju ostvaruju proizvoĊaĉi je niţa od cijene prije poreza
– Trţište se je suzilo jer se razmjenjuje manje dobara
– Smanjenje blagostanja i potrošaĉa i proizvoĊaĉa pretvara se u porezni prihod drţave
– Smanjenje blagostanja kod potrošaĉa i proizvoĊaĉa nadilazi prihod od poreza koji ubire drţava.
1. UVOĐENJE POREZA SMANJUJE PONUDU
2. IZAZIVA PORAST CIJENA
3. SMANJENJE NUĐENIH PROIZVODA
P2
P1
Q2 Q1
E
E`
AS
AS`
• POVEĆANJE POREZA ZNAĈI SMANJENJE POTRAŢNJE(POTROŠNJE)
• TO ZNAĈI PAD PROIZVODNJE I PAD CIJENA
AD
P
Q
E
AS
AD`
P1
P2
Q1Q2
• POTROŠAĈKI VIŠAK
(A+B+C)
To je površina izmeĊu
krivulje potraţnje i cijene
u toĉki ravnoteţe
/A+B+C/
– PROIZVOĐAĈKI VIŠAK
(D+F+E)
To je površina izmeĊu
krivulje ponude i cijene u
toĉki ravnoteţe (D+F+E)
– UKUPNI VIŠAK
BLAGOSTANJA
(A+B+C+D+E+F)
Zbroj potrošaĉkog i
proizvoĊaĉkog viška
8/16
34
P
Q
E
AS`
AD
AS
AD`
A
B C
D
F
E
Pa
P1
Pb
• Kada drţava uvede porez /T/ cijena koju
plaćaju potrošači raste a cijena koju
dobivaju proizvoĎači pada
• Porez je doveo do promjene u
potrošačkom i proizvoĎačkom višku
• Potrošački višak sada više ne
predstavlja površinu A+B+C, već se
smanjio samo na površinu A
• ProizvoĎački višak više nije D+E+F, već
samo površina F.
• Drţava je ubrala porez (B+D) koji mjeri
blagostanje drţave. 9/16
35
• Ukupni višak blagostanja sada
iznosi (A+B+D+F) tj. on obuhvaća
potrošački višak (A), proizvoĎački
višak( F) i drţavni porez (B+D)
• Nakon uvoĎenja poreza ukupno
blagostanje je manje za C+E.
To je mrtvi teret oporezivanja
10/16
36
Mrtvi teret oporezivanja
• To je blagostanje (C+E) koje je zauvijek
izgubljeno. To je neefikasnost.
• Taj (C+E) mrtvi teret oporezivanja odreĎen
je nagibom krivulje AD i AS tj. cjenovnom
elastičnošću tih krivulja.
• Što su krivulje elastičnije to je
neefikasnost koju porezi unose na trţištu
veća.11/16
37
Deficitno financiranje proraĉuna
• Anticipirana potrošnja drţave - ostvaruje
se zaduţivanjem drţave u zemlji ili
inozemstvu
• Proračunski suficit javlja se uslijed
progresivnog oporezivanja u uvjetima
visokih stopa rasta gospodarstva
Javni prihodi
• POREZI su najvaţniji prihodi drţavnog proračuna
• Udio pojedinih poreza u ukupnim poreznim prihodima (zadnje desetljeće):
- Povećao se udio neizravnih poreza (porez na promet-PDV, trošarine i carine) sa 60,9 na 83,8%
- Smanjila se zastupljenost izravnih poreza (porez na dohodak i dobit) sa 39,0% na 14,5%
- Neizravni porezi djeluju regresivno, tj. više opterećuju siromašnije i oni su nepravedniji nego izravni porezi
Porez na dohodak
• Izravni porez
- 15% prvi dohodovni razred
- 25% drugi dohodovni razred
- 35% treći dohodovni razred
Porez na dobit
• Plaćaju pravne i fizičke osobe koje
samostalno i trajno obavljaju djelatnost
radi stjecanja dobiti.
• Stope su se mijenjale (domaći poduzetnici
17% strani 35%), do jedinstvene stope od
35-20%. (promjene stopa- stvaraju
neizvjesnost u poduzetničkim pothvatima)
Porez na dodanu vrijednost PDV
• Jedinstvena stopa (22-23%) na poreznu
osnovicu koju čini vrijednost ukupne
osobne potrošnje.
• Kasnije uvedena nulta stopa PDV-a(kruh,
mlijeko, knjige, lijekovi+ neke usluge
(turističke).
Trošarine
• Pitanje pravednosti ove vrste poreza?
• Naftni derivati 60,4%, duhanske
preraĎevine 27,0%.
Carine
• Prihodi od carina se od 1997. kontinuirano
smanjuju i u nominalnom izrazu
• Stupanjem na snagu Sporazuma o
stabilizaciji i pridruţivanju EU-u, kao i
zaključivanjem ugovora o slobodnoj
trgovini s pojedinim zemljama, carine će u
budućnosti gubiti svoju fiskalnu vaţnost
KONSOLIDIRANI PRORAĈUN
SREDIŠNJE DRŢAVE• Spajanjem drţavnog proračuna i izvan-
proračunskih fondova provodi se posebnim postupkom konsolidacije.
• Konsolidacija se provodi na dvije razine:
1. unutra izvan-proračunskih fondova
2. izmeĎu drţavnog proračuna i izvan-proračunskih fondova.
• Kao rezultat tih eliminacija (izostavljanja meĎusobnih transakcija novca), odnosno konsolidacije, dobiva se konsolidirani proračun središnje drţave.
PRIHODI I RASHODI DRŢAVNOG
PRORAĈUNA (milijardama .HRK)
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
UKUPNO PRIHODI
DRŢAVNOG
PRORAĈUNA
80,4 85,7 95,2 108,3 115,7 110,3
UKUPNIO RASHODI
DRŢAVNOG
PRORAĈUNA
83,1 87,9 95,9 108,0 115,3 117,9
BUDŢETSKI
DEFICIT/suficit
Izvor: Ekonomska politika RH u
2011. , DEH, str.516
-2,7 -2,2 -0,7 0,3 0,4 -7,6
Izvan-proraĉunski fondovi:
• Mirovinsko osiguranje
• Zdravstveno osiguranje
• Zapošljavanje
• Doplatak za djecu
• Hrvatske vode
• Svi izvan-proračunski fondovi ostvaruju manjak
a posebno mirovinski osiguranje (57%) i
zdravstveno osiguranje (32%).
Konsolidirani proraĉun opće
drţave
• Dio javnih potreba financira se na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave.
• Konsolidiranjem proračuna središnje drţave (drţavnog proračuna i izvan-proračunskih fondova) i proračuna jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave, dobiva se konsolidirani proračun opće drţave(konsolidirana opća drţava)
• Proračun opće drţave pruţa cjelovit uvid u veličinu javnog sektora, njegove prihode i rashode.
Konsolidirana opća drţava
• Drţavni (središnja drţava) proračun
• Izvan-proračunski fondovi
• Lokalna i područna samouprava
SALDO KONSOLIDIRANE
SREDIŠNJE DRŢAVE (u % BDP-a)
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Saldo
konsolidirane
središnje
drţave
-4,2 -3,5 -2,6 -2,0 -1,8 -4,3
Izvor: Ekonomska politika RH u 2011. , DEH, str.516
Prihodi i rashodi konsolidirane
opće drţave
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2010.
Svi podaci prikazani su na gotovinskom načelu osim podataka za HAC i HC u razdoblju nakon 2004. Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Rashodi su uvećani za nabavu nefinancijske imovine. Od 2008. HAC je isključen iz obuhvata opće države.Izvor: MF
Sukladno ESA 95 metodologiji. Podaci za Hrvatsku procjena su HNB-a na temelju preliminarnih podataka MF-a prikazanih u skladu s GFS 2001 metodologijom.Izvori: Eurostat, MF
0
10
20
30
40
50
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
% B
DP
-a
Prihodi Rashodi
0
10
20
30
40
50
60
Ĉe
šk
a
Ma
dţa
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
ĉk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Hrv
ats
ka
% B
DP
-a
Prihodi Rashodi
Saldo konsolidirane opće
drţave
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2010.
Ukupni fiskalni saldo (GFS 2001) za 2002. i 2003. prikazan je na gotovinskom načelu, a nakon toga na modificiranom obračunskom načelu. HAC, HC, HFP i DAB uključeni su od 2001., pri čemu je HAC isključen od 2008. U izračun salda uključene su godišnje isplate povrata duga umirovljenicima (više o metodologiji izračuna salda vidi u Biltenu 165 u Okviru 4.). Neto pozajmljivanje/zaduživanje prema ESA 95 metodologiji za 2010 procjena je HNB-a na temelju preliminarnih podataka MF-a prikazanih u skladu s GFS 2001 metodologijomIzvori: Eurostat, MF, HNB
Sukladno ESA 95. Izvori: Eurostat, MF
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
% B
DP
-a
Ukupni fiskalni saldo, GFS 2001
Neto pozajmljivanje/zaduţivanje, ESA 95
-9
-8
-7
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
Ĉe
šk
a
Ma
dţa
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
ĉk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Hrv
ats
ka
% B
DP
-a
Dug opće drţave
Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2010.
Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za koji jamči središnja država (uključujući HBOR). Od 2008. dug HAC-a isključen je iz duga opće države.Izvor: HNB
Izvori: Eurostat, HNB
0
10
20
30
40
50
60
70
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
% B
DP
-a
Dug opće drţave
Dug opće drţave ukljuĉujući izdana drţavna jamstva
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Ĉe
šk
a
Ma
dţa
rsk
a
Po
ljs
ka
Slo
va
ĉk
a
Slo
ve
nija
Bu
ga
rsk
a
Ru
mu
njs
ka
Hrv
ats
ka
% B
DP
-a
Proračun RH
• Procjena godišnjih prihoda i primitaka, te utvrĎeni iznos izdataka i drugih plaćanja drţave, odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave.
• Proračun sadrţi detaljnu procjenu prihoda koje drţava očekuje ostvariti u fiskalnoj godini za koju se proračun donosi, te detaljan raspored trošenja tih sredstava
• Sadrţaj, način izrade, donošenja i
izvršavanje drţavnog proračuna,
proračuna JLS i uprave, proračuna izvan
proračunskih fondova utrĎeni su Zakonom
o proračunu.
Osnovne faze izrade drţavnog
proračunaPrva faza:
Priprema prijedloga fiskalne politike za iduću godinu što se u praksi realizira kao prijedlog trogodišnje fiskalne politike (trogodišnja projekcija osnovnih proračunskih agregata)
Druga faza:
“Okruţnica drţavnog proračuna” ministra finacija, kojom se poziva da se pristupi planiranju svog dijela proračunskih izdataka. Proračunski korisnici izraĎuju detaljan prijedlog zahtjeva za proračunskim resursima.
Treća faza:
faza pregovora i usklaĎivanje zahtijeva korisnika
(poštivanje ciljeva i načela fiskalne politike).
U ovoj fazi nakon usklaĎivanja, ministarstvo
financija sastavlja prijedlog proračuna za
narednu godinu i dostavlja ga Vladi RH (do 15.
listopada).
Vlada RH podnosi prijedlog saboru (do 15.
studenog).
• Četvrta faza:
faza rasprave u Hrvatskom saboru koja
završava usvajanjem proračuna.
Ako Sabor ne usvoji proračun do kraja
tekuće godine, pristupa se privremenom
financiranju (najdulje 3 mjeseca).
Javni dug
• Kumulirani deficit proračuna opće drţave
apsorbira sve veći dio BDP-a.
• Drţavni dug je dug središnjeg proračuna
• Javni dug predstavlja dug proračuna
opće drţave
• Javnim dugom upravlja Ministarstvo financija
(Uprava za upravljanje javnim dugom i suradnja
ministarstva finacija s HNB)
• Javni dug nastaje iz razloga:
- Financiranje kapitalne izgradnje
- Pokrivanje tekućih rashoda drţave
- Sanacija financijskih institucija i poduzeća,
umirovljenici, zdravstvo i dr.
- Od sredine 1990-ih drţava se zaduţuje
izdavanjem obveznica, od 2000. g. kreditima
kod poslovnih banaka
- Drţava je zaključivala kreditne aranţmane
uglavnom putem izvanproračunskih fondova (ili
javnih poduzeća- za izgradnju auto cesta)
- Odnos zaduţenja 40:60 u korist inozemnog
IZVOR HRVATSKE GOSPODARSKE
KRIZE (1)
• Industrijska revolucija zaobišla Hrvatsku
• Kratko razdoblje industrijalizacije (1950–1975)
IZVOR HRVATSKE GOSPODARSKE
KRIZE (2)
• Pogrešna politika tranzicije
- liberalizacija,
- privatizacija,
- deregulacija,
- neovisnost centralne banke ?
Bez restrukturiranja poduzeća i drţave
• Izostala tranzicija iz regionalnog u
nacionalno gospodarstvo
IZVOR HRVATSKE
GOSPODARSKE KRIZE (3)
• Pogrešan gospodarski model
- temeljen na liberalističkoj ideologiji
- sve rješava “nevidljiva ruka” i trţište
- drţavu, “vidljivu ruku” odmaknuti od gospodarstva
IZVORI HRVATSKE
GOSPODARSKE KRIZE (4)
ATIPIĈNI MODEL
GOSPODARSKOG
RAZVOJA
- Trgovina
- Zaduţenje
- Potrošnja
- Uvoz
TIPIĈNI MODEL
GOSPODARSKOG
RAZVOJA
- Proizvodnja
- Investicije
- Zapošljavanje
- Izvoz
IZVORI HRVATSKE GOSPODARSKE
KRIZE (5)
Pogrešna fiskalna politika
- alokativna uloga ?
promjena strukture gospodarstva
- redistributivna uloga ?
ravnomjerna raspodjela nacionalnog dohotka
- stabilizacijska uloga ?
čuvanje domaće proizvodnje, radnih mjesta
UTJECAJ KRIZE NA PRORAĈUN
G - 20
0,0
- 6,0
- 3,0
POTPORE FINANCIJSKOM SEKTORU
FISKALNI STIMULANSI
AUTOMATSKI STABILIZATOR
IMOVINA, ROBE, KAMATE
PRORAČUNSKI DEFICIT % BDP
UTJECAJ KRIZE NA DUG DRŢAVE
G - 20.
5,0
10,0
15,0
OSTALO
IMOVINA, ROBE, KAMATE
AUTOMATSKI STABILIZATOR
FISKALNI STIMULANSI
POTPORE FINANCIJSKOM SEKTORU
Povećanje duga u % BDP
NEKE OD
ZABLUDA EKONOMSKE POLITIKE
1. Direktne strane investicije razviti će zemlju
2. Potreban je uvoz radne snage
3. Ulaskom u EU svi naši problemi biti će riješeni i
bolje ćemo ţivjeti
4. Smanjivanjem proračuna ostvarit ce se
gospodarski rast
5. Otpuštanjem zaposlenika iz javne uprave povećat
će se domaća proizvodnja
Izlaz iz recesije …(1)
VELIKA TRANSFORMACIJA
od postojećeg Atipiĉnog modela
ka provjerenom Tipiĉnom modelu
gospodarenja
Recommended