View
3
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Uvod u astronomiju
Prof.dr Dragan Gajić
Predmet prou~avanja i specifi~nostiastronomije
Astronomija-najstarija prirodna nauka.Astrn-sazve`|e, zvezda, nomos -zakon.
Astronomija prou~ava:
1. Prividne i prave polo`aje i kretanja
kosmi~kih objekata, njihove oblike i veli~ine
2. Gra|u, hemijski sastav, karakteristike
kosmi~kih objekata i pojave na njima
3. Nastanak i evoluciju kosmi~kih objekata
i cele Vasione (kosmogonija i kosmologija)
Astronomija je:
-posmatra~ka (ne eksperimentalna)
-interdisciplinarna (koristi saznanja drugih
nauka, ali i podsti~e razvoj novih nauka,
tehnika i tehnologija).
Ona danas predstavlja ~itav kompleks nauka
(kosmologija, kosmogonija, astrofizika, fizika
zvezda, planetologija, astrohemija, egzobiologija,
astrospektroskopija, itd.).
Stanje materije u Vasioni ~esto je takvo da ga
nije mogu}e ostvariti u laboratorijama (npr.
super guste visokotemperaturne plazme ili
stanja jako razre|enog niskotemperaturnog
gasa).
Astronomija prou~ava
objekte u {irokom
rasponu dimenzija i
karakteristika.
Sun~ev sistem: sva tela oko Sunca koja imaju negativnu mehani~ku energiju. To su: Sunce, planete (od 24.8.2006., prema odluci MAU, ima ih osam), planete patuljci (Ceres, Pluton, 2003UB313 Eris (Ksena?),…), sateliti, mala tela (asteroidi,komete, meteoroidi), me|uplanetarna pra{ina i zra~enje).
Mesno zvezdano jato: Sunce i vi{e susednih zvezda.
Galaksija
Sunce i jo{ 100-300 milijardi zvezda
(usamljenih, vi{estrukih ili u zvezdanim
jatima), me|uzvezdana materija, gravitaciono
i e.m. polje, zra~enje. Ima spiralnu strukturu.
Projekcija Galaksije na nebesku sferu je
Mle~ni Put. Zbog svetlosnog zaga|enja, mi
(iz tzv. gradske civilizacije) ga ne vidimo.
Mesna (lokalna) grupa galaksija: Mle~ni Put i
susedne galaksije (ukupno preko 30 galaksija).
Najve}a je M31 (Andromedina). Udaljena je oko
2 miliona svetlosnih godina. Oko nje su i M32,
M33,…
Najve}i pratioci na{e Galaksije su Veliki (oko
170 000 s.g.) i Mali Magelanov oblak (oko
225 078 s.g.). Tu je i mno{tvo patuljastih
galaksija.
Skupovi galaksija: manji skupovi (oblaci),
ali i grupacije sa stotinama i hiljadama
galaksija.
Najbli`a nama – u sazve`|u Devica, sa
d`inovskih 7 elipti~nih i 10 spiralnih
galaksija. Ima nekoliko hiljada galaksija.
Najsjajnija je Sombrero (M104).
Superskupovi galaksija: slabo povezana
asocijacija vi{e skupova. Otkriveno stotinak.
Ve}i su izdu`eni i grade mre`astu strukturu.
U ~vorovima su skupovi, a u okcima je prazno.
Metagalaksija: celokupnost galaksija svih
tipova i me|ugalakti~ka sredina. Na njenom
nivou uo~ava se {irenje Vasione. Oko 0.001
delova materije nalazi se u stanju zra~enja.
Na slici je prikazana raspodela galaksija na
oko 10% nebeske sfere. Procenjuje se da u
Vasioni postoji oko 100 milijardi galaksija.
Te{ko je i zamisliti koliko je tu zvezda (o
planetama i da ne govorimo). [ta mislite, jesmoli sami u Kosmosu?
Hvala na pa`nji!
To be continued…
Recommended