View
87
Download
4
Category
Preview:
DESCRIPTION
mnbn
Citation preview
1
OPERACIJSKI
MENADŽMENT
VELEUČILIŠTE U
ŠIBENIKU
Trg Andrije Hebranga 11
Predavanje I
UVOD U OPERACIJSKI MENADŽMENT
Godina studija 2013/2014
Željko Deković, mag. oec
Šibenik, ožujak 2014
2
“Mnogo toga što zovemo management
sastoji se u otežavanju posla ljudima”
Peter Drucker
3
• Status kolegija - kolegij je obvezan za studente Specijalističkog
studija Menadžmenta
• Godina studija - 2013/2014
• II. Semestar
• Nositelj kolegija - Željko Deković, mag.oec, viši predavač
• Asistent - Jelena Šišara, univ. spec. oec., predavač
• Vrijednost i način izvođenja nastave
-Bodovna vrijednost (ECTS)…………............................... 6
-Broj sati po semestru ……………………………………... 45
-Broj sati predviđen za seminarsku nastavu i vježbe...... 15
-UKUPNO sati………………………………………………..... 60
Naziv kolegija (predmeta) - Opći podaci
OPERACIJSKI MENADŽMENT
4 4
Kabinet 4
Konzultacije Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija.
PON, 14:00 – 16:00 Jelena Šišara
ČET, 16:00 – 17:00 Željko Deković
(U vrijeme konzultacija potrebno je telefonski najaviti ovakav susret i precizirati njegov termin. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućuje se elektroničkom poštom, a povremeno (jednosmjerno) bit će u rubrici S oglasne ploče na internetskim stranicama Odjela i stranici kolegija. Elektroničko pismo je obvezno nasloviti (Subject), kao i potpisati).
(Broj tel. (022) 311 080
E-mail zeljko.dekovic@vus.hr; zeljko.dekovic@otpbanka.hr; jelena@vus.hr
Mjesto održavanja nastave predavanja: dvorana O
seminari: dvorana H / još nije potvrđeno/
Vrijeme održavanja nastave predavanja:
ČET, 17:00 – 20:00
vježbe/seminari: PON, 17:00 - 18:00
Naziv kolegija (predmeta) - Opći podaci
OPERACIJSKI MENADŽMENT
5
Nastavne metode:
• Predavanja, vježbe, slučajevi i strane i domaće literature.
• Predavanja se izvode metodom ex cathedra uz korištenje računalnih prezentacija u programu MS PowerPoint i handout-a. Predavanja se upotpunjuju multimedijalnim primjerima koji ilustriraju teorijski sadržaj (video prezentacije, filmovi i sl.).
• Na nastavi seminara studentima se na karakterističnim primjerima (studije slučaja – case metoda predavanja) dodatno pojašnjava teorijski sadržaj predavanja.
• Studente se potiče na timski rad u rješavanju posebnih programskih zadataka, vježbaju se tehnike kreativnosti i prezentacijske vještine.
• Također, na nastavi seminara, studenti prezentiraju samostalno izrađene seminarske radove. Time se naglašava važnost kontinuiranog rada, istraživanja o temi rada, vježbaju se tehnike kreativnosti i prezentacije, te prikazuje stečeno znanje baratanja osnovama računalnih prezentacija.
• Budući da teme seminarskih radova pokrivaju i djelomično proširuju cjelokupni teorijski sadržaj kolegija studenti sudjeluju u kontinuiranom procesu učenja.
Obveze studenata:
• Seminarski radovi – moraju posjetiti tvornicu (ili uslužnu ustanovu) i kroz seminarski rad opisati proizvodnju od inputa do finalnog proizvoda te načina distribucije proizvoda. U tu svrhu moraju popuniti upitnik koji služi kao kostur za upoznavanje tvrtke.
Naziv kolegija (predmeta) - Opći podaci
OPERACIJSKI MENADŽMENT
6 6
NAČIN OCJENJIVANJA:
• Stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave sadržaja
kolegija, sudjelovanjem studenta u seminarima, polaganjem
kolokvija i/ili završnog ispita (završni ispit sastoji se od pismenog
i usmenog dijela) na sljedeći način:
ELEMENTI OCJENJIVANJA:
• Predavanje(L)……………………………................... 10 bodova
• Seminarski rad I obrana (1S)……………....................10 bodova
• Pismeni dio ispita/ Kolokviji(WE)………………….... 40 bodova
• Usmeni dio ispita(OE)……………………................... 40 bodova
• UKUPNO………………………………….....................100 bodova
Naziv kolegija (predmeta) - Opći podaci
OPERACIJSKI MENADŽMENT
•Redovnom studentu koji s pozitivnom ocjenom položi dva kolokvija i stekne pravo
na potpis (obrani seminarski rad i prisustvuje nastavi predavanja minimalno 70% i
na nastavi seminara minimalno 50%) upisuje se ocjena, prema broju stečenih
bodova, na prvom redovnom ispitnom roku. Za izvanredne studente vrijedi isto
pravilo, ali bez uvjeta prisustvovanja na nastavi. Studentu koji ne uspije pozitivno
položiti sve kolokvije oduzimaju se svi bodovi stečeni polaganjem kolokvija i mora
izaći na pismeni ispit.
•Uvjet izlaska na kolokvij (za redovne studente): prisustvovanje na nastavi
predavanja od minimalno 70%.
•Uvjet izlaska na pismeni ispit: potpis u indeksu.
7
Naziv kolegija (predmeta) - Opći podaci
OPERACIJSKI MENADŽMENT
PRISUTNOST NA NASTAVI 70-75% 76-85% 86-100%
5 bodova 7 bodova 10 bodova
SEMINARSKI RAD 2 3 4 5
5 bodova 5 bodova 8 bodova 10 bodova
POLAGANJE SVAKOG KOLOKVIJA
60 – 70% 70 – 80% 80 – 90% 90 – 100%
10 bodova 15 bodova 18 bodova 20 bodova
PISMENI ISPIT 50 – 63% 64 – 77% 78 – 89% 90 – 100%
25 bodova 30 bodova 35 bodova 40 bodova
USMENI ISPIT 2 3 4 5
25 bodova 30 bodova 35 bodova 40 bodova
8
Uloga predavača
9
Cilj i okvirni sadržaj predmeta
• Kolegij “Operacijski management” upoznaje studente s pojmom operacijskog menadžmenta, njegovom ulogom u poslovanju kompanije kao i načinima unapređenja poslovanja kompanije s posebnim osvrtom na razvoj načina promišljanja ekonomike i organizacije poslovnih procesa s naglaskom na probleme organizacije sustava upravljanja kapacitetima i tokovima materijala.
• Cilj kolegija je uputiti studente u kreiranje operacija i unapređenje sustava koji stvaraju primarne proizvode i usluge kompanije.
Okvirni sadržaj predmeta
Uvod u operacijski menadžment, Razdoblja u razvoju operacijskog menadžmenta, Operacijska strategija i konkurentnost, Operacijske strategije, Proizvod i njegova svojstva, Organizacija postrojenja, Upravljanje kapacitetima, Elementi proizvodnih procesa, Dizajn proizvoda i usluge, Izbor procesa kod proizvodnje, Analiza toka procesa, Dizajn posla i mjerenje rada, Operacijska tehnologija, Predviđanje, Prodaja i operativno planiranje, Planiranje kapaciteta, Upravljanje kapacitetima kod usluga – menadžment prinosa, Upravljanje repovima čekanja, Upravljanje kvalitetom, Kontrolne karte (Statistička kontrola procesa), Upravljanje zalihama, Upravljanje resursima poduzeća, Operativno raspoređivanje poslova, Studij rada, Upravljanje projektima, Funkcija održavanja, „Lean“ – vitka proizvodnja i usluge, Unutarnji transport
TERMINSKI PLAN NASTAVE
PREDAVANJA
10
11
Termin predavanja Tema
1 06.03.2014 UVOD U OPERACIJSKI MENADŽMENT
2 13.03.2014
OPERACIJSKA STRATEGIJA I UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM
3 20.03.2014 IZBOR PROCESA PROIZVODNJE
4 27.03.2014 OBLIKOVANJE PROCESA PROIZVODNJE I USLUGA
5
03.04.2014 IZBOR TEHNOLOGIJE I ANALIZA TOKA PROCESA
6 10.04.2014 UPRAVLJANJE RADOM
7 17.04.2014 PREDVIĐANJE
8 24.04.2014 AGREGATNO PLANIRANJE I GLAVNI PROIZVODNI RASPORED
9 01.05.20124 PLANIRANJE KAPACITETA I LOKACIJE U OM –u
02.05.2014 1. KOLOKVIJ
10 08.05.2014 UPRAVLJANJE USLUGAMA
11 15.05.2014 UPRAVLJANJE KVALITETOM
12 22.05.2014 TERMINIRANJE PROIZVODNJE
13
29.05.2014 UPRAVLJANJE ZALIHAMA
14 05.06.2014 UPRAVLJANJE RESURSIMA PODUZEĆA / MRP,ERP,SCM, JIT i “ VITKA” PROIZVODNJA /
15
12.06.2014 UPRAVLJANJE PROJEKTIMA / POTPISI
14.06.2014 2. KOLOKVIJ
12
Korištena literatura u razradi
predavanja
Obvezna literatura:
1. Skripta: Prester J., (2008), Operacijski menadžment, Mikrorad,
Ekonomski fakultet Zagreb
2. Deković, Ž., Šišara J: Primjena operacijskog menadžmenta - zbirka
zadataka s teoretskim objašnjenjima, Veleučilište u Šibeniku, Šibenik,
2012.
Dopunska literatura:
1. Barković, Dražen: Uvod u operacijski menadžment, (1999), Ekonomski
fakultet Osijek
2. Schroeder, R. G.: Upravljanje proizvodnjom, Odlučivanje u funkciji
proizvodnje, Mate, Zagreb, 1999.
3. Taylor B.W., Russell R.S. (2006). Operations Management: Quality and
Competitiveness in a Global Environement 5e. Wiley
OBVEZNA LITERATURA ZA
ISPIT
• Predavanja i ispiti /pismeni i usmeni/ se u
najvećoj mjeri temelje na dolje navedenoj
literaturi:
• Deković, Ž., Šišara J: Primjena operacijskog
menadžmenta - zbirka zadataka s teoretskim
objašnjenjima, Veleučilište u Šibeniku,
Šibenik, 2012.
Prester J., (2008), Operacijski menadžment,
Mikrorad, Ekonomski fakultet Zagreb
13
14
OPERACIJSKI MENDŽMENT
• Operacijski menadžment predstavlja jednu od
funkcija poduzeća koja omogućava planiranje,
organizaciju, koordinaciju i kontrolu resursa
potrebnih za proizvodnju proizvoda i usluga
promatranog poduzeća
Razni nazivi: Operations management, Production and
Operations management,Menagement of operations i
Production management
Pod pojmom operacijskog menadžmenta (upravljanje
operacijama) danas jedinstveno upotrebljavamo
označavanje svih aktivnosti proizvodnje dobara i usluga
u bilo kojoj organizaciji – proizvodnoj ili neproizvodnoj,
profitnoj ili neprofitnoj, javnoj ili privatnoj
15
OPERACIJSKI MENDŽMENT
• OM definiramo kao dizajn, provođenje
operacija i poboljšanje sistema da se
kreira i isporuči primarni proizvod ili
usluga poduzeća /Prester J./
• Operations management autori dr. Fikreta
Bahtijarević-Šiber i dr. Pere Sikavica u
Leksikonu menadžmenta definiraju kao
upravljanje proizvodnjom, tj. procesom
donošenja odluka u funkciji proizvodnje
16
OPERACIJSKI MENDŽMENT
• Za razliku od product managera, koji je odgovoran
samo za jedan proizvod, menadžer operacija
odgovoran je za organizaciju cijelog poslovnog
procesa, a donosi odluke o razvoju i oblikovanju
proizvoda, izboru tipova proizvodnih procesa te
dugoročnom planiranju sredstava za rad, ljudskim
resursima i slično
• Operacijski menadžment uključuje odgovornosti
koje osiguravaju da se poslovni procesi odvijaju
učinkovito i djelotvorno
17
OPERACIJSKI MENDŽMENT Operations management ili menadžment operacija
jedan je od osnovnih elemenata svakoga biznisa, a
njegovi alati mogu pomoći i u rješavanju najsloženijih
organizacijskih i procesnih problema
• Dobrodošao je u svakoj državi, industriji, instituciji,
primjenjiv je u proizvodnji i uslužnim djelatnostima s
osnovnom zadaćom: osigurati konkurentnost u sve
zahtjevnijoj tržišnoj utakmici
• Operacijski menadžement nije novost niti u hrvatskoj
poslovnoj zajednici, no prednosti primjene OM-a u nas
još nisu dovoljno popularizirane
18
OPERACIJSKI MENDŽMENT
Mnogim svjetskim kompanijama upravo je
operacijski menadžment glavno oružje
konkurentnosti
• Inovativne i proaktivne prakse operacijskog
menadžmenta implementirali su, primjerice,
Airbus, Honda, Ford, McDonald's, General
Electric i Wal Mart, kao i mnogi drugi koji su
njihovom primjenom uspjeli postići znatne
uštede, osigurati neprestana poboljšanja u svim
segmentima poslovanja i osigurati im tako
konkurentnost koja ih drži u vrhu svjetskog
biznisa
19
OPERACIJSKI MENDŽMENT
• Operacijski menadžment predstavlja u suštini upravljanje
proizvodnim sustavom organizacije
• Proizvodna funkcija: ona koja se bavi proizvodnjom
roba/usluga u bilo kojoj organizaciji
• Operacijski sustav: pretvara inpute u outpute
• Proces transformacije inputa u outpute je osnovna
aktivnost operacijskog sustava
• Osnovno zaduženje operacijskog menadžera su
aktivnosti procesa transformacije
• Donošenje odluka: odluke o kvaliteti, procesu,
kapacitetima, zalihama i radnoj snazi
20
Operacijski sustav
Proces transformacije inputa u outpute je
osnovna aktivnost operacijskog sustava
OUTPUTI INPUTI PROCES
VANJSKI
FAKTORI
POVRATNA
VEZA
Tijek materijala
Tijek informacija
21
PREDMET ISTRAŽIVANJA: Operacije kao transformacijski
sustav
Inputi Outputi Transformacijski
sustav
Proizvodni sustav
Kontrolni
podsustav
Proizvodni proces kao proces stvaranja specifičnog oblika vrijednosti;
Proces pretvaranja/transformacije ulaznih inputa/ npr. ulazni materijal, informacije
i sl. u specifičan gotovi proizvod ili uslugu/output.
22
Proizvodnja kao sustav
Proces
transformacije
Inputi Outputi
Energija
Materijali
Rad
Kapital
Informacije
Proizvodi/Usluge
Povratna veza 6.3.2014
23
Sistemski pristup
“The whole is greater than
the sum of the parts.” /Cjelina je veća od sume svih
svojih dijelova /
Aristotel, Metafizika
Suboptimizacija
24
Paretovo pravilo
• Nekoliko faktora /najčešće se izdvajaju jedan ili dva uzroka/ utječe
u visokom postotku na pojavljivanje problema
• 80/20 pravilo - 80% problema je uzrokovano sa 20% aktivnosti /
uzroka
Kako prepoznati tih nekoliko faktora?
25
Uvod u operacijski menadžement
• Operacije: Sve aktivnosti koje uključuju upravljanje
transformacijskim sustavima koje inpute pretvaraju u
proizvode u što ulaze robe i usluge
• Menadžment: definiramo kao sustavan način
usmjeravanja pojedinaca, grupa, poslova i operacija
s ciljem ostvarivanja imenovanih organizacijskih
ciljeva sa sredstvima koje organizaciji stoje na
raspolaganju
• OM - upravljanje sustavom ili procesom koji
proizvodi proizvode ili pruža usluge
• Veleučilište kao primjer:
26
Uvod u operacijski menadžement
Input Planiranje i
kontrola
Potporni
sustavi
Output
Studenti
Profesori
Zgrade
Oprema
Raspored
predavanja
Predavanja
Ispiti
Školska pravila
Ekonomat
Knjižnica
Računalni
kabinet
Educirani
studenti
Istraživanja
Radovi
Javna služba
6.3.2014
27
Organizacijski model
Prodaja Financije HR
Marketing
Operacijski
sustav QA
Inženjering MIS
Knjigovodstvo
28
Uvod u operacijski menadžement
Marketing Proizvodnja Financije
Odnos između operacija i drugih funkcija:
Tri primarne funkcije u biznisu:
Funkcija “proizvodnje” se odnosi na funkciju koja proizvodi robu ili uslugu a u
istom je položaju kao funkcija marketinga ili financija.
Menadžeri proizvodnje odgovorni su za proizvodnju potrebnih roba ili usluga u
Organizacijama.
Menadžeri proizvodnje donose odluke koje se odnose na funkciju proizvodnje i
korištenje transformacijskih sustava.
Upravljanje proizvodnjom je studij donošenja odluka u funkciji proizvodnje.
OM stvara ono što će marketing prodati a financije zabilježiti kao prihod.
6.3.2014
29
• Upravljanje operacijama podrazumijeva
upravljanje funkcijama poput planiranja,
izbora lokacije, unutrašnjeg dizajna procesa;
kontrole zaliha, nabave i upravljanja
materijalima, izvršavanja i kontrole aktivnosti
kojima se realizira proizvod ili usluga
• Menadžeri koji vode operacije obvezni su
pripremati planove, rasporede, proračune, te
usko surađivati sa voditeljima marketinga,
distribucije, financija i ostalih funkcija u
poduzeću
• U kolegiju će biti više riječi o operacijama u
proizvodnji, te upravljanju operacijama u
uslužnim djelatnostima
30
Preklapanje operacija
u poslovanju
Operacije
Financije Marketing
31
OM kao funkcija
6.3.2014
32
Organizacijska shema
CEO
MARKETING / EO
Kontrolira: potražnju klijenata
Stvara: Prodaju dobara i usluga
OPERACIJSKI MENADŽMENT /EO
Upravlja: zaposlenima, opremom, tehnologijom
sirovinama i informacijama. Proizvodnja: proizvodi i
usluge
FINANCIJE /EO Odgovoran za: cash flow,
tekuća sredstva i kapitalne investicije
6.3.2014
33
Tijek informacija
CEO
MARKETING / EO
OPERACIJSKI
MENADŽMENT /EO
FINANCIJE /EO
Strateški pravac
Financijski status Zahtjevi ponude i potražnje
Organizacijska sposobnost da
se udovolji zahtjevima ponude i
potražnje
Operacijske potrebe i financijski
zahtjevima
34
Mogući poslovi u proizvodnji unutar OM
• Menadžer proizvodnje – sveukupna koordinacija
i usmjeravanje funkcijske proizvodnje.
• Posebne odgovornosti uključuju:
– Strateško planiranje
– Utvrđivanje politike
– Budžetiranje
– Rukovođenje drugim menadžerima
– Kontrola proizvodnje
Menadžeri proizvodnje moraju vladati i
biheviorističkim i kvantitativnim vještinama
35
• Menadžer materijala - protok materijala od sirovina
do gotovog proizvoda
• Menadžer kvalitete - nadgleda sustav kvalitete
(kvalitetu ostvaruju i kontroliraju radnici)
• Menadžer postrojenja - zadužen za oblikovanje i
kontrolu postrojenja i procesa
• Linijski menadžer - rukovođenje radnom snagom
(razvoj osoblja, organizacija rada i sustav nagrađivanja)
• Analitičar planiranja proizvodnje - razvija
modele i informacijske sustave kao potporu planiranju i
donošenju odluka
Mogući poslovi u proizvodnji unutar OM
36
• Većina poslovnih sustava svoju ključnu
djelatnost veže za proizvodnju, usluge ili
trgovinu
• Proizvodnja roba rezultira materijaliziranim
rezultatom – output-om koji kupac može
posjedovati i koristiti nezavisno od vremena
proizvodnje i kupnje
• Usluge su nematerijalizirani outputi koji se
isporučuju ili konzumiraju posredstvom
ljudskog i strojnog rada najčešće u trenutku
u kojem se i realiziraju
Razlika između proizvoda i usluga
37
• Ključni čimbenik u operacijama usluga je klijent.
Bez njega usluge nema
• Dok se za proizvode najčešće podrazumijeva da
su isporuka i korištenje aktivnosti koje mogu biti
vremenski distancirane, za usluge se obično
podrazumijeva da je vrijeme isporuke ujedno i
vrijeme korištenja usluge
• Razlike između proizvoda i usluge su brojne a
slijedećom tablicom obuhvaćene su neke od
najznačajnijih specifičnosti proizvoda nasuprot
uslugama
Razlika između proizvoda i usluga
Razlika između proizvoda i usluga Proizvodni faktor Proizvod Usluga
Vrijednost Vrijednost se postiže kroz fizičku
obradu u procesu proizvodnje
Vrijednost se postiže kroz dostupnost usluge,
postižući senzorno ili psihološko zadovoljenje
Opipljivost Materijal karakter; proizvodi su
opipljivi, specifikacije lako
identificirane, na proizvodima se
može vršiti inspekcija
Nematerijalan karakter; Usluge su neopipljive,
teške za specificirati, ne može se provjeriti kvaliteta
prije konzumacije; nemoguće ih je fizički
posjedovati, moguće ih je zaštititi autorskim pravom
Dizajn procesa Proizvodnja može biti izolirana od
kupca i dizajnirana da se postigne
max. efikasnost
Usluga mora biti dizajnirana tako da se može
izvesti u nazočnosti klijenta
Zalihe Proizvodi se mogu uskladištiti za
kasniju upotrebu
Usluge se konzumiraju u trenutku nastajanja;
usluge se ne mogu pohraniti za kasniju upotrebu
(usluga je “pokvarljiva roba”),
Kapacitet Kapacitet se može dizajnirati za
prosječnu potražnju
Kapacitet mora biti dizajniran za maksimalnu
potražnju
Kvaliteta Proizvodni procesi mogu dostići
visoku razinu preciznosti i
pouzdanosti
Konzistentnost ljudskog ponašanja je teško postići,
a ujedno su klijenti subjektivni, s obzirom da su
usluge neopipljive, potencijalni korisnici ne mogu
nadzirati kvalitetu prije izvršene usluge (bitna je
reputacija).
Lokacija Tvornice se lociraju tako da su
troškovi transporta minimalni
Disperzija -uslužni objekti moraju biti blizu kupca
Proizvodi Usluge
Kupac je distanciran od procesa proizvodnje
proizvoda.
Nerazdvojiv karakter proizvodnje i potrošnje:
najčešće se konzumiraju izvršenjem. Onaj koji
daje uslugu ima ulogu kritičnog faktora i kupci
najčešće kvalitetu davatelja usluge poistovjećuju sa
kvalitetom usluge. Stoga je potrebno stalno ulagati u
kvalitetu osoblja i njihovih vještina. Kupac, s druge
strane igra važnu ulogu u isporuci usluge. Većina
usluga ne može se izvršiti bez kupca prisutnog ili
uključenog u izvršenje. Ponekad čak kupac dijeli
odgovornost za isporuku usluge (pacijent opisuje
svoje probleme: vozači sami toče gorivo i sl.).
Vrijeme proizvodnje odvojeno je od vremena
potrošnje. Neke je proizvode moguće uskladišti na
duže vrijeme, a neki su kratkotrajni i lako kaliraju.
Kapacitet za izvršenje usluge:
Neiskorišten kapacitet za uslugu ne može biti
pohranjen i korišten kasnije. Prazno gledalište na
poslijepodnevnoj premijeri nemoguće je iskoristiti na
večernjoj predstavi. Neiskorišten kapacitet je
izgubljen.
Postoji velika mogućnost standardizacije
proizvodnje.
Nestandardiziranost: budući da su usluge vrlo
često povezane sa visokim ulogom ljudskih
potencijala koji su nekonzistentni i usluge su visokog
stupnja heterogenosti u kvaliteti. Dva liječnika neće
iste simptome tretirati na isti način. Isti liječnik će iste
simptome tretirati različito u dva različita navrata.
Marketing i proizvodnja – u uslužnim organizacijama ove dvije funkcije (uključujući prodaju) su jače
povezane / integracija.
39
41
Proizvodi vs. usluge
Glavni proizvođači roba
Zemljoradnja, šumarstvo i
ribarstvo
Rudarstvo
Građevinarstvo
Prerađivačka industrija
Glavni proizvođači usluga
Prijevoz i komunalne
usluge
Veleprodaja i
maloprodaja
Financijske usluge,
osiguranja i nekretnine
Javna uprava
Ostale usluge
Zaposlenost u EU oko 70% u sektoru usluga
6.3.2014
Proizvođači dobara i usluga Primarno proizvođači dobara Primarno proizvođači usluga
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Usjevi, stoka, poljoprivredne usluge, šumarstvo,
ribarstvo, lov i postavljanje zamki
Rudarstvo
Vađenje metala, ugljena, nafte i plina, kao i nemetalnih
minerala
Izgradnja
Graditelji općih građevina, graditelji velikih građevina,
specijalni građevinski poduzetnici
Tvornička proizvodnja
Hrana, duhan, tvornice tekstila, odjeća, drvena građa,
pokućstvo, papir, tiskanje, kemikalije, nafta, ugljeni
proizvodi, guma, plastika, koža, kamen, glina, staklo,
primarni metali, proizvodi od obrađenog metala,
strojevi, električna i elektronička oprema, transportna
oprema, instrumenti i razne tvorničke djelatnosti.
Transportne i javne službe
Željeznica, lokalni prijevoz putnika, kamionski prijevoz,
trgovina na veliko, poštanske usluge, vodovod, zračni
prijevoz, naftovodi, komunikacije, plin, elektrika i
sanacija
Veletrgovina
Trajna i potrošna roba (dobra)
Trgovina na malo
Građevni materijali, trgovine mješovitom robom,
trgovine hranom, prodavači automobila i servisne
postaje, trgovine odjećom i priborom, trgovine
pokućstvom i drugim potrepštinama za opremanje
stana, ugostiteljski objekti.
Financije, osiguranje i trgovanje
Bankarstvo, kreditne agencije, brokeri vrijednosnim
papirima, osiguravatelji i trgovci nekretninama.
Usluge
Hoteli, osobne usluge, poslovne usluge,
automehaničarske usluge, filmovi, zabava, zdravstvene
usluge, pravničke usluge, obrazovanje, socijalne
usluge, muzeji, zoološki vrtovi i organizacije s
članstvom.
Nabroje djelatnosti se temelje na U.S. Department of Commerce Standard Industrial Classification System
6.3.2014 42
43
Iako postoje razlike između proizvoda i usluga, samo se mali broj outputa može tretirati kao čista usluga ili čisti proizvod. Najveći broj roba sastoji se od materijalnih i nematerijalnih elemenata.
Restorani kao uslužna djelatnost prodaju materijaliziraneobroke hrane i
piće, u materijaliziranim prostorijama, i sl. Prodaja cipela podrazumijeva
prodaju materijalnog proizvoda ali koja zbog nematerijalne «usluge»
prodavača može prerasti u ugodno ili neugodno iskustvo
.
a) Samo robe
rudnici
c) Samo usluga
banka b) Mješovita roba
restoran
Ricard Chase (1978.) sugerira da se organizacije koje pružaju usluge
klasificiraju prema postotku vremena tijekom kojeg je proizvođač u
izravnom kontaktu s kupcem dok se proizvod izrađuje. Kontakt
proizvođača koji proizvode samo robe –0%, proizvođač usluge – 100%
Kontinuum dobara i usluga
44
Roba, usluge i kombinacija
Proizvod Usluge
Auto Kuća Cipele Hamburger Bolnica Zračni Osiguranje (ručni rad) prijevoz
6.3.2014
45 6.3.2014
46
Sličnosti uslužne i proizvodne
djelatnosti
• Oboje moraju dizajnirati svoje procese
• Oboje upotrebljavaju tehnologiju
• Od oboje se zahtjeva kvaliteta, produktivnost i brza
isporuka
• Mora se predvidjeti potražnja
• Oboje zahtijevaju odluke o kapacitetu, rasporedu i izbor
lokacije
• Oboje imaju i kupce i dobavljače
• Oboje moraju raspoređivati poslove (scheduling) i
zapošljavati
• Oboje imaju zalihe (npr. bolnica)
47
Aktivnosti i odluke koje donosi OM 1. Planiranje- planiranje (oblikovanje) transformacijskog sustava koje obuhvaća:
- operacijske strategije,
- predviđanje,
- izbor dizajna proizvoda i procesa
- utvrđivanje proizvodnih kapaciteta,
- planiranje lokacije objekata,
- planiranje opreme;
- raspored tijeka transformacijskog sustava koje obuhvaća:
-planiranje tijeka sustava i agregatno planiranje
-raspored tijeka operacija.
2. Organiziranje - organizacija transformacijskog procesa koju čini:
- oblikovanje posla, proizvodno-operacijski standardi, norme rada
- upravljanje projektima
3. Kontroliranje - kontrola procesa transformacije u kojoj je zastupljeno:
- kontroliranje zaliha,
- planiranje potrebnoga materijala,
- upravljanje kvalitetom,
- kontroliranje kvalitete.
Izvor: E.E.Adam Jr, J. Ebert : Production and operation management, Prentice Hall,..New
Jersey, 1989, str 21.
6.3.2014
48
Menadžment
kvalitete
Statistička
kontrola procesa
Just in Time
Materials Requirement Planning
sustav - Planiranje potreba za
materijalom
Kontrola i upravljanje zalihama
Agregatno
planiranje
Operacijski menadžment - pregled
Projektni
menadžment Menadžment lanca
nabave
Analiza procesa
i dizajn
Kontrola procesa
i unapređenje
Analiza repova čekanja i
yield menadžment
Usluge
Proces proizvodnje
Operacijska
strategija
Proizvodni raspored
Konzalting i
Reinženjering
Analiza procesa
Dizajn posla
Planiranje kapaciteta
Planiranje proizvodnje
Supply Chain
strategija
49
Odluke pri upravljanju operacijama
• Kvaliteta - 'Proizvodnja' je tipično odgovorna za kvalitetu roba ili usluga. Odluke o kvaliteti idu u pravcu ugradnje kvalitete u proizvod u svim fazama proizvodnje, standardi, educirana radna snaga, kontrola kvalitete proizvoda
• Proces - Odluke o procesu određuju koji će se procesi ili oprema koristiti. Obuhvaćaju fizički proces i vrstu opreme i tehnologije, tokove procesa, prostorni raspored postrojenja, oprema i slično
• Kapacitet – potrebna količina resursa na pravom mjestu u pravo vrijeme
• dugoročno – veličina ugrađene opreme
• kratkoročno – mora biti raspoređen (alociran) na specifične poslove i zadatke u proizvodnji terminskim planom ljudi, opreme i uređaja
Odluke o kapacitetu odnose se na osiguranje potrebne veličine kapaciteta, na pravom mjestu i u pravo vrijeme
50
Odluke pri upravljanju operacijama
• Zalihe – što, koliko i kada treba naručiti.
Sustavi kontrole zaliha koriste za
upravljanje materijalima od kupovine, kroz
sirovine, zalihe u procesu rada i gotovih
proizvoda
• Radna snaga – ništa ne možemo učiniti
bez ljudskog potencijala. Odluke o radnoj
snazi uključuju odabir, zapošljavanje,
otpuštanje, obuku, nadzor i naknade
51
OM kroz povijest Koncept Vrijeme
Industrijska revolucija
Znanstveni menadžment
Kasne 1700-te
Rane 1900-te
Promjene u međuljudskim odnosima
Znanost o menadžmentu
1930-tih do 1960-tih
1940-tih do 1960-tih
Računalska era 1960-tih
Zaštita okoline
Just-in-time sistem (JIT)
1970-tih
1980-tih
Total quality management (TQM)
Reinženjering
Globalna konkurencija
1980-tih
1980-tih
1980-tih
Fleksibilnost
Vremenski uvjetovana konkurencija
1990-tih
1990-tih
Upravljanje lancem nabave 1990-tih
Elektronsko poslovanje Kraj 1990-tih, početak 21. stoljeća
52
Čimbenici koji su utjecali upravljanje
proizvodnjom - nedavna prošlost
1. Podjela rada
2. Standardizacija dijelova
3. Industrijska revolucija
4. Znanstveni studij rada
5. Međuljudski odnosi
6. Modeli odlučivanja
7. Računala
53
Podjela rada
Specijalizacijom radnika na izvođenje pojedinačnog zadatka može se postići veća produktivnost i učinkovitost nego kada se pojedinom radniku povjeri izvršavanje više zadataka
Potencijalni problem:
Negativan utjecaj na
moral radnika, zasićenje
poslom i pad prihoda
54
Standardizacija dijelova
Standardizirani dijelovi se lakše zamjenjuju
Početak u Mletačkoj republici za kormila na
ratnim brodovima i za tim u proizvodnji
pušaka
Henry Ford 1913. uveo tekuću traku za
sastavljanje automobila koja je zahtijevala
standardizaciju dijelova i specijalizaciju rada
55
Industrijska revolucija
Izumom parnog stroja 1764. godine (James
Watt) započela zamjena ljudskog rada sa
radom strojeva
Izumom motora s unutrašnjim sagorijevanjem i
električnih motora koncem 19. stoljeća, taj je
proces ubrzan
Prvi svjetski rat nametnuo potrebu za
masovnu proizvodnju
56
Znanstveni studij rada
Početkom 20. stoljeća Taylor uveo slijedeći
znanstveni pristup:
1.Promatranje sadašnjih metoda rada
2.-Plaćanje po učinku
-Razdvajanje upravljanja i rada
3.Obuka radnika za nove metode
4.Kontinuirani feedback i upravljanje radnim
procesom.
57
Međuljudski odnosi
-Važnost motivacije za povećanje
produktivnosti (Mayo, 1930- Hawthorn-ski
eksperiment )
-Učešće radnika u planiranju
-Humanizacija radnog mjesta povećava
produktivnost
58
Modeli odlučivanja
Korištenje matematičkih modela za
prikazivanje proizvodnih sustava:
1915. (Harris) – formula za ekonomsku
količinu narudžbe za upravljanje zalihama
1931. (Shewhart) – modeli za kvantitativno
odlučivanje za statističko određivanje kvalitete
u proizvodnji
1947. (Dantzig) - simpleks metoda za
linearno programiranje.
1950. - razvoj računalnih simulacija
59
Računala
-Primjenjuju se u poslovanju od 1950-tih.
-Primjena matematičkih metoda
-Brža obrada podataka
Područja primjene:
• Upravljanje zalihama
• Terminiranje proizvodnje
• Kontrola kvalitete
• CAD/CAM
• Praćenje troškova
• Automatizacija ureda
• Internet itd.
60
Znanost o menadžmentu
• Matematički modeli
• Linearno programiranje
61
Just-in-time
• Veliki obim proizvodnje uz niske troškove
zaliha
• JIT sistem je mnogo više od koordinacije
prometa dobara
62
Total quality menadžment
• Odgovornost za kvalitetu proizvoda
• ISO 9000
63
Reinžinjering
• Cilj - povećanje efikasnosti i kvaliteta,
smanjenje troškova
• Uloga OM
64
Fleksibilnost
• Uobičajeno je bilo da poduzeća konkuriraju jedni drugima masovnom proizvodnjom standardiziranih proizvoda ili proizvodnjom malog obujma specijaliziranih proizvoda
• Danas se poduzeća suočavaju sa zahtjevom fleksibilnosti, odnosno da budu u mogućnosti ponuditi kupcima veliki broj različitih proizvoda
65
Konkurencija zasnovana na
vremenu
• Vodeći trend u današnjem poslovnom
svetu je razvoj vremenski uvjetovane
konkurencije
• Ovaj koncept zasniva se na razvoju novih
proizvoda i usluga brže od konkurencije,
kako bi poduzeće stiglo prvo na određeno
tržište, odnosno najbrže izvršenje
narudžbe kupca
66
Menadžment lanca nabave
• Ovaj koncept podrazumijeva upravljanje
protokom materijala i informacija od dobavljača
do krajnjeg kupca
• Osnovni cilj je da svi uključeni u lanac rade
zajedno kako bi smanjili ukupne troškove i
povećali kvalitetu
67
Globalna konkurencija
Poduzeće mora znati što kupac želi i tada stvoriti
proizvod koji zadovoljava potrebe kupca, ali je u
isto vrijeme različit od onog proizvedenog na
Dalekom istoku, u Evropi ili Africi
68
Zaštita okoline
• Društvo vrši sve veći pritisak na poduzeća da
vode računa o zagađivanju vode i zraka, o
zbrinjavanju otpada koji nastaje u proizvodnji, o
globalnom zatopljenju i drugim pitanjima zaštite
okoline
• Operativni menadžment koristi redizajniranje
procesa poslovanja kako bi se udovoljilo
zahtjevima zaštite okoline. Važnost ovog
pitanja dolazi do izražaja primjenom standarda
ISO 14000
69
Elektronsko poslovanje • B2B - skraćenica pojma Business-to-business.Označava vrstu
elektroničkog poslovanja koje je okrenuto razmjeni roba, servisa i
usluga između organizacija. B2B povezuje sve sudionike u
poslovnom procesu koji prethode krajnjim korisnicima
(dobavljači, posrednici, distributeri, itd.).
• B2B elektroničku trgovinu obilježavaju:
• Katalozi: najbolje odgovaraju tržištima gdje je ponuda i potražnja
visoko fragmentirana; cijene su obično fiksne
• Aukcije: trguje se viškovima inventara, korištenom kapitalnom
opremom, robom s popustom, pokvarljivim proizvodima, itd.; cijene
su dinamične
• Burza: trguje se prirodnim plinom, strujom, telekomunikacijskim
kapacitetima, itd.; cijene se daju u stvarnom vremenu; trguje se
anonimno
• B2C - Elektroničko poslovanje orijentirano prema kupcu
• C2C - Elektroničko poslovanje među krajnjim kupcima
70
Prošlo doba velikih serija
• Ford T “Lizzie”
• 1.10.1908. do
26.5.1927.
15,007.033 komada
• Bez značajnih
dizajnerskih izmjena
• TVIK
• Tijekom 80-tih
proizvodi za pokojni
SSSR
• po godišnjim
ugovorima
• milionske serije
vijaka i matica,
71
Strategija Metode i sredstva
Proizvodno funkcijsko područje
• još kraći životni ciklusi
• modularni dizajn
• multitehnologija
• integriranje proizvoda i usluga
• intenzivnija specijalizacija, ali uz mrežno
povezivanje
- umrežavanje poduzeća polazeći od procesa
- e-business (internetsko poslovanje) u
finalnoj prodaji ali i - u nabavi, uključivo
poslovnih usluga
- daljnja integracija komunikacijskih procesa
- ERP sustavi za planiranje i organizaciju
operativnog poslovanja
• CRM
• SCM
• PLM
- konvergencija strateškog i operativnog
planiranja
Tržišno funkcijsko područje
-clusterizacija – marketing regionalnih
brandova i/ili brandova poslovnih grupacija
-personalizirani marketing
OM kroz povijest – razdoblje nakon
90 tih
72
Poticaji novog vala zanimanja za
OM
- ubrzan ZT razvoj (nove tehnologije, konvergencija
tehnologija, ubrzana distribucija i komercijalizacija
znanja)
- tercijarizacija gospodarstva
- globalizacija
- rascjepkanost tržišta i promjene preferencija potrošača
- zahtjevi za povećanom fleksibilnosti poslovanja (tehnički
sustav najmanje fleksibilan poslovni sustav)
- alternativni modeli organizacije proizvodnje
73
Zašto? • Potaknuto prosječnim rezultatima američke
industrije u odnosu na druge • Zaostajanje rasta proizvodnosti
Što učiniti?
• Više investirati u opremu • Više istraživanja i razvoja • Drugačije upravljati djelatnicima • Tražiti nova organizacijska rješenja
Poticaji novog vala zanimanja za
OM
74
Kako poboljšati odlučivanje?
Korištenjem:
• Biheviorističkih disciplina
Pristup usmjeren na ponašanje koji ima za cilj otkrivanje
zakonitosti na ponašanje ljudi u određenim situacijama
• Kvantitativnih metoda
Oni koji znaju ratovati ne podižu postrojbe dvaput i ne
izdaju hranu triput. Sun Tzu - "Umijeće ratovanja"
• Ekonomskih disciplina
Ekonomika, ekonomska politika, financije,mikroekonomija,
makroekonomija
• Sustavnih disciplina
Konkretni projektantski postupci i posljedice tih postupaka
kroz procese masovne industrijske proizvodnje (podlogom
sustavne discipline) koja bi promišljala procese dizajna i
posljedice tih procesa
75
Popis kratica
• JIT Just in time
• CNC Computer Numerically Controled Machines
• FPS/FMS Flexible Production/Manufacturing Systems
• MRP Material Requirement Planning
• MRP II Manufacturing Resource Planning
• CAD Computer Aided Design
• CAM Computer Aided Manufacturing
• CIM Computer Integrated Manufacturing
• ERP Enterprise Resource Planning
• CRM Customer Relationship Management
• SCM Supply Chain Management
• PLM Product Life Cycle Management
• EAI Enterprice Application Integration
Izazovi:
Koliki je utjecaj standardiziranih poslovnih rješenja (ISO) te softwera (ERP-ova) na
ujednačavanje organizacijske prakse
Kakav je položaj i koje su razvojne mogućnosti poduzeća fizički vezanih uz manje razvijene
regije...
Koje su im konkurentske prednosti, u kojim djelatnostima...
Koliko su nezavisni u poslovnom planiranju pa i postavljanju vlastite operativne
organizacije poslovanja....kakva je razdioba koristi ostvarenih zajedničkim djelovanjem u
nekom clusteru.....
76
Ispitna pitanja
1.Što je operacijski menadžment
2.Transformacijski proces /razlika između operacija i procesa/
3.Razlike i sličnosti između proizvoda i usluga
4.Položaj operacijskog menadžmenta u organizacijskoj strukturi
5.Najbitnije odluke pri upravljanju operacijama u OM
6.Razvoj operacijskog menadžmenta - činitelji koji su utjecali na upravljanje proizvodnjom
7.OM kroz povijest
Recommended