Tonkovic Vrbesic Zlosa - Operacijski Sustav Windows

Embed Size (px)

Citation preview

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku

Seminarski rad iz predmeta Informatika

Naslov rada :

Operacijski sustav Windows

Valentina Tonkovi(br.indeksa: 33580, G8a) Nataa Vrbei(br.indeksa: 33353,G8b) Vanesa Zlosa (br.indeksa:33299, G8b)

Osijek, travanj 2008. Sadraj : 6. Literatura ...................................................................................................................................15

1. UvodZa temu ovog seminara odabrali smo operacijski sustav Windows povijesni razvoj, karakteristike, prednosti,nedostaci. Razlog zbog kojeg smo odabrali ba ovu temu je taj to smo se eljeli bolje upoznati s operacijskim sustavima openito, a osobito s operacijskim sustavima koji su postali dio nae svakodnevice; a to su operacijski sustavi Windows. Cilj naeg rada je upoznati se s Windows-ima, to znai-upoznati se s povijesnim razvojem-kako su Windowsi uope nastali, kada, tko je zasluan za nastanak neeg tako poznatog u gotovo cijelom svijetu,a to je postalo dio nae svakodnevice, koje su njegove prednosti i nedostaci, te naposljetku usporediti Windowse s nekim drugim sustavom, odnosno konkretno u naem sluaju sa Unix-om. Podatke za ovaj seminar prikupljat emo iz preporuene nam literature, a takoer i sa interneta. Budui da je Windows operacijski sustav, usuujemo se rei, najpoznatiji i najuspjeniji operacijski sustav na svijetu danas, smatramo da neemo imati problema prilikom prikupljanja podataka,a ova tema kao dio nae svakodnevice, izrazito je zanimljiva za istraivanje i prezentiranje dobivenih podatka jer se uvijek sazna neto novo i pouno. Seminar smo podijelili na tri glavna dijela, a to su:

2

povijesni razvoj Windowsa vrste Windowsa usporedba s Unix-om U prvom dijelu seminara, koji se odnosi na povijesni razvoj, elimo saznati kako se Windows operacijski sustav razvijao kroz povijest, kako je sve poelo, tko je osniva i kada je zapravo poelo sa razvojem i napredovanjem ovog sustava. to se tie podnaslova-vrste Windowsa, elimo se bolje upoznati sa svim vrstama Windowsa, kako ovim koje svakodnevno koristimo, tako i ovim na koje ve polako zaboravljamo i odlaze u povijest. Budui da mi obraujemo operacijski sustav Windows za trei dio seminara odabrali smo usporedbu s Unix-om kako bismo kroz taj dio uvidjeli koje su prednosti i nedostaci Windowsa. Nadamo se da emo uspjeno obraditi sve cjeline i saznati korisne informacije.

2.Povijest WindowsaMicrosoft je amerika softverska tvrtka koju su osnovali Bill Gates i Paul Allen jo 1975. godine. Osnovni cilj bio je razvoj osnovnog softvera poput operacijskih sustava, baze podataka i razvojnih alata. Prvi proizvod tvrtke Microsoft bio je Basic prevodilac, koji je bio namijenjen osobnom raunalu Altair 8800. Nakon njega, proizveden je i program-prevodilac za programski jezik Fortran. Tri godine nakon osnivanja tvrtke otvorili su i ured u Tokyu to je uvelike povealo njihovu prodaju. Slika 1. Microsoft Logo ( izvor : http://www.research.att.com/~dsj/images/microsoft-logo.jpg [od 04.04.2008.]) Prvi veliki uspjeh tvrtka Microsoft doivjela je 1981. godine kada je tvrtka IBM tritu ponudila osobno raunalo IBM PC. To raunalo koristilo je MS-DOS 1.0 operacijski sustav i programe Cobol, Basic i Pascal, tvrtke Microsoft. Microsoft je prvo razvio MS-DOS i Windows je logini slijed za razvoj operacijskog sustava MS-DOS dodavanjem grafikog korisnikog suelja nakon pojave Apple Macintosh

3

1984 na tritu, koji je bio zasnovan na principima grafikog korisnikog suelja kao i koritenja mia kao jedan od glavih korisnikih ulaznih jedinica.1 Windows 1.0 je bila prva verzija Windows operacijskog sustava, koju je demonstrirao Bill Gates 1983. godine, a bila je namijenjena IBM raunalima. Nakon toga pojavljuje se i druga verzija, Windows 2.0, dvije godine kasnije. Novina su bile grafike ikone. Prvi veliki uspjeh Windows postie s treom verzijom, Windows 3.0, koja se pojavljuje 1990. godine i kada je prodano oko tri milijuna kopija. Uz to, programeri poinju proizvoditi aplikacije namijenjene Windowsima. Od 1993.izlazi nekoliko serija Windows NT. Prva je bila Windows NT 3.1, a zatim Windows NT Workstation 3.5. Naa generacija, zasigurno pamti stari Windows 95 koji je izazvao pravu revoluciju u proizvodnji i prodaji Winodwsa. Windowsi 95 na trite su doli krajem ljeta uz nezapamenu histeriju u informatikom svijetu. Kopije novih Windowsa trgovci su tada uspijevali prodavati i kupcima koji uope nisu imali raunalo.2 On je postao najprodavaniji i najpopularniji sustav do tada. Slika 2. Izgled zaslona Windows 95. (izvor: http://www.guidebookgallery.org/pics/gui/startupshutdown/splash/win95-1-1.png [od 04.04.2008.] )

Zatim izlazi Windows NT Workstation 4.0, a nakon njega, nama dobro znan, Windows 98. On je bio pretposlijednji operacijski sustav iz Microsofta baziran na MS-DOS jezgri. Dok je poslijednji bio Windows Millennium. Windows 2000. idui izlazi, a nakon njega, danas najpopularniji Windows XP. 2006. godine izlazi i najnovija dugo oekivana verzija Windows Vista. Slika 3. Logo Windows Viste ( izvor : http://res.syscon.com/story/mar06/198828/Windows_Vista_logo.jpg [od 08.04.2008.]) Kao sastavni dio Windows operacijskog sustava dolazi i Internet Explorer. To je internetski preglednik koji je 1999. postao najrairenijim preglednikom. Danas, Microsoft je jedna od najutjecajnijih tvrtki koja prevladava na tritu, a Windowsi ine najvei dio trinog udjela operacijskih sustava. Ali danas, vie nego prije, Microsoft je suoen s jakom i velikom konkurencijom.1 2

http://sh.wikipedia.org/wiki/Windows [od 04.04.2008.] http://www.rezultanta.com/questionmark-mswindows-hr.html [od 02.04.2008.]

4

2.1.Tvrtka Microsoft danas Bill Gates je glavno i zatitno lice tvrtke Microsoft od njezinog osnivanja pa sve do danas, uz njega je tu i suosniva Paul Allen, glavni izvrni direktor Steve Ballmer i glavni sofrverski arhitekt Ray Ozzie. Prihodi 2006. godine su iznosili 44,2 milijarde US$, a neto dobit 12,6 milijardi. Takoer 2006. godine broj zaposlenih je iznosio 71.172 zaposlenika. Slogan je : Your potnetial. Our passion.

3. Vrste WindowsaMicrosof Windows je najpopularniji desktop operativni sistem u upotrebi. Naziv Windows prevedeno, to znai prozor, dolazi od prikaza podataka korisniku u obliku pravokutnih dijelova povrine zaslona, koji podsjeaju na prozore kroz koje korisnik komunicira s raunalom. Windows je najpopularnije grafiko korisniko suelje za IBM PC sukladna raunala. Microsoft Windows omoguuje pokretanje aplikacija i organiziranje podataka. S ovim operativnim sustavom dolazi mnogo aplikacija pomou kojih se moe itati i pisati jednostavne dokumente i slike. Tu takoer pripadaju i aplikacije koje omoguavaju koritenje Interneta, pregled web stranica i itanje e- mail poruka, aplikacija za sluanje glazbe i gledanje videa koja se naziva Windows Media Player. Prednosti - jednostavna za koritenje i uenje,odnosno jednostavna i intuitivan upotreba(korisnik moe obaviti eljeni zadatak) - jedinstveni pristup sklopovskim dijelovima raunala za sve programe koji rade pod Windowsima - velika slinost razliitih programa- mnoge naredbe su iste ili sline u razliitim programima pisanim za Windowse to korisniku olakava uenje novih programa - skup korisnih programa priloeni Windowsima kao to su npr.: crtanje, program za pisanje, kalendar,sat - WYSIWYG odnosno engl. What you see is what you get nain prikaza. Ovim nainom prikaza na zaslonu monitora prikazuju se podaci slini onima koje dobivamo pri ispisu printera - dobro radi sa mnogim razliitim hardverskim komponentama i ureajima. Nedostaci - esto prekidaju i prestaju s radom - nisu dovoljno sigurni po pitanju Internet privatnosti - smatra se da su ovi operativni sustavi preveliki,odnosno da zauzimaju previe prostora na hard disku - koriste previe raunarske meorije Zbog toga mnogi korisnici razmiljaju o besplatnim alternativama poput Linuxa. 3.1. Osobitosti Windowsa Osobitost Windowsa da sve vidi kao sliku omoguava da se slova definiraju matematikim funkcijama i da se promjenom parametra njihova veliina i debljina moe proizvoljno mijenjati. Budui da su u pitanju grafiki prikazi, paljivom izradom programa moe se postii da izgled ekrana odgovara buduem izgledu na papiru tzv. WYSIWYG.

5

Najvanije pomagalo u Windows okruenju je mi(mouse). Glede bre komunikacije s alatima uveden je dodatni izbornik, uz glavni (bar) i padajui (pop) izbornik, nazvan izbornik alata (toolbar) predstavljen malim ikonama ispod glavnog izbornika i koji sutini predstavlja preice, a korisnik ga sam prema potrebi moe popuniti. 3.2. Operativni sustavi Windowsa: MS DOS MS Windows 95 MS Windows 98 MS Windows Millenium / Windows 2000 MS Windows NT MS Windows XP Trenutno najnoviji sistem je Windows Vista. Tek otkad se pojavila Windows verzija 3.0 1990. godine, i NT 1993. godine moemo govoriti o irokoj rasprostranjenosti tog operativnog sustava 3.3. Kronoloki popis: DOS jezgra (kernel) 1985 Windows 1.0 1987 Windows 2.0 1990 Windows 3.0 1992 Windows 3.1 1993 Windows for Workgroups 3.1 1995 Windows for Workgroups 3.11 1998 Windows 95 1999 Windows 98 2000 Windows 98 Second Edition NT jezgra (kernel) 1993 Windows NT 3.1 1994 Windows NT 3.5 1995 Windows NT 3.51 1996 Windows NT 4.0 2000 Windows 2000 2001 Windows XP 2003 Windows Server 2003 2005 Windows Media Center 2005 2006 Windows XP 64-bit Edition 2007 Windows VIsta

2008? Windows "Longhorn Server Najpoznatije inaice Programa Windows 6

Windows 3.11. Windows 95 Windows for Workgroups Windows EE Windows 98 Windows NT

3.4. Windows 3.11 Windows okruenje do verzije 3.11 oslanja se na MS-DOS jezgru operativnog sustava, ne predstavlja samostalni operativni sustava te se po osobinama mora uskladiti s MS-DOS-om. Smatra se da je poetkom 1995.g. preko 50 milijuna osobnih raunala imalo instaliran Windows 3.11. Windows 3.11 poetkom devedesetih godina doivio je veliku popularnost jer je razvoj tehnologije omoguio prosjenom korisniku nabavu dovoljno dobre sklopovske opreme za pristupanu cijenu. On za svoj rad zahtijeva mnogo snanije raunalo s mnogo veom memorijom od operacijskih sustava sa znakovnim sueljem. 3.5. Windows for Workgroups (WFW) Ova je inaica namijenjena radu na lokalnoj mrei. Nalik je jednokorisnikoj inaici Windows 3.11. jednostavna je instalacija programa i podeavanje mrenog rada. Osim uobiajenih funkcija mrenog operacijskog sustava ima ugraenu elektroniku potu (email),program za raspored vremena sudionika mree(group scheduling), mogunost brbljanja(chatting) i jednostavne mogunosti nadzora mree.

Slika 5. Izgled verzije Windows for augsburg.de/ci/rs6k/sw/ica/1a.gif [od 12.04.2008.]) 3.6. Windows 95 i 98

Workgroups(

http://www.physik.uni-

Microsoft Windows 9x je 32 bit-ni operativni sustav namijenjen za raunala s Intelovim x86 mikroprocesorima ili njima kompatibilnim. Ne podravaju simetrinu i vieprocesorsku obradu. Namijenjeni su prvenstveno za kunu uporabu ali mogu uinkovito posluiti kaoradne postaje u mrenim sustavima s jednostavnim i istovremenim pristupom

7

Microsof, Novell Netware i drugim vrstama mrea. U tom smislu podravaju rad s vie vrsta mrenih protokola istovremeno te mogu nuditi svoje resurse na koritenje drugim korisnicima na mrei. Za instalaciju W9X operativnog sustava potrebna je BOOT disketa s podrkom za XMS memoriju i CD-ROM ureaj u koliko BIOS matine ploe raunala ne omoguava automatsko pokretanje instalacijskog CD-ROM medija. Tada treba voditi rauna da su ispravno definirani imenici i pogon (najee A:) u startnim datotekama diskete. Osim navedenog BOOT disketa treba da sadri i programe potrebne za pripremu tvrdog diska za instalaciju OS (najmanje FDISK i FORMAT). Windows 9X operativni sustav ne moe se instalirati na tvrdi disk ako isti ve ima sistemska svojstva ve disk mora biti potpuno prazan. Jedina je mogunost ako se instalira na ve pripremljenu particiju od strane jaeg brata NT tipa 3.7. Windows 95 To je inaica Windowsa koju je pratila velika promidba. Na tritu se pojavila krajem kolovoza 1995.g. to je najtemeljitiji program u povijesti jer su ga provjeravali mnogi korisnici. Za razliku od prethodnih inaica imaju dodatne mogunosti,a to u: viezadani rad, imaju ugraenu podrku mrenom radu, jednostavno se spajaju s javnim komunikacijskim mreama (npr. Internet),jednostavna konfiguracija- tzv. plug and play tehnologija. Plug and play tehnologija ili skraeno PnP tehnologija olakava ugradnju dodatka u raunalo. da bi se ugradili dodaci u raunalo potrebno je da su dodatak, raunalo i programi PnP usklaeni.

Slika 6. Izgled zaslona verzije Windows 95 (izvor : http://www.d4.dion.ne.jp/~motohiko/systemdock/windows95.gif [od 15.04.2008.]) 3.8.Windows 98 Ta inaica nije donijela bitnih novosti,ve je obuhvatila nadopune i ispravke Windowsa 95 posebice dio koji se odnosio na rad s Internetom Pojavila se 1998. godine. 3.9. Windows 98 danas 8

Nalaze se u upotrebi kod korisnika sa starijim PC raunalima ili kod onih koji ele koristiti programe i igre napravljene do 2005.g. jedina konkretna ogranienja su maksimalna koliina memorije koja treba biti ograniena na 1 GB i obavezno posjedovanje AGP grafike kartice."Moderne" matine ploe to podravaju Windowse 98 SE, a nalaze se jo u proizvodnji su napravljene oko ipseta Intel 865, VIA P4M800Pro i nvidia 3. Windows 98 Second Edition (SE) je nadogradnja Windowsa 98, izdan 5. svibnja 1999 godine. Ukljuuje ispravke za mnogo propusta u prvoj verziji 98-ice, poboljana USB podrka, a Internet Explorer 4.0 zamijenjen je sa mnogo boljim i brim Internet Explorerom 5. Ukljuen je i Internet Connection Sharing, koja doputa veem broju raunala povezanih u LAN mreu da dijele istu internetsku vezu.

Slika 7. Izgled verzije Windows98 (http://embeddingwindows.com/graphics/8mb_windows98.gif [od 13.04.2008.]) 3.10. Windows NT (Windows new tehnology) Proizaao je iz suradnje Microsofta i IBM-a. Prvi puta sustav je javno najavljen 1991.g. pod nazivom OS/2 3.0 ili OS/2 NT ali se nije pojavio zbog prekida suradnje Microsofta i IBMa. 1993.g. pojavio se kao proizvod Microsofta pod nazivom Windows NT Namijenjen za mreni rad. Ubraja se u najbolje operacijske sustave. Grafiko korisniko suelje vrlo je slino suelju inaice Windows 3.11 odnosno Windows 95 to omoguuje brzo privikavanje na rad s njime. Pouzdan je, predvien za upotrebu u velikim mreama s mnogo korisnika, omoguava spajanje s velikim raunalima. Primjenjiv je na razliiti vrstama raunala. Vrlo je sloen operacijski sustav budui da se sastoji od tri milijuna naredbi programskog jezika C i C++.

9

Slika 8.Izgled zaslona Windows NT(izvor : http://www.kernelthread.com/mac/vpc/images/winnt40.gif ) 3.10.1. Arhitektura Windows NT Arhitektura Windows NT porodice operacijskih sustava se sastoji od dva sloja: korisnikog naina rada i jezgrinog naina rada. Jezgrin nain rada Jezgrin nain rada u Windows NT liniji se sastoji od podsustava sposobnih prosljeivati U/I zahtjeve odgovarajuem pogonskom programu koji se izvodi u jezgrinom nainu rada rabei U/I upravitelj (I/O Manager). Dva podsustava ine korisniki nain rada Windowsa 2000: podsustav okoline (Environment subsystem) (pokree aplikacije napisane za razliite vrste operacijskih sustava), i integralni podsustav (Integral subsystem) (funkcije specifine za operacijski sustav koje djeluju u ime podsustava okoline). Jezgrin nain rada u Windowsima 2000 ima neogranien pristup sklopovlju i sustavskim sredstvima raunala. Jezgrin nain rada sprjeava servise i aplikacije u korisnikom nainu rada da pristupe kritinim podrujima operacijskog sustava kojima ne bi smjeli imati pristup. 3.10.2. Korisniki nain rada Korisniki nain rada je sainjen pod podsustava koji mogu prosljeivati U/I zahtjeve odgovarajuim pogonskim programima preko U/I upravitelja (koji djeluje u jezgrinom nainu rada). Dva podsustava ine sloj korisnikog naina rada Windowsa 2000: podsustav okoline i integralni podsustav. Podsustav okoline je dizajniran kako bi omoguio pokretanje aplikacija napisanih za razliite vrste operacijskih sustava. Podsustavi okoline ne mogu izravno pristupiti sklopovlju, i

10

moraju zahtijevati pristup memorijskim sredstvima preko upravitelja virtualne memorije koji djeluje u jezgrinom nainu rada. 3.11.Windows XP Statistiki, Windows XP je najraireniji operativni sustav kod korisnika tijekom polovine prvog desetljea ovog milenija, odnosno najkoriteniji Windows OS uope. Slova XP dio su engleske rijei 'eXPerience' - iskustvo, te mu je viegodinje prisustvo u svijetu operativnih sustava u tom smislu mogue opravdano. U 2007. godini koristi ga oko 90% korisnika raunala. To se prvenstveno odnosi na raunala kod kue i radna raunala korisnika u institucijama i firmama. Koritenje Windows XP operativnog sustava za veinu korisnika svodi se na postavljanje pokazivaa mia (ne kursora) na neku ikonu ili izbor u izborniku te na klik po tipki mia kojih u osnovnoj inaici ima tri: Lijeva tipka (L) Desna tipka (D) Srednja tipka-kotai (K)

Slika 9. Izgled izbornika poslova u Windows XP operativnom sustavu ( izvor : http://www.informatika.buzdo.com/s700.htm [od 15.04.2008.]) 3.12. Windows Vista Windows Vista operativni sustav koji bi trebao donijeti mnotvo novih tehnologija. Vista je podosta naslijedila od XP sustava. Microsoft Windows Vista dizajnirana je kako bi dramatino unaprijedila uporabu raunala svakom korisniku, od ljudi koje raunalo koriste kod kue za osnovne zadatke i zabavu do poslovnih ljudi koji imaju potrebu za organiziranjem ogromnih koliina podataka, do znanstvenika kojima raunalo slui za rjeavanje kompleksnih raunalnih zadaa. Kako bi se uvjerili da su svima ponuena rjeenja upravo za njihove zahtjeve, Microsoft donosi etiri razliita izdanja Windowsa Vista: Home Basic- za osnovnu kunu upotrebu poput e-mail ili Interneta Home Premium- za vrhunsku kunu upotrebu I zabavu Business- za male i srednje poslovne organizacije Ultimate- za posao ili zabavu- najkompletnije izdanje Originalni sustav Windows Vista podrava tvrtka Microsoft ili pouzdani partner i isporuuje se sa svim znaajkama sustava Windows Vista. Originalni sustav Windows Vista omoguuje stalan pristup auriranjima i poboljanjima i titi vas od rizika krivotvorenog softvera. Originalni sustav Windows Vista prua vam sljedee prednosti: - Sva auriranja koja izdaje Microsoft kako bi vae raunalo bilo aurno. - Sve mogunosti pomou kojih svoje raunalo moete koristiti na raznovrstan i potpun nain. - Pristup posebnim ponudama, aplikacijama i promocijama kada ih izda tvrtka Microsoft. Kako biste mogli provjeriti koristite li originalni sustav Windows Vista, Microsoft nudi brz i jednostavan postupak mrene provjere valjanosti. Microsoft Windows Vista dizajnirana je kako bi dramatino unaprijedila uporabu raunala svakom korisniku, od ljudi koje raunalo koriste kod kue za osnovne zadatke i zabavu

11

do poslovnih ljudi koji imaju potrebu za organiziranjem ogromnih koliina podataka, do znanstvenika kojima raunalo slui za rjeavanje kompleksnih raunalnih zadaa.

Slika 10. Izgled zaslona Windowsa Viste (http://www.informatika.buzdo.com/s730.htm [od 16.04.2008.])

4. Usporedba Unix opreacijskog sustava s Windows operacijskim sustavomMicrosoft programska potpora u svojim raznim inaicama dri preko 50% trita. U taj obim ubrajaju se razliite inaice operativnih sustava, internetskih pretraivaa, uredske programske potpore, razvojnih alata i drugo. Ostatak trita ine operativni sustavi zasnovani na UNIX-u. Ime UNIX nastalo je skraivanjem engleske sloenice Uniplexed Information and Computing System, te transmutacijom slova CS u X, radi zvunosti. Unix je prisutan na raunalnim sustavima ili kao neka njegova inaica, ili kao operativni sustavi kojima je dobar dio 'preuzet' od Unix-a pa su nastale izvedenice kao: a. Ultrix (DEC - Digital Equipment Corporation) b. BSD unix (Berkeley Software Distribution - FreeBSD, OpenBSD) c. SCO unix (SCO Group Inc.) d. AIX (IBM - International Business Machines Corporation) e. IRIX (SGI - Silicon Graphics Incorporated) f. Solaris (Sun - Sun Microsystems) g. Mac OS X (Macintosh - Apple Computer, Inc.) h. Linux (RedHat, Mandrake, Knopix, SuSE, Debian) Slika 11.Logo Unix-a ( izvor : http://www.informatika.buzdo.com/s770.htm [od 16.04.2008.]) Nastao je u AT&Bell laboratorijima u Americi 1970. godine, gdje je bila postavljena raunalna mrea koja se opisuje kao predak dananje svjetske mree raunala.. Osnovne znaajke UNIX-a su: - openamjenski - vieprogramski - viekorisniki - konverzacijski - s podjelom vremena

12

UNIX je postao jedan od standardnih operacijskih sustava za velika raunala, ali i verzija za PC raunala. Glavne mogunosti i svojstva UNIX-a su: - lako odravanje - hijerarhijska struktura datoteka - utljiv - usluan - obrada u prvom i drugom planu - uredsko poslovanje - mrena mogunost - obraun trokova - editori3 esto, Unix rjeenja istiu se kao financijski povoljnija od Microsoft-ovih. Istina, Unix operativni sustavi i aplikacije mogu se dobiti i besplatno, ali bez podrke, bez dokumentacije, bez ispravaka (zakrpa) i svega ostaloga to se danas smatra standardom u industriji software-a. S druge strane, ako se dobro plati, na Unix platformi moe se dobiti sve to se poeli. Dakle, cijena je relativan pojam. Kau da je Microsoft od Apple-a 'posudio' ideju o grafikom suelju. Iako ga mnogi ljudi zamiljaju kao operativni sustav bez grafikog suelja, Unix je vrlo rano preao s naredbenog retka (command prompt) na grafiko suelje. Dananje najmonije grafike radne stanice Silicon Graphics (SGI) koriste IRIX varijantu Unix-a. Uz IRIX postoji i mnogo drugih kao Solaris (Sun OS) te mnoge verzije Linux sustava. esto se grekom grafiko suelje na Unix baziranim raunalima nazivati 'Windows', ali radi o X-Window suelju ili nekom od drugih komercijalnih grafikih suelja za Unix okruenje kao CDE. Svojom pojavom Unix je uveo neka svojstva koja se danas podrazumjevaju: multitasking, multiprocesing, umreavanje. Unix kao primjer viekorisnikog sustava ima sustav vlasnitva, tako da s nekom datotekom moe raspolagati samo sustav, njen kreator, grupa korisnika ili bilo koji korisnik u mrei s razliitim pravima kao pravo itanja, upisivanja ili izvravanja i njihove kombinacije. Znaju to sada i Windows operativni sustavi ali ni blizu tako dobro. Unato svim svojim dobrim stranama UNIX ima i neke vane nedostatke. Na primjer, u usporedbi s Windows-ima UNIX ba i ne moemo nazvati user-friendly sustavom, odnosno sustavom za obinog korisnika. UNIX je uglavnom pisan za tehniki obrazovane korisnike pa je mnoge stvari potrebno uiniti 'runo'. Potrebno je znati i velik broj naredbi za efikasnu uporabu sustava. Zbog velikog broja razliitih vrsta UNIX-a javljaju se i problemi jer nisu sve naredbe iste kod svih vrsta sustava. Na tritu operativnih sustava za posluitelje sve je mjerodavniji LINUX operativni sustav. Linux je besplatan UNIX-oidan operativni sustav iji je razvoj krajem prolog stoljea (poetak devedesetih godina) zapoeo Linus Torvalds, jo kao student na na Helsinkom sveuilistu, pod prvotnim imenom Minix - Unix u malom. Do danas je razvijeno podosta verzija (distribucija) Linux-a od kojih su najpoznatije RedHat, Mandrake i Debian/GNU. Neke verzije Linux-a postale su komercijalne (na primjer RedHat) te se trenutno za potpuno besplatnu i solidno razvijanu verziju smatra Debian/GNU LINUX. Najee se koristi kao operativni sustav za posluitelje od kojih je jedan ovaj na kojem su stranice to ih upravo itate. Sva poglavlja nadalje vezana su upravo uz ovu verziju operativnog sustava LINUX. Znaajka3

Majdandi, N., Primjena raunala, Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u S.Brodu, Slavonski Brod, 1996.

13

Debian distribucije je upravo u tome to je ukljuen poprilian broj ljudi u njezin razvoj, te su licenna prava takva da je gotovo nemogue da ga netko otkupi i proglasi komercijalnim proizvodom. Linux je operativni sustav kojemu se najbre poveava broj korisnika. Njegova kvaliteta, pouzdanost, fleksibilnost, velik broj razvijenih servisa, relativno manji hardverski zahtjevi, te nia ukupna cijena rjeenja baziranog na Linuxu razlozi su da ga se kvalitetno i ekonomino primjeni za obavljanje najrazliitijih usluga koje se oekuju od posluitelja u lokalnim mreema. No nisu samo posluitelji u pitanju. Sve je popularniji i kod kunih raunala i sve vei broj mobilnih ureaja zasnovan je na Linux opertivnom sustavu. Iako je pingvin (zatitni znak Linux-a) svoj mobilni put zapoeo prije par godina, sve ga ee nalazimo na razliitim mobilnim ureajima. Slika 12. Zatitni logo Linux-a ( izvor : www.informatika.buzdo.com/s770.htm - 13k - [od 16.04.2008.]) Dakle, Linux je klon Unix-a, to znai da su najbolja programska rjeenja ostavljena, a ona problematina su rijeena na novi, bolji nain. Rezultat je moan, brz i izuzetno stabilan operativni sustav. Mali pingvin na slici zatitni je logo Linux operativnog sustava u cjelini, mada pojedine distribucije ovog sve popularnijeg operativnog sustava za logo koriste neke druge slike.

5. ZakljuakOvim seminarom obradili smo temu operacijskih sustava, a konkretno smo se bazirali na Windows operacijski sustav. Istraili smo vrste Windows-a, njegov povijesni razvoj i pri tome se prisjetili nekih, sada ve gotovo zaboravljenih sustava kao to su na primjer Windows 95, 98 i mnogu druge koje su zamijenili dananji Windows XP ili jo noviji Windows Vista. Operativni sustavi Windowsa koje smo obraivali u ovom seminaru su:MS DOS, MS Windows 95, MS Windows 98 ,MS Windows Millenium / Windows 2000, MS Windows NT ,MS Windows XP , te trenutno najnoviji sistem jWindows Vista. Svima nama, zasigurno e u sjeanju jo dugo ostati Windowsi 95 jer je njihovom pojavom, usuujemo se rei, zapoela prava revolucija koju bismo mogli nazvati informatizacija. Kada govorimo o vrstama operacijskih sustava, a pri tome mislimo na popularne Windows, moramo spomenuti Microsof Windows koji je najpopularniji desktop operativni sistem u upotrebi. On ima stanovite prednosti , ali i nedostatke koje smo takoer naglasili. Meutim, mi ipak smatramo kako ima daleko vie prednosti nego nedostatka i smatramo ga vrlo vanim operacijskim sustavom. Ako govorimo o Microsoft-u zasigurno moramo spomenuti jedno izuzetno znaajno i gotovo svima poznato ime: Bill Gates- glavno i zatitno lice tvrtke Microsoft od njezinog osnivanja pa sve do danas. Smatramo da je njegov doprinos jako velik, to to je on pokrenuoizazvalo je pravu malu revoluciju. Takoer, kod teme operacijskih sustava odluili smo napraviti malu usporedbu Windows-a u Unix-a. Prema svim agrumentima, mi smo ipak odluili dati prednost Windowsima, jer su oni ipak najpoznatiji operacijski sustavi i vjerojatno e tako ostati jo dugo vremena.

14

6. LiteraturaKnjige : 1. Grundler, D., Primijenjeno raunalstvo, Graphis, Zagreb, 2000. 2. Majdandi, N., Primjena raunala, Sveuilite J.J.Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Sl.Brodu, Slavonski Brod, 1996. Web izvori :1. 2. 3. 4.

http://sh.wikipedia.org/wiki/Windows [od 04.04.2008.] http://www.rezultanta.com/questionmark-mswindows-hr.html [od 02.04.2008.] http://www.informatika.buzdo.com/s770.htm [od 16.04.2008.] http://www.microsoft.com/croatia/windows/products/windowsvista/buyorupgrade/g enuine/default.mspx [od 13.04.2008.] http://www.autronic.hr/proizvodi/vista.asp [od 13.04.2008.] http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhitektura_Windowsa_NT [od 14.04.2008.]

5. 6.

15