View
245
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
Klijent-serverarhitektura
2
Klijent-server arhitektura
Nakon pažljive analize korisničkih zahteva, neophodno je doneti odluku o arhitekturi sistema.
Odluka mora biti doneta na osnovu trenutnih potreba i budućeg razvoja. za jednostavne statičke Web aplikacije dovoljni su klijenti i Web
server, dok su za dinamičke i poslovne aplikacije potrebne najmanje tri komponente:
klijenti, Web server i aplikacioni server.
Odabir arhitekture zavisi od: broja korisnika i računara na mreži, vrsta razvojnih okruženja i programskih alata, modela i obima baze podataka, složenosti programskih procedura.
3
Klijent-server arhitektura
Web aplikacije su dominantno bazirane na klijent/server modelu arhitekture
Klijent/server arhitektura je razvijena kao: višenamenska,
modularna infrastruktura,
zasnovana na slanju i primanju poruka,
sa ciljem: unapređenja upotrebljivosti,
fleksibilnosti,
interoperabilnosti i
skalabilnosti
4
U klasičnim sistemima za obradu podataka po klijent/server modelu mogu se uočiti tri klase komponenti: server, klijenti i mreža.
Server
Klijent
Klijent
Klijent
Mreža
Klijent-server arhitektura
5
Klijent-server arhitektura
Namena servera : optimalno upravljanje zajedničkim resursima, što su najčešće
podaci,
upravljanje bazom podataka kojoj pristupa više korisnika,
kontrola pristupa i bezbednosti podataka i
centralizovano obezbeđenje integriteta podataka za sve aplikacije.
Klijent-aplikacije vrše upravljanje korisničkim interfejsom i izvršavaju deo logike aplikacije.
Računarska mreža i komunikacioni softver omogućavaju prenos podataka između klijenta i servera.
6
Dvoslojna arhitektura
Dvoslojna arhitektura sastoji se od 3 komponente distribuirane u dva sloja – klijentskom i serverskom. Te tri komponente su: Korisnički interfejs – sesije, unos teksta, dijaloški prozori,
prikaz na ekranu
Upravljanje procesima (process managment) – generisanje, izvođenje i nadgledanje procesa i neophodnih resursa
Upravljanje podacima (database managment) – servisi vezani za deljenje podataka i datoteka
7
Dvoslojna arhitektura
8
Dvoslojna arhitektura
Jedna od osnovnih karakteristika klijent/server sistema je distribuirana obrada podataka – logika aplikacije je podeljena između klijenta i servera tako da obezbedi optimalno korišćenje resursa. Na primer, prezentacija podataka i provera ulaznih podataka su
sastavni deo klijent-aplikacije, dok se
rukovanje podacima, u smislu njihovog fizičkog smeštaja i kontrole pristupa, vrši na serveru.
9
Dvoslojna arhitektura
Neke od prednosti ovakvog modela obrade podataka su:
centralizovano upravljanje resursima sistema i
jednostavnije obezbeđivanje sigurnosti podataka.
Osnovni problem – nedostatak skalabilnosti.
Pod skalabilnošću se podrazumeva osobina sistema da omogućiefikasan rad velikom broju korisnika, i da dalje povećavanje broja korisnika ne izaziva drastičan pad performansi sistema.
10
Skica dvoslojnog sistema zasnovanog na WWW tehnologijama
11
Troslojni klijent/server sistemi
Klijent/server sistemi sa troslojnom arhitekturom (three-tier architecture) predstavljaju sisteme sa tri, u velikoj meri nezavisna, podsistema. U pitanju su sledeći podsistemi:
1. podsistem za interakciju sa korisnikom (implementira funkcije korisničkog interfejsa);
2. podsistem za implementaciju osnovnih funkcija sistema(implementira tzv. “poslovnu logiku”);
3. podsistem za rukovanje podacima, pri čemu se pre svega misli na fizički smeštaj podataka (ovo je, zapravo, sistem za upravljanje bazama podataka).
12
Elementi troslojne arhitekture sistema
Ne postoji direktna veza između podsistema za interakciju sa korisnikom i podsistema za rukovanje podacima. Ovi podsistemi se nazivaju i slojevi.
Klijent aplikacija
Aplikacioni server
SUBP
13
Elementi troslojne arhitekture sistema
Za razliku od dvoslojnog modela obrade podataka, gde je logika aplikacije bila podeljena između klijenta i servera,
u troslojnom modelu ona se nalazi koncentrisana u tzv. aplikacionom serveru – čija je namena da izvršava programski kod koji implementira logiku aplikacije.
Klijent aplikacija je namenjena samo za implementaciju korisničkog interfejsa,
a funkcija sistema za upravljanje bazom podataka je isključivo fizičko rukovanje podacima (u prethodnom slučaju je, pored toga, izvršavao i deo logike aplikacije).
14
Prednosti troslojne arhitekture
Troslojni koncept je doveo do podele programskog koda na segmente koji implementiraju tačno određene funkcije sistema.
Tako organizovan sistem je jednostavniji za održavanje, jer je moguće nezavisno razvijati korisnički interfejs, i logiku aplikacije.
Za potrebe fizičkog rukovanja podacima najčešće se koristi neki od komercijalno dostupnih servera za tu namenu.
Troslojne arhitekture sistema podrazumevaju oslanjanje na standarde u odgovarajućim oblastima, zasnovane na Internet tehnologijama.
Oslanjanje na standarde omogućava integraciju sistema heterogenih u pogledu korišćene hardverske i softverske opreme.
15
Prednosti troslojne arhitekture
1. Važna karakteristika troslojnih sistema je skalabilnost.a) povećavanje broja klijenata je jednostavnob) povećavanje propusne moći i brzine odziva servera srednjeg
sloja je moguće kroz dodavanje novih serverskih mašina uz korišćenje postojećih.
2. Sistem sa više servera karakteriše i povećana pouzdanost i fleksibilnost
3. Logika aplikacije se može menjati i u toku rada sistema.
4. Moguće je efikasno vršiti balansiranje opterećenja serverskog podsistema.
16
Skica konfiguracije sistema sa troslojnom arhitekturom
17
Skica konfiguracije sistema sa troslojnom arhitekturom
18
Arhitektura višeslojnih sistema
Daljim proširivanjem koncepta troslojnih sistema dolazi se do pojma višeslojnih sistema (multitier architecture), gde se vrši dalja podela na komponente u okviru srednjeg sloja sa ciljem još većeg povećanja skalabilnosti, odnosno performansi.
19
Jedna moguća arhitektura višeslojnog sistema
Srednji sloj je podeljen na dva sloja: jedan je namenjen za opsluživanje Web klijenata, a drugi sadrži komponente koje implementiraju
poslovnu logiku sistema.
20
Java tehnologije za izgradnju višeslojnih sistema
HTML
Servlets/JSP
EJB/CORBA
JRMP/IIOPHTTPJDBC
RDBMS
RDBMS
JRMP (Java Remote Method Protocol) - protokol za komunikaciju između distribuiranih Java objekata ili
IIOP (Internet Inter-ORB Protocol) RDBMS (Relational Database Management System)
21
Java tehnologije za izgradnju višeslojnih sistema
Interakciju sa korisnikom u sistemu obavljaju klijenti koji imajustandardan Web interfejs - Web čitači koji prikazuju HTML stranice.
Komunikacija između Web čitača i Web servera se odvija putemstandardnog HTTP protokola, uz dodatak cookie podataka kojima se prati korisnička sesija dok se on kreće po Web sajtu.
Stranice koje prikazuju klijenti su najčešće generisane dinamički, tj. po prijemu zahteva za nekom stranicom. Dinamičko generisanje Web sadržaja na osnovu podataka iz ostatka sistema vrše servleti ili se za tu namenu koriste JSP (Java Server Pages) stranice.
22
Java tehnologije za izgradnju višeslojnih sistema
Za potrebe manipulacije podacima u sistemu servleti ili JSP stranice pristupaju objektima u okviru aplikacionih servera koji su dostupni kao CORBA (Common Object Request Broker Architecture) ili EJB(Enterprise JavaBeans) komponente.
Protokol za komunikaciju između ova dva sloja je JRMP (Java Remote Method Protocol), protokol za komunikaciju između distribuiranih Java objekata, ili IIOP (Internet Inter-ORB Protocol) ekvivalentan protokol vezan za CORBA tehnologiju.
CORBA/EJB komponente za potrebe skladištenja podataka u bazi podataka pristupaju serveru za upravljanje bazama podataka prekostandardnog JDBC (Java Database Connectivity) interfejsa.
Tehnologije za Web
24
Problemi tehnologija za Web
Izrada Web lokacija može biti težak posao jer se:
tehnologija izrade brzo menja,
nije uvek potpuno definisana i
neki čitači ne podržavaju je u potpunosti
Otkako je Web postao popularan – osnovna tehologija, jezik HTML više puta je redefinisan, pa postoje verzije 2.0, 3.2, 4.0, 4.01, XHTML 1, XHTML 1.1, razne privremene verzije (npr. HTML 3.0) i brojni pokušaji prilagođavanja
25
W3C-World Wide Web Consortium
26
Problemi tehnologija za Web
Druge tehnologije, na primer Java ili Java Script, takođe su se menjale u veoma kratkim intervalima
Proizvođači čitača redovno su objavljivali nove verzije programa koji su bili preplavljeni novim svojstvima, ali i greškama
Nedostatak stabilne i dobro podržane tehnologije veoma je veliki problem pri izradi Web lokacija
Neki autori usvajaju najnovije tehnologije i veoma brzo otkrivaju da ih popularni čitači ne podržavaju u potpunosti
Najnovije tehnologije koristiti samo kada za to postoji zaista važan razlog.
27
Problemi tehnologija za Web
Iako tehnologije za izradu Web lokacija mogu da otežaju njihovu izradu – standardne i relativno otvorene tehnologije stvorile su izuzetno razvojno okruženje kojem pristupaju milioni korisnika sa različitih platformi
U nastavku su prikazane osnovne tehnologije za Web –globalna slika o njihovoj svrsi na Webu i uticaju na izradu Web strana
28
Grafički prikaz odnosa klijentskih Web tehnologija
29
Čitači
Čitač Weba prikazuje izrađene Web lokacije
Vrlo je važno razumeti koji su čitači podržani i kojim svojstvima raspolažu
Statistički podaci o upotrebi određenih čitača Weba stalno se menjaju
Problem sa izveštajima o tome koji se čitači Weba koriste jeste u tome što oni ne moraju tačno da oslikavaju realno stanje
Koji će tip čitača biti upotrebljen zavisi od toga kojim je korisnicima lokacija namenjena
Preporuka – osloniti se na podatke o čitačima koje sakupimo na SVOJOJ lokaciji
30
Čitači
Čitači su mete koje se kreću
Svaka verzija donosi nova svojstva i nove greške Na primer: za Natscape Navigator razvijeno je 15 verzija četvrte
generacije i više od dve stotine različitih varijacija – probnih izdanja i starijih verzija
Nemoguće je paziti na svojstva svih novijih verzija čitača
S druge strane, nove tehnologije prihvataju se sporo
Preporuka: prilikom izrade lokacije uzeti u obzir mogućnosti poslednje dve (tri) verzije čitača
Za jednostavne greške korisnici uvek okrivljuju autora lokacije, a vrlo retko loš čitač Weba
31
32
Čitači
Izbor čitača – koje čitače koriste posetioci lokacija – pogledati dnevnike servera
Autori lokacija treba da prate porodice čitača:
http://www.w3.org/Amaya/Amaya
http://www.lynx.browser.orgLynx
http://www.developer.webtv.netWebTV
http://www.webmaster.aol.comAmerica Online
http://www.operasoftware.comOpera
http://www.netscape.comNetscape Communicator
http://www.mozilla.orgMozilla
http://www.microsoft.com/ie/Internet Explorer
URLČitač
33
Čitači
H:\Copy of svedena tabela browsers.xls
34
Mozilla Firefox Mozilla Firefox je Veb čitač, otvorenog koda, ranije poznat pod imenima
Phoenix i Firebird. Od 9. novembra 2004. god. Firefox u verziji 1.0 postaje ozbiljna konkurencija Internet Explorer čitaču, koji je trenutno najpopularniji.
Osobine koje karakterišu Firefox: Velika stabilnost Povećana sigurnost (u odnosu na Internet Explorer) Učitavanje stranica u pojedinačne tabove (učitavanje više stranica unutar
jednog prozora) Saglasnost sa W3C standardima Integrisani menadžer za skidanje podataka Ekstenzije - dodaci koje korisnik po potrebi može izabrati Teme - menjanje izgleda samog programa
35
HTML
HTML jezik – sintaksa jezika nije strogo nametnuta – čitači će prilikom obrade Web strana koje sadrže greške sami pokušati da ih uklone ili će ih ignorisati
Čitači nisu strogi prema formi HTML koda – prikazaće na ekranu i nešto što uopšte nije po standardima jezika – lako bi se mogao definisati novi elemenat, koji čitaču neće smetati: <bogus> Sadržaj </bogus>
Stvarna sintaksa jezika HTML definisana je tipom dokumenta (DTD)
Svaki čitač Weba ima DTD ugrađen u svoj kod
DTD je kao legenda na putnoj karti, jer govori čitaču kako da čita HTML oznake i atribute
Pošto svaki čitač ima DTD, nije bilo potrebe da se naznačava datoteka u kojoj bi čitač našao definicije HTML oznaka i atributa
36
DOCTYPE definicija
Svaka datoteka bi trebalo da počinje oznakom <!DOCTYPE> koja sadrži informaciju o verziji jezika HTML (XHTML) koji je upotrebljen za izradu strane
DOCTYPE definicija, koja je u XHTML jeziku obavezna, omogućava dizajnerima da navedu DTD koji sadrži definicije svih oznaka i atributa upotrebljenih u XHTML dokumentu
Čitač preuzima Web dokument i čitajući DOCTYPE definiciju s početka dokumenta, utvrđuje koji DTD mora imati da bi razumeo sve oznake i atribute kojima je stranica opisana
Ako posle proveravanja svog koda čitač utvrdi da njegov DTD nije taj koji je neophodan za stranicu, on traženi DTD može preuzeti sa URL adrese naznačene u DOCTYPE definiciji
37
Sastav elementa <!DOCTYPE>
<!DOCTYPE html PUBLIC ”naziv verzije” ”url”>
html ukazuje da je korenski element tog dokumenta <html>oznaka
PUBLIC označava da se jeziku može javno pristupiti
naziv verzije označava celo ime za određenu verziju (X)HTML-a.Npr. ”-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN”
url označava gde se na – World Wide Webu nalazi definicija HTML koda.Npr.http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd
strict.dtd – dokument se strogo drži standarda i ne sadrži definicijuokvira (framesets)
transitional.dtd – dokument može da sadrži sve dozvoljene elemente i atribute bez definicije okvira
frameset.dtd – uključuje sve što i prethodni i dodaje definiciju okvira
38
Primer ispravno napisane definicije
Primer ispravno napisane definicije dokumenta za Web stranicu: <!DOCTYPE html public ”-//W3C//DTD XHTML
1.0 Transitional//EN”“http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd”>
39
XHTML
XHTML – Extensible Markup Language
XHTML - nova verzija jezika HTML – konzorcijum W3C počeo je da preporučuje u januaru 2000. godine
XHTML – reformulacija jezika HTML dodavanjem XML-a –pokušaj uvođenja strogih pravila u upotrebu HTML jezika
Pravila se u XHTML-u moraju poštovati
Ako autor napravi grešku, strana uopšte neće moći da se prikaže
40
XHTML
Pravila korišćenja XHTML jezika – reformulacija HTML-a
Dokument mora da sadrži ispravan indikator tipa dokumenta <!DOCTYPE html PUBLIC”-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional” http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd>
Dokument mora da sadrži elemente <html>, <head> i<body>
Element <title> mora biti prvi u elementu <head>
Sve vrednosti atributa elemenata, pa čak i najjednostavnijih, poput <p align=“left”> moraju biti navedeni u znakovima navoda
41
XHTML
Pravila korišćenja XHTML jezika – reformulacija HTML-a
Oznake moraju biti ispravno ugnežđene, tako da je
<i><b> u redu </b></i>, ali
<i><b> nije </i></b>
Opcione završne oznake moraju biti zadate. Tako oznaka <p>više ne može da stoji bez svoje završne oznake – kod mora sadržati i oznaku <p> i oznaku </p>
Prazne oznake moraju biti zatvorene, na primer oznaka <hr>postaje <hr />
Sav kod piše se malim slovima
Kompletna lista pravila – http://www.w3.org/TR/xhtml1/
42
Kaskadni stilovi (CSS)
HTML je izvorno projektovan kao strukturni jezik – nije napravljen da upravlja izgledom stranice, već se pretpostavljalo: Autor zadaje elemente stranice
Čitač Weba određuje kako će oni na ekranu izgledati
Sa podrškom za fontove, boje i druge vizuelne efekte, HTML je postao alatka za dizajniranje Web strana
Kaskadni stilovi – uvedeni su s namerom da se jeziku HTML vrati prvobitna namena – strukturiranje Web strana
Pomoću kaskadnih stilova odvaja se struktura od izgleda Web strane
43
CSS
Kaskadni opisi stilova (CSS - Cascading Style Sheets) predstavljaju skup odrednica (pravila) pomoću koji se u potpunosti upravlja rasporedom i izgledom stranice
Opisi stilova omogućavaju pisanje naredbi za izgled i formatiranje u zaglavlju Web stranice ili u spoljašnjoj datoteci, van HTML koda kojim se zadaje sadržaj stranice
Nasuprot upotrebi tabela za raspoređivanje elemenata stranice, CSS pravila su jednostavni tekstualni iskazi, pomoću kojih istovremeno može da se raspoređuje i formatira jedan ili više elemenata
Stranica na kojoj su razdvojeni sadržaj i izgled lakše se održava i ažurira
44
Specifikacije kaskadnih stilova
Specifikacija kaskadnih stilova je veoma obimna i njoj se neprekidno dodaju nova svojstva
Donosi podršku za vertikalno ispisan tekst i dizajn u više kolona. Poboljšana je podrška za pridruživanje postupaka i stilova. Integrisana je tehnologija grafike, boje i fontova.
CSS3
Poboljšana svojstva vezana za štampanje. Podrška za dinamičko iscrtavanje, pozicioniranje elemenata (CSSP), kaskadne stilove sa XML-om. Podrška kontroli okruženja – mogućnost izmene oblika pokazivača miša. Ograničeni postupci, na primer efekat lebdenja kod hiperveza.
CSS2
Upravljanje tekstom, uključujući mogućnost zadavanja fontova, veličine slova, stila i razmaka. Mogućnost zadavanja boje pozadine i pozadinskeslike. Podešavanje margina, ivica i razmaka između teksta i objekata. Podrška za stilove za liste.
CSS1
Prikaz svojstavaVerzija
45
Metode izrade HTML dokumenata i kaskadnih stilova
Često daje loš HTML kod i CSS. Fino podešavanje izgleda strane najčešće zahteva ručno uređivanje HTML koda.
Autor radi direktno sa grafičkim i tekstualnim objektima. Ne zahteva dobro poznavanje jezika HTML i CSS.
Program FrontPage
Izrada strana u WYSIWYG programima
Spor. Zahteva dobro poznavanje jezika HTML i CSS.
Velika kontrola nad kodom. Brži od ručnog pisanja koda. Pruža pomoć, upozorava na greške i pomaže u pisanju struktuiranog HTML koda i CSS.
Program HomeSitePisanje koda u specijalnom programu za obradu koda
Kod nastao na ovaj način obično sadrži dosta grešaka. Zahteva dodatno pročišćavanje, dodavanje hiperveza.
Brz. Pojednostavljuje objavljivanje postojećih dokumenata.
Snimanje HTML dokumenta iz drugog programa, npr. Worda
Prevođenje
Metod je spor. Podložan je greškama. Zahteva odlično poznavanje HTML elemenata i svojstava CSS. Nema mogućnost direktne vizuelne kontrole.
Autor ima veliku kontrolu nad kodom. Moguće je odmah pristupiti greškama, novim HTML elementima i CSS svojstvima.
Pisanje koda u Notepadu
Ručno
Mane PrednostiPrimerMetod
*WYSIWYG - What You See Is What You Get Šta želite, to ćete i videti
46
Programi za izradu Web strana
Popularan među autorima malih lokacija i dizajnerima kompanijskih prezentacija. Znatno je poboljšan od prve verzije, ali jošima reputaciju programa koji daje loše ili Microsoftske strane.
http://www.microsoft. com/frontpage
WindowsFrontPage
Veoma popularan među korisnicima računara Macintosh. Ima grafički interejs potpuno prilagođen dizajneru. Generisani kod sadrži greške, nije popularan među autorima koji teže strogom poštovanju standarda.
http://www.adobe.com/products/golive
Macintosh Windows
GoLive
Ima neverovatne mogućnost za upravljanje kodom, lošu podršku za vizuelno uređivanje. Sestrinski proizvod ColdFusion Studio pruža bolju podršku za tehnologije dinamičke izrade Web lokacije.
http://www.allaire.com/homesite
WindowsHomeSite
Dobar alat za vizuelnu izradu Web strana sa usklađenim WYSIWYG* i mogućnostima uređivanja koda. Pruža jaku podršku CSS i specifikaciji DHTML.
http:// www.macromedia.com ili www.dreamweaver.com
Windows, Macintosh
Dreamweaver
OpisKorisna adresaPlatformaProgram
47
Programiranje i izrada Web strana
Programiranje za Web može se podeliti u dve osnovne velike grupe: klijentsko i serversko Klijentske tehnologije su one koje se izvršavaju u klijentu, tj. u
čitaču, iako postoje i neke klijentske tehnologije, poput JavaScripta i ActiveX kontrola, koje se izvršavaju na klijentskom računaru, ali izvan čitača
Programi koji se izvršavaju na serveru su serverske aplikacije
Svakoj tehnologiji pripada određeno mesto i primena, njihovo kombinovanje je najbolje rešenje
48
Tehnologije za klijentsko i serversko programiranje Web strana
Dodaci
Serverski Java programiPomoćni programi
Serverski skriptovi
Active Server Pages ColdFusion PHP
Jezici za pisanje skriptova
Java Script VBScript Dynamic HTML
Serverski API programi (ISAPI/NSAPI)
Java programi
CGI skriptovi i programiActiveX kontrole
Serverske tehnologijeKlijentske tehnologije
Klijentskoprogramiranje
50
Klijentsko programiranje
Programi koji se izvršavaju na klijentskoj strani mnogo su brži od programa na serverskoj strani Nije potrebno prenositi podatke preko mreže da bi se prikazao
rezultat akcije
Klijentsko programiranje – nedostatak kontrole Teško je odrediti kakvi će korisnici pristupati lokaciji
Koji će čitač korisnici koristiti
Koja će svojstva čitača biti uključena
Koju vrstu procesora korisnik upotrebljava
Postoje korisnici koji isključuju podršku za skriptove ili koriste programe koji se tek testiraju
51
Klijentsko programiranje
Klijentsko programiranje nije uvek efikasno
Pretpostaviti: da će sve ispravno raditi, ali napraviti i rezervnu varijantu
52
Active X
ActiveX je Microsoft-ova tehnologija za izradu malih komponenti (kontrola) u okviru Web strane – nije programski jezik, već mnoštvo integrisanih objekata napisanih na različitim jezicima u Windowsovom okruženju.
ActiveX kontrole mogu biti programirane u više različitih programskih jezika, uključujući Javu, Delphi, Visual Basic, C++ i druge.
ActiveX objekti (kontrole) omogućavaju dodavanje programa Web stranici za rešavanje mnoštva zadataka: od prikazivanja poruka do generisanja zvučnih izlaza za tekst ili npr. mogućnosti prepoznavanja govora u programima i Web stranicama.
53
Active X
ActiveX kontrole mogu biti izvršavane samo na Windowsoperativnim sistemima.
ActiveX objekti nisu bezbedni, jer moraju da se nalaze na korisnikovom disku da bi ih bilo moguće koristiti - imaju pristup svim resursima sistema
Zlonamerni ActiveX objekat može uneti virus i oštetiti ili uništiti podatke na disku korisnika
54
ActiveX
Ako korisnik poseti Web stranicu koja koristi ActiveX objekat, a nema instaliran objekat na svom disku, Web server će pokušati da ga pošalje na korisnikov računar
Zavisno od korisnikovih bezbednosnih podešavanja, čitač Weba će prikazati okvir za dijalog, koji upozorava korisnika o preuzimanuju ActiveX objekta
Preporuka: koristiti samo svoje objekte, one koje su napravili poznati i pouzdani programeri i one koji su preuzeti sa pouzdanih Web lokacija (kao što je Microsoft)
55
Java
Tehnologija kompanije Sun Microsystems
Java je razvojni jezik nezavisan od platforme, koji omogućava pisanje programa i njegovu primenu na bilo kom sistemu, čitaču ili OS koji podržava Java Virtualnu Mašinu (JVM)
Java jezik je po sintaksi donekle sličan jeziku C++
56
Java apleti
Web strane koriste male programe pisane na jeziku Java, koji se nazivaju apleti i koji se preuzimaju i izvršavaju u samom čitaču proširujući njegove mogućnosti
Apleti se pišu na jeziku Java, prevode u bajt kod, koji je nezavisan od računara na kojem se
izvršava,
u obliku datoteke tipa .class koja se automatski preuzima u čitačkoji podržava Javu i
pokreće u okruženju samog čitača
57
Čitač preuzima Java aplete sa Web servera
HTML kod Web stranice, slike, Java
apleti
čitač server
Zahtev čitača za Web stranicom
HTML, slike, Java apleti
58
Java apleti
Windows radna stanica
Linux radna stanica
Mac radna stanica
Java aplet
Bajt-kod apleta
Bajt-kod apleta
Bajt-kod apleta
Java apleti koriste generički bajt-kod koji čitač prevodi u kod specifičan za mašinu – isti aplet radi na raznim tipovima mašina
59
Java apleti
Čak i na računarima sa brzim procesorom može izgledati kao da se bajt kod izvršava sporije nego u normalno prevedenim programima
JVM pre izvršavanja mora da interpretira bajt kod apleta
Zbog toga vlada mišljenje da je Java spora
Zapravo njena interpretacija može biti spora
60
Problemi s Javinim generičkim bajt-kodom
Problem s Javinim generičkim bajt-kodom je što čitač mora da prevede programski kod u program specifičan za procesor svaki put kada se aplikacija pokrene
Dodatni proces prevođenja izaziva kašnjenje pre pokretanja programa
Svaki put kada korisnik pokrene aplet čitač mora da ga preuzme, dok je ActiveX objekat čitač morao da preuzme samo jednom
61
Bezbednost Java apleta
Java apleti nisu samostalni izvršni programi – oni se pokreću samo u okviru Web čitača
Javin bezbednosni model štiti korisnike od virusa i drugih opasnosti iz programa preuzetih s Weba
Radi eliminisanja virusa i krađe podataka Java apleti: ne mogu da pristupe resursima (posebno datotekama) koji se nalaze na
korisnikovom disku,
ne mogu da pristupe svojstvima sistema,
ne učitavaju datoteke,
niti otvaraju mrežnu vezu sa bilo kojim računarom osim onog s kojeg su preuzeti.
62
Disk
Datoteke
Java apleti štite rad diska i datoteka
Java aplet
63
JavaScript
JavaScript je skript jezik kojim Web dizajneri mogu da automatizuju postupke unutar Web stranice
Skript jezik- jer omogućava pisanje skripta (niza naredbi) koje će Web čitač izvršiti
Omogućava zadavanje grupe naredbi koje će čitač Weba izvršiti –ali se ne koristi za pravljenje spoljnog programa koji se izvršava nezavisno od čitača
64
JavaScript
JavaScript se ugrađuje u HTML Web stranice – nije potreban poseban alat; može se koristiti isti program za uređenje teksta koji se koristi za izradu Web stranice
Najpopularniji čitači Weba imaju ugrađenu podršku za JavaScript –posetioci lokacije ne moraju instalirati dodatne programe na svoje računare
JavaScript iskazi postavljaju se između oznaka <script> i </script>, koje će ukazati čitaču Weba da izvrši JavaScript iskaze umesto da prikaže tekst na ekranu
65
JavaScript
Iskazi skripta mogu se uokviriti HTML oznakama za komentar (<!--..-->) kako bi se sprečilo da čitači koji ne podržavaju JavaScript na ekranu prikažu iskaze skripta
Čitači koji ne podržavaju JavaScript ignorisaće oznake skripta i sve što se nalazi između početne i završne oznake komentara
Obrnuto, čitači koji podržavaju JavaScript ignorisaće oznake komentara i izvršiti funkciju skripta
66
Sakrivanje skripta od čitača koji ne podržavaju JavaScript
<script language=“JavaScript”>
<!--
Document.bgColor=“lightyellow”;
Document.fgColor=“magenta”;
//-->
</script>
67
Pomoćni programi
Program koji će čitač pozvati u pomoć kada naiđe na tip podataka koji ne može da obradi
Pod pretpostavkom da se programu može pridružiti MIME tip, svaki program može biti pomoćni program
Kada se objekat postavi na Web dodeljuje mu se HTTP zaglavlje sainformacijama o tipu – te informacije date su u MIME tipu
MIME type se određuje na osnovu ekstenzije fajla (na primer .html, ili .gif). Standardni skup MIME type je definisan u fajlu /usr/local/etc/httpd/conf/mime.types
68
Pomoćni programi
Na primer. Svaki dokument načinjen u programu Acrobat trebalo bi da ima pridružen MIME tip application/pdf.
Kada čitač primi datoteku sa određenim MIME tipom, postupiće u skladu sa tim kako je podešen: Snimanje datoteke na disk
Brisanje datoteke
Prosleđivanje datoteke drugom programu
Pomoću MIME tipova i pomoćnog programa autor Web lokacije može da postavi Wordov dokument koji će korisnici moći automatski da preuzmu i pregledaju, ako na računaru imaju instaliran Word
69
Dodatni programi za čitače
Dodaci su uvedeni da bi se rešio problem komunikacije i integracije koji je postojao kod pomoćnih programa koji nisu integrisani u čitač Weba već se izvršavaju u zasebnim prozorima i vrlo loše komuniciraju sa čitačem
Dodaci su komponente koje se izvršavaju u okviru čitača, pa se zato mogu lako ugraditi u Web stranu
Lako komuniciraju sa čitačem putem tehnologije kakva je JavaScript
70
Dodatni programi za čitače
Proširivanje čitača pomoću dodataka ima i mane – korisnici moraju pronaći i preuzeti dodatak. Instalirati ih i ponovo pokrenuti čitač.
Za mnoge korisnike – komplikovano.
Da bi se olakšao postupak instaliranja neki popularni dodaci poput dodatka za format Flash kompanije Adobe (Macromedia), postali su sastavni deo instalacije samog čitača.
Standardni dodaci – reprodukovanju multimedijskih sadržaja
Primeri: Adobe (Macromedia) Flash, Adobe (Macromedia) Shockwave, Adobe Acrobat, RealVideo..
Dinamičko generisanjeHTML-a
72
Dinamičko generisanje HTML-a
HTTP protokol
Web čitači su namenjeni za prikazivanje Web stranica koje im isporučuju odgovarajući Web serveri.
Struktura i izgled samih stranica se opisuje jezikom HTML.
Komunikacija između Web klijenta (tj. čitača) i Web servera odvija se po standardnom HTTP (HyperText Transfer Protocol) protokolu.
73
Slanje zahteva HTTP klijenta
Prvi red poruke je najvaPrvi red poruke je najvažžnijiniji - on sadrži: komandu koju klijent upućuje serveru (u ovom slučaju to je GET komanda kojom se zahteva
određena datoteka sa Web servera), putanju datoteke u okviru Web sajta servera (/docs.html) i oznaku verzije protokola (HTTP/1.0).
Naredni redovi u poruciNaredni redovi u poruci - dodatne informacije koje server može da iskoristi za svoje potrebe. U ovom primeru:
polje User-Agent predstavlja opis klijentskog softvera (tip i verzija Web čitača i operativnog sistema),
polje Host predstavlja simboličku adresu klijenta, itd.
HTTP klijent HTTP serverGET/docs.html HTTP/1.0User-Agent: Internet Explorer 6.0 (Windows XP)Accept-cookies: yesHost:vps.ns.ac.yu...
74
Zadatak servera je da po prijemu zahteva HTTP klijenta odgovori na njega.
U ovom slučaju odgovor servera treba da sadrži traženu datoteku (docs.html), pri čemu je format odgovora takođe definisan HTTP protokolom.
Slanje odgovora HTTP klijentu
75
Slanje odgovora HTTP klijentu
HTTP klijent HTTP serverHTTP/1.0 200 OKContent-Type:text/html
<HTML><HEAD>...
Prvi red odgovoraPrvi red odgovora sadrži: oznaku protokola, trocifreni broj koji predstavlja status izvršene operacije
(200) i tekstualni opis tog statusa (OK). - Konstanta 200 označava da je zahtev uspešno izvršen i da se tražena datoteka nalazi u nastavku poruke.
Druge konstante koje se češće sreću su: 404 (tražena datoteka nije pronađena), 407 (pristup datoteci nije dozvoljen), i 302 (datoteka premeštena na drugo mesto).
76
Slanje odgovora HTTP klijentu
HTTP klijent HTTP serverHTTP/1.0 200 OKContent-Type:text/html
<HTML><HEAD>...
Naredni redovi u poruciNaredni redovi u poruci sadrže: Content-Type - oznaka tipa sadržaja koji se vraća (standardizovane oznake
propisane u odgovarajućim RFC dokumentima (Request For Comments) - zvanična serija dokumenata koja opisuje tehničke i organizacione detalje Interneta počevši od 1969.god.
Na primer: HTML datoteke imaju oznaku text/html, datoteke sa ASCII tekstom bez formatiranja imaju oznaku text/plain, GIF slike image/gif, JPEG slike image/jpeg, itd.
Jedan prazan red koji razdvaja zaglavlje odgovora od samog sadržaja datoteke.
77
Statički i dinamički Web sadržaji
Jedino što klijent može da zatraži od servera je datoteka.
Na serveru je da tu datoteku pronađe (eventualno i modifikuje!) i pošalje klijentu.
Web sadržaji koji se smeštaju na server vidljivi su klijentima kao pojedine datoteke: datoteke mogu biti unapred pripremljene (npr. u editoru kakav je
Macromedia Dreamweaver) i smeštene u fajl-sistem Web servera. Mogu biti i generisane “u letu” po prijemu zahteva klijenta na neki
poseban način;
U tom smislu, Web sadržaje (zapravo, datoteke) možemo podeliti na statičke i dinamičke.
Klijent ne zna da li je datoteka koju je tražio generisana statički ilidinamički.
78
Statički Web sadržaji
Statički Web sadržaji su datoteke koje su unapred smeštene u odgovarajući direktorijum fajl-sistema Web servera i spremne su za isporuku klijentima po njihovom zahtevu.
HTTP klijent HTTP server
1) Klijent zahteva fajl
2) Sever učitava fajl iz fajl-sistema i šalje ga klijentu
- Isporuka statičkih sadržaja -
79
Dinamički Web sadržaji
Dinamički sadržaji nisu uskladišteni unapred već se generišu za svaki zahtev klijenta posebno.
U ovom slučaju server neće tražiti datoteku u okviru fajl-sistema; server “zna” da je u pitanju dinamički generisana datoteka i pozivaodgovarajući potprogram koji će je generisati.
Najčešće nema potrebe ovako generisanu datoteku čuvati na serveru
HTTP klijent HTTP server
1) Klijent zahteva fajl
2) server generiše fajl i šalje ga klijentu; ne snima ga u svoj fajl-sistem
- Isporuka dinamičkih sadržaja -
80
HTTP komunikacija
Ukupna sekvenca aktivnosti klijenta i servera u HTTP komunikaciji
1. klijent otvara konekciju sa serverom
2. klijent šalje zahtev serveru
3. server vraća odgovor
4. zatvara se konekcija
81
HTTP komunikacija
Komunikacija između klijenta i servera zasnovana nazahtev/odgovor principu.
Svaki par zahtev/odgovor smatra se nezavisnim od ostalih.
Recimo, u slučaju da prvi klijent pošalje zahtev serveru i dobijeodgovor, zatim drugi klijent pošalje zahtev i dobije odgovor, pa potom ponovo prvi klijent pošalje novi zahtev, nema načina da se ustanovi da je prvi klijent poslao dva zahteva (prvi i treći).
Server svaki zahtev opslužuje nezavisno od ostalih zahteva.
HTTP je stateless protokol: ne omogućava praćenje stanja korisničke sesije između slanja više različitih zahteva.
82
Praćenje sesije korisnika
HTTP protokol ne omogućava praćenje sesije korisnika.
Kako bi se ovaj cilj ipak postigao definisano je pomoćno rešenje -mehanizam slanja “kolačića” (cookies) između klijenta i servera
Uveo ga je Netscape Navigator, a kasnije je postao standardan mehanizam za ovu namenu podržan od svih Web čitača i servera.
Šta je jedan cookie zapravo?
Možemo ga shvatiti kao string od tipično 20-30 nerazumljivih znakova koji je namenjen za jednoznačno identifikovanje korisnika na serveru.
83
Praćenje sesije korisnika
Prilikom slanja prvog zahteva server će ustanoviti da mu klijent nije poslao cookie kao jednu stavku u zaglavlju zahteva.
U odgovor na taj zahtev server će dodati cookie.
Ukoliko je Web čitač podešen tako da radi sa cookie-ima, on će u svim sledećim zahtevima koje bude slao tom serveru uključiti i cookie, tako da će server moći da prepozna klijenta koga je većranije opsluživao.
84
Praćenje sesije korisnika
HTTP klijent HTTP server
1) zahtev + cookie
2) odgovor+cookie
HTTP klijent HTTP server
1) zahtev
2) odgovor+cookie
b) svi sledeći zahtevi sadrže cookie
a) slanje prvog zahteva i prijem odgovora koji uključuje cookie
85
Svrha kolačića
Glavna svrha kolačića jeste da sačuva informacije: Oni se uglavnom koriste za čuvanje korisničkog imena i lozinke
– korisnik ne mora da ih unosi svaki put kada pristupi lokaciji
Mogu se koristiti za čuvanje svih podešavanja koja je korisnik zadao kada je poslednji put pristupao lokaciji
Sa programerske tačke gledišta: Kolačići se koriste da reše probleme vezane za upravljanje
stanjem – problem stanja je povezan sa činjenicom da se između dve posete lokaciji server ne seća korisnika
86
Upotreba kolačića
Nekim korisnicima se ne dopada kada neko prati njihovo ponašanje na Webu, pa će oni isključiti kolačiće
Da bi se to izbeglo i steklo poverenje korisnika, autori Web lokacije bi trebalo da sačine:
poseban dokument o privatnosti ili
izjavu o upotrebi i tako obaveste korisnika za šta će kolačići biti upotrebljeni
samo jedan kolačić koji će istovremeno i da prati korisnika i da čuva informacije o podešavanjima koja je on zadao – više kolačića zahteva od korisnika niz potvrda, jer svaki mora biti prihvaćen
alternativno rešenje za korisnike koji ne žele da prihvate kolačiće
Dinamičko generisanjeHTML-a
Recommended