View
11
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
30.11.2017
1
Planiranje revizije
mr.sc. Sunčica Bajić, predavač
predavanje, 30.11.2017.
Literatura:
Crnković, I., Mijoč, I., Mahaček, D. (2010) Osnove revizije, Ekonomski fakultet u Osijeku str. 103-144
Tušek, B., Žager, L., (2007) Revizija, HZRiF, Zagreb str. 84-97
Roška, Vlasta, Skripta iz predmeta Revizija, Zagreb, 2012.
Potnik- Galić, Katarina. nastavni materijal
upoznati metodologiju sastavljanja ugovora o reviziji te procesa planiranja revizije
Očekivani ishod predavanja:
Revizija- predavanje 23.11.2017.
30.11.2017
2
Uvod u Reviziju financijskih izvješća (FI)
cilj svake revizije FI je omogućiti revizoru:
izražavanje mišljenja o njihovoj realnosti i objektivnosti u
svim značajnim aspektima,
odnosno o njihovoj usklađenosti s unaprijed utvrđenim
okvirom financijskog izvještavanja (Tušek; Žager)
Uvod- METODOLOGIJA IZVEDBE REVIZIJE FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA
Postoji nekoliko modela i pristupa koji nude metodologiju provedbe revizije FI
Najsveobuhvatnija podjela podrazumijeva sljedeće faze: 1. preliminarne aktivnosti i preuzimanje obveza revizije
2. upoznavanje poslovanja klijenta, preliminarni analitički postupci i planiranje
3. koncept značajnosti i procjena rizika revizije
4. utvrđivanje preliminarne strategije revizije
5. upoznavanje i ocjena sustava unutarnjih kontrola
6. provedba dokaznih postupaka
7. kompletiranje revizije i sastavljanje revizorskog izvješća
30.11.2017
3
PREDREVIZIJSKE RADNJE
Trgovačka društva u Republici Hrvatskoj trebaju izabrati revizora na skupštini društva do 30. rujna tekuće godine za reviziju financijskih izvještaja te godine.
Nakon izbora revizora odlukom Skupštine društva s odabranim revizorom sklapa se Ugovor o poslovnoj suradnji, odnosno Ugovor o angažmanu. Prihvaćanjem angažmana i potpisom ugovora ili pisma trgovačko društvo postaje klijent revizorskom društvu.
Revizor prije prihvaćanja revizije i potpisa Pisma ili Ugovora o prihvaćanju angažmana mora: odlučiti hoće li nastaviti obavljati reviziju kod starog klijenta s
obzirom na obim revizije, moguće poteškoće koje su se pojavljivale tijekom revizije ili s obzirom na nepodmirene račune za reviziju
odlučiti hoće li prihvatiti novog klijenta i prikupiti što više informacija o njemu uspostaviti komunikaciju s menadžmentom klijenta i s revizijskim odborom ( kod malih trgovačkih društava uvjete revizije revizor utvrđuje s menadžmentom, a kod velikih trgovačkih društava s revizorskim odborom)
pripremiti pismo odnosno ugovor o preuzimanju obveze revizije uz navođenje svih obveza revizora i menadžmenta klijenta, vremena obavljanja revizije te cijene revizije, a sve u skladu s MRevS-om 210 Uvjeti preuzimanja obveze revizije.
30.11.2017
4
Planiranje revizije FI
MRevS 210
• preliminarne aktivnosti i preuzimanje obveza revizije
MRevS 300, 310
• upoznavanje poslovanja klijenta, preliminarni analitički postupci i planiranje
MRevS 320, 400
• koncept značajnosti i procjena rizika revizije
PRELIMINARNE AKTIVNOSTI I PREUZIMANJE OBVEZA REVIZIJE
Ovo je ključna faza procesa revizije
Loša odluka donosi nenaplative sate rada, neplaćene honorare, stres za partnere i revizore, potencijalne sudske sporove
prije prihvaćanja izvršenja revizijskih poslova i aktivnosti kod poslovnog subjekta, revizorska društva vrše određenu vrstu selekcije potencijalnih klijenata (ako se prvi put obavlja revizija)
30.11.2017
5
Aktivnost
• obavljanje preliminarnih aktivnosti u angažmanu
Svrha
• odlučiti hoće li prihvatiti angažman
Dokumentacija
• popis faktora rizika
• nezavisnost
• pismo o preuzimanju angažmana
Proces prihvaćanja angažmana podrazumijeva sljedeće aktivnosti:
Ima li revizorsko društvo potrebne resurse, stručnost i vrijeme
Jesu li uključeni rizici prihvatljivi?
Dokumentirati obavljene postupke te načine na koji se rješavaju problemi i prijetnje
Mogu li osigurati nezavisnost i postoji li sukob?
NE
DA
OD
UST
AJA
NJE
O
D
AN
GA
ŽM
AN
A
30.11.2017
6
Procjena potencijalnog klineta- IZJAVA MANAGEMENTA O FI
predstavljaju tvrdnje ili izjave managementa o činjenicama u svezi s pojedinim vrstama poslovnih događaja i povezanih računa u financijskim izvještajima
Postoji nekoliko oblika izjava managemanta, obično se dijele na 5 dijelova:
1. izjava o postojanju ili nastanku
2. izjava o potpunosti
3. izjava o pravima i obvezama
4. izjava o procjenama ili rasporedu
5. izjava o objavljivanju.
POSTOJANJE ILI NASTANAK- odnosi se na pitanja je li imovina, obveze i kapital koji su iskazani u bilanci doista postoje na taj dan, odnosno jesu li poslovni događaji koji su evidentirani u poslovnim knjigama doista nastali na taj datum
POTPUNOST- jesu li sve transakcije i računi predočeni u FI potpuni, odnosno jesu li u cijelosti uključeni u FI
PRAVA I OBVEZE- je li imovina pravo (vlasništvo ili pravo korištenja) pouzeća te je su li obveze dužnost poduzeća na određeni dan
PROCJENA- jesu li imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi u FI u odgovarajućim, realnim i objektivnim iznosima. Podrazumijeva usklađenost s računovodstvenim načelima, standardima i politikama te načelom urednog vođenja knjigovodstva.
OBJAVLJIVANJE- jesu li pojedine stavke u FI na odgovarajući način klasificirane, opisane i predočene.
30.11.2017
7
Primjeri izjava managementa o FI Financijski izvještaji sadrže sve račune i poslovne događaje
koje treba sadržavati, prema tome, financijski su izvještaji potpuni. Potpunost
Imovina, obveze, prihodi i rashodi točno su procijenjeni i raspoređeni u odgovarajuća računovodstvena razdoblja. Procjena ili raspored
Iznosi prikazani u financijskim izvještajima objavljeni su na odgovarajući način. Objavljivanje
Imovina poduzeća predstavlja njegovo pravo, a obveze su njegove obveze. Prava i obveze
Imovina i obveze postoje, a evidentirani poslovni događaji su nastali. Postojanje ili nastanak
REVIZIJSKI CILJEVI
postupak revizije započinje postavljanjem i definiranjem općih i posebnih revizijskih ciljeva, na temelju prethodno definiranih elemenata FI (imovina, obveze i kapital) i izjava managementa o FI
Opći revizijski ciljevi usmjereni su generaliziranju, a posebni konkretizaciji (preciznija razrada općih ciljeva)
30.11.2017
8
Svako revizorsko društvo mora propisati politike i postupke za prihvaćanje i zadržavanje odnosa s klijentom.
Ti uvjeti su: 1. kompetentnost angažiranog tima, raspoloživost odgovarajućih
resursa i vremena za obavljanje angažmana
2. postupanje u skladu s relevantnim etičnim zahtjevima
3. razmotrena čestitost klijenta te ne postoje informacije koje bi dovele do zaključaka da klijent nije čestit
Zadaci revizorskog društva:
1. pribaviti one informacije za koje smatra da su nužne u danim okolnostima
2. utvrdi je li primjereno prihvatiti neki angažman ako je uočen potencijalni sukob interesa u vezi s postojećim klijentom
3. dokumentira kako su ti problemi riješeni
30.11.2017
9
Praktični primjeri provedbe preliminarnih postupaka (prema Pernar Abičić, Silvija. Ugovaranje revizorskih angažmana, RRiF, 11/2017)
PODRUČJE RAZMATRANJA PITANJA
Kompetencije, slabosti i resursi Potrebno je sagledati posebne zahtjeve angažmana i
postojećeg partnera te profil osoblja na svim
relevantnim razinama, uključujući i pitanja:
ima li revizorsko društvo znanje za relevantnu
djelatnost ili područje rada
ima li osoblje iskustva s relevantnim
zahtjevima regulative ili izvješćivanja ili
mogućnost da stekne potrebne vještine i znanje
ima li revizorsko društvo dovoljno osoblje s
potrebnim sposobnostima ili kompetencijama
jesu li na raspolaganju eksperti, ako budu
potrebni
jesu li na raspolaganju osobe koje ispunjavaju
kriterije i zahtjeve prikladnosti za obavljanje
pregleda kontrole kvalitete angažmana, gdje je
primjenjivo, i
je li društvo u stanu dovršiti angažman u
zadanom roku izvješćivanja
PODRUČJE RAZMATRANJA PITANJA
Etički zahtjeviPitanja koja se razmatraju za revizorski tim:
može li revizorski tim ispuniti etičke zahtjeve i
neovisnost
ako su prepoznati sukobi interesa, manjak
neovisnosti ili neke druge prijetnje, jesu li
poduzeti odgovarajući postupci s ciljem
otklanjanja ili ublažavanja takvih prijetnji na
prihvatljivu razinu primjenom odgovarajućih
mjera zaštite ili su poduzeti koraci za povlačenje
iz angažmana
Pitanja koja se razmatraju vezano uz čestitost klijenta:
identitet i poslovni ugled klijentovih glavnih
vlasnika, ključnog managementa i povezanih
stranaka
vrstu klijentovog poslovanja
nastoji li klijent agresivno zadržati naknadu
tvrtke na što je moguće nižoj razini
indikacije da klijent može biti uključen u pranje
novca
30.11.2017
10
PODRUČJE RAZMATRANJA PITANJA
Procjena rizičnosti angažmana i
prihvatljivost rizika
Potrebno je obaviti procjenu rizika angažmana,
tj. utvrditi jesu li rizici povezani s
potencijalnim klijentom i njegovom
djelatnošću prihvatljivi, primjerice:
visoka rizičnost same djelatnosti subjekta
trendovi u industriji
nepoštovanje zakonske regulative koja
može rezultirati visokim kaznama
problemi likvidnosti i solventnosti
slabi računovodstveni sustavi i
nekvalitetne evidencije
slabe interne kontrole
složene poslovne operacije
Preuzimanje obveze revizije
MRevS 210- Obveza revizije preuzima se pismom o preuzimanju obveze (Ugovorom) revizije.
Njime revizor: • potvrđuje svoje imenovanje, • ukazuje na cilj i djelokrug revizije, • utvrđuje na opseg odgovornosti prema klijentu, • upozoraje klijenta s njegovim obvezama i odgovornostima…
Ovim pismom se uspostavlja dobra komunikacija između revizora i klijenta kako bi se otklonili mogući nesporazumi.
dobra praksa- tražiti jedan primjerak ovjeren da se vrati kako bi se stekla sigurnost da je klijent suglasan s uvjetima revizije
ukoliko se revizija obavlja tokom više godina nije potrebno pisati pismo svake godine
30.11.2017
11
Planiranje revizije FI
MRevS 210
• preliminarne aktivnosti i preuzimanje obveza revizije
MRevS 300, 310
• upoznavanje poslovanja klijenta, preliminarni analitički postupci i planiranje
MRevS 320, 400
• koncept značajnosti i procjena rizika revizije
UPOZNAVANJE POSLOVANJA KLIJENTA, PRELIMINARNI ANALITIČKI POSTUPCI I PLANIRANJE
Nakon potpisanog pisma o preuzimanju obveza revizije revizor kreće u upoznavanje poslovanja klijenta (MRevS310) kako bi kvalitetno mogao planirati i obaviti reviziju financijskih izvještaja.
Osim financijskih razmatraju se i nefinancijske informacije, ali i šire okruženje u kojem klijent posluje.
Osim vremenskog rasporeda revizijskih poslova, planiranje je značajno i u kontekstu uključivanja pomoćnika
prilikom planiranja poslova revizije plan se mora uskladiti s managementom
30.11.2017
12
paralelno teče faza planiranja revizije (MRevS 300) koja podrazumijeva upoznavanje s područjem poslovanja klijenta te postavljanje općeg plana revizije i programa revizije
na plan i program revizije utječe poznavanje općih ekonomskih čimbenika koji utječu na poslovanje klijenta te djelatnost u kojoj klijent posluje
F:\Revizija\Predavanja\Proces planiranja revizije\Plan i program revizije primjer.doc
OPĆI PLAN REVIZIJE PROGRAM REVIZIJE
obuhvaća područje i način
izvođenja revizije
1. vrsta revizije
2. vremenski raspored
3. opseg revizijskih postupaka
Planiranje revizije FI
MRevS 210
• preliminarne aktivnosti i preuzimanje obveza revizije
MRevS 300, 310
• upoznavanje poslovanja klijenta, preliminarni analitički postupci i planiranje
MRevS 320, 400
• koncept značajnosti i procjena rizika revizije
30.11.2017
13
KONCEPT ZNAČAJNOSTI I PROCJENA RIZIKA REVIZIJE
U konceptu značajnosti (MRevS 320) podrazumijeva se veličina ili vrsta pogrešnog iskazivanja koju revizor opravdano očekuje pri svakoj reviziji financijskih izvještaja
značajna je ona informacija čije izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može uvjetovati pogrešnu odluku ili prosudbu korisnika financijskih izvještaja
temeljna ideja ovog standarda je da revizor svoju pozornost mora usmjeriti na materijalno značajne informacije
ako se poveća prihvatljiva razina značajnosti, smanjuje se revizijski rizik, i obrnuto.
PROCJENA ZNAČAJNOSTI
provodi se i u fazi planiranja, ali ponovo i u fazi vrednovanja/procjene revizorskih nalaza
U fazi planiranja značajnost se vrednuje na dvije razine:
1. na razini financijskih izvještaja, budući da se revizorovo mišljenje odnosi na financijske izvještaje u cjelini
2. na razini stanja pojedinih računa
30.11.2017
14
Faze procjene značajnosti:
1. utvrđivanje preliminarne procjene značajnosti
2. raspored preliminarne procjene značajnosti na pojedine račune ili vrste poslovnih događaja
3. procjena ukupne pogreške na razini pojedinih računa ili poslovnih događaja
4. procjena ukupnog pogrešnog iskazivanja
5. usporedba ukupnih iznosa pogrešaka s preliminarnom procjenom značajnosti.
Prvi korak utvrđivanja početne procjene značajnosti određuje se u fazi planiranja revizije.
Početna procjena značajnosti znači određivanje maksimalnog iznosa do kojeg revizor može tolerirati pogreške u financijskim izvještajima.
Maksimalni iznos tolerirane pogreške utvrđuje se temeljem razmatranja svih činjenica značajnih za klijenta.
Taj iznos ne može bitno utjecati na odluke korisnika informacija revizorovog izvještaja.
30.11.2017
15
Jedan od pristupa procjeni kvantitativne značajnosti primjena je postotka na ključne iznose u financijskim izvještajima kao što je:
dobit ili gubitak prije poreza
prihod
ukupna imovina.
Dobit li gubitak prije poreza je najnestabilnija i najmanje usporediva stavka u financijskim izvještajima, jer ovisi o mnogo faktora i poreznih propisa.
Revizori najčešće upotrebljavaju pokazatelj ukupnog prihoda ili imovine,jer su oni stabilniji.
Tablica faktora značajnosti
Iznos Postotak
0 – 100.000 0,07 – 0,05
100.001 – 1.000.000 0,05 – 0,03
1.000.001 – 5.000.000 0,03 – 0,015
5.000.001 – 10.000.000 0,015 – 0,01
10.000.001 – 25.000.000 0,01 – 0,008
25.000.001 – 50.000.000 0,008 – 0,005
50.000.001 – 100.000.000 0,005 – 0,004
Preko 100.000.000 0,004 – 0,002
30.11.2017
16
BILANCA Imovina Iznos
Novac 500.000
Potraživanja od kupaca 3.000.000
Zalihe 1.000.000
Ostala kratkotrajna imovina 2.000.000
Neto vrijednost mat. imovine 20.500.000
Ostala imovina 3.000.000
Ukupno 30.000.000
Obveze i vlastiti kapital
Obveze prema dobavljačima 2.000.000
Ostale kratkoročne obveze 3.500.000
Dugoročne obveze 3.000.000
Kapital 21.500.000
Ukupno 30.000.000
IZRAČUN POČETNE KVALITATIVNE PROCJENE ZNAČAJNOSTI 30.000.000*0,008= 240.000,00
sljedeći korak je RASPORED NA POJEDINE RAČUNE ili vrste poslovnih događaja, odnosno raspoređivanje početne procjene značajnosti na pojedine stavke u financijskim izvještajima
Početna procjena značajnosti češće se raspoređuje na stavkebilance nego na račun dobiti i gubitka.
Iznos se raspoređuje na materijalno značajne stavke, prvenstveno one koje će se ispitivati metodom uzorka.
Stavke koje se mogu u cijelosti provjeriti kao što je kapital, dugoročne obveze, rezerviranja i slično nisu predmetraspoređivanja iznosa početne procjene značajnosti.
30.11.2017
17
Imovina Iznos Raspored na osnovi rel. veličina
Dopustiva pogreška
Novac 500.000 * 3.380 3.380
Potraživanja od kupaca 3.000.000 * 20.282 10.000
Zalihe 1.000.000 * 6.760 2.000
Ostala kratkotrajna imovina 2.000.000 * 13.521 13.521
Neto vrijednost mat. imovine 20.500.000 * 138.592 157.155
Ostala imovina 3.000.000 * 20.282 20.282
Ukupno 30.000.000
Obveze i vlastiti kapital
Obveze prema dobavljačima 2.000.000 * 13.521 10.000
Ostale kratkoročne obveze 3.500.000 * 23.662 23.662
Dugoročne obveze 3.000.000 a
Kapital 21.500.000 a
Ukupno 30.000.000 240.000 240.000
* Zbroj stavaka je 35.500.000a = Račun će se revidirati 100%
npr. izračun značajnosti za potraživanje od kupaca
30.000.000 * 0,008= 240.000
3.000.000 x 240.000 = 20.282
35.500.000
30.11.2017
18
Procjena rizika revizije Cilj revizora u planiranju i obavljanju revizije je svođenje revizijskog
rizika na prihvatljivo nisku razinu
Revizijski rizik je funkcija rizika da su financijski izvještaji bili značajno pogrešno prikazani prije revizije (inherentni i kontrolni rizik) i rizika da revizor neće otkriti takvo pogrešno prikazivanje (rizik neotkrivanja)
Revizor nema kontrolu nad inherentnim i kontrolnim rizicima jer oni postoje neovisno o reviziji.
prikupljanjem dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza i postupakarevizor može kontrolirati rizik neotkrivanja
Revizijski rizici (MRevS 400) obuhvaćaju: 1. inherentni rizik koji polazi od vjerojatnosti da u financijskim izvještajima
korisnika postoje pogreške 2. kontrolni rizik koji predstavlja vjerojatnost da sustav internih kontrola
klijenta neće spriječiti ili otkriti takve greške u financijskim izvještajima 3. rizik neotkrivanja koji proizlazi iz vjerojatnosti da revizor neće otkriti
preostale pogreške u financijskim izvještajima
dobro organiziran sustav unutarnjih kontrola smanjuje revizorske rizike i u tom slučaju revizor ne mora provoditi puno dokaznih postupaka
ukoliko revizor rizik neotkrivanja procjeni na neprihvatljivo visokoj razini i kada se on ne može smanjiti, tada izražava mišljenje s rezervom ili se suzdržava od izražavanja mišljenja, a najbolje bi bilo da, ako je moguće, odustane od angažmana
inherentni i kontrolni rizik postoje neovisno o reviziji, dok je rizik neotkrivanja izravno vezan uz postupak revizije
ako je ocjena inherentnog i kontrolnog rizika na niskoj razini, revizor može prihvatiti visoku razinu rizika neotkrivanja
30.11.2017
19
Procjena rizika revizije
rizik revizije se može prikazati kao sljedeća formula:
Rizik revizije =
vjerojatnost značajnog pogrešnog prikazivanja(inherentni) x vjerojatnost neuspjeha internih kontrola (kontrolni) x
vjerojatnost neuspjeha revizora (neotkivanja)
Što je rizik revizije niži, više se revizijskog rada planira i obavlja te postoji vjerojatnost da će se otkriti i više pogrešaka.
To znači da postoji obrnut odnos između rizika revizije i otkrivanja pogrešaka
Zadatak
Revizijsko društvo Koch & Tabbs koristi kvantitativni pristup u svom modelu revizijskog rizika. Izračunajte rizik neotkrivanja za svaki od sljedećih hipotetičkih komitenata.
Broj komitenta Revizijski rizik Inherentni rizik Kontrolni rizik Rizik neotkrivanja
1 5% 40% 50%
2 5% 60% 80%
3 10% 50% 25%
4 10% 80% 50%
30.11.2017
20
Broj komitenta Revizijski rizik Inherentni rizik Kontrolni rizik Rizik neotkrivanja
1 5% 40% 50% 25%
2 5% 60% 80% 10,41%
3 10% 50% 25% 80%
4 10% 80% 50% 25%
Povezanost značajnosti i revizijskog rizika
Značajnost i revizijski rizik su u obrnutom odnosu, odnosno što je viša prihvatljiva razina značajnosti, niža je razina rizika revizije i obratno.
Revizor to treba uzeti u obzir pri planiranju vrste, vremena i opsega revizorskih postupaka.
Ukoliko revizor poslije planiranja određenih vremenskih postupka utvrdi da je prihvatljiva razina značajnosti niska, rizik revizije se povećava.
Revizor to može nadoknaditi na jedna od sljedeća dva načina: smanjenjem procijenjene razine kontrolnog rizika, ako je to
moguće i tu smanjenju razinu nadoknaditi proširenim ili dodatnim testovima kontrola ili
smanjenjem rizika neotkrivanja promjenom vrste, vremena i opsega planiranih dokaznih postupaka.
Recommended