View
232
Download
1
Category
Preview:
Citation preview
8/14/2019 pecina Kuk
1/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
PRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITUKAO PRIRODNOG DOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJA
SPOMENIK PRIRODE
PE]INA KUK
BAWALUKA, 2007. godine
8/14/2019 pecina Kuk
2/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO ISTORIJSKOG IPRIRODNOG NASQE\A REPUBLIKE SRPSKE pristupio je:Pravni osnov za dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu prirodnog dobra sadr`an je u~lanu 33 stav 1. i 2. Zakona o za{titi prirode prema kome se prirodno dobro stavqa podza{titu aktom nadle`nog organa na osnovu Prijedloga ministarstva nadle`nog zaza{titu za{titu `ivotne sredineRepubli~ki zavod za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|aRepublike Srpske pripremio je Elaborat: Prijedlog za stavqawe pod za{tituspomenika prirode "PE]INA KUK" kao prirodnog dobra od velikog zna~aja saprijedlogom akta o za{titi.
Bawa Luka, 2007. god.Direktor Zavoda,
Svetlana [iqegovi}
2
8/14/2019 pecina Kuk
3/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO ISTORIJSKOG IPRIRODNOG NASQE\A REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA
Elaborat
PRIJEDLOG ZA STAVQAWE PODZA[TITU SPOMENIKA PRIRODEPE]INA KUK KAO PRIRODNOGDOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJARukovodilac Jelena Kadi}
Obra|iva~
Goran Dujakovi},speleolog
Dr Du{an Mijovi}, geolog
Dragan Kova~evi}, dipl.in`.{um.
Goran Pani}, geograf
Fotografije Goran Dujakovi}
Tehni~ka obrada
Jelena Savi}, dizajn
Goran Kalini}, obrada priloga
Svetlana [iqegovi}, lektor
Direktor Svetlana [iqegovi}
3
8/14/2019 pecina Kuk
4/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 4
SADR@AJPRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITU SPOMENIKA PRIRODE"PE]INA KUK" KAO PRIRODNOG DOBRA OD VELIKOGZNA^AJA
IDENTIFIKACIJAVrsta i naziv prirodnog dobraOsnovna vrijednostPolo`ajPovr{ina i granice za{titePrethodni status za{titeKategorijaMe|unarodni status
OPIS PRIRODNOG DOBRAPriroda^ovjek i priroda
VREDNOVAWEOcjena ispuwenosti uslova za za{tituOcjena vrijednostiPrijedlog kategorije
KONCEPT ZA[TITEOptimalni model za{titeCiqevi razvojaProceduralni, prostorni i vlasni~ki aspekt za{titeRe`im za{titeMjere odr`avawa, ure|ewa i razvoja prirodnog dobraUpravqawe za{titomFinansirawe za{titeSmjernice
PRILOZIprilog 1: Polo`aj pe}ine Kuk na karti 1:100 000
prilog 2: Polo`aj pe}ine Kuk na karti 1:25 000prilog 3: Katastarska skicaprilog 4: Popis katastarskih parcelaprilog 5: Granice za{ti}enog podru~ja i zone za{titeprilog 6: Geolo{ka karta podru~ja Sijera~kih stijena 1:100 000prilog 7: Plan i profil pe}ine Kuk
LITERATURA
8/14/2019 pecina Kuk
5/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
I IDENTIFIKACIJA
5
8/14/2019 pecina Kuk
6/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 6
VRSTA I NAZIV PRIRODNOG DOBRA
Spomenik prirode "Pe}ina Kuk"
OSNOVNA VRIJEDNOST
Jednostavan, podzemni horizontalni oblik karstnog reqefa, ispuwen atraktivnimpe}inskim nakitom. Pe}ina je izuzetno zna~ajan paleontolo{ki lokalitet u RepubliciSrpskoj. Tokom speleolo{kih i paleontolo{kih istra`ivawa prona|eni su ostacikostiju pe}inskog medvjeda (Ursus spelaeus) za koje se tokom mjerewa starostimetodom C-14 ispostavilo da su najstariji ostaci pe}inskih medvjeda na prostoruRepublike Srpske i Bosne i Hercegovine, starosti 36 000-40 000 godina.
POLO@AJ
Isto~na Republika Srpska, kawon rijeke Bistrice.
Teritorija op{tine Kalinovik, podru~je Sijera~kih stijena u kawonu rijeke Bistrice.
Udaqenost: od Trnova 19 km, od Fo~e 26 km.
Pristupa~no putni~kim vozilom iz dva pravca:
- od Trnova asfaltnim putem do prve velike krivine (Sijera~ke stijene) u kawonurijeke Bistrice, prelaz na desnu stranu rijeke i daqe strmom stranom 150 metaravertikalno do pe}ine;
- od Fo~e asfaltnim putem kroz kawon rijeke Bistrice do zavr{nog dijele Sijera~kihstijena, prelaz na desnu stranu rijeke i daqe 150 m vertikalno do ulaza u pe}inu.
Nadmorska visina: 850 metara
Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`iX - 4825, 6 N
Y - 6545,51 E
POVR[INA I GRANICA ZA[TITE
Na za{ti}enoj povr{ini Spomenik prirode "Pe}ina Kuk" ustanovqava se re`im za{tite
II stepena.
Re`im za{tite II stepena obuhvata dijelove katastarkskih ~estica 276/4 i 276/1 ucrtanena kopiji katastarskog plana ukupne povr{ine 27,4 hektara koja pripada Katastarskojop{tini Sijera~a.
PRETHODNI STATUS ZA[TITE
Pe}ina Kuk se do sada nije nalazila na listi za{ti}enih prirodnih rijetkostiRepublike Srpske, a ni Republi~kog zavoda za za{titu spomenika kulture i prirode BiH(predratni period).
8/14/2019 pecina Kuk
7/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
KATEGORIJA
Spomenik prirode.Prirodno dobro od velikog zna~aja - kategorija.
Na osnovu Inventara objekata geonasqe|a Republike Srpske, prirodno dobro pe}inaKuk je objekat geonasqe|a nacionalnog zna~aja.
ME\UNARODNI STATUS
IUCN klasifikacija za{ti}enih prirodnih podru~ja: Category III - NaturalMonument / Natural Landmark - Prirodni spomenik.IUCN Lista nacionalnih parkova i za{ti}enih podru~ja (United Nations List ofNational parks &Protected Areas). Ne upisuje se zbog male povr{ine.
7
8/14/2019 pecina Kuk
8/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 8
II O APIS PRIRODNOG DOBR
8/14/2019 pecina Kuk
9/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 9
PRIRODA
GEOLO[KA GRA\AGeolo{ka prou~avawa podru~ja okoline kawona Bistrice odvijala su se jo{ odpo~etka 20. vijeka, kada je izdata prva pregledna geolo{ka karta Bosne iHercegovine (Kacer, 1906), a zatim su u okviru namenskih geolo{kih istra`ivawaobra|ivani i dijelovi ove istra`ne teritorije (Kosmat, 1924; Havelka, 1929;Simi}, Mikin~i}, ^ubrilovi}, 1939; i drugi). Nakon 60-tih godina 20. vijeka,vr{ena su brojna specijalisti~ka geolo{ka istra`ivawa, ali najpotpunijiobuhvat su imali autori Osnovne geolo{ke karte, list Fo~a (1982).
Geolo{ka gra|a {ireg podru~ja pe}ine Kuk pripada zoni paleozojskih {kriqacai mezozojskih kre~waka (Petkovi}, 1961) koja je kao slo`ena zona podjeqena nanekoliko strukturno-facijalnih jedinica, starosti od gorwopaleozojske doneogene (OGK, List Fo~a, 1982). Spomenik prirode pe}ina Kuk formiran je ustijenama sredwotrijaske starosti.
Rasprostrawewe zastupqenih kartiranih jedinica na istra`nom terenuprikazano je na prilogu 6.
PaleozoikNajstarije stijene istra`nog podru~ja predstavqaju permotrijaske naslage (P,T), koje~ine rubne dijelove paleozojske strukturno-facijalne jedinice Pra~a-Fo~a.Rasprostrawene su u sjevernom dijelu istra`nog podru~ja, a razlikuju se dva tipa klastiti i karbonati.
Klastite predstavqaju crveni kvarcni konglomerati, crveni kvarcni pje{~ari kao i sivipje{~ari. Podre|eno se javqaju metapje{~ari i razli~iti {kriqci. Karbonati se javqajuiznad ili unutar klasti~nih naslaga, kao mase razli~ite veli~ine. Karbonatne stijenesa~iwavaju razli~ito kristalasti kre~waci, ponegdje mermerisani ili laporoviti, aligeneralno veoma siroma{ni fosilima. Kre~waci se odlikuju sivom ili tamnosivombojom sa prisustvom hidroksida gvo`|a, gvo`|evito-ankeriti~nih karbonata i siderite-karbonata gvo`|a.
Ukupna debqina ovog kompleksa iznosi i po nekoliko stotina metara, dok su karbonatnenaslage maksimalne debqine do 100 m.
MezozoikNajve}i dio istra`nog prostora pokrivaju trijaske tvorevine, koje mjestimi~noprobijaju mawe mase dijabaza.Dowi trijas (T1) predstavqaju liskunoviti {kriqci i pje{~ari razli~itog kolorita,kvarcni pje{~ari i konglomerati. Ovi sedimenti su rasprostraweni isto~no i zapadnood pe}ine Kuk. Naj~e{}e su ove stijene u tektonskom kontaktu sa dolomitima i masivnimkre~wacima sredweg trijasa, {to je slu~aj i u bli`oj okolini pe}ine. Fosilni oblicina|eni su u liskunovitim {kriqcima i pje{~arima. Debqina sedimenata je veomapromjenqiva i kre}e se u rasponu od 100-400 m.
Sredwi trijas (T21) je zastupqen nera{~lawenim sedimentima anizijskog kata, sivim dosme|im, masivnim i bankovitim kre~wacima, rumenkastim kre~wacima sa ro`nacima idolomiti~nim kre~wacima. Ovi sedimenti, rasprostraweni u {irem podru~ju planineTreskavica, debqine i do 400 metara le`e konkordantno na dowotrijaskim, a rije|ediskordantno na permotrijaskim.
Iznad Sijera~kih stijena, na podru~ju kalinova~ko-{ivoqskog platoa zastupqeni surumenkasti kre~waci sa ro`nacima u vi{im dijelovima anizijskog kata. Konkordantnole`e na brahiopodnim kre~wacima ili dolomitima. Na kalinova~ko-{ivoqskom platoukonstatovani su i grudvasti kre~waci sa amonitima koji predstavqaju najvi{e dijeloveanizijskog kata. Debqina ovih grudvastih kre~waka je neznatna.
8/14/2019 pecina Kuk
10/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
Sedimenti ladinskog kata (T22) zastupqeni su u ju`nom dijelu istra`nog podru~ja, Ipredstavqaju ih plo~asti kre~waci u smjeni sa laporcima, pje{~arima, glincima,ro`nacima i zelenim stijenama. Javqaju se izrazito slojeviti, debqine 10 do 15 cm. Odfosilne faune determinisane su {koqke Daonella lommelli, Daonella badiotica.Mikrofosili nisu prona|eni.
KenozoikNeogen je na ovom podru~ju predstavqen slatkovodnim naslagama miqevinskog basena~ije je rasprostrawewe na jugoistoku istra`nog podru~ja. U sastav miqevinskog basenaulaze sedimenti doweg i sredweg miocena i pliocena, koji su odlagani u dvije jezerskefaze.
Na istra`nom podru~ju samo su zastupqeni sedimenti burdigal-heleveta (M1,2), razvijenikao stalni ~lan izme|u bazalne i povlatne zone. U jalovim proslojcima ugqenih slojevabrojni su ostaci slatkovodne faune meku{aca tankih qu{tura, koji se javqaju i u vidulumakela.
Kvartarne naslage u okolini pe}ine Kuk, nizvodno od Dobrog poqa kawonom rijekeBistrice, zastupqene su na pojedinim mjestima aluvijalnim (al) nanosima, a niz padinekawona deponovan je siparski (s) materijal, obi~no ispod subvertikalnih litica.
Ponekad je siparski materijal zna~ajne debqine i dobrim dijelom cementiran upadinske bre~e. Vertikalno se mogu pratiti prekidi deponovawa sipara izra`enitankom, nekoliko centimetara debelom korom izlu~enog kalcita, {to daje slikunaslojavawa sipara.
* * *
Regionalno gledano istra`no podru~je pripada geotektonskoj jedinici Zonapaleozojskih {kriqaca i mezozojskih kre~waka., Podru~je Sijera~kih stijena pripadastrukturno facijalnoj jedinici Lelija-Zelengora-Vu~evo koja se sa sjevera grani~i sastrukturno facijalnom jedinicom Pra~a-Fo~a.
Pe}ina Kuk sa okolinom na osnovu pola`aja i razvoja facija, pripada ni`oj tektonskojjedinici [ivoqa, izdvojenoj unutar tektonske jedinice Lelija-Zelengora-Vu~evo.
Tektonska jedinica [ivoqa predstavqa morfolo{ki najvi{e dijelove terena, koji sunavu~eni na tektonsku jedinicu sjeverni obod durmitorskog fli{a. Ovu tektonskujedinicu izgra|uju iskqu~ivo klastiti doweg i karbonati sredweg trijasa uz koje suvezani i rijetki mali izlivi dijabaza. Rasjedi razli~itih dimenzija i pravaca pru`awana ovom terenu su veoma brojni.
U woj su izra`eni rasjedi smjera pru`awa sjeverozapad-jugoistok i istok-zapad.Kre~waci sjveroisto~nog i isto~nog dijela Treskavice su borani i grade vi{esinklinala i antiklinala ~ije je pru`awe u osnovi SZ-JI, ali su naknadno brojnimrasjedima poreme}eni, du` kojih su pojedini blokovi spu{tani ili izdizani a negdje ihorizontalno kretani, pa je aksijalne ose te{ko pratiti.
10
8/14/2019 pecina Kuk
11/37
8/14/2019 pecina Kuk
12/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
Rijeka Bistrica izvire iz prostrane pe}ine ispod sjevernih obronaka planineTreskavice. Ispod Dobrog poqa, Bistrica usjeca kawon koji je najdubqi u dijeluSijera~kih stijena u kome se i nalazi ulaz u pe}inu Kuk. Sada{wi polo`aj pe}inevisoko u kawonu rijeke Bistrice obja{wava se rezultatom uzajamnog djelovawatektonskih pokreta, cirkulacija voda i drugih vawskih faktora u poreme}enimkarbonatnim stijenama, Predispoziciju za nastanak pe}ine Kuk, nalazimo u tektonskim
pokretima koji su se odvijali u zemqinoj kori, a manifestaciju imaju u kretawu ikidawu stijena, ~ime se otvaraju putevi cirkulacije povr{inskih i podzemnih tokovaili zatvaraju, ranije stvoreni putevi, pa dolazi do stvarawa novih, skretawem tokovapred nastalim ustavama. Tako je i pe}ina Kuk nastala uzdu` rasjeda pravca pru`awasjeveroistok-jugozapad, koji je nekoliko puta reme}en novim rasjedima, upravnim ilidijagonalnim na prethodni, koji su pra}eni nizom pukotina razli~itog intenziteta(E.Kulenovi},1983.)
Hidrogeolo{ke karakteristikeMorfohidrolo{ke odlike pe}ine KukPe}ina Kuk je prili~no jednostavan morfolo{ki i hidrolo{ki sistem. Pe}ina, u koju seulazi iz kawona rijeke Bistrice, predstavqa speleolo{ki objekat bogato ukra{enraznim formama pe}inskog nakita, salivima, stalaktitima, stalagmitima i pe}inskimstubovima. Posmatrano u planu i profilu, pe}ina je speleolo{ki objekat koji se sastojiiz jednog glavnog prostranog kanala, nekoliko mawih i ve}ih dvorana i jedne dvorane udowem nivou. Podu`ni presek kanala ukazuje da su oni dosta subhorizontalni osimvertikalne dvorane u dowem nivou. Ukupna du`ina pe}inskih kanala iznosi 688 m.
12
8/14/2019 pecina Kuk
13/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
Podjela pe}inskog sistema na cjelineNa osnovu morfolo{ke analize izdvojene su dve osnovne cjeline pe}ine Kuk: glavnikanal gorweg nivoa i dowa dvorana. Postoje i druga~ija gledawa, pa tako E. Kulenovi}(1983.) izdvaja {est cjelina: Predvorje, Dvorana sa pe}inskim izlu~evinama, Vodena
dvorana, Fosilna dvorana, Dowa dvorana i Kolorado dvorana.Opis morfolo{kih odlika pe}ine Kuk prikazan je na osnovu slede}ih izdvojenihcjelina:
- Glavni kanal gorweg nivoa ( od Ulazne dvorane do Kolorado dvorane);- Dvorana doweg nivoa ( Dowa dvorana),a kori{teni nazivi pojedinih dvorana dati su prema E. Kulenovi}u.
Glavni kanal gorweg nivoa(Od Ulazne dvorane do Kolorado dvorane)Ulaz u pe}inu Kuk le`i u vertikalnoj ravni kre~wa~ke litice kawona rijeke Bistrice na150 metara iznad korita rijeke. Mali ulaz u pe}inu visok je 0,8 m i {irok 1,5 m. Na ulazse nastavqa elipsoidna dvorana Predvorje ~ija je du`a osa duga~ka od 40-50 m, a kra}aod 12-16 m. Dvorana ima strop u vidu kupole, visoke 2,5 m u sredi{wem dijelu sasvo}ewima na krajevima, gdje se kalcitne izlu~evine spajaju sa dnom.
Na ovu dvorani se nastavqa uskim prolazom, Dvorana sa pe}inskim izlu~evinama.Dvorana ima oblik *~izme* ili hodnika sa pro{irewem na kraju. Plafon je visok 8-10 m.Dno je pokriveno debqim slojem kalcita, od 15-20 cm na kojem su se formirali brojnistalagmiti. Izme}u stalagmita nalaze se mawa lokvasta udubqewa u kalcitu gdje se~esto zadr`ava voda. Prosje~na {irina dvorane je 8,0 m. Dvorana se zavr{ava zavjesomod pe}inskog nakita, velikim pe}inskim stubovima koji su nastali srastawemstalagmita i stalaktita. Zavjesa, draperija od pe}inskog nakita se formirala na mjestu{upqina nekoliko paralelnih pukotina.
Za wom sledi Vodena dvorana, koja ima gotovo iste dimenzije kao prethodna dvorana.Nagnuti dio dvorane zavr{ava se udubqewem koje je ve}im dijelom ispuweno vodom.Preko kalcita je natalo`ena glina, a dubina vode varira od 0,4 do 1,10 m. Tokom mjesecajuna i jula prosje~na dubina vode dosti`e 0,6 m, dok se u avgustu i septembru vodanalazi samo uz ju`ni rub dvorane. U dvorani se nalaze niski i {iroki stalagmiti {to jei karakteristika dvorana sa (relativno) visokim plafonom. Uz ju`ni rub dvorane nalazese salivi koji pokrivaju ve}i dio zida.
Fosilana dvorana je najve}a dvorana pe}ine Kuk. Dvorana je razli~itih dimenzija. Upo~etnom dijelu je naj{ira, od 8-10 m a u najvi{em dijelu od 12-15 m. Dno dvorane jeispuweno nagomilanim ulomcima plo~a otpalih sa tavanice na kojima su formirani
mladi stalagmiti i pe}inski stubovi. U drugom dijelu dvorane dno je ispuwenoheterogenim sedimentima, {qunkom, pijeskom, odlomcima kre~waka i pe}inskog nakitana kojima se nalaze cementovani dijelovi polomqenih kostiju pe}inskih medvjeda.
13
8/14/2019 pecina Kuk
14/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
[irina dvorane u ovom dijelu je preko 30 m a visina stropa oko 20 m. Dvorana zavr{avavertikalnim zidom, koji predstavqa rasjedno ogledalo. Uz zid je nagomilano oko 6-7 m{qunka i pijeska, koji je pokriven kalcitnom korom debelom od 10-15 cm. Uz sjeverni ziddvorane le`e uru{eni blokovi te{ki vi{e tona. Iza wih se nalazi otvor u dowudvoranu.
Kolorado dvorana je produ`etak Fosilne dvorane u pravcu jugozapada. Ni`a je za 7-8 m
u odnosu na Fosilnu dvoranu. Sastoji se od dva {ira dijela i u`eg sredi{weg sauzvi{ewem, koji odvaja {iroke dijelove dvorane. Sjeverozapadni rub dvorane jeispuwen {qun~ano-pje{~ano-glinovitim naslagama do visine Fosilne dvorane. U prvomdijelu dvorane, na dnu se nalaze kalcitne naslage. U sredi{wem dijelu nalaze se dvakratka, debela stalagmita sa pre~nikom oko 1,2 m. Na jednom od wih nalazi se udubqenabigrena kada.
U drugom dijelu dvorane nalazi se potok koji je usjekao korito u talogu pe}ine sameandrima i terasama. Na wegovoj lijevoj obali, visokoj 7-8 m nalaze se o{trinazubqeni grebeni. Ispod se smjewuju {qunkovito-pjeskovite naslage sakonglameratima. U ovim naslagama su prona}eni tako|e ostaci pe}inskog medvjeda. Zbogwenog kawonastog izgleda ovu dvoranu je Esad Kulenovi} nazvao Kolorado.
14
8/14/2019 pecina Kuk
15/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
Dvorana doweg nivoa(Dowa dvorana)Ova prostrana dvorana ni`a je za 40 m od Fosilne dvorane. Vertikalni ulaz ima jamskiotvor {irine 10-15 m, visine 3-5 m u gorwem dijelu. Dvorana ima oblik trougla saosnovicom du`ine 40 m i kracima pribli`no po 20 m. Iz vrha trougla u dvorani, vodihodnik u pravcu sjeveroistoka, zatim skre}e na istok a onda pod pravim uglom skre}e najug. Iz sjeverozapadnog vrha dvorane dolazi mawi potok, koji je usjekao korito u dnudvorane i oti~e hodnikom na sjeveroisto~nu stranu. Potok prati pru`awe hodnika nadu`ini od 35 m sve do ponora.
Dno dvorane je pokriveno pjeskovito-{qunkovitim naslagama. Debqina im se kre}e od 6do 7 m. U usjeku potoka naslage su vidqive svega 3-4 m. I u ovoj dvorani su prona}eniostaci pe}inskih medvjeda.
Paleontolo{ki nalazi u pe}ini KukPe}ina Kuk je svojim nepristupa~nim polo`ajem relativno kasno privukla pa`wuistra`iva~a. Potpuno nezavisno, speleolozi Speleolo{kog dru{tva iz Fo~e isarajevski geolog-paleontolog Esad Kulenovi} su istra`ivali pe}inske kanale krajemsedamdesetih i po~etkom osamdesetih godina pro{log vijeka. Speleologe je privuklasvojim izvanredno bogatim, zbog nepristupa~nosti, dobro o~uvanim pe}inskim nakitom,a Kulenovi}a zbog mogu}nosti otkri}a zanimqivog paleontolo{kog materijala.
Tokom svojih ~estih posjeta pe}ini, Kulenovi} je otkrio brojne ostatke fosilne faune,koja je jo{ uvijek samo djelomi~no istra`ena. U podzemnim kanalima iskopao je trisonde, od kojih su paleontolo{ki ostaci prona}eni u sondi u Fosilnoj dvorani. Zbirkuprona|enih fosilnih ostataka ~ine uzorci iskopani u sondi povr{ine 3,0 m . Ukupno jeiskopano 220 uzoraka fosilnog materijala pe}inskih medvjeda, lobawa, vilica, zuba i
ekstremiteta.
15
8/14/2019 pecina Kuk
16/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
Kosti pe}inskog medvjeda
Tokom svojih ~estih posjeta pe}ini, Kulenovi} je otkrio brojne ostatke fosilne faune,koja je jo{ uvijek samo djelomi~no istra`ena. U podzemnim kanalima iskopao je trisonde, od kojih su paleontolo{ki ostaci prona}eni u sondi u Fosilnoj dvorani. Zbirkuprona|enih fosilnih ostataka ~ine uzorci iskopani u sondi povr{ine 3,0 m . Ukupno jeiskopano 220 uzoraka fosilnog materijala pe}inskih medvjeda, lobawa, vilica, zuba iekstremiteta.
Broj iskopanih uzoraka nije kona~an. Prepostavqa se da je u pe}inskim naslagamazastupqen daleko ve}i broj fosilnih ostataka, ne samo pe}inskih medvjeda, nego idrugih `ivotiwa koje su nalazile skloni{te u pe}ini ili uvla~ile plijen unutra.
Me}u ostacima pe}inskih medvjeda procentualno su najbrojnija rebra i kostiekstremiteta, koji su naj~e{}e polomqeni i ostaci pojedina~nih zuba. Tokom svojihistra`ivawa Kulenovi} nije prona{ao potpuno o~uvane lobawe pe}inskih medveda. Uvlasni{tvu S.D. Ursus spelaeus iz Fo~e nalazi se jedna cijela, odli~no o~uvana lobawape}inskog medvjeda prona|ena u pe}ini Kuk za vrijeme spelelo{kih istra`ivawa.
Kulenovi} je prona{ao obiqe sitnijih fragmenata pojedinih dijelova lobawa medvjeda,jedan ~eoni dio, sagitalni greben, dio sa okcipitalnim kostima i brojne komade odjagodi~nih lukova. Na osnovu analiza osteolo{kog materijala otkriveno je da su u
pe}ini Kuk `ivjeli mali i sredwe veliki pe}inski medvjedi, me|u kojima je biloprimjeraka od (starosno) potpuno mladih do starih, pa ~ak i bolesnih. Premaanaliziranom materijalu pe}inske hodnike su nastawivali prete`no mu`jaci, dok su`enke bile u mawini. Primjerci koji su `ivjeli u pe}ini imali su jasne speloidnekarakteristike, izra`en sagitalni greben, strmo i visoko ~elo, bazilarnu du`inu lobawei dr.
Uzorci pe}inskog nakita uzeti iz pe}ine sa nekoliko mjesta (iz dvije kopane sonde ijednog prirodnog stuba naslaga) metodom datirawa apsolutne starosti izvr{enom uInstitutu Ru|er Bo{kovi} u Zagrebu, pokazali su da su uzorci stari od 36.000-40.000-+3000-5000 godina, {to vremenski pada u drugu polovinu interstadijala vurm . Naslage`u}kastosme|eg pijeska sa skeletnim ostacima pe}inskog medvjeda su starije ivjerovatno su natalo`ene u stadijalu vurm 1, pa su to za sada najstariji ostacipe}inskog medvjeda u Bosni i Hercegovini(E. Kulenovi},1983).
16
8/14/2019 pecina Kuk
17/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
^OVJEK I PRIRODA
Uvidom u stawe na terenu, ne zapa`aju se nikakvi fizi~ki, ili drugi vidqivi
indikatori neposredne ugro`enosti. Neposredna okolina pe}ine Kuk nijezahva}ena antropogenim uticajima u smislu razvoja intezivne poqoprivrede, anema ni industrijskih i privrednih postrojewa ili uslu`nih i sli~nih objekata.U u`oj zoni pe}ine, nisu primje}eni direktni uticaji ~ovjeka.
Iznijeto stawe ukazuje da nisu naru{ene prirodne vrijednosti pe}ine Kuk, aliukazuje da budu}i Staralac treba ozbiqno da pristupi poslovima ure|ewa iza{tite prirodnog dobra.
17
8/14/2019 pecina Kuk
18/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 18
III VREDNOVAWE
8/14/2019 pecina Kuk
19/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 19
OCJENA ISPUWENOSTI USLOVA ZA ZA[TITU
Pe}ina Kuk predstavqa u hidrolo{kom smislu slabo aktivnu pe}inu, koju karakteri{estalno jezero nastalo i koje se odr`ava od prokapnih i voda procje|ivawa i potok udowem dijelu. Pe}inu karakteri{u prostrani kanali razvijeni u dva horizonta,atraktivan pe}inski nakit i bogat paleontolo{ki materijala koji je za sada samodjelomi~no prona|en i istra`en. Pomenuti skup vrijednosti speleolo{kog objektape}ine Kuk daje joj svojstvo prirodnog dobra u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotnesredine ("Slu`beni glasnik RS", br. 50/02).
Determinisawe istra`nog podru~ija kao prirodnog dobra i ocjena ispuwenosti uslovaza za{titu vr{eni su uokviru standardne procedure vrednovawa sa stanovi{ta potrebai ciqeva za{tite prirode i `ivotne sredine ~iji su kriteriji iskazani kao:
Izvornost (autohtonost) stepen izmjewenosti prirodnog stawa,glanih ~inilaca,elemenata i odlika nekog prostora ili pojava pod direktnim ili posrednim
uticajem ~ovjeka, Reprezentativnost pokazateq jedinstvenosti i specifi~nosti prirodnog dobra
u okviru grupe srodnih pojava,
Rijetkost - izraz kvantitativnog stawa i pokazateq ugro`enosti odre|ene pojaveili procesa, vezano za odre|eni prostorni ili vremenski okvir,
Raznolikost - izra`ena bogatstvom raznovrsnih, me|usobno kombinovanih,prirodnih pojava i procesa,
Cjelovitost-koja izra`ava stepen jedinstva i zaokru`enosti odre\enog prostoraili pojave i wihovih sadr`aja,
Esteti~nost-po kojoj se cijene atraktivnost ambijentalmo-pejsa`nih vrijednosti, iqepota prirodnog dobra.
Ispuwenost uslova za za{titu ocewena je i u kontekstu potencijala za razvoj op{tihfunkcija ovog podru~ja kao za{ti}enog prirodnog dobra. Op{te funkcije predstavqajunau~na, kulturna i obrazovno-vaspitna, dok }e ostale potencijalne funkcije (turisti~ko-rekreativna, privredna ...) biti razmotrene pri definisawu koncepta za{tite. Na osnovuizvr{ene analize konstatovanih vrijednosti i funkcija za{tite, utvr|en je visok stepenme|usobne zavisnosti i uslovqenosti ~lanova navedene relacije.
Prilikom valorizacije jedan od problema je svakako bio nedovoqni stependefinisanih i propisanih kvantitativnih metoda, {to proisti~e iz ~iwenice da zasvaki kriterijum postoji vi{e pokazateqa. Oni se ~esto ne mogu egzaktno iskazatinumeri~kim veli~inama, ve} se determinacija wihovih vrednosti vr{i na iskustveno-
komparativnoj i kvalitativnoj osnovi. Me|utim, bez obzira na pomenute pote{ko}evalorizacije, prirodne vrijednosti pe}ine Kuk imaju sna`nu argumentaciju kojaobezbije|uje uklapawe u navedene kriterijume.
Pe}ina Kuk po svojim dimenzijama i karakteristikama spada u petnaest najzna~ajnijihspeleolo{kih objekata Republike Srpske, nau~no vrednovanih u okviru radne grupe zaspeleologiju pri Nacionalnom savjetu za geonasle|e Republike Srpske, odnosno uInventaru objekata geonasle|a.
OCJENA VRIJEDNOSTI
Utvr|ivawe stepena zadovoqewa kriterijuma vrednovawa izvr{eno je na osnovukvalitativne analize obiqe`ja podru~ja pe}ine Kuk po zastupqenim prirodnimkomponentama.
8/14/2019 pecina Kuk
20/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 20
IzvornostPe}ina Kuk je potpuno sa~uvan u izvornom obliku speleolo{ki objekat, koji pokazujeprirodu razvoja ovog kra{kog predjela. Pe}ina nije ure|ivana ~ime su se o~uvale sveprirodne karakteristike i izuzetno vrijedan paleontolo{ki materijal.
Reprezentativnost
Pe}ina Kuk i izdvojeni predeo su reprezentativni {to se ogleda u:
jedinstvenosti skupa speleomorfolo{kih obiqe`ja iskazanih kroz pe}inskisistem vi{e horizonata i veoma atraktivan pe}inski nakit koji ukra{avapodzemne galerije,
vrijedan paleontolo{ki materijal koji ovu pe}inu svrstava u zna~ajnepaleontolo{ke lokalitete Republike Srpske.
jedinstvenom prirodnom spomeni~kom nasqe|u, zbog ~ega je pe}ina Kuk svrstana uobjekte geonasqe|a Republike Srpske
RijetkostZna~ewe pojma ili kategorije "rijetkost ispoqava se kroz prisustvo oblika i pojavaobjekata ne`ive prirode, pri ~emu se uspostavqa posebna skala za kvalitativno ilikvantitativno izra`avawe brojnosti i determinisawe teritorije kroz "rijetkost kaovrijednost sebi, koja je izra`ena kao prirodna dragocjenost, i formira obavezu za{titei o~uvawa, a opredjequje i na~in (u pogledu vrste i re`ima za{tite) za ostvarivawe togciqa. S obzirom da pojedini elementi i oblici reqefa predstavqaju rijetkost svojom
pojavom i na~inom izra`enosti koja je obiqe`ena kao geonasle|e, gde su prona|eninajbrojniji paleontolo{ki ostaci u Republici Srpskoj, kao i Bosni i Hercegovini,zakqu~uje se da je podru~ije pe}ine Kuk izuzetno.
RaznolikostSpomenik prirode pe}ina Kuk pokazuje znatan stepen raznolikosti prirodnih sadr`aja,prije svega elemenata geodivirziteta, s obzirom na analizirane vrijednosti. Kategorija"raznolikosti" ukqu~uje u sebi prostornu varijabilnost fenomena i procesa fizi~ko-geografskih ~inilaca (elemenata), i mo`e se ocjewivati kao zasebna vrijednost ili kaoestetska vrijednost koja proisti~e iz obiqe`ja predeonog lika i uklopqenostispeleolo{kog objekta.
CjelovitostCjelovitost je preduslov za{tite prirodnog dobra, odnosno jedna od bitnih odrednicaprostornog okvira za{tite. Primjena ovog kriterijuma veoma je slo`na s obzirom naizuzetnu iznijansiranost pojma "cjeline" u fizi~ko-geografskom, biolo{kom, odnosnoekolo{kom ili u nekom drugom pogledu, kao i nejednaku taksonomiju "cjelina" u nau~nimdisciplinama. Stepen cjelovitosti prirodnog dobra cijeni se prije svega sa prakti~nogaspekta kao skup realnih mogu}nosti da se sa granicama za{tite obuhvate su{tinskevrijednosti jednog prostora koje su me|usobno uzro~no-posledi~no povezane i na tajna~in obezbjede uslovi wihove za{tite i razvoja. Na osnovu ovakve postavke, zakqu~ujese da je skup osnovnih vrijednosti pe}ine Kuk u mnogome homogenozovan i prostornouobli~en, odnosno lako prepoznatqiv sa aspekta utvr|ivawa aspekta okvira za{tite.
Estetika predjelaPejsa`no-ambijentalne vrijednosti pe}ine Kuk se visoko rangiraju i poredsubjektivnosti do`ivqavawa i ocjene lijepog u prirodi. Te se vrijednosti zasnivaju naizuzetnoj predjelnoj raznolikosti, nanaru{nosti predeonog lika direktnim efektima
8/14/2019 pecina Kuk
21/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
privrednih aktivnosti. Estetika predjela osobito dolazi do izra`aja zbog mogu}nosti{iroke vizuelne percepcije ne samo pojedinih elemenata ve} i cjelovitog prostora ~ijisu oni dio. Skrovitost prirodnog dobra uticala je da se o~uva estetika predela.
PRIJEDLOG KATEGORIJENa osnovu pravilnika o ketegorizaciji prirodnih dobara i preporukama Nacionalnogsavjeta za geo-nasqe}e RS i evropske asocijacije za konzervaciju geolo{kog nasqe}a(Pro geo) a cijene}i ~iwenicu da su{tinska obiqe`ja pe}ine Kuk po ve}inikriterijuma imaju visok rang u trostepenoj skali vrednovawa i da ovo podru~je mo`euspje{no razvijati za{titne i druge dozvoqene funkcije, predla`e se svrstavawe pe}ine
Kuk u prirodna dobra od velikogzna~aja, odnosno prirodna dobra II kategorije.
21
8/14/2019 pecina Kuk
22/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 22
V KONCEPT ZA[TITE
8/14/2019 pecina Kuk
23/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 23
OPTIMALNI MODEL ZA[TITE
Koncept za{tite Spomenika prirode "Pe}ina Kuk" se zasniva na dosada{wim iskustvimau za{titi, razvoju, ure|ivawu i upravqawu spomenikom prirode koji su bazirani na:
o~uvawu i unapre|ivawu ukupnih prirodnih vrijednosti, o~uvawu predionih odlika, uskla|enoj za{titi i kori{}ewu prirodnih resursa,
ali i potrebama koje se name}u nakon detaqnog vrednovawa prirodnih i qudskim radomstvorenih vrijednosti, kako bi za{ti}eno prirodno dobro moglo da bude nominovano zaobjekat geonasqe|a nacionalnog zna~aja.
CIQEVI RAZVOJA
Op{ti ciqeviProstorni plan Republike Srpske (1996-2015), odnosno Etapni plan 1996-2001, poglavqe10. ta~ka 3. "Za{tita prirodnih dobara", jedini trenutno relevantni dugoro~ni programrazvoja, postavqa sqede}i op{ti ciq razvoja:"postizawe racionalne organizacije i ure|ewe prostora, uskla|ivawem wegovogkori{}ewa sa mogu}nostima (i ograni~ewima) u raspolagawu prirodnim i stvorenimvrijednostima i sa potrebama dugoro~nog socijalnog i ekonomskog razvoja", a prije svegasa za{titom `ivotne sredine.
Konceptom za{tite i razvoja, neophodno je, u op{tem smislu obezbijediti:
funkcionalnu integrisanost prostora i uskla|ivawe;
saobra}ajnom integracijom i stru~nom opremqeno{}u prihvatnog punkta posti}i
boqu povezanost spomenika prirode sa okru`ewem.
Polaze}i od opredjeqewa da je jedna od razvojnih aktivnosti podru~ja turizam, na bazimotiva i resursa prirodne i stvorene sredine, ciqevi bi se ostvarivali kroz:
ukqu~ivawe lokalnog zainteresovanog stanovni{tva u tr`i{ni sistem kori{}ewaturisti~kih i komplementarnih razvojnih potencijala,
ekonomsko stimulisawe i predfinansirawe nekomercijalnih aktivnosti, kojeobezbje|uju pripremu podru~ja,
logisti~ku i institucionalnu podr{ku na svim nivoima.
Prema op{tim ciqevima razvoja i za{tite koji su definisani planskim i zakonskimodredbama i stru~nim postulatima, primjewuju se ciqevi upravqawa u skladu same|unarodnom kategorizacijom za{ti}enih prirodnih dobara IUCN i predla`e seusvajawe me|unarodne kategorije III,
"Upravqawe podrazumjeva: za{titu vrijednih i o~uvanih prirodnih cjelina i wenih elemenata; plansko i programsko usmjeravawe i uskla|ivawe za{tite, djelatnosti i
aktivnosti; o~uvawe skladne interakcije prirode i kulture kroz za{titu predjela i/ili
marinskih predjela i odr`avawe tradicionalnog kori{}ewa zemqi{ta, na~inagradwe i dru{tvenih i kulturnih manifestacija;
podr{ka na~inu `ivota i ekonomiji koja je u skladu sa prirodom i za{titadru{tvenog i kulturnog miqea zajednice;
o~uvawe diverziteta predjela, stani{ta, pridru`enih vrsta i ekosistema; eliminacija i daqe spre~avawe eksploatacije zemqi{ta i preobimnih
aktivnosti;
8/14/2019 pecina Kuk
24/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
mogu}nost kori{}ewa kroz rekreaciju i turizam u skladu sa osnovnimkvalitetima podru~ja;
podr{ka nau~nim i obrazovnim aktivnostima koja }e doprinijeti dugoro~nojdobrobiti lokalnog stanovni{tva i razvoj javne podr{ke za{titi takvih podru~ja;
doprinos dobrobiti lokalne zajednice kroz obezbe|ewe prirodnih proizvoda({umski i ribolovni proizvodi) i usluga (kao {to je ~ista voda ili prihod izodr`ivih oblika turizma)."
Posebni ciqeviS obzirom na status i funkcije Pe}ine Kuk kao za{ti}enog prirodnog dobra, djelimi~nuure|enost i ve}inom zapu{tenost okolnog prostora, neophodno je planirati i sprovestiniz mijera sanaciono-ure|ajnog karaktera, kao {to su:
obiqe`avawe pe}ine i granica za{ti}enog prostora na propisan na~in;postavqawe informativnih tabli, putokaza i tabli upozorewa o po{tovawuuspostavqenog reda i re`ima;
zatvarawe otvora pe}ine re{etkastom metalnom kapijom napravqenom tako daomogu}uje kretawe slijepih mi{eva;
pristupni put urediti iz svih pogodnih pravaca;
Istra`iva~ki radoviProgram istra`ivawa Pe}ine Kuk podrazumijeva slijede}e radove:
nastavak speleomorfolo{kih istra`ivawa u pe}ini, du` speleolo{kog sistema iu okolini;
uspostavqawe mikroklimatskih osmatrawa u pe}ini; istra`ivawe pe}inske faune; paleontolo{ka istra`ivawa u pe}ini.
Rezultate planiranih istra`ivawa Pe}ine Kuk i planove sanacije i ure|ewa potrebno jena programskom i projektnom nivou integrisati kroz Program za{tite i razvoja.
24
8/14/2019 pecina Kuk
25/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
Bli`e uslove odr`avawa reda i pona{awa vlasnika zemqi{ta, korisnika objekata iposetilaca na za{ti}enom prostoru utvrdi}e Staralac posebnim aktom.
PROCEDURALNI, PROSTORNI I VLASNI^KI ASPEKT ZA[TITE
Proceduralni aspekt za{titeNa osnovu odredaba Zakona o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnik RS", br. 50/02)zakqu~eno je da treba donijeti akt o stavqawu pod za{titu Pe}ine Kuk u statusu i podnazivom Spomenik prirode "Pe}ina Kuk". Aktom o za{titi treba ustanoviti wen za{titnistatus kao jedinstvenog prirodnog dobra koje obuhvata Pe}inu Kuk sa neposrednomokolinom i pokretnim paleontolo{kim materijalom koji predstavqaju jedinstvenucjelinu.
S obzirom da je navedeni speleolo{ki objekat vrednovan kao prirodno dobro od velokogzna~aja dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu je u nadle`nosti Vlade RepublikeSrpske, na prijedlog Ministarstva za prostorno ure|ewe gra|evinarstvo i ekologiju iRepubli~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a RepublikeSrpske.
Prostorni i vlasni~ki aspekt za{titeZa za{titu u svojstvu spomenika prirode osim Pe}ine Kuk predla`e se prostor u wenojneposrednoj okolini obuhva}en povr{inama katastarskih parcela na katastarskojop{tini Kalinovik, Skup{tine op{tine Kalinovik, prikazane na prilogu br 3.
RE@IM ZA[TITE
Na prostoru koji je predmet ovog Elaborata i koji se predla`e za za{titu neophodno jeuspostaviti re`im za{tite stepena koji }e biti regulisan podzakonskim aktima.
25
U konkretnoj primjeni, navedeni re`im podrazumijeva tretman Spomenika prirode"Pe}ina Kuk" kao za{ti}enog prirodnog dobra poluotvorenog tipa, odnosno ograni~ene
8/14/2019 pecina Kuk
26/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 26
posjete po broju posjetilaca i pa`qivog ~uvawa. Na osnovu ovakvog re`ima neophodno jeaktom o za{titi, u ciqu preventivnog djelovawa, utvrditi pravno-administrativnemjere, kao {to je navedeno.
Djelatnosti na za{ti}enom prostoru koje nisu zabrawene, kao i radovi van za{ti}enogprostora za koje se osnovano predpostavqa da mogu nepovoqno imati {tetne poslediceza za{ti}eni Spomenik prirode "Pe}ina Kuk", podlije`u proceduri dobijawa
saglasnosti u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine i Uredbe o projektima zakoje se provodi procjena uticaja na `ivotnu sredinu. Izre~ene zabrane i navedenaprocedura ne odnose se na postoje}i na~in kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta.
Bli`e uslove reda i pona{awa vlasnika zemqi{ta, korisnika objekta i posetilaca naza{ti}enom podru~ju utvrdi}e Staralac posebnim aktom, a po prethodno pribavqenimuslovima i mi{qewu Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnognasqe|a Republike Srpske.
MJERE ODR@AVAWA, URE\EWA I RAZVOJA PRIRODNOGDOBRA
Na podru~ju Spomenika prirode "Pe}ina Kuk", u smislu odr`avawa, ure|ivawa i razvojaprirodnog dobra, kao dozvoqene mjere se propisuju: Poqoprivredna proizvodwa doma}instava u individualnom re`imu. Podizawe autohtonih sastojina li{}ara na povr{inama pod {ikarama i
{ibqacima, ako su uslovi povoqni, uz o~uvawe postoje}e autohtone vegetacije. Intenzivna konverzija postoje}ih sastojina u izdana~kim {umama i wihovo
prevo|ewe u visoki uzgojni oblik. Na mestima gde je to mogu}e treba i}i pre svegana restituciju, dok supstituciju vrsta treba izbegavati, uz iskqu~ivoprimewivawe autohtonih vrsta sa ovog podru~ja.
Izgradwa novih objekata i izvo|ewe radova koji su u funkciji prezentacije iza{tite za{ti}enog prirodnog dobra, a koji su imenovani ovim elaboratom -ure|ewe saobra}ajnica, prihvatnih povr{ina, i dr., ili odgovaraju}im Planskimaktom spomenika prirode.
Izgradwa objekata prema urbanisti~kim projektima, odnosno urbanisti~kimdozvolama, uz obaveznu izradu detaqnih analiza uticaja, na osnovu uslovanadle`nih institucija i Republi~kog zavoda za za{titu.
Izgradwa pomo}nih objekata na parcelama u privatnom vlasni{tvu premanavedenim arhitektonskim uslovima, izdatim od nadle`nih organa.
Zadr`avawe postoje}ih trasa saobra}ajnica, a mo`e se predvideti iasfaltirawe iskqu~ivo onih saobra}ajnica koje }e voditi do planiranogparkinga kako bi se omogu}ilo povezivawe naseqa i postoje}e lokacije posebnenamene.
Zadr`avawe elektromre`e podru~ja na postoje}im pravcima dok se ne steknuuslovi za wenu rekonstrukciju u celini ili delovima uz obavezno kablirawe.
Prikqu~ivawe novih objekata uz obavezno kablirawe na mestima gde se naru{avaambijentalna celina.
Da se planovima obezbedi racionalizacija elektromre`e podru~ja i provo|ewekablova du` saobra}ajnica. Javno osvetqewe na urbanizovanim povr{inama koje mo`e imati iskqu~ivo
pejza`ni karakter uz upotrebu odgovaraju}ih svetlosnih tela. Individualno vodosnabdjevawe objekata iz bunara, s tim {to }e se
odgovaraju}im urbanisti~kim planovima omogu}iti javno vodosnabdjevawe zapojedine grupacije objekata, a prema posebnim tehni~kim uslovima i uslovimaRepubli~kog zavoda.
Na podru~ju spomenika prirode Pe}ina Kuk, u ciqu odr`avawa, ure|ivawa i razvojaprirodnog dobra, i sprovo|ewa re`ima za{tite stepena zabrawuje se:
Industrijska eksploatacija mineralnih i nemineralnih sirovina na celom
podru~ju, osim ako se ne radi o strate{kim sirovinama, pri ~emu odluku donosinadle`ni dr`avni organ u skladu sa Zakonom o rudarstvu.
8/14/2019 pecina Kuk
27/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 27
Primarna prerada i predkoncentracija sirovina, osim u slu~aju strate{koginteresa, pri ~emu se utvr|uju posebni uslovi za{tite `ivotne sredine.
Deponovawe primarnih i sekundarnih jalovina, komunalnog, industrijskog idrugog otpada i vi{kova zemqe sa otkopa na za{ti}enom podru~ju.
Gradwa industrijskih, infrastrukturnih, privrednih, hidrotehni~kih i drugihobjekata ~iji rad i postojawe mogu izazvati nepovoqne promene kvalitetazemqi{ta, voda, vazduha, `ivog sveta, lepote predela, kulturnih dobara i wihoveokoline.
Promjena namjena povr{ina, izuzev promjena koje proisti~u iz programskihdokumenata Staraoca.
Gradwa stambenih, ekonomskih pomo}nih objekata poqoprivrednih doma}instavai vikend objekata izvan gra|evinskih podru~ja utvr|enih posebnim planskim iurbanisti~kim dokumentima, odnosno gradwa objekata poqoprivrednihdoma}instava izvan postoje}ih gra|evinskih parcela do dono{ewa tihdokumenata.
Razgradwa i drugi vidovi uni{tavawa objekata koji po arhitektonsko-gra|evinskim odlikama i vremenu nastanka i nameni predstavqaju spomenikenarodnog graditeqstva.
Prosjecawe bilo koje nove saobra}ajnice, ukoliko nije utvr|ena va`e}improstornim ili urbanisti~kim planom, ili granskim osnovama koje su usagla{ene
sa re`imima i merama za{tite podru~ja. Uzimawe fosilonosnih materijala sa geolo{kih profila i izdanaka. Svaka promjena postoje}e morfologije terena i vodotoka, prevo|ewe voda jednogu drugi vodotok, i izmjena hidrodinami~nih karakteristika i re`ima vodotokabez saglasnosti nadle`nih institucija. Izvo|ewe hidrogeolo{kih radova bez saglasnosti Zavoda i Staraoca; Izgradwa vodozahvata, dubokih bu{otina ili posebno izdvojenih za potrebe
pojedina~nih doma}instava. Kaptirawe izvora, izgradwa hidrotehni~kih objekata (akumulacija, brana ...),ukqu~uju}i i regulaciju vodotoka. Svako pregra|ivawe vodotoka i izgradwa novih ribwaka. Izgradwu septi~kih jama (otvorenog tipa) kao i formirawe deponija bilo kog
otpada. Formirawe mrcini{ta na podru~ju otvorenog karsta. Skladi{tewe, deponovawe i bacawe komunalnog otpada i otpadnih materija svih
vrsta van mesta odre|enih za tu namenu. Rukovawe otrovnim hemijskim materijama, naftnim derivatima i drugim opasnim
materijama u prirodi. Uni{tavawe {umskih kompleksa i wihovo usitwavawe. ^ista se~a u prirodnim sastojinama i kr~ewe {uma, kresawe lisnika i
prekomerno kori{}ewe drvne mase u odnosu na ciqeve i principe gazdovawa{umama.
Preoravawe zemqi{ta i obavqawe drugih radwi na mjestima na kojim se moguizazvati procesi jake i ekscezivne erozije.
Sadwa, zasejavawe i naseqavawe vrsta biqaka stranih za prirodni `ivi svetovog podru~ja, osim za potrebe spre~avawa erozije i klizi{ta.
Sakupqawe, kori{}ewe i uni{tavawe divqih biqnih i `ivotiwskih vrstaza{ti}enih kao prirodne retkosti ili druge zakonski regulisane kategorije.
Naseqavawe vrsta `ivotiwa stranih za prirodni `ivi svijet ovog podru~ja, uslobodnom prostoru.
Uznemiravawe ptica. Lov i komercijalni ribolov.
UPRAVQAWE ZA[TITOM
Uspostavqawe zakonske za{tite, odnosno progla{ewe Pe}ine Kuk za za{ti}eno prirodnodobro - spomenik prirode, jedan je od osnova za upravqawe za{ti}enim prirodnimdobrom. Upravqawe prirodnim dobrom podrazumjeva efikasno planirawe, pra}ewe
stawa, preduzimawe mjera i aktivnosti na unapre|ivawu, razvoju i kori{}ewuprirodnih vrijednosti podru~ja saglasno utvr|enim mjerama i uslovima za{tite.
8/14/2019 pecina Kuk
28/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 28
U preduzimawu mjera i uslova za{tite, imaju}i u vidu potrebu o~uvawa prirodnihvrednosti, ne`ive i `ive prirode posebnu pa`wu u upravqawu spomenikom prirodetreba posvetiti za{titi speleolo{kog objekta i prirodnih otvora u karstu i pokretnompaleontolo{kom materijalu.
Na osnovu konsultacija i mogu}nost razvoja prirodnog dobra i wegovog ukqu~ivawa uPrograme razvoja regionalnog i vi{eg karaktera, preporu~uje se da se za staraoca
spomenika prirode "Pe}ina Kuk" odredi Skup{tina op{tine Kalinovik.
Me|usobne obaveze Staraoca i predstavnika organa koji donose akt o za{titi,neophodno je regulisati ugovorom koji mo`e biti ograni~enog ili neograni~enogtrajawa. Veoma je zna~ajno da Staralac dobije neposrednija ovla{}ewa u domenuobustavqawa radova koji nisu u skladu sa propisanim re`imom za{tite i nalagawemmera koje su du`ni da sprovedu korisnici prostora.
FINANSIRAWE ZA[TITE
Finansijska sredstva za izradu potrebne dokumentacije, istra`ivawa i izvo|ewa
radova na za{titi potrebno je obezbediti iz izvora u skladu sa ~lanom 44. Zakona oza{titi prirode. Tako|e treba deo radova koji se odnose na turisti~ku prezentacijulokaliteta da participira Staralac, a Republika da pru`i ode|ene olak{ice nosiocurazvoja turizma, odnosno Staraocu. Tro{kovi teku}eg odr`avawa za{ti}enog prirodnogdobra koje vr{i Staralac pokrili bi se delom iz sopstvenih sredstava Staraoca, adelom iz op{tinskih sredstava, odnosno iz namenskih fondova Republike, i delom iznaknada koje }e na zakonom propisan na~in davati glavni korisnici ovog prostora,odnosno prirodnih resursa.
SMJERNICE
U ciqu stavqawa za{ti}enog dobra u funkciju i rje{avawa mogu}ih konfliktnihinteresa, neophodno je odmah pristupiti:
Obezbje|ivawu planskih osnova za upravqawe i ure|ewe podru~ja, {to bipodrazumjevalo izradu sqede}ih dokumenata:
o sredworo~nog i godi{wih programa za{tite i razvoja za{ti}enog dobra;o prioritetnih razvojnih programa za za{ti}eno podru~je, kao samostalnih
dokumenata ili dijelova programa regionalnog razvoja podru~ja Kalinovik.
Izradi dokumentacione osnove, pod kojom se podrazumeva:o utvr|ivawe stawa izgradwe na podru~ju, odnosno pravnog statusa svih
postoje}ih objekata, uz wihovu legalizaciju po Zakonu, ako odgovarajukriterijumima iz ovog elaborata;
o uspostavqawe katastra instalacija;o revizija, a`urirawe katastra, posebno stawa vlasni{tva na
poqoprivrednim povr{inama.
Organizaciji za{tite na podru~ju i to:o formirawe slu`be nadzora;o organizovawe saradwe sa slu`bama op{tina, posebno inspekcijskim
slu`bama iz urbanizma i gra|evinarstva radi spre~avawa bespravneizgradwe;
o u saradwi sa Republi~kim zavodom za za{titu kulturno-istorijskog i[rirodnog nasqe|a Republike Srpske i zavi~ajnim muzejima napravitiprograme istra`ivawa za{tite etnonasqe|a na za{ti}enom prostoru, idrugo.
8/14/2019 pecina Kuk
29/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk 29
V PRILOZI
8/14/2019 pecina Kuk
30/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
SPOMENIK PRIRODE PE]INA KUKPolo`aj pe}ine Kuk 1:100 000
(Topografska karta, list Fo~a,1971)
Spomenik prirode pe}ina Kuk
Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i X 4824,800 N
Y 6544,1650 E
Nadmorska visina 850 m
Prilog 130
8/14/2019 pecina Kuk
31/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
SPOMENIK PRIRODE PE]INA KUKPolo`aj pe}ine Kuk 1:25 000
(Topografska karta, list Gora`de 3-3,1980)
Spomenik prirode pe}ina Kuk
Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i X 4825,6 N
Y 6545,51 E
Nadmorska visina 850 m
Prilog 231
8/14/2019 pecina Kuk
32/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
SPOMENIK PRIRODE PE]INA KUKKopija katastarskog plana
Katastarska op{tina Sijer~a, broj plana 31-XIX-14-b/2Republi~ka uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Podru~na jedinica Kalinovik
Prilog 3
32
8/14/2019 pecina Kuk
33/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
SPOMENIK PRIRODE PE]INA KUKPopis katastarskih parcela i povr{ina
broj~estice
ukupnapovr{ina( hektara)
276/1
276/427,4
dio ~estice
dio ~estice
Prilog 4
33
8/14/2019 pecina Kuk
34/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
SPOMENIK PRIRODE PE]INA KUKGranice za{ti}enog podru~ja i zone za{tite
Prilog 5
34
8/14/2019 pecina Kuk
35/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
SPOMENIK PRIRODE PE]INA KUKGeolo{ka karta podru~ja Sijera~kih stijena 1:100 000
( list Fo~a K 34-14, 1982. )
Legenda
Aluvijalni nanos Granica osmatrana iaproksimativna ili pokrivana
Urnisi i sipari Eroziona ili tektonsko erozionagranica
Deluvijalno-proluvijalni zastori Osa sinklinale
Kre~waci, ro`naci, tufovi i glinci Osmatran rasjed
Bankoviti i masivni kre~waci ibre~asti kre~waci Han Buloga
Pokriven rasjed
Fotogeolo{ki osmatran rasjedKvarc-liskunoviti pje{~ariSarajevski pje{~ari, {kriqavisubgrauvakni i grauvakni pje{~ari,alevroliti i glinci. Polo`aj pe}ine
Prilog 635
8/14/2019 pecina Kuk
36/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a Kuk
SPOMENIK PRIRODE PE]INA KUKPlan i profil pe}ine Kuk
Prilog 736
8/14/2019 pecina Kuk
37/37
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
L
AITERATUR
Buzaqko,R.,Pami},J.,(1982), Tuma~ za Osnovnu geolo{ku kartu 1:100000, list Fo~aK 34-14,,Savezni geolo{ki zavod, Beograd
Buzaqko,R.,Pami},J.,(1982), Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100000, list Fo~a, Fo~aK 34-14,, Savezni geolo{ki zavod, Beograd
Dujakovi} G. (2004): Pe}ine i jame Republike Srpske - Zavod za uxbenike i nastavnasredstva, Srpsko Sarajevo,
Kulenovi}, E. (1983): Geolo{ke i paleontolo{ke karakteristike spiqe Kuk u kawonuBistrice.- Geolo{ki glasnik, 28, Geoin`ewering, Sarajevo
Katastar speleolo{kih objekata i arhiva Speleolo{kog dru{tva Ursus spelaeusSrbiwe/Fo~a(Zdravko Kova~)
Malez, M. (1980): Speleokronolo{ki odnosi u nekim spiqama BiH.- Na{ kr{, 9, Sarajevo
Recommended