View
8
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
1
UNIVERZITET U BIHAĆU
PRAVNI FAKULTET BIHAĆ
Nastavni plan i program I ciklusa studija
akademske 2013/14. godine
Bihać, 2013. godine
2
UPRAVA FAKULTETA
DEKANAT
Ulica Mehe Hadţiabdića bb.
Telefon / fax 037 310 990
Email: pravni.fakultet@bih.net.ba
www.pravnifakultet.ba
Dekan: Prof. dr. Nevzet Veladţić
Prodekani:
Prof. dr. Suad Hamzabegović
(Prodekan za nastavu)
Prof. dr. Genc Trnavci
(Prodekan za nauĉno - istraţivaĉki rad)
Sekretar fakulteta: Emira Delić
Fakultetsko vijeće
Ĉlanovi: dekan kao predsjednik,
profesori i saradnici u stalnom radnom odnosu
i predstavnik Asocijacije studenata
3
UVOD
Bosna i Hercegovina je prihvatila principe Bolonjskog procesa
stavljanjem potpisa na relevantne dokumente u Berlinu 16. 09. 2003. godine.
Time je ušla u red 40 zemalja Evrope koje su se obavezale da će do 2010.
godine ispuniti uslove za potpuni prelazak na ovakav naĉin studiranja. Pravni
fakultet Univerziteta u Bihaću na temelju iste odluke ušao je u Bolonjski
proces u cilju ispunjavanja svih potrebnih evropskih standarda koji
osiguravaju transparentnost obrazovne institucije u odnosu na druge
obrazovne sisteme, kvalitet studiranja, mobilnost studenata i profesora na
evropskom podruĉju.
ECTS bodovi predstavljaju numeriĉku vrijednost (izmeĊu 1 i 60) koja
se dodjeljuje predmetima / kursevima kako bi se opisao koeficijent
opterećenja studenta prilikom savladavanja predviĊenog gradiva. Oni
odslikavaju kvantitet rada koji svaki predmet / kurs zahtijeva u odnosu na
ukupnu koliĉinu rada koja je potrebna da se završi cijela godina studija na
Pravnom fakultetu, tj. predavanja, praktiĉni rad, seminari, konsultacije,
samostalno uĉenje u biblioteci ili kod kuće – i ispite.
Prilikom izrade ECTS bodova Komisija je išla po principu «odozgo
prema dolje», tako što ukupan broj studijskih bodova iznosi 240, odnosno
svaka godina je normirana sa 60 bodova, a semestar 30 bodova. To znaĉi da
vremensko trajanje prvog ciklusa studija Pravnog fakulteta je 4 godine, kao i
u susjednim zemljama Hrvatskoj, Sloveniji, MaĊarskoj i nekim drugim.
ECTS je jedinstven sistem studijskih bodova koji se dodjeljuje
pojedinim predmetima / kursevima, a koji omogućava:
Prepoznatljivost i poreĊenje programa i sadrţaja
Akumulaciju i prenos steĉenih bodova
Mobilnost studenata na evropskim univerzitetima.
Na takav naĉin studijski bodovi doprinose:
Transparentnosti planova i programa
Povećanju mogućnosti izbora za studente
4
Proširivanja meĊuuniverzitetske saradnje
Stvaranju evropskog obrazovnog prostora.
Ukoliko student uspješno obavi sve predviĊene obaveze, stiĉe pravo da
mu se nakon njihovog okonĉanja priznaju ili dodijele ECTS studijski bodovi.
Dodijeljeni ECTS bodovi upisuju se u studentov personalni dossier (personal
file) koji omogućavaju nastavak studija kako na matiĉnoj instituciji tako i
izvan nje.
Komisija se prilikom izrade ECTS studijskih bodova vodila slijedećim
principima:
Kritiĉko preispitivanje programa studijskih predmeta koji su prisutni
na Pravnom fakultetu
Insistiranje na individualnim obavezama studenata (npr. pisanim
radovima), te postepeno povećavanje broja sati individualne nastave i
konsultacija izvan nastave umjesto klasiĉnog pristupa ex katedra
Princip dostupnosti svih relevantnih informacija o uslovima i naĉinu
studiranja
Osnovni cilj prelaska na Bolonjski proces je uspostavljanje atraktivno i
efikasnog studijskog obrazovanja prvog ciklusa Pravnog fakulteta,
zasnovanog na dobro uvezanoj unutrašnjoj organizaciji svih dijelova sistema.
Svjesni smo da je to izuzetno teţak i kompleksan zadatak i da se prvi koraci
usmjeravaju ka redefiniranju cijelog sistema studiranja te revidiranju
studijskih programa koji zadovoljavaju standarde evropskog podruĉja. Pravni
fakultet Univerziteta u Bihaću prihvatio je buduće izazove te usmjerio sve
svoje intelektualne i materijalne potencijale u tom pravcu.
5
ISHODI UČENJA – BACHELOR PRAVA
(akademski standardi)
Ovaj dokument postavlja minimum postignuća kojeg student Pravnog
fakulteta u Bihaću treba posjedovati prije nego što mu se dodijeli diploma sa
zvanjem diplomirani pravnik.
Ovaj dokument se odnosi na sve studente koji prema studijskom programu
steknu minimum 240 ECTS bodova.
Svaki student će morati u toku studijskog perioda uspješno demonstrirati
postignuća u svim planiranim nastavnim predmetima kako bi potvrdio svoju
osposobljenost znanjem i vještinama potrebnim za kvalifikaciju diplomiranog
pravnika.
Student završne godine Pravnog fakulteta mora demonstrirati zadovoljavajuće
rezultate u slijedećim oblastima:
a) Sposobnosti vezane za uţu oblast prava
1. Znanje: student treba iskazivati temeljna znanja i razumijevanje u
podruĉju pravnog (pravnih) sistema, a posebno on/ona:
da budu u stanju da iskaţu znanje na solidnoj razini o kljuĉnim
konceptima, vrijednostima, principima i propisima pravnog
(pravnih) sistema;
da su u mogućnosti objasniti kljuĉne pravne institucije te
procedure u tom pravnom sistemu;
da su u stanju demonstrirati steĉeno znanje temeljito i u
kontekstu koji obuhvata šira podruĉja pravnog sistema.
2. Primjena i problemsko rješavanje: da student iskazuje temeljne
sposobnosti u primjeni steĉenog znanja u ograniĉeno kompleksnim
situacijama kao i da izvodi argumentirane zakljuĉke u konkretnim
aktualnim ili hipotetiĉkim problemima.
3. Izvori i istraţivanja: da student iskazuje osnovne sposobnosti u
jasnom prepoznavanju pitanja koja zahtjevaju istraţivanje; da u
korištenju ĉasopisa i elektroniĉkih baza podataka prepoznaje
suvremene pravne informacije; da iskazuje sposobnost u korištenju
primarne i sekundarne literature potrebne za njegov studij.
4. Kreditni sistem:
6
b) Sposobnost u prenošenju intelektualnih vještina:
analiza, sinteza, kritiĉkog rasuĊivanja i procjena
Da student iskazuje osnovnu sposobnost u: 1. Prikupljanju zajedniĉkih informacija i materije iz razliĉitih
izvora;
2. Pravljenju sinteza relevantnih doktrinarnih i politiĉkih
pitanja vezanih za temu koja je predmet istraţivanja;
3. Donošenju kritiĉkih sudova na temelju konkretne i
meritorne argumentacije;
4. Mogućnosti da vrši racionalan odabir izmeĊu alternativnih
solucija;
c) Autonomnost i osposobljenost za uĉenje:
1. da je osposobljen za neovisno planiranje i obavljanje zadataka u
podruĉju prava;
2. da odraţava sposobnost u traţenju povratne informacije u postupku
uĉenja;
d) Posjedovanje vještina
Govorna i pisana komunikacija:
1. da iskazuje osnovne govorne i pisane sposobnosti u
korespondenciji;
2. da prezentira svoja znanja ili argumente na naĉin koji je
pristupaĉan, odnosno prikladan shodno kome je
upućen;
3. da je osposobljen za ĉitanje i diskutiranje kompleksnih
pravnih materijala.
Druge kljuĉne vještine: numeracija, informacijska tehnologija i
timski rad: student treba da iskazuje temeljne sposobnosti za:
1. Korištenje numeriĉkih ili statistiĉkih formi kod procjenjivanja
ĉinjenica i informacija, posebno onda kada su one temelj
njegove/njene argumentacije;
2. IzraĊivanje eseja i drugih vidova tekstualnih radova te
prezentiranje takvih radova u metodološki prihvatljivoj formi;
3. Korištenje elektronskih informacija dobivenih iz pretraţivaĉkih
sistema;
4. Rad u timovima u kojima kao uĉesnik daje doprinos u rješavanju
zadataka.
7
DODATNA UPUTSTVA UZ NASTAVNI PLAN
Studenti koji u srednjoj školi nisu uĉili latinski jezik duţni su odslušati
nastavu iz latinskog jezika za pravnike tokom I semestra na Pravnom
fakultetu, te isti poloţiti prije pristupanja polaganju ispita iz predmeta
Rimsko pravo.
Na osnovu ĉlana 150. Statuta Univerziteta u Bihaću studenti stiĉu
pravo na upis u narednu godinu studija ostvarivanjem ECTS bodova za
predmete iz predhodne godine studija.
- Student moţe prenijeti u narednu godinu studija najviše šest
(6) neostvarenih ECTS bodova, odnosno najviše jedan
nastavni predmet ukoliko je isti vrednovan sa više od šest
(6) ECTS bodova.
- Student koji ne ispuni uslove iz prethodno navedenog,
obnavlja istu godinu studija.
Redovni studenti su obavezni da tokom školske godine izaberu i urade
jedan seminarski rad iz nastavnih predmeta predviĊenih Nastavnim
planom i programom.
8
Nastavni plan I ciklsa studija
9
P V KONTAKT S.OPTER.
1. BP 001 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
2. BP 002 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
3. BP 003 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
4. BP 004 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
20 6 300 90 390 870 31,06 30
P V KONTAKT S.OPTER.
1. BP 005 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
2. BP 006 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
3. BP 007 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI
4. BP 2 2 30 30 60 150 4,28 4 IZBORNI
18 8 270 120 390 900 31,06 30
I GODINA I semestar
R/br.ŠIFRA
PREDMETANASTAVNI PREDMET V S
SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJE
Metodologija društvenih nauka
ECTS STATUS
Uvod u nauku o drţavi i pravu
Opća historija drţave i prava
Drţavnopravni razvitak BiH
SUMARNO
I GODINA II semestar
R/br.ŠIFRA
PREDMETANASTAVNI PREDMET V S
SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJE
SUMARNO
ECTS STATUS
Rimsko pravo
Sociologija sa soc. prava
Uvod u ekonomiju
Strani jezik
10
P V KONTAKT S.OPTER.
1. BP 009 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI
2. BP 015 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
3. BP 010 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
4. BP 011 3 1 45 15 60 135 4,28 4 OBAVEZNI
5. BP 2 1 30 15 45 90 3,21 3 IZBORNI
18 7 270 105 375 840 29,45 29
P V KONTAKT S.OPTER.
1. BP 012 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI
2. BP 013 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
3. BP 014 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
4. BP 008 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
5. BP 2 2 30 30 60 120 4,29 4 IZBORNI
18 8 270 120 390 870 31,07 31
Statistika
II GODINA III semestar
R/br.ŠIFRA
PREDMETANASTAVNI PREDMET V S
SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJEECTS STATUS
Uvod u graĊansko pravo
Nasljedno pravo
Kriviĉno pravo
Izborni predmet
SUMARNO
II GODINA IV semesta
R/br.ŠIFRA
PREDMETANASTAVNI PREDMET V S
SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJE
Strani jezik
SUMARNO
ECTS STATUS
Ekonomska politika
Porodiĉno pravo
Stvarno pravo
Ustavno pravo
11
P V KONTAKTS.OPTER.
1. BP 016 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
2. BP 029 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
3. BP 018 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
4. BP 022 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
19 6 285 90 375 840 29,99 29
P V KONTAKTS.OPTER.
1. BP 020 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
2. BP 021 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI
3. BP 019 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
4. BP 017 4 1 60 15 75 165 5,89 6 OBAVEZNI
5. BP 030 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI
18 7 270 105 375 855 30,53 31
Upravno procesno pravo
SUMARNO
ECTS STATUS
MeĊunarodno javno pravo
Radno i socijalno pravo
Pravo intelektualnog vlasništva
Financije i financijskopravo
SUMARNO
III GODINA VI semestar
R/br.ŠIFRA
PREDMETANASTAVNI PREDMET V S
SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJE
ECTS STATUS
Upravno pravo
Kriviĉno procesno pravo
Uporedni pravno politiĉki sistemi
Obligaciono pravo
III GODINA V semestar
R/br.ŠIFRA
PREDMETANASTAVNI PREDMET V S
SUMARNO SUMARNO OPTEREĆENJE
12
P V KONTAKT S.OPTER.
1. BP 023 4 2 60 30 90 210 7,5 8 OBAVEZNI
2. BP 024 3 1 45 15 60 135 4,82 5 OBAVEZNI
3. BP 025 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI
4. BP 028 3 1 45 15 60 165 4,82 5 OBAVEZNI
5. BP 2 1 30 15 45 90 3,75 3 IZBORNI
6. BP 2 1 30 15 45 90 3,75 3 IZBORNI
17 8 255 120 375 870 31,07 30
P V KONTAKT S.OPTER.
1. BP 026 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
2. BP 027 6 2 90 30 120 270 9,64 9 OBAVEZNI
3. BP 031 3 2 45 30 75 180 6,43 6 OBAVEZNI
4. BP 2 1 30 15 45 90 3,75 3 IZBORNI
5. BP 2 1 30 15 45 90 3,75 3 IZBORNI
19 8 285 120 405 900 33,21 30
Izborni predmet
Izborni predmet
SUMARNO
ECTS STATUS
Trgovaĉko pravo
MeĊunarodno privatno pravo
GraĊansko procesno pravo II
Izborni predmet
SUMARNO
IV GODINA VIII semestar
R/br.ŠIFRA
PREDMETANASTAVNI PREDMET V S
SUMARNOSUMARNO OPTEREĆENJE
ECTS STATUS
MeĊun. odnosi i sigurnosne studije
Pravni i politiĉki sistemi EU
GraĊansko procesno pravo I
Izborni predmet
IV GODINA VII semestar
R/br.ŠIFRA
PREDMETANASTAVNI PREDMET V S
SUMARNOSUMARNO OPTEREĆENJE
Demokracija i ljudska prava
13
PREGLED I SADRŢAJ PREDMETA / MODULA
KOJI SE IZUĈAVAJU NA PRAVNOM
FAKULTETU U BIHAĆU
14
I godina
15
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina I UVOD U NAUKU O DRŢAVI I PRAVU
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Doc. dr. Amela Ĉolić
Ciljevi i očekivani rezultati:
Uvod u nauku o drţavi i pravu je uvodna i osnovna disciplina koja se izuĉava
na studiju prava. Cilj je usvajanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti koje
su preduslov za izuĉavanje pozitivno-pravnih disciplina. U okviru predmeta
Uvod u nauku o drţavi i pravu stiĉe se znanje, vještine i sposobnosti vezane za:
shvatanje vaţnosti veze izmeĊu drţave i prava, uvoĊenje u osnovne pojmove
drţave kao organizacije, klasifikaciju savremenih drţava, vrste drţavnih
djelatnosti, rad drţavnih organa i pravo koje stvaraju, te struktura prava.
Sadržaj predmeta:
Uvod
1. Teorija drţave i teorija prava
Društvo, drţava i pravo
2. Pojam i razvoj moderne drţave
3. Drţavna organizacija
4. Oblici drţave
5. Oblici vladavine
6. Naĉelo podjele vlasti i vrste politiĉkih sistema
7. Socijalna drţava
8. Pravna drţava
9. Pad berlinskog zida i pitanje drţavne suverenosti u EU
10. Pojam prava
Pravna norma
1. Pojam, elementi pravne norme
2. Pravna sankcija
3. Pravna naĉela
Subjekti prava
1. Fiziĉka i pravna lica
Normativni pravni akt
Izvori prava
Pravne praznine
16
Razumijevanje normativnih pravnih akata i sistematizacija prava
Pravni pozitivizam
Obaveze studenata:
Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohaĊati
predavanja prema utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉestvovanja u
nastavi, pripreme na zadatu temu, individualne pripreme, zatim seminarski
radovi dodatno će se vrjednovati i ocjenjivati, te tako uticati na konaĉnu
ocjenu. Po okonĉanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a zatim
i završnom razgovoru na samom ispitu.
Način ispitivanja:
Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.
Obavezna literatura:
1. Muhid, Fuad, Teorija države i prava, Magistrat, Sarajevo, 2002. 2. Viskovid, Nikola, Teorija države i prava, Birotehnika Zagreb, 2001. 3. Miliĉić, Vjekoslav, Opća teorija prava i drţave, Zagreb 1999.
Na poĉetku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o
aktuelnoj literaturi iz ove oblasti.
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
17
Godina I OPĆA HISTORIJA DRŢAVE I PRAVA
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije: 6+6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Dţenana Ĉaušević
Mr. sc. Amna Toromanović, viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Da pruţi studentima temeljna znanja o historijskom razvoju drţave i
prava od najstarijih vremena do modernog doba;
2. da istraţi historijske dimenzije odnosa prava, drţave i društva;
3. da se razvije istovremeno sposobnost studenata za tumaĉenje
historijskog procesa razvoja drţave i prava i
4. da razvije svijest studenata o historijskom porijeklu i uslovljenosti
savremenih drţavnopravnih instituta i politiĉkih ustanova.
Sadržaj predmeta:
1. UVOD
1. 1. Predmet i metodi Opće historije drţave i prava
1. 2. Nastanak i razvoj Opće historije drţave i prava kao nauĉne discipline
1. 3. Periodizacija
1. 4. Historijski izvori
2. PRVOBITNA ZAJEDNICA
2. 1. Društvena podjela rada
2. 2. Vojna demokratija
3. DRŢAVA I PRAVO STAROGA VIJEKA
3. 1. Drţave i prava Starog Istoka. Egipat. Babilon. Starojevrejska drţava.
3. 2. Egejski svijet i stara Grĉka. Sparta. Atina. Helenistiĉke drţave.
4. DRŢAVA I PRAVO SREDNJEGA VIJEKA
4. 1. Politiĉka organizacija feudalnog društva
4. 2. Feudalno pravo
4. 3. Bizant (Vizantija)
4. 4. Franaĉka drţava i pravo
4. 5. Rusija
4. 6. Arapsko-islamska drţava
4. 7. Turska drţava i pravo
4. 8. Gradovi, gradska privreda i pravo
4. 9. Englesko drţava i pravo
4. 10. Reformacija i pravo
18
4. 11. Apsolutizam. Španija (Španjolska). Njemaĉka. Francuska. Holandija
(Nizozemska). Engleska. Klasiĉni apsolutizam – Francuska. Švedska u doba
apsolutizma. Pruska apsolutna monarhija. Carska Rusija. Odlike apsolutizma.
5. DRŢAVA I PRAVO NOVOGA VIJEKA
5. 1. Osnovne odlike Novog vijeka – stvaranje moderne drţave i prava
5. 2. Engleska drţava i pravo
5. 3. SAD – drţava i pravo
5. 4. Francuska drţava i pravo
5. 5. Pariska komuna.
5. 6. Ruska i sovjetska drţava i pravo
5. 7. Ekonomska kriza 1929 – 1933. godine
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Seminarski rad, koji
moţe biti individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim
jedinicama seminara. Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te
pismeni i usmeni ispit.
Način ispitivanja:
Pismeni i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
1. Imamović, Mustafa, Predavanja iz Opće povijesti prava i politiĉkih
institucija, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2005.
Dopunaska literatura:
1. Festić, Raifa, Opća historija drţave i prava, Studentska štamparija
Univerziteta, Sarajevo, 1998.
2. Karĉić, Fikret, Komparativna pravna historija: predavanja i pravni
tekstovi, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2007.
3. Karĉić, Fikret, Pravni tekstovi: Odabrani tekstovi za Opću historiju
drţave i prava, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2004.
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
19
Godina I DRŢAVNOPRAVNI RAZVITAK BOSNE I
HERCEGOVINE
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije: 6+6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Dţenana Ĉaušević
Mr.sc. Amna Toromanović, viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
5. Da upozna studente sa drţavnopravnim razvitkom Bosne i Hercegovine
kao nastavnom disciplinom koja je proistekla iz predmeta Historija
drţave i prava Bosne i Hercegovine i koja je formirana u vremenu
nezavisnosti i meĊunarodnog priznanja BiH kao samostalne i suverene
drţave.
6. Da razvije svijest kod studenata o politiĉko-teritorijalnom i
drţavnopravnom razvitku Bosne i Hercegovine koji se moţe u
kontinuitetu pratiti punih hiljadu godina, od ranog evropskog srednjeg
vijeka do danas i koji se moţe rekonstruirati kao historija ustavnosti i
meĊunarodno-pravnog poloţaja Bosne i Hercegovine u svim
razdobljima njenog politiĉkog razvitka i neprekidnog upravno-
teritorijalnog trajanja, kroz srednji vijek, osmansko doba, austro-ugarski
period i u okviru Jugoslavije 1918-1992. godine.
7. Da omogući studentima da se nauĉno upoznaju sa temeljima ustavnog
poretka i meĊunarodno-pravnog poloţaja Bosne i Hercegovine kao
jedne od najstarijih evropskih drţava, ĉije su se ime i teritorija
neprekidno odrţali u svim velikim epohama i prevratnim vremenima
historije.
8. Da upozna studente sa bosanskim pravom kao nastavnom disciplinom,
što omogućava studentima da shvate uporedno-pravni razvitak pravnih
institucija u BiH koji se u kontinuitetu moţe pratiti još od ranog
juţnoslavenskog srednjeg vijeka, pa preko osmanskog i austro-ugarskog
razdoblja do formiranja zajedniĉke jugoslavenske drţave i njenog
razvitka do 1992. godine, te da na taj naĉin shvate meĊuuticaje
dubrovaĉkog i mletaĉkog prava, zatim šerijatskog i kanonskog, odnosno
milletskog prava sa osmanskim drţavnim i tanzimatskim pravom, te
austro-ugarskog, hrvatsko-slavonskog, srbijanskog i crnogorskog prava,
na bosansko pravo.
9. Sa tim u vezi, cilj nastave iz predmeta Drţavnopravni razvitak BiH jeste
da kod studenata razvije i uĉvrsti kritiĉku svijest o trajnosti i politiĉkoj
cjelokupnosti Bosne i Hercegovine te da omogući studentima da se
nauĉno upoznaju sa znaĉenjem i razvitkom pravnih institucija u BiH u
kontekstu općih tokova pravnog razvitka u Evropi i razvije i uĉvrsti
20
kritiĉku svijest o kontinuitetu pravnih institucija i njihovom uporedno-
pravnom proţimanju na tlu Bosne i Hercegovine.
Sadržaj predmeta:
1. SREDNJOVJEKOVNA (FEUDALNA) BOSANSKA DRAŢAVA
1. 1. Osnovne odlike i periodizacija drţavnopravnog razvitka BIH
1. 2. Bosna kao samostalna feudalna drţava
1. 3. Bosanska crkva
1. 4. Drţavno ureĊenje srednjovjekovne Bosne
2. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU
3. OKUPACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 1878.
4. BOSNA I HERCEGOVINA ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE
UPRAVE
4. 1. Habsburška carevina i njena upravna struktura
4. 2. Organizacija vlasti u BIH 1878-1918.
4. 3. Nacionalno-politiĉki kurs okupacione uprave
4. 4. Organizacija vjerskih zajednica
4. 5. Politiĉke stranke
4. 6. Aneksija Bosne i Hercegovine
4. 7. Bosanskohercegovaĉki Ustav i Sabor
5. BOSNA I HERCEGOVINA 1914-1918. I STVARANJE
JUGOSLAVENSKE DRŢAVE
5. 1. Drţavnopravne prilike u BIH tokom rata
6. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
6. 1. BIH za vrijeme privremenog drţavnog ureĊenja 1918-1921.
6. 2. Vidovdanski Ustav
6. 3. Šestojanuarska diktatura
6. 4. Oktroirani Ustav i njegova primjena
6. 5. Borba za autonomiju BIH 1937-1941.
7. BOSNA I HERCEGOVINA U VRIJEME RATA 1941-1945.
8. BOSNA I HERCEGOVINA U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI
9. BOSNA I HERCEGOVINA KAO SAMOSTALNA I SUVERENA
DRŢAVA
10. UVOD U KOMPARATIVNO PRAVO
11. SREDNJOVJEKOVNO BOSANSKO PRAVO
12. BOSNA POD OSMANSKOM VLAŠĆU
13. BIH ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE UPRAVE
14. BIH U JUGOSLAVIJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
15. PRAVO U BIH U SOCIJALISTIĈKOJ JUGOSLAVIJI
16. PRAVO U BIH KAO SAMOSTALNOJ I SUVERENOJ DRŢAVI
Obaveze studenata:
21
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Seminarski rad, koji
moţe biti individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim
jedinicama seminara. Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te
pismeni i usmeni ispit.
Način ispitivanja:
Pismeni i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
2. Imamović, Mustafa, Osnove upravno-politiĉkog razvitka i
drţavnopravnog poloţaja Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo,
2006.
3. Imamović, Mustafa, Uvod u historiju i izvore bosanskog prava,
Magistrat, Sarajevo, 2006.
4. Ĉaušević, Dţenana, Pravno-politiĉki razvitak Bosne i Hercegovine,
Dokumenti sa komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005.
Dopunska literatura:
4. Hadţijahić, Muhamed, Povijest Bosne u IX i X stoljeću, Bošnjaĉka
zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2004.
5. Imamović, Mustafa, Historija Bošnjaka, Bošnjaĉka zajednica kulture
Preporod, Sarajevo, 1998.
6. Imamović, Mustafa, Vjerske zajednice u BiH i Jugoslaviji izmeĊu dva
svjetska rata, Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2008.
7. Malcolm, Noel, Povijest Bosne, Zagreb-Sarajevo, 1995.
8. Ĉaušević, Dţenana, Partizansko pravosuĊe u BiH 1941-1945, izd.
''Glas'', Banja Luka, 1988.
9. Karĉić, Fikret, Šerijtski sudovi u Jugoslaviji 1918-1941, Islamski
teološki fakultet, Sarajevo, 1986.
10. Bosanski ustav (fototip izdanja iz 1910. godine), Muslimanski glas,
Sarajevo, 1991.
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
22
Godina I METODOLOGIJA DRUŠTVENIH NAUKA
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. Nevzet Veladţić, nosilac predmeta/nastavnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Od studenata se oĉekuje da usvoje osnovna znanja o nauci,
nauĉnoistraţivaĉkom radu i općoj metodologiji;
2. Da usvoje osnovna znanja o vrstama nauĉnih i nauĉno-struĉnih djela;
3. Da usvoje osnovna znanja o metodama, tehnici i instrumentima
istraţivanja;
4. Da ovladaju sposobnošću primjene metoda, tehnike i instrumenata
istraţivanja prilikom konkretnog nauĉnoistraţivaĉkog rada.
Sadržaj predmeta:
1. Pojam nauke i nauĉnoistraţivaĉkog rada;
2. Odnos nauĉne metode i metodologije;
3. Vrste nauĉnih i nauĉno-struĉnih djela;
4. Organizacija vlastitog nauĉnog i struĉnog rada;
5. Faze izrade nauĉnog i struĉnog djela;
6. Izrada projekta istraţivanja;
7. Prikupljanje i obrada empirijskih podataka;
8. Nauĉno tumaĉenje i interpretacija podataka;
9. Metode nauĉnog istraţivanja;
10. Tehnike i instrumenti istraţivanja.
Predmet omogućava upoznavanje sa osnovama opće metodologije kao naĉina
dolaska do objektivne nauĉne istine, te naĉina formiranja i upotrebe logiĉkih i
23
tehniĉkih metoda u društvenim, time i pravnim naukama, što sve
podrazumijeva upoznavanje sa osnovama metodologije prava kao naĉina
stvaranja, funkcionisanja i evolucije prava.
Obaveze studenata:
Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vjeţbama, te interaktivno,
kroz razliĉite nastavne aktivnosti, diskusije i prezentacije, uĉestvovati u istima.
Obaveza studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade
odreĊenih tematskih cjelina.
Način ispitivanja:
Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.
Literatura:
1. Veladţić, Nevzet, Metodologija društvenih nauka (udţbenik), Pravni
fakultet, Bihać, 2010.
Dopunska literatura:
1. Demirović, Mujo, Kukić, Slavo, Metodologija društvenih nauka, Pravni
fakultet, Bihać, 2003.
2. Filipović, Muhamed, Metodologija znanosti i znanstvenog rada,
Svjetlost, Sarajevo. 2004.
3. Saltaga, Fuad, Metodologija društvenih i pravnih nauka, Sarajevo, 2005.
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
24
Godina I RIMSKO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije: 6+6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Dţenana Ĉaušević
Mr. sc. Amna Toromanović, viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
Rimsko pravo u povijesti evropskog univerzitetskog razvoja predstavlja
najstariju nauĉnu disciplinu. Pregledom aktuelnih reformskih procesca na
većini evropskih Univerziteta ova disciplina i dalje zauzima nezaobilaznu
polazišnu odrednicu u osnovama evropskih pravnih studija. Moderni pravni
sistemi u svijetu su baštinili temeljne institute rimskog prava a naroĉito u
najvaţnijim pravnim kodifikacijama. Strukturalna pravna terminologija,
naĉini pravnog rezoniranja, argumentiranja i tumaĉenja, sa pregledom
evolutivnih promjena a naroĉito ekonomskih, filozofskih i politiĉkih uzroka
tih promjena konkretnih pravnih instituta, posebno najrecipiranijih
institucija rimskog prava, stvarnog i obaveznog prava, predstavljaju
nezaobilazne elemente pravne edukacije modernog pravnika.
Sadržaj predmeta:
1. UVOD
Pojam i naziv Rimskog prava sa znaĉenjem i ulogom rimskog prava. Podjela i
sistem rimskog prava. Izvori rimskog prava.
2. PREGLED PRAVNE HISTORIJE
3. DRŢAVNO I DRUŠTVENO UREĐENJE TE RAZVOJ RIMSKOG
PRAVA DO JUSTINIJANA
Pojam i razdoblja pravne povijesti. Civilno pravo. Honorarno pravo.
Postklasiĉno pravo.
4. RIMSKO PRAVO NAKON JUSTINIJANA
5. LIĈNO (STATUSNO) PRAVO
Pojam liĉnog prava. Subjekti prava. Fiziĉke osobe. Pravne osobe.
6. PORODIĈNO PRAVO
Braĉno pravo. Patria potestas. Skrbništvo.
7. STVARNO PRAVO
Stvari. Posjed. Pojedina stvarna prava.
8. POJEDINA STVARNA PRAVA
Vlasništvo. Stjecanje vlasništva – originarni i derivativni naĉin stjecanja
vlasništva. Zaštita i prestanak. Sluţnosti. Emfiteuza. Superficies. Zaloţno
25
pravo.
9. OBLIGACIONO PRAVO – opći dio
Pojam i prestanak obaveze. Subjekti obaveza. Objekt obaveza. Prestanak
obaveze.
10. OBLIGACIONO PRAVO – posebni dio – pojedine obaveze
Verbalni kontrakti. Realni kontrakti. Konsenzualni kontrakti. Pakti. Kvazi-
kontrakti. Delikti i kvazi-delikti.
11. NASLJEDNO PRAVO
Intestatno nasljeĊivanje. Oporuĉno nasljeĊivanje. Sadrţaj i valjanost oporuke.
Nuţno nasljeĊivanje. Legati. Fideikomisi. Darovanje za sluĉaj smrti.
12. RIMSKI CIVILNI POSTUPAK
Legisakcini postupak. Formularni postupak. Ekstraordinarni (kognicioni)
postupak.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Seminarski rad, koji
moţe biti individualan ili grupni u vidu interpretacije izvora – prema tematskim
jedinicama seminara. Pismeni kolokviji u skladu sa tokom izvoĊenja nastave, te
pismeni i usmeni ispit.
Način ispitivanja:
Pismeni i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
1. Boras, Mile, Margetić, Lujo, Rimsko pravo, Treće dopunjeno izdanje,
Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka, 1998.
Dopunaska literatura:
1. Horvat, Marijan, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.
2. Romac, Ante, Rimsko pravo, Zagreb, 2007.
3. Romac, Ante, Izvori rimskog prava, Zagreb, 1973.
4. Romac, Ante, Rjeĉnik rimskog prava, sva izdanja.
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
26
Godina I SOCIOLOGIJA SA SOCIOLOGIJOM PRAVA
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
1. Prof. dr. Mujo Demirović
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Da se steknu znanja o sociologiji kao nauci ali i formiranje svijesti u
pogledu razumijevanja i uoĉavanja socijalnih i društvenih kretanja u
BiH.
2. Da se steknu vještine koje će studentima koristiti pri izgraĊivanju svoje
liĉnosti kao individue ali i znaĉajnog ĉlana bosanskohercegovaĉkog
društva
Sadržaj predmeta:
I - Historijski razvitak sociologije kao društvene znanosti
II - Sociologija u granicama klasiĉnog graĊanskog društva
III - Sociologija i savremeno graĊansko društvo
IV - Pozicija sociologije kao znanosti i njena uloga danas
V - Sociološki pravci
VI - Društvo i društvene pojave
VII - Društvena struktura
VIII - Društvene grupe
IX - Politika i drţava
X - Kultura i religija
XI - Pravo u BiH, Evropsko pravo i pravo meĊunarodne zajednice-nova
uloga i zadaća
sociologije prava
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje
interaktivnog odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i
pristupanje kolokvijalnom ispitivanju. Nastava je koncipirana tako da studenti
u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu seminarskih radova , stiĉu
temeljna znanja o sociologiji kao nauĉnoj disciplini i sociološkim fenomenima
današnjice.
27
Ispitne obaveze
Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okonĉanju nastave i završni
razgovor na ispitu.
Literatura:
Obavezna literature:
1. Demirović, Mujo, Veladţić, Nevzet, Sociologija, Pravni fakultet Bihać
2006., Knjiga za internu upotrebu
2. Haralambos, Michael, Sociologija, teme i perspektive, Golden marketing,
Zagreb, 2002.
Dopunska literatura:
1. Kukić, Slavo, Sociologija, HKD Napredak, Mostar 1995.
2. Saltaga, Fuad, Sociologija, Pravni fakultet Sarajevo, 1999.
3. Gidens, Entoni, Sociologija, CID, Podgorica, 2001.
28
I – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina I UVOD U EKONOMIJU
Obavezni predmet ECTS: 8
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije:6+6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Azra Bišćević
Mr. Ermina Grozdanić – viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja o ekonomskim pojavama i
problemima izuĉavajući osnovna teorijska pitanja savremenog ekonomskog
sistema na mikro i makro nivou, ali i u svjetskom kontekstu.
Oĉekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti
će se upoznati sa ekonomskom naukom, te savladati osnovne ekonomske
kategorije i ekonomske zakone, te razviti ekonomsku logiku.
Sadržaj predmeta:
1. Pristup ekonomiji: pojam i zadaci ekonomije;
2. Razvoj ekonomske misli: rana ekonomska misao, merkantilizam,
fiziokratizam, klasiĉna ekonomska teorija, utopijski socijalizam,
vulgarna ekonomska teorija, marksizam, neoklasiĉna ekonomska
teorija, teorija intervencionalizma, glavna struja ekonomske nauke;
3. PrivreĊivanje: pojam i klasifikacija sistema privreĊivanja, komponente
procesa proizvodnje
4. Zakonitosti procese privreĊivanja: determinante procesa proizvodnje,
faktori proizvodnje, vrste i organizacija savremenog preduzeća, teorija
proizvodnje i graniĉnog proizvoda, troškovi proizvodnje, investicije
5. Problemi prinosa u ekonomiji: općenito o prinosima, odnosi
proizvodnih faktora i prinosa, karakteristike tehnoloških transformacija
i odnosi u prinosima, vrste i odnosi u prinosima, utjecaj odreĊenih
tehnoloških faktora na veliĉinu prinosa, ekonomiĉnost prinosa i
supstituti proizvodnih faktora;
6. Novac i novĉani opticaj: teorijska shvaćanja novca, nastanak i funkcije
novca, razliĉiti oblici noca u opticaju, ukupna koliĉina novca i njegova
struktura, potraţnja za novcem, banke i bankarski sistem, osnove
bankarskog poslovanja, ponuda novca, inflacija;
29
7. Poduzetništvo i ekonomski faktori: karakteristike poduzetništva, kapital
i profit, radni resursi i nadnice, kapital i kamata, zemljišna renta,
trgovina i trgovaĉki profit, burze;
8. Trţište: pojam, podjela i funkcije trţišta, razliĉiti oblici trţišne
konkurencije, ponuda, potraţnja, ravnoteţa ponude i potraţnje, trţište
potpune konkurencije, usklaĊivanje ponude i potraţnje u uvjetima
nepotpune konkurencije;
9. Ekonomske funkcije drţave u trţišnoj privredi: osnovna obiljeţja
ekonomskih sistema razvijenog svijeta, monopoli, ekonomska funkcija
drţave u savremenoj privredi;
10. MeĊunarodna trgovina i svjetska ekonomija: meĊunarodna razmjena,
razvoj meĊunarodnog trţišta, internacionalizacija proizvodnje i
kapitala, multilateralni trgovinski sporazumi;
11. Privredni razvoj: osnovna obiljeţja privrednog razvoja, politika
privrednog razvoja, faktori privrednog razvoja, osnovna obiljeţja
konjukturnih ciklusa, historija ekonomskih kriza, osnovna obiljeţja
kretanja savremene privrede;
12. Siva ekonomija: pojam sive ekonomije, siva ekonomija u svijetu,
fiskalne obaveze i siva ekonomija,
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (30 h);
Izrada i odbrana seminarskih radova;
Ispit se polaţe pismeno i usmeno;
Osnovna literatura:
1. Bišćević A., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću,
Bihać, 2000.
Dopunska literatura:
1. Golić B., Uvod u ekonomiju, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 1987.
2. Samuelson A.P., i Nordhaus W., Ekonomija, prevod Ante B. et al,
Mate d.o.o Zagreb, 1992.
3. Samuelson A.P., Ekonomska ĉitanka, Matica Hrvatska, Zagreb, 1975.
4. Stiglitz, J.E., Economics, Columbia University Third Edition Carl
E.Walsh,University of California, Santa Cruz, 2002.
30
II godina
31
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina II UVOD U GRAĐANSKO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 8
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 sati Vjeţbe: 30 sati Konsultacije: Pon 9-11h
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. sc. Enes Hašić, vanredni profesor, nosilac predmeta/nastavnik
Mr. sc. Albin Muslić, viši asistent/saradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Ciljevi izuĉavanja nastavnog predmeta Uvod u graĊansko pravo na
Pravnom fakultetu u Bihaću se reflektiraju u intenciji da se studentima
predoĉi osnovni zakonodavno-pravni okvir u domenu graĊanskog prava
u Bosni i Hercegovini. Uz razmatranje de lege lata rješenja, u skladu sa
istaknutim doktrinarnim stanovištima u Bosni i Hercegovini, ali i
zemalja u okruţenju, rezultati su usmjereni ka predstavljanju de lege
ferenda pravaca u cilju inoviranja postojećih zakonodavnih rješenja,
koja, gledajući sa nivoa Bosne i Hercegovine, su svojevrsni ius
specifucum.
2. Pored ovog legislativnog okvira, cilj predmeta je da studenti ovladaju
temeljnim pojmovima graĊanskog prava, posebno sa doktrinarnog,
historijskog i komparativno-pravnog okvira. Posebna paţnja se
posvećuje izvorima i naĉelima u kontekstu temeljnih odreĊenja
graĊanskog prava, kao stuba modernog privatnog prava. Naravno,
ukazuje se i na znaĉaj pravnih pravila, te obiĉaja i sudske prakse, koji
nemaju velikog utjecaja na graĊansko pravo u Bosni i Hercegovini.
3. Pojam i nastanak graĊanskopravnog odnosa, te pravnih ĉinjenica,
predmet su izlaganja kao temeljnih pojmova za koje se veţe postanak,
promjena i prestanak, samim tim i postanak, promjena i prestanak subjektivnih
prava pojedinaca. Predmet zasebne rasprave su presumpcije (oborive i
neoborive), te fikcije kao neizostavan dio pravnog poretka, a u cilju
olakšavanja prometa u cjelini.
32
4. Transformacija društvenih odnosa u graĊanskopravne predstavlja
dilemu koja se razmatra, posebno sa aspekta subjekata graĊanskog prava, kao
nosioca transformacije. Odnosi subjekata prava, u kontekstu nastanka
graĊanskopravnih odnosa je znaĉajna što student, kao aktivni uĉesnik
nastavnog procesa, ali i kao subjekt koji će se po završetku dodiplomskog
studija naći u mogućim dilemama vezanim za primjenu pravnih propisa, te niza
drugih razloga, isti mora biti kvalitetno pripremljen za detektiranje problema
oko definiranja sposobnosti koje su na raspolaganju titularima (fiziĉkim i
pravnim licima) kao kljuĉnim segmentima povodom kojeg i dolazi do nastanka
graĊanskopravnih odnosa. Ova problematika je naroĉito prisutna u domenu,
kako stjecanja, tako i gubitka i ograniĉavanja poslovne sposobnosti. Deliktna
sposobnost ima znaĉaj u sluĉaju odgovornosti za štetu, pravnom poloţaju
poslovno nesposobnog, te ograniĉeno poslovno sposobnog lica, kao metoda
imovinskopravne sankcije i njenih raznih podtipova.
5. GraĊansko pravo u subjektivnom smislu je bazirano na rasvjetljivanju
dileme o pojmu subjektivnog prava, te sadrţaju koji iz njega proizilazi, kao što
su pripadanje i ovlaštenje, a isto realizirano u domenu interesa, koji moţe biti
razliĉit u svakodnevnom ţivotu. Pored ovih razmatra se i pitanje, ali i
pojmovno odreĊenje zahtjeva, te vrsta prava kojima mogu disponirati subjekti,
kao što su apsolutna i relativna, prenosiva i neprenosiva, glavna i sporedna, te
preobraţajna prava.
6. Iscrpljivanjem relacija u pogledu statusnih prava, dolazimo do objekta
graĊanskopravnog odnosa. Polazišna taĉka je u razmatranju problematike
definiranja pojma, vrste, te znaĉaja stvari kako u prometu, tako i izvan prometa.
Analizira se i problem kvantificiranja i odreĊenje pojma pokretnih i
nepokretnih stvari. Paţnja je posvećena i kriterijima razlikovanja stvari, kao i
naĉina i metoda diobe stvari. Ĉinidba, kvantifikacija u pogledu njene sadrţine,
kao što je davanje, ĉinjenje, propuštanje i trpljenje sa aspekta prava koja stoje
na raspolaganju titularima, takoĊer je predmet iscrpne rasprave u okvirima
nastavnog predmeta Uvod u graĊansko pravo, zakljuĉno sa uticajem i znaĉajem
imovine u graĊanskom pravu.
7. Analiza pravnih poslova kao iustus titulus-a, stjecanja, usmjerena je na
poticanje studenata ne samo o ovladavanju temeljnim privatnopravnim
institutima, već i ukazivanje na pojedine specifiĉnosti koje ga karakteriziraju,
kako u praksi, tako i u teorijsko-doktrinarnim stanovištima. Pored vrsta, te
sadrţaja pravnih poslova, razmatraju se elementi pravnih poslova i to bitni,
prirodni i sporedni, kao dijela uobiĉajene teorijske klasifikacije istih. Cilj
izuĉavanja je ovladavanje osnovnim tehnikama i naĉinima zakljuĉenja pravnih
poslova, sa posebnim osvrtom na mogućnost poništenja, sa jedne, te apsolutne
ništavosti pravnih poslova. Zakljuĉna razmatranja idu u smjeru krajnjih dometa
pravnih poslova, ništavosti, mogućnosti za njihovo poništenje, te naknadno
osnaţenje u situacijama koje su moguće, pri ĉemu se misli na sluĉajeve
33
konverzije i konvalidacije pravnih poslova.
8. Završni obol je satkan u teorijsko-uporednom, te legislativnom prikazu
gubitka prava putem instituta zastare. Rasprava o zastari podrazumijeva iscrpnu
analizu instituta i neizbjeţna komparativna rješenja koja u pro futuro prizmi
treba razmotriti.
Sadržaj predmeta:
I – UVOD
1.1. Pojam graĊanskog prava
1.2. Naziv graĊanskog prava
1.3. Naĉela graĊanskog prava 1.3.1. Naĉelo dispozitivnosti
1.3.2. Stranaĉka ravnopravnost
1.3.3. Imovinska sankcija
1.3.4. Prometnost prava
1.4. Odnos graĊanskog prava prema drugim granama prava
1.4.1. GraĊansko pravo – trgovaĉko pravo
1.4.2. GraĊansko pravo – porodiĉno pravo
1.4.3. GraĊansko pravo – radno pravo
1.4.4. GraĊansko pravo – upravno pravo
1.4.5. GraĊansko pravo – meĊunarodno privatno pravo
II – IZVORI GRAĐANSKOG PRAVA
2.1. Pojam i vrste izvora
2.2. Propisi
2.3. Obiĉaji
2.4. Sudska praksa
2.5. Pravna nauka
III – GRAĐANSKOPRAVNI ODNOS
3.1. Pojam graĊanskopravnog odnosa
3.2. Nastanak graĊanskopravnog odnosa
3.3. Pojam pravnih ĉinjenica
3.4. Vrsta pravnih ĉinjenica sa obzirom na postanak
3.4.1. Prirodni dogaĊaji
3.4.2. Ljudske radnje
3.5. Vrsta pravnih ĉinjenica sa obzirom na funkciju
3.5.1. Pretpostavka
3.5.2. Pravna osnova
3.5.3. Presumpcija
3.5.3.1. Oborive presumpcije
3.5.3.2. Neoborive presumpcije
34
3.5.4. Fikcije
VI – SUBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA
4.1. Pojam subjekta
4.1.1. Pravna sposobnost
4.1.2. Poslovna sposobnost
4.1.3. Deliktna sposobnost
4.2. Fiziĉko lice
4.2.1. Pojam, nastanak i prestanak fiziĉkog lica
4.2.2. Proglašenje nestalog lica umrlim
4.2.3. Poslovna sposobnost fiziĉkog lica
a) Potupna poslovna sposobnost
b) Ograniĉena poslovna sposobnost
c) Potpuna poslovna nesposobnost
4.2.4. Deliktna sposobnost fiziĉkog lica
4.3. Pravno lice
4.3.1. Pojam pravnog lica
4.3.2. Pravna priroda pravnog lica
4.3.3. Nastanak pravnog lica
4.3.4. Pravna sposobnost pravnog lica
4.3.5. Poslovna sposobnost pravnog lica
4.3.6. Deliktna sposobnost pravnog lica
4.3.7. Vrste pravnih lica – osnovne vrste
a) Korporacija
b) Zaklada
4.3.8. Vrste pravnih lica u pravu Bosne i Hercegovine
4.3.9. Prestanak postojanja pravnog lica
a) Steĉaj
b) Likvidacija
V – GRAĐANSKO PRAVO U SUB JEKTIVNOM SMISLU
5.1. Pojam subjektivnog graĊanskog prava
5.2. Sadrţaj subjektivnog graĊanskog prava (pripadanje i ovlaštenje,
te interes)
5.3. Pojam zahtjeva
5.4. Vrste prava u subjektivnom smislu (apsolutna i relativna,
prenosiva i neprenosiva, glavna i sporedna prava, te preobraţajna prava)
VI – OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNOG ODNOSA
6.1. Pojam objekta
(A) 6.2. Stvari
6.3. Dioba stvari po kriteriju prometnosti
6.3.1. Prometna sposobnost
6.3.2. Stvari u prometu
6.3.3. Stvari u ograniĉenom prometu
6.3.4. Stvari izvan prometa
35
6.4. Dioba stvari po kriteriju prirodnih svojstava
6.4.1. Pokretne i nepokretne stvari
a) Kriterij prirodne kvalitete
b) Kriterij pertinencije
c) Kriterij posebnih ciljeva
d) Pokretne i nepokretne stvari
6.4.2. Zamjenjive i nezamjenjive stvari
a) Zamjenjive stvari
b) Nezamjenjive stvari
c) Vaţnost razlikovanja zamjenjivih i nezamjenjivih stvari
6.4.3. Potrošne i nepotrošne stvari
a) Kriterij razlikovanja
b) vaţnost razlikovanja na potrošne i nepotrošne
6.4.4. Djeljive i nedjeljive stvari
a) Kriterij razlikovanja
b) Naĉin diobe
- fiziĉka dioba
- geometrijska dioba
- civilna dioba
- idealna dioba
c) Vaţnost diobe na djeljive i nedjeljive
6.5. Odnos izmeĊu pojedinih stvari
6.5.1. Jednostavne stvari
6.5.2. Sastavljene stvari
a) Sastavljena stvar sa nesamostalnim dijelovima
b) Sastavljena stvar sa samostalnim dijelovima
6.5.3. Pripadak ili pertinencija
6.5.4. Plodovi
6.5.4.1. Pojam i vrste plodova
a)Prirodni plodovi
b)Iindustrijski plodovi
c) Civilni plodovi
6.5.4.2. Vrste prirodnih i industrijskih plodova
a) Viseći plodovi
b) Odvojeni plodovi
c)Ubrani plodovi
d) Potrošeni, nepotrošeni i zanemarivi plodovi
6.5.4.3. Vrste civilnih plodova
6.5.5. ukupnost stvari (universitas rerum)
6.6. Novac i stvari
6.6.1. Redovna cijena
6.6.2. Vanredna cijena
6.6.3. Afekciona cijena
(B) 6.7. Ĉinidba
6.7.1. Pojam ĉinidbe
36
6.7.2. Karakteristike ĉinidbe
a) Ljudska radnja
b) Imovinski karakter
c) Mogućnost
d) Dopuštenost
e) OdreĊenost (odredivost) ĉinidbe
6.7.3. Sadrţaj ĉinidbe
a) Davanje
b) Ĉinjenje
c) Propuštanje
d) Trpljenje
(C ) 6.8. Imovina
6.8.1. Višeznaĉnost pojma imovine
6.8.2. Imovina kao pravna i privredna kategorija
6.8.3. Funkcija imovine
a) Garantna funkcija
b) Prometna funkcija
6.8.4. Karakteristike imovine
a) Jedinstvenost
b) Identitet
VII – PRAVNI POSLOVI
7.1. Pojam pravnog posla
7.2. Vrste pravnih poslova
7.2.1. Jednostrani i dvostrani pravni poslovi
a) Jednostranoobavezni pravni poslovi
b) Dvostranoobavezni pravni poslovi
7.2.2. Pravni poslovi meĊu ţivim i pravni poslovi za sluĉaj smrti
7.2.3. Naplatni i besplatni pravni poslovi
7.2.4. Komutativni i aleatorni pravni poslovi
7.2.5. Kauzalni i apstraktni pravni poslovi
7.2.6. Formalni i neformalni pravni poslovi
7.3. Sadrţaj pravnih poslova
7.3.1. Bitni elementi
7.3.2. Prirodni elementi
7.3.3. Sporedni elementi
7.4. Uzgredni elementi pravnih poslova
7.4.1. Uvjet
7.4.2. Pojam uvjeta
7.4.3. Vrste uvjeta
a) Odgodni (Suspenzivni) uvjet
b) raskidni (rezolutni) uvjet
c) Afirmativni uvjet
d) Negativni uvjet
e) Potestativni uvjet
37
f) Kauzalni uvjet
g) Mikstni ili mješoviti uvjet
h) Nuţni uvjet
i) Pravni uvjet
j) Nemogući uvjet
k) Nedopušteni uvjet
i) Nemoralni uvjet
7.4.3. Djelovanje uvjeta
a) Vrijeme pendencije
b) Ispunjenje uvjeta
7.4.4. Rok kod pravnih poslova
7.4.5. Namet (modus)
7.5. Oblik oĉitovanja volje
7.5.1. Usmeno oĉitovanje
7.5.2. Pismeno oĉitovanje
7.5.3. Oĉitovanje volje znacima
7.5.4. Oĉitovanje volje konkludentnim radnjama
7.5.5. Šutnja pri zakljuĉenju pravnih poslova
7.6. Oblik pravnih poslova
7.6.1. Usmeni oblik
7.6.2. Pismeni oblik pravnog posla
7.6.3. Pravni posao zakljuĉen pred svjedocima
7.6.4. Pravni posao zakljuĉen uz sudjelovanje javnih tijela
a) Pravni poslovi zakljuĉeni pred nadleţnim tijelom
b) PotvrĊivanje isprava
c) Ovjeravanje potpisa
7.6.5. Usmeni dodaci pisanom ugovoru
7.6.6. Ciljevi i smisao oblika pravnih poslova
7.7. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova
(A) Ništavost pravnih poslova
1) Pojam ništavih pravnih poslova
2) Razlozi ništavosti pravnih poslova
2.1. Poslovna nesposobnost stranaka
2.2. Nevaljanost i nesuglasnost oĉitovanja volje
a) Školski primjer i šala
b) Simulacija
c) Nesporazum
2.3. Nemogućnost, nedopuštenost, neodreĊenost ili neodredivost ĉinidbe
a) Nemogućnost ĉinidbe
b) Nedopuštenost ĉinidbe
- zabranjeni pravni poslovi
- nemoralni pravni poslovi
- zelenaški pravni poslovi
c)NeodreĊenost i nedredivost ĉinidbe
2.4. Nepostojanje i nedopuštenost osnove
2.5. Nedostatak potrebnog oblika
38
3) Djelimiĉna ništavost
4) Posljedice ništavosti
5) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla u zabludi
(B) Pobojnost (rušljivost) pravnih poslova
1) Pojam i karakteristike pobojnih pravnih poslova
2) Razlozi pobojnosti
2.1. Ograniĉena poslovna sposobnost
2.2. Mane volje
a) Prijetnja
b) Zabluda
c) Prijevara
2.3. Povreda naĉela jednake vrijednosti davanja
2.4. Pravne radnje duţnika na štetu vjerovnika
3) Posljedice poništenja
4) Subjekti i rok za poništenje pravnog posla
(C) Konvalidacija
(D) Konverzija pravnih poslova
VIII – STJECANJE I GUBITAK PRAVA
8.1. Stjecanje prava
8.1.1 Izvorno stjecanje
8.1.2. Izvedeno stjecanje
a) Translativno
b) Konstitutivno
8.2. Gubitak prava
8.2.1. Pojam gubitka prava
8.2.2. Zastara
a) Pojam zastare
b) Pretpostavke zastare
c) Rok zastare
d) Zastoj zastare
e) Prekid zastare
f) Djelovanje zastare
Obaveze studenata:
Osnovna obaveza studenata je pohaĊanje nastave, i to 60 sati
predavanja, te 30 sati vjeţbi na Pravnom fakultetu.
Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada
seminarsko-istraţivaĉkog rada, koji se kvantificira odreĊenim brojem
bodova.
U toku izvoĊenja nastavnog procesa odrţavaju se dva kolokvija, kao
parcijalne provjere znanja.
39
Studentima je u skladu sa naĉelom interaktivnosti omogućeno da putem
stjecanja bodova (predavanja, vjeţbe, seminarsko-istraţivaĉki rad,
kolokviji, završna provjera znanja) ostvari stjecanje bodova kako
slijedi:
1. Prisutstvo predavanjima i vjeţbama 0-5 bodova
2. Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova
3. Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova
4. Poloţen I kolokvij -15 bodova
5. Poloţen II kolokvij -15 bodova
6. Završni ispit 20 bodova
Konaĉna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja
bodova:
- E – dovoljan (6) 60 – 68 bodova
- D – dobar (7) 69 – 76 bodova
- C – vrlo dobar (8) 77 – 84 bodova
- B – odliĉan (9) 85 – 92 bodova
- A – izvrstan (10) 93 – 100 bodova
Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.
Obavezna literatura:
5. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, GraĊansko pravo, Narodne novine,
Zagreb, 2009.
Dopunska literatura:
9. Popov, Danica, GraĊansko pravo – opšti deo, Sluţbeni glasnik,
Beograd, 2005;
10. Spaić, Vojislav, GraĊansko pravo – opšti dio i stvarno pravo,
Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1971.
Zakonski propisi:
1. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98,
Sl. RBiH, 2/92, 13/93, 13/94. (Opći dio 1 - 154 ĉlana, zastarjevanje
obaveza 360 - 393 ĉlana, obaveze sa više predmeta 394 - 435 ĉlana);
2. Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98,
50/03).
40
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina II NASLJEDNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja :45 sati Vjeţbe: 15 sati Konsultacije: Pon 9-11h
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. sc. Enes Hašić, vanredni profesor, nosilac predmeta/nastavnik
Mr. sc. Albin Muslić, viši asistent/saradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Student se upoznaje sa osnovama materijalnopravnog nasljednog ureĊenja kao
i sa ostavinskim postupkom. Oĉekuje se da student usvoji temeljna znanja i
temeljne institute nasljednog prava i savlada osnovne vještine rješavanja
problema iz nasljednog prava. Studenti treba da budu u stanju da obrade sva
pravna pitanja koja se postavljaju u vezi sa otvaranjem nasljeĊa jednog lica te
da budu u stanju da u stvarnom ili hipotetiĉkom sluĉaju mogu odrediti
nasljednike, veliĉinu njihovih nasljednih dijelova i sastav zaostavštine, kao i
riješiti eventualna procesna pitanja koje se s tim u vezi postavljaju.
Sadržaj predmeta:
Pojam i osnovna naĉela nasljednog prava.
Pretpostavke za nasljeĊivanje - smrt ostavioca,postojanje nasljednika,
zaostavština, prijem i odricanje od nasljeĊa, osnov pozivanja na nasljeĊe.
Zakonsko nasljeĊivanje - ĉinjenice za odreĊivanje zakonskih nasljednika,
raspored
zakonskih nasljednika.
Nuţno nasljeĊivanje - pojam i pravna priroda, vrste nuţnih nasljednika i njihov
raspored, zaštita nuţnog nasljednog dijela.
NasljeĊivanje na osnovu testamenta - pojam i karakteristike testamenta, vrste
testamenta, uvjeti za valjanost.
Nasljedno-pravni ugovori - ugovor o nasljeĊivanju, ugovor o nasljeĊivanju koje
41
nije otvoreno, ugovor o doţivotnom izdrţavanju, ugovor o ustupanju i
raspodjeli imovine za ţivota ostavioca.
Ostavinski postupak - pojam i naĉela, tok postupka.
Obaveze studenata:
Obavezno prisustvovanje i aktivno uĉestvovanje u svim oblicima nastave.
Napredak studenata se prati kontinuirano i provjerava putem testa. Predispitne
aktivnosti uĉestvuju u završnoj ocjeni 50% (20% aktivnost u nastavi, 30% test).
Završni ispit se obavlja pismeno ili usmeno i pismeno u skladu sa utvrĊenim
reţimom polaganja ispita na Fakultetu.
Obavezna literatura:
D. Bago, N. Traljić, M. Povlakić, Z. Petrović: Nasljedno pravo, Sarajevo 1991.
Zakon o nasljeĊivanju, Zakon o vanparniĉnom postupku
E. Hašić,A.Muslić,B.Krešić, Priruĉnik za pripremu ispita iz Nasljednog prava,
Bihać,2009.
Dopunska literatura:
Borislav Blagojević: Nasljedno pravo u Jugoslaviji, Beograd, 1979. i sva
kasnija izdanja
Nikola Gavella: Nasljedno pravo, Zagreb, 1990.
U toku izvoĊenja nastave studentima moţe biti ponuĊena i druga aktuelna
literatura.
42
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina II KRIVIĈNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja: 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof.dr. Zvonimir Tomić, redovni profesor, nositelj predmeta/nastavik
Ass. Nikola Findrik, asistent/suradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriviĉnog prava kao pravne
nauke i kao grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se odnose na
kriviĉno zakonodavstvo, kriviĉno djelo, kriviĉnu odgovornost, sauĉesništvo u
ostvarenju kriviĉnog djela, na sistem kriviĉnih sankcija i na posebni dio
kriviĉnog zakonodavstva u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske i
struĉne analize tih pojmova.
Sadržaj predmeta:
1. Kriviĉno zakonodavstvo
a. Ciljevi kriviĉnog zakonodavstva
b. Izvori kriviĉnog prava
c. Vaţenje kriviĉnog zakonodavstva
2. Kriviĉno djelo
a. Pojam kriviĉnog djela
b. Opći osnovi koji iskljuĉuju postojanje kriviĉnog djela
c. Stadiji u ostvarenju kriviĉnog djela
d. Mjesto, vrijeme i naĉin poĉinjenja kriviĉnog djela
e. Sticaj kriviĉnog djela
3. Kriviĉna odgovornost
a. Pojam kriviĉne odgovornosti
b. Uraĉunljivost
43
c. Krivnja i oblici krivnje
d. Zablude i njihov znaĉaj u kriviĉnom pravu
4. Sauĉesništvo u kriviĉnom djelu
a. Opći pojam sauĉesništva
b. Uslovi za postojanje sauĉesništva
c. Pojedini oblici sauĉesništva
d. Kriviĉna odgovornost sauĉesnika
5. Kriviĉne sankcije
a. Pojam i vrste kriviĉnih sankcija
b. Pojam kazne, opravdanost i svrha kazne
c. Sistem kazni u domaćem kriviĉnom pravu
d. Odmjeravanje kazne
e. Sankcije opominjanja
f. Mjere sigurnosti
g. Sankcije prema maloljetnicima
6. Posebni dio Kriviĉnog prava
a. Kriviĉna djela propisana u KZ BiH
b. Kriviĉna djela propisana u KZ FBiH
c. Analiza nekih najtipiĉnijih kriviĉnih djela
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo izvoĊenju predavanja i vjeţbi, te interaktivno
uĉestvovanje u istim.
Način ispitivanja:
Usmeni ispit.
Obavezna literatura:
6. Tomić, Zvonimir, Kriviĉno pravo I, Pravni fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo, 2008;
7. Tomić, Zvonimir, Kriviĉno pravo II, Pravni fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo, 2007;
8. Srzentić, Nikola, Stajić, Aleksandar, Lazarević, Ljubiša, Kriviĉno
pravo, Opšti deo, Savremena administracija, Beograd 1998., str. 287-
328 (poglavlje: Sauĉesništvo) ili novije izdanje;
44
9. Kriviĉni zakon BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 3/03, 32/03, 37/03,
54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10);
10. Kriviĉni zakon FBiH („Sluţbene novine FBiH“, broj 36/03, 37/03,
21/04, 69/04, 18/05, 42/10).
Dopunska literatura:
11. Baĉić, Franjo, Kriviĉno pravo, Opći dio, Informator, Zagreb, 1995. (ili
novije izdanje);
12. Baĉić, Franjo, Šeparović, Zvonimir, Kazneno pravo, Posebni dio,
Informator, Zagreb, 2001;
13. Novoselec, Petar, Opći dio kaznenog prava, Sveuĉilište u Zagrebu,
Zagreb 2005. (ili novije izdanje);
14. Novoselec, Petar, Posebni dio kaznenog prava, Sveuĉilište u Zagrebu,
Zagreb, 2007;
15. Horović, Sabrina, Kazneno pravo, Posebni dio, Mostar, 2000;
16. Grupa autora: Komentari kriviĉnih/kaznenih zakona u Bosni i
Hercegovini, Knjiga I i II, Savjet/Vijeće Europe i Europska komisija,
Sarajevo 2005.
45
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina II STATISTIKA
Obavezni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:6+6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Azra Bišćević
Mr. Ermina Grozdanić – viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
Cilj predmeta: upoznavanje studenata sa osnovnim znanjima statistiĉke
metodologije i statistiĉke analize, te mogućnostima njihove upotrebe,
prvenstveno na podruĉju na kojem rade pravnici.
Oĉekivani rezultati: savladanim nastavnim programom ovog predmeta, studenti
će steći osnovna znanja relevantna za praćenje struĉne i nauĉne literature,
obrade rezultata prikupljenih istraţivanjem ili eksperimentom, a u svrhu
deskripcije i analize istih rezultata, zakljuĉivanje iz konkretnog sluĉaja ka
općem zakonu, te planiranje istraţivanja i eksperimenata.
Sadržaj predmeta:
1. Historijski osvrt; pojam i zadatak statistike; statistiĉko istraţivanje;
obrada i analiza podataka;
2. Prikazivanje statistiĉkih podataka: tablica frekvencija, grafikon
frekvencija, prikazivanje podataka nenumeriĉkog statistiĉkog obiljeţja,
kontinuirano statistiĉko obiljeţje, grupiranje podataka u razrede,
histogram i poligon frekvencija, funkcija kumulativnih frekvencija;
3. Srednje vrijednosti: artimetiĉka sredina, geometrijska sredina, odnosi
meĊu srednjim vrijednostima, varijanca, standardna devijacija,
harmonijska sredina, mod, medijan, kvantili, pokazatelji oblika
distribucije frekvencija;
4. Vremenski nizovi: grafiĉko prikazivanje vremenskih nizova, intervalni
vremenski nizovi, trenutaĉni vremenski nizovi, relativni brojevi,
indeksi;
5. Analiza vremenskih nizova: metoda pokretnih sredina, metoda
najmanjih kvadrata, linearni trend, linearni logaritamski trend,
eksponencijalni trend, sloţene funkcije trenda;
6. Sezonske oscilacije pojava: metoda izraĉunavanja sezonskih indeksa,
metoda postupka s linearnim trendom, metoda veriţnih indeksa;
46
7. Korelacija: linearna korelacija, linearna korelacija za grupirane podatke,
izraĉunavanje korelacije ranga;
8. Kombinatorika: osnovni pojmovi kombinatorike, permutacije bez
ponavljanja, permutacije s ponavljanjem, varijacije bez ponavljanja,
varijacije s ponavljanjem, kombinacije bez ponavljanja, binomni
pouĉak;
9. Vjerovatnoća: protivna vjerovatnoća, sabiranje vjerovatnoće, mnoţenje
vjerovatnoće, vjerovatnoća sloţenog dogaĊaja, uvjetna vjerovatnoća,
zakon velikih brojeva;
10. Teorijske distribucije: diskontinuirana ili diskretna sluĉajna varijabla,
binomna distribucija, poissonova distribucija, normalna distribucija,
studenova distribucija, Fisherova (F) distribucija
11. Metoda uzoraka: izbor uzorka, odabiranje elemenata uzorka, veliĉina
uzorka, intervalne procjene;
12. Testiranje hipoteze: testiranje hipoteze o artimetiĉkoj sredini osnovnog
skupa, testiranje hipoteze o razlici izmeĊu sredina dvaju osnovnih
skupova, testiranje hipoteze o pretpostavljenoj vrijednosti varijance,
testiranje hipoteze o nepoznatoj proporciji osnovnog skupa.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (45 h) i vjeţbama (15 h);
Ispit se polaţe pismeno i usmeno;
Osnovna literatura:
1. Bišćević A., Osnove statistike, Bihać, Pravni fakultet Univerziteta u
Bihaću, Bihać, 2002.
2. Bišćević A, Zbirka zadataka iz osnova statistike, Bihać, Pravni fakultet
Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2008.
Dopunska literatura
1. Branica ing. M., Osnove statistike za studente prava, izbor riješenih
primjera, Zagreb, 1981.
2. Blagoev B., Statistika za studente pravnih fakulteta, Beograd, Nauĉna
knjiga Beograd, 1969.
3. Dacić R.., Osnovi statistike, Štamparija Fojinca, Sarajevo, 2001.
4. Kero K., B. Bojanić-Glavica, Statistiĉki modeli i metode (odabrana
47
poglavlja), Fakultet organizacije i informatike, Varaţdin, 2003.
5. Luĉić B., Statistika, Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1996.
6. Šošic I , Primijenjena statistika., Školska knjiga, Zagreb, 2004.
7. Šošic I., V. Serdar, Uvod u statistiku, XII. Izdanje, Školska knjiga,
Zagreb, 2002.
8. Šošić. I. , Zbirka zadataka iz statistike,Ekonomski fakultet, Zagreb,
1998.
9. Ţuţul J. i Branica M.., Statistika, Informator Zagreb, Zagreb, 2003.
48
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina II EKONOMSKA POLITIKA
Obavezni predmet ECTS: 8
KONTAKT SATI
Predavanja: 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije:6 + 6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr Mehmed Alijagić
Mr. Ermina Grozdanić, viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima ekonomske
politike, kao što su: ciljevi i zadaci ekonomske politike, nosioci ekonomske
politike, instrumenti ekonomske politike (monetarna, fiskalna i ostale politike u
sastavu ekonomske politike), meĊuodnos pravnog, politiĉkog i ekonomskog
sistema, i ekonomska politika Bosne i Hercegovine.
Oĉekivani rezultati su osposobiti studente da razumiju bitne segmente
ekonomske politike drţave i funkcioniranje ekonomske politike kroz njene
pojedine parcijalne politike (monetarnu, fiskalnu, vanjskotrgovinsku i sl.) i
aplikaciju za pravnike u drţavnim organima.
Sadržaj predmeta:
Pojam ekonomske politike. Metode i doktrine ekonomske politike. Ekonomska
politika kao ekonomska disciplina. Odnos ekonomske politike i prava. Ciljevi
ekonomske politike – kratkoroĉni, dugoroĉni. Vrste ciljeva ekonomske
politike. Odlike ciljeva ekonomske politike. Subjekti ekonomske politike –
vlada, centralna banka, sindikati, monopoli, berze, banke. Faktori ekonomske
politike - Ljudski faktor, rad i kapital, tehniĉki napredak i transfer tehnologije,
narodno bogatstvo. Ekonomski sistem i ekonomska politika. Pravni sistem i
ekonomska politika. Politiĉki sistem i ekonomska politika. Ustavni ustroj
drţave i ekonomska politika. Instrumenti ekonomske politike. Monetarna
politika – pojam i zadaci (ciljevi) monetarne politike, vrste monetarne politike
(ekspanzivna, restriktivna i neutralna), instrumenti i mjere monetarne politike –
politika otvorenog trţišta, politika obaveznih rezervi, eskontna politika.
Monetarno-bankarski sistem – uloga i zadaci. Kreiranje i emisija novca –
primarna i sekundarna emisija novca, monetarni multiplikastor, kreditno-
49
depozitna multiplikacija, ponuda i traţnja novca, inflacija i deflacija, mjere
monetarne korekture. Monetarna politika BiH – Centralna banka BiH
(Currency Board), bankarski sistem BiH. Fiskalna politika – pojam i zadaci
(ciljevi) fiskalne politike, vrste fiskalne politike (ekspanzivna i restriktivna),
kooperacija monetarne i fiskalne politike, automastski stabilizatori, poreski i
budţetski multiplikator, poreska politika, politika doprinosa, carinska politika,
budţet i budţetska politika. Politika cijena - Reguliranje trţišta i cijena. Pojam,
uloga i funkcije trţišta, ponašanje trţišnih subjekata, cjenova elastiĉnost,
trţišne strukture (stanja) – potpuna konkurencija, monopol, monopson,
oligopol, ureĊenje trţišta te uloga i metode ekonomske politike u odrţavanju
stabilnosti cijena. Devizna politika – pojam valute i devize, devizni sistem,
pojam, notiranje i vrste deviznih kurseva (fiksni i fluktuirajući, realni i
nominalni, paritetni i disparitetni), formiranje deviznog kursa, devalvacija,
revalvacija, deprecijacija i aprecijacija, devizno trţište – pojam, funkcije,
organizacija, uĉesnici i vrste poslova na deviznom trţištu (devizne špekulacije,
devizna arbitraţa, devizni rizici). Vanjskotrgovinska politika – pojam i
struktura platnog bilansa, neravnoteţa i mjere uravnoteţenja platnog bilansa,
presijecanje platnog bilansa, kretanje meĊunarodnog kapitala, pokazatelji
zaduţenosti. Politika privrednog rasta i razvoja – pojam privrednog rasta i
razvoja, mjerenje razvijenosti, problem razvoja manje razvijenih podruĉja i
regionalni razvoj, faktori privrednog rasta, modeli rasta, strategije privrednog
razvoja. Ekonomska politika grana - u ovom dijelu izlaţu se osnovna obiljeţja
proizvodnih i usluţnih grana djelatnosti: industrije, graĊevinarstva, trgovine,
poljoprivrede, obrtništva i male privrede, te uloge ekonomske politike u
reguliranju tih aktivnosti.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (30 h). Student je u obavezi
pripremiti i prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa
tokom izvoĊenja nastave, te pismeni ispit.
Način ispitivanja:
Ispit se polaţe pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i
integralno (završni ispit).
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Alijagić, Mehmed, Osnove makroekonomije, Pravni fakultet Bihać,
Bihać, 2008.
Dopunska literatura:
50
1. Acocella, N., Poĉela ekonomske politike: vrijednosti i tehnike, MATE,
Zagreb, 2005.
2. Babić, M.., Makroekonomija, XIV. izdanje, MATE, Zagreb, 2004.
3. Barković, I., Teorija rasta, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.
4. Benić, Đ., Devizni teĉaj: utvrĊivanje, znaĉaj i odrednice u Ekonomska
misao i praksa, br. 1/2004, str. 49. – 71.
5. Begić, Kasim, Ekonomska politika, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo,
2000.
6. Benić, Đ., Fiskalna i monetarna politika u IS-LM modelu otvorenog
gospodarstva“,
Ekonomska misao i praksa, br. 2/2004, str. 165. - 195.
7. Benić, Đ., Osnove ekonomije, IV. izdanje, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
8. Benić, Đ., Poslovni ciklusi, Ekonomska misao i praksa, br. 1/2002, str.
11-67.
9. Blanchard, O., Makroekonomija, MATE, Zagreb, 2005.
10. Borozan, Đ., Makroekonomija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek,
2001.
11. Burda, M.. – Wyplosz, C., Macroeconomics: A European Text, Oxford
University Press, Oxford, 1993.
12. Crkvenac, M., Ekonomska politika, Informator, Zagreb, 1997.
13. Diulio, E., Macroecomomics – Theory and Problems, Third Edition,
McGraw-Hill,
New York, 1998.
14. Gylfason, T., Principles of Economic Growth, Oxford University Press,
New York,
2003.
15. Mankiw, N. G., Macroeconomics, Fifth Edition, Worth Publishers, New
York, 2003
16. Meade, J. E., Inteligentna ekonomska politika, CEKADE, Zagreb, 1990.
17. Minford, P. – Peel, D., Advanced Macroeconomics: A Primer, Edward
Elgar,
Cheltenham, UK, 2002.
18. Modigliani, F., Rasprava o stabilizacijskoj politici, CEKADE, Zagreb,
1991.
19. Romer, D., Advanced Macroeconomics, McGraw-Hill, New York,
1996.
20. Samuelson, P.A. – Nordhaus, W.D., Ekonomija, 18. izdanje, MATE,
Zagreb, 2007
21. Snowdon, B. – Vane, H. R., Modern Macroeconomics, Edward Elgar,
Cheltenham, UK, 2005.
22. Snowdon, B. – Vane, H. – Wynarczyk, P., A Modern Guide to
Macroeconomics, Edward Elgar, Cheltenham, UK, 2002.
51
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina II PORODIĈNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. Dr. Suzana Bubić
Ciljevi i očekivani rezultati:
Izuĉavanjem Porodiĉnog prava studenti treba da usvoje znanja iz ove discipline
i da ovladaju vještinama, da shvate suštinu pojedinih ustanova i razloge za
njihovo ureĊenje na naĉin na koji je to uraĊeno u našem pravu. PoreĊenjem sa
njihovim ureĊenjem u uporednom i evropskom pravu, te analiziranjem sudske
prakse (domaće i evropske), biće u stanju ocijeniti uspješnost naših zakonskih
propisa i u praksi postupati u skladu sa zahtjevima postavljenim u domaćem i
evropskom braĉnom pravu, ali i u skladu sa zahtjevima iz meĊunarodnih
dokumenata o ljudskim pravima. Steĉena znanja, kombinovana sa onim
dobijenim izuĉavanjem ostalih predmeta, naroĉito onih sa katedre graĊanskog
prava, omogućit će im da uspješno rade u pravosudnim organima, organima
starateljstva i drugim organima, odnosno ustanovama u ĉijoj su nadleţnosti
pitanja iz oblasti Porodiĉnog prava
Sadržaj predmeta:
1. Braĉno pravo
a. Pojam, obiljeţja, izvori i naĉela porodiĉnog prava;
b. Pojam, predmet i naĉela braĉnog prava. Izvori braĉnog prava;
c. Pojam braka. Pravna priroda braka. Teorijske i zakonske definicije
braka;
d. Porodica i brak u meĊunarodnim dokumentima o ljudskim pravima;
e. Sklapanje braka. Uslovi za postojanje i punovaţnost braka. Postupak
sklapanja braka;
f. Liĉna prava i duţnosti braĉnih partnera;
g. Imovinski odnosi braĉnih partnera;
h. Prestanak braka: Smrt braĉnog partnera; Proglašenje nestalog braĉnog
partnera umrlim; Poništenje braka; Razvod braka (pojam, sistemi,
brakorazvodni uzrok). Posredovanje; Posljedice razvoda na braĉne
partnere i maloljetnu djecu;
i. Izdrţavanje braĉnih partnera;
1.10. Pojam, pravno ureĊenje i dejstva vanbraĉne zajednice;
52
1.11. Nasilje u braku i vanbraĉnoj zajednici.
2.Roditeljsko pravo
2.1. Pojam, predmet, naĉela i izvori Roditeljskog prava;
2.2. O odnosima roditelja i djece uopšte. Porodiĉni status djeteta;
2.3. Vansudsko i sudsko utvrĊivanje porijekla djeteta (materinstva i
oĉinstva);
2.4. UtvrĊivanje porijekla djece zaĉete medicinski pomognutom
oplodnjom;
2.5. Postupak u maternitetskim i paternitetskim sporovima;
2.6. Usvojenje. Pojam, cilj, znaĉaj i razvoj usvojenja. Vrste usvojenja.
Uslovi za zasnivanje potpunog i nepotpunog usvojenja. Dejstva usvojenja.
Prestanak usvojenja i dejstva prestanka;
2.7. Roditeljsko staranje. Pojam, sadrţaj i ostvarivanje;
2.8. Prava djeteta u Porodiĉnom zakonu. Prava djeteta po Konvenciji UN o
pravima djeteta;
3. 2.9. Zaštita prava i interesa djeteta (upozorenje na propuste i pruţanje pomoći,
nadzor, oduzimanje roditelju prava da ţivi sa djetetom, oduzimanje
roditeljskog staranja, mjere radi zaštite imovinskih prava djeteta). Prestanak
roditeljskog staranja. Roditeljsko staranja nakon punoljetstva.
3. Starateljsko pravo
3.1. Pojam, izvori i svrha starateljstva;
3.2. Organ starateljstva (nadleţnost, zadaci i ovlaštenja; naĉin vršenja
starateljstva);
3.3. Staralac (pojam, uslovi za izbor, vrste, duţnosti i prava, odgovornost,
prestanak duţnosti);
3.4. Starateljstvo nad maloljetnim licima;
3.5. Starateljstvo nad licima kojima je oduzeta poslovna sposobnost;
3.6. Starateljstvo za posebne sluĉajeve.
Obaveze studenata:
Student je u toku cijelog semestra obavezan dolaziti redovno na predavanja (P)
i vjeţbe (V). Nastavnik će tokom ĉitavog semestra pratiti prisutnost studenta. U
toku semestra student moţe maksimalno izostati sa: tri (4) P i pet (5) V. Na
navedenim oblicima nastave studenti treba da aktivno uĉestvuju u diskusiji, da
iznose svoje stavove o pojedinim pitanjima.
Obavezna literatura:
1. Traljić-Bubić, Braĉno pravo; Sarajevo 2007. ili 2009.
2. Bubić-Traljić, Roditeljsko i starateljsko pravo, Sarajevo 2007.
3. Porodiĉni zakon FBiH, Sluţbene novine FBiH 35/2005.
53
Dopunska literatura
Udžbenici Porodičnog prava - izdanja u državama sa područja ex-Jugoslavije
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina II STVARNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 sati Vjeţbe: 15 sati Konsultacije: Pon 9-11h
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. sc. Enes Hašić, vanredni profesor, nosilac predmeta/nastavnik
Mr. sc. Albin Muslić, viši asistent/saradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Ciljevi izuĉavanja su postavljeni sa obzirom na kompleksnost materije koja
se izuĉava u okviru nastavnog predmeta Stvarno pravo na Pravnom fakultetu
Univerziteta u Bihaću, u skladu sa nastavnim planom i programom Pravnog
fakulteta. Posebno valja vladati ĉiinjenicom da su u Bosni i Hercegovini još
uvijek prisutni tranzicijski procesi u imovinsko-pravnom sektoru. Problem je
posebno aktuelan u okvirima pozitivnog zakonodavstava u Bosni i
Hercegovini. Naime, nepostojanje jedinstvene ili pribliţno ujednaĉene
zakonske strukture u sektoru imovinskog prava, za sobom povlaĉi problem
pravne sigurnosti, što svakako treba izbjegavati.U tom kontekstu, izlaganje je
tako koncipirano, da studentima pruţi odgovarajuće spoznaje poglavito kada je
u pitanju prijelaz sa ranijeg (socijalistiĉkog) na novi kapitalistiĉki reţim u
imovinskom pravu. Pored toga, praksa je pokazala da su studenti, vrlo ĉesto,
nisu u mogućnosti da u potpunosti shvate znaĉaj pojedinih stvarnopravnih
instituta, posebno onih koji su izgraĊivani u ranijem društveno - ekonomskom
sistemu, te se stoga taj segment posebno naglašava u okvirima ovog nastavnog
predmeta, konkretnije - uvodnih napomena.
2. Posjed, iako ne ulazi u nomenklaturu stvarnih prava, se tradicionalno
izuĉava u sastavu nastavnih predmeta koji su tretirali Stvarno pravo, u skladu
sa specifiĉnostima u materijalnom i procesnom smislu. Potonje se oĉituje
prvenstveno sa aspekta prijelaza sa klasiĉne rimske (subjektivistiĉke), na novu
54
- modernu (objektivistiĉku) koncepciju posjeda u kome se posjed drugaĉije
tretira. Kroz analizu zakonskih rješenja, ali i komentiranjem i ukazivanjem na
specifiĉnosti u komparativnoj dimenziji, dolazi se do zakljuĉaka o posebnoj
ulozi i vaţnosti instituta. Upravo je detektiranje i uoĉavanje problema koji se
vrlo ĉesto pojavljuju u praksi bilo oduzimanja ili ograniĉenju posjeda, naredni
od ciljeva koji se ţeli postići izuĉavanjem materije u okvirima Stvarnog prava,
a sve protkano teţnjom za pruţanjem kvalitetnije posjedovne zaštite titularu.
3. Vlasništvo kao najzaštićenije stvarno pravo u posebnom je fokusu
nastavnog predmeta Stvarno pravo. Tradicionalna indoktrinacija već
generacijama uĉi da je vlasništvo neprikosnoveno. MeĊutim posebna dilema se
ogleda u ĉinjenici relativnosti apsolutnosti vlasništva, dakle koliko je vlasništvo
doista i apsolutno, posebno u sluĉaju prijege potrebe za ograniĉenjima? Istina,
ograniĉenja su takoĊer druga (nagativna) dimenzija vlasništva i dozvoljena su
samo uz zakonom utvrĊene principe i nastojanje da se ranijem vlasniku priĉini
što manji obim uskraćenja prava koja izvršava na svojoj imovini. Pored ove
teorijsko - zakonodavne dileme, paţnja se priklanja i pitanju temeljnih pojmova
i naĉela koja su prisutna u vaţećem zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini, sa
posebnim osvrtom na pojedine de lege ferenda pravce, koja bi uskoro i u FBiH
trebala postati dijelom de lege lata koncepta. Stjecanje prava vlasništva ima
posebnu ulogu, posebno u kontekstu uvoĊenja notarijata u Bosni i Hercegovini,
ali i samim implikacijama forme prilikom zakljuĉenja pravnih poslova koji
imaju za predmet promet nekretninama. Zaštita prava vlasništva i prestanak
prava vlasništva su završne cjeline koje se razmatraju u dijelu stvarnog prava, a
odnose se na pravo vlasništva.
4. Zemljišnoknjiţno pravo je predmet rasprave uz konsultiranje novog
zakonskog okvira iz 2002.godine, ali isto tako i u funkciji potreba za
inoviranjem istog. Postojeća rješenja su u mnogim segmentima u disbalansu sa
realnim potrebama ţivota, ali i funkcionalnosti pravnog poretka. Pored ovih
doktrinarnih dilema i stanovišta, paţnja se poklanja klasiĉnim pitanjima, kako
naĉinima upisa, voĊenja evidencija zemljišnih knjiga, do praktiĉnih problema,
danas prisutnih u dobrom dijelu zemljišnoknjiţnih uloţaka, gdje imamo ĉitav
niz upisa koji su bili odraz ranijeg zakonodavstva, kao što su prava upravljanja,
korištenja i raspolaganja, premda nikad nisu zamjenjena u skladu sa
tranzicijskim procesima, koji su na ovi prostorima vrlo dinamiĉni i uĉestali.
Naravno, neizostavan je problem, neusklaĊenosti faktiĉkog stanja na terenu, sa
potkrijepom u zemljišnim knjigama, što treba urgentnije u narednom periodu
ispitati, te iznaći model za unapreĊenje istog.
5. Sluţnosti zajedno sa zaloţnim pravom, tvore dio stvarnog prava kao
nastavne cjeline. U domenu sluţnosti, pored osnovnih teorijskih odrednica,
analiza je usmjerena na postojeći zakonski okvir. U tom smislu imamo i još
uvijek primjenu, u svojstvu pravnih pravila, odredbi o liĉnim sluţnostima, koje
svoje uporište crpe ĉak u Austrijskom graĊanskom zakoniku, koje postojeći
Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH ne tretira nikako. Pored ovoga,
55
analizira se naĉin stjecanja i zaštite titulara kako povlasnog, tako i posluţnog
dobra.
U zaloţnom pravu se pored klasiĉnih oblika zaloţnog prava na pokrenim i
nepokretnim stvarima (pignus i hypoteca), razmatra i dilema oko inoviranja
postojećeg stvarnog prava, posebno kroz nastojanja za proširivanjem numerus
clausus stvarnih prava, upravo onih koja još uvijek nisu poznata na teritoriji
Bosne i Hercegovine. Naime, radi se o zemljišnom dugu. Razlog za obradu i
ovog specifiĉnog, u evropskim okvirima prihvatljivog, ali i ĉesto primjenjivog
instituta leţi i ĉinjenici, da moderno poimanje hipoteke se sve teţe prilagoĊava
kako brzini kretanja i promjena na trţištu, tako i zbog same specifiĉnosti
hipoteke, naroĉito njene akcesornosti. Na ovaj naĉin se studentima pruţa viši
spektar spoznaja ne samo u širinskom, već i u dubinkom promatranju
zaloţnopravne problematike u pravu Bosne i Hercegovine.
6. Notarijat u Bosni i Hercegovini je uveden 2002.godine, taĉnije donošenjem
Zakona o notarima u Federaciji Bosne i Hercegvine. U Republici Srpskoj isti
institut je uveden dvije godine kasnije (2004) godine. Valja pomenuti da je sa
uvoĊenjem notarijata u pravnom prometu došlo do nastupanja cijelog niza
pravnih posljedica. Jedna od najvaţnijih je pospješivanje pravne sigurnosti
graĊana, kroz uĉešće organa notarijata pri sklapanju pravnih poslova koji imaju
za predmet prijenos ili stjecanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na
nekretninama, te imovinskih odnosa izmeĊu braĉnih drugova, kao subjekata u
sklopu porodiĉnog prava. Naravno, predmet stvarnog prava je samo reguliranje
odnosa koji nastupaju u imovinskopravnom segmentu prava.
Sadržaj predmeta:
I – UVOD
1.1. Pojam stvarnog prava
1.2. Pojam i karakteristike stvarnog prava
1.3. Stavrno pravo u objektivnom i subjektivnom smislu
1.4. Karakteristike – naĉela stvarnog prava
1.4.1. Stvarnopravnost
1.4.2. Apsolutnost
1.4.3. Numerus clausus
1.5. Oblici stvarnih prava
1.6. Zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini – reformski procesi
II – POSJED
j. Pojam posjeda
k. Rimska koncepcija posjeda
l. Germanska koncepcija posjeda
m. Razlike na relaciji detencija – posjed
n. Subjekti posjeda
o. Objekti posjeda
56
p. Vrste posjeda
i. Neposredan i posredan, samostalan i nesamostalan posjed
ii. Individualni posjed i suposjed
iii. Vrste posjeda sa obzirom na objekt posjeda
a) Posjed stvari
b) Posjed prava
iv. Vrste posjeda sa obzirom na kvalitet
a) Zakonit posjed
b) Istinit i neistinit posjed
c) Pošten i nepošten posjed
q. Stjecanje i prestanak posjeda
i. Posjed stvari
a) Izvorno stjecanje posjeda stvari
b) Izvedeno stjecanje posjeda stvari
- Fiziĉka predaja ili predaja iz ruke u ruku
- Predaja znacima ili simboliĉka tradicija
- Tradicija oĉitovanjem
aa) Tradicija brevi manu
bb) Constitutum possessorium
- Tradicija transportom
ii. Posjed prava
iii. Prestanak posjeda
a) Posjed stvari
b) Posjed prava
iv. Pravni uĉinci posjeda
a) Općenito o uĉincima
b) Zaštita posjeda
- Sudska zaštita
- Dopuštena samopomoć
III – PRAVO VLASNIŠTVA
3.1. Pojam prava vlasništva
3.2. Teorijske doktrine o pravu vlasništva
3.3. Rimsko pravo o vlasništvu
3.4. Karakteristike-naĉela prava vlasništva
3.4.1. Jedinstvenost
3.4.2. Maksimalna dispozitivnost
3.4.3. Iskljuĉivost
3.4.4. Jednovrsnost
3.4.5. Rekadentnost ili elastiĉnost
3.5. Sadrţaj prava vlasništva
3.6. Ograniĉenja prava vlasništva
3.7. Ograniĉenja na temelju zakona
3.7.1. Opća ograniĉenja
a) Zabrana zloupotrebe prava vlasništva
b) Trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijeteće
57
štete
c) Trpljenje zahvata koji ne ugroţavaju interes vlasnika
3.7.2. Posebna ograniĉenja
a) Ograniĉenja radi zaštite interesa i sigurnosti drţave
b) Ograniĉenja prava vlasništva – postupak izvlaštenja
c) Susjedska prava
3.7.3. Imisije
3.8. Ograniĉenje na temelju pravnog posla
3.9. Subjekti i objekti prava vlasništva
3.10. Oblici vlasništva
3.10.1. Individualno vlasništvo
3.10.2. Suvlasništvo
3.10.2.1. Pojam suvlasništva
3.10.2.2. Pravni poloţaj suvlasnika u suvlasniĉkoj zajednici
a) Poloţaj suvlasnika u pogledu cijele stvari
- Pravo na posjed
- Pravo na upravljanje
- Ostala prava i obaveze
b) Pravni poloţaj suvlasnika u pogledu njegovog
suvlasniĉkog dijela
3.10.2.3. Razvrgnuće suvlasniĉke zajednice (pravo na diobu)
3.10.3. Zajedniĉko vlasništvo
a) Pojam zajedniĉkog vlasništva
b) Osnovne karakteristike zajedniĉkog vlasništva
c) Upravlajnje zajedniĉkom stvari
d) Dioba zajedniĉkog vlasništva
e) Oblici zajedniĉkog vllasništva
3.10.4. Etaţno vlasništvo
a) Pojam etaţnog vlasništva
b) Objekti etaţnog vlasništva
c) Uspostava etaţnog vlasništva
- osnove uspostave
aa) Uspostava na osnovu zahtjeva suvlasnika sa
odgovarajućim suvlasniĉkim dijelom
bb) Uspostava na osnovu saglasne odluke svih
suvlasnika
cc) Uspostava na osnovu oĉitovanja volje
vlasnika nekretnine
- naĉin uspostave
d)Izvršavanje vlasniĉkih ovlaštenja (Upravljanje)
- Upravljanje posebnim dijelom
- Upravljanje cijelom nekretninom
e) Prestanak Etaţnog vlasništva
3.11. Stjecanje prava vlasništva
3.11.1. Izvorno stjecanje
3.11.1.1. Pojam izvornog stjecanja
58
3.11.1.2. Dosjelost
a) Pojam, vrste i zastoj dosjelosti
b) Sposobnost stjecatelja
c) Sposobnost stvari
d) Kvaliteta posjeda
e) Vrijeme dosjelosti
3.11.1.3. Stjecanje vlasništva od nevlasnika
3.11.1.4. Prisvojenje – okupacija
3.11.1.5. Nalaz stvari
3.11.1.6. Stjecanje priraštaja
a) Odvajanje plodova
b) Priraštaj zemljišta
c) Prerada, sjedinjenje, mješanje i graĊenje tuĊim
materijalom
d) GraĊenje na tuĊem zemljištu
e) Sijanje i saĊenje
3.11.2. Izvedeno stjecanje prava vlasništva
3.11.2.1. Pojam i pretpostavke
3.11.2.2. Vlasništvo prednika
3.11.2.3. Titulus – naslov stjecanja
3.11.2.3. Modus – naĉin stjecanja
a) Stjecanje pokretnina
b) Stjecanje nekretnina
-isprava
-prijedlog za upis
-rješenje o upisu
-provedba upisa
-višestruko ugovaranje nekretnina
-zaštita povjerenja u zemljišne knjige
3.12. Zaštita prava vlasništva
3.12.1. Reividnikacija
3.12.2.Negatorska tuţba
3.12.3. Publicijanska tuţba
3.13. Prestanak prava vlasništva
VI – ZEMLJIŠNE KNJIGE
4.1. Pojam zemljišnih knjiga
4.2. Ranije zemljišnoknjiţno pravo
4.3. Katastar nekretnina
4.4. Zemljišnoknjiţni uredi
4.5. Sastav zemljišne knjige
4.5.1.Glavna knjiga
a) Posjedovnica
b) Vlastovnica
c) Teretovnica
4.5.2. Zbirka isprava
59
4.5.3. Zbirka katastarskih planova
4.5.4 .Pomoćni popisi
4.6. Vrste upisa
a) Uknjiţba
b) Predbiljeţba
c) Zabiljeţba
4.7. Naĉela zemljišnoknjiţnog prava
V – STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI
5.1. Pravo sluţnosti
5.1.1. Pojam i naĉela
5.1.2. Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini
5.1.3. Stvarne sluţnosti
5.1.4. Liĉne sluţnosti
5.1.5. Stjecanje sluţnosti
5.1.6. Zaštita sluţnosti
5.1.7. Prestanak sluţnosti
5.2. Zaloţno pravo
5.2.2. Pojam i funkcija zaloţnog prava
5.2.3. Naĉela zaloţnog prava
5.2.4. Subjekti u zaloţnopravnom odnosu
5.2.5. Objekti zaloţnog prava
5.2.6. Oblici zaloţnog prava
5.2.7. Stjecanje zaloţnog prava
5.2.6.1. Dobrovoljno zaloţno pravo
5.2.6.2. Sudsko zaloţno pravo
5.2.6.3.Zakonsko zaloţno pravo
5.2.7. Ovlaštenja povjerioca do namirenja
5.2.8. Ostvarivanje zaloţnog prava
5.2.8.1.Sudsko namirenje
5.2.8.2.Vansudsko namirenje
5.2.9. Zaštita zaloţnog prava
5.2.10. Prestanak zaloţnog prava
5.3. Pravo stvarnog tereta
5.4. Pravo graĊenja
5.5. Zemljišni dug
5.5.1. Pojam zemljišnog duga
5.5.2. Vrste zemljišnog duga
5.5.3. Zemljišni dug u uporednom pravu
5.5.4. Prednosti i primjenjivost zemljišnog duga u odnosu na hipoteku
5.5.5. Prestanak zemljišnog duga
VI – NOTARSKO PRAVO U BOSNI I HERCEGOVINI
6.1. Pojam i vrste notarijata
6.2. Notarijat u Bosni i Hercegovini
6.3. Pojam i vrste notarskih isprava
60
Obaveze studenata:
Osnovna obaveza studenata je pohaĊanje nastave, i to 45 sati
predavanja, te 15 sati vjeţbi na Pravnom fakultetu.
Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada
seminarsko-istraţivaĉkog rada, koji se kvantificira odreĊenim brojem
bodova.
U toku izvoĊenja nastavnog procesa odrţavaju se dva kolokvija, kao
parcijalne provjere znanja.
Studentima je u skladu sa naĉelom interaktivnosti omogućeno da putem
stjecanja bodova (predavanja, vjeţbe, seminarsko-istraţivaĉki rad,
kolokviji, završna provjera znanja) ostvari stjecanje bodova kako
slijedi:
Bodovni saldo:
Prisutstvo predavanjima i vjeţbama 0- 5 bodova
Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova
Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova
Poloţen I kolokvij -15 bodova
Poloţen II kolokvij -15 bodova
Završni ispit 20 bodova
Konaĉna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja
bodova:
- E – dovoljan (6) 60 – 68 bodova
- D – dobar (7) 69 – 76 bodova
- C – vrlo dobar (8) 77 – 84 bodova
- B – odliĉan (9) 85 – 92 bodova
- A – izvrstan (10) 93 – 100 bodova
Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.
Obavezna literatura:
1. Klarić, Petar, Vedriš, Martin, GraĊansko pravo, Narodne novine,
61
Zagreb, 2009.godine;
2. Spaić, Vojislav, GraĊansko pravo – opšti dio i stvarno pravo,
Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1971.godine.
Dopunska literatura:
1. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado,
Stipković, Zlatan, Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine
– svezak 1;
2. Gavella, Nikola, Josipović, Tatjana, Gliha, Igor, Belaj, Vlado,
Stipković, Zlatan, Stvarno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.godine
– svezak 2;
3. Babić, Ilija, Osnovi imovinskog prava, Sluţbeni glasnik, Beograd,
2006.godine;
4. Rašović, Zoran, Stvarno pravo, Pravni fakultet Podgorica, Podrgorica,
2002.godine;
5. Gams, Andrija, Osnovi stvarnog prava, Nauĉna knjiga, Beograd,
1986.godine;
6. Stanković, Obren, Orlić, Miodrag, Stvarno pravo, Nauĉna knjiga,
1986.godine;
7. Povlakić, Meliha, Transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini,
Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2009.godine;
8. Krneta, Slavica, Odabrane teme privatnog prava, Pravni fakultet
Sarajevo, Sarajevo, 2007.godine;
9. Simonetti, Petar, Rasprave iz stvarnog prava, Pravni fakultet Rijeka,
Rijeka, 2001.godine;
10. Weike, Jörg, Tajić Larisa, Komentar Zakona o zemljišnim knjigama u
Bosni i Hercegovini, Privredna štampa, Sarajevo, 2005.godine.
Zakonski propisi:
1. Zakon o vlasniĉkopravnim odnosima FBiH (Sl. novine FBiH, br.6/98,
29/03);
2. Zakon o stvarnim pravima RS (Sl.glasnik RS, broj 124/08, 58/09);
3. Zakon o obligacionim odnosima (Sl.list SFRJ, br.29/78, 39/85, 45/98,
Sl. RBiH, 2/92, 13/93, 13/94);
4. Zakon o notarima FBiH(Sl.novine FBiH, br. 45/02);
5. Zakon o notarima RS (Sl.glasnik RS, br.86/04);
6. Zakon o zemljišnim knjigama FBiH (Sl.novine FBiH, br. 19/03);
7. Zakon o zemljišnim knjigama RS (Sl.glasnik RS, br. 67/03, 46/04).
62
II – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina II USTAVNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:6 + 6
sedmiĉno
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
2. Doc.dr. Nedim Ademović, predmetni nastavnik
3. mr.sc. Elvedin Sedić, viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
Izuĉavanjem predmeta Ustavno pravo studenti stiĉu osnovna i neophodna
teorijska i praktiĉna znanja o naĉelima politiĉkog i pravnog sistema, o
organizaciji vlasti, temeljnim pravima i slobodama ĉovjeka, elementima i
sadrţajima ustavnih normi, te specifiĉnostima ustavnih ureĊenja pojedinih
drţava sa akcentom na ustavno ureĊenje Bosne i Hercegovine
Sadržaj predmeta:
1. Uvodna teorijska pitanja ustavnog prava (Pojam, predmet i naziv.
Metod ustavnog prava. Znaĉaj ustavnog prava i odnos prema drugim
granama prava. Izvori ustavnog prava. Nauka ustavnog prava.)
2. Ustav (Pojam ustava. Vrste, odnosno klasifikacija ustava. Donošenje i
promjena ustava (revizioni sistemi). Postupak promjene Ustava BiH.
Sadrţaj i forma ustava. Sadrţaj i sistematika Ustava BiH, entitetskih i
kantonalnih ustava.)
3. Ustavni sistemi koji su snaţnije uticali na razvoj ustavnosti u svijetu
(Nastanak i razvoj ideje ustavne vladavine. Ustavni sistem Sjedinjenih
Ameriĉkih Drţava. Ustavni sistem Ujedinjenog kraljevstva Velike
Britanije i Sjeverne Irske. Ustavni sistem Francuske. Ustavni sistem
Švajcarske.)
4. Razvoj ustavnosti u Bosni i Hercegovini (Obnova drţavnosti Bosne i
Hercegovine. Ustavni razvoj Bosne i Hercegovine od 1946. do 1990.
godine. Uspostavljanje sistema graĊanske demokratije. Uspostavljanje
63
nezavisnosti i drţavne samostalnosti Bosne i Hercegovine. Agresija na
Bosnu i Hercegovinu i mirovni proces.)
5. Ljudske slobode i prava (Pojam i znaĉaj. Najznaĉajniji dokumenti o
ljudskim slobodama i pravima. Dokumenti kojima je utemeljena
koncepcija ljudskih sloboda i prava. Savremeni meĊunarodno-pravni
dokumenti o ljudskim slobodama i pravima. Pravni izvori o ljudskim
slobodama i pravima u Bosni i Hercegovini. Teorijska klasifikacija i
ustavna sistematika ljudskih sloboda i prava. Katalog ljudskih sloboda i
prava u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine. Temeljna prava kao
pretpostavka ostvarivanja svih drugih sloboda i prava. Jednakost u
pravima i zabrana diskriminacija. Pravo na ţivot. Liĉne slobode i prava.
Pravo na liĉnu slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Sloboda kretanja i
nastanjivanja. Pravo na privatnost. Sloboda misli i savjesti. Sloboda
vjeroispovijesti. Politiĉke slobode i prava. Biraĉko pravo.
Drţavljanstvo. Sloboda štampe. Sloboda udruţivanja i pravo plitiĉkog
organizovanja. Pravo na javno okupljanje. Ekonomska i socijalna prava.
Pravo vlasništva. Pravo na rad i pravo na osnovu rada. Zaštita porodice.
Zaštita zdravlja i drugi vidovi socijalnog osiguranja. Pravo na
obrazovanje. Ostale slobode i prava. Pravo izbjeglica i raseljenih lica.
Pravo na zdravu ţivotnu sredinu. Prava manjina. Prava stranaca.
Ograniĉenja sloboda i prava i duţnosti ĉovjeka i graĊanina. Zaštita
sloboda i prava. Zaštita ljudskih sloboda i prava u Bosni i Hercegovini.
Ombudsmen za ljudska prava. Dom za ljudska prava. Sud za ljudska
prava Federacije BiH. Ostale institucije za zaštitu ljudskih prava.)
6. Narodni suverenitet – temelj i opravdanje drţavne vlasti (Pojam
suvereniteta. Ustavno odreĊenje nosioca suverenosti. Princip narodne
suverenosti i konstitutivnosti naroda prema Ustavu BiH iz 1995.
godine. Ostvarivanje principa narodnog suvereniteta i konstitutivnosti
naroda. Oblici neposredne demokratije. Predstavniĉka demokratija.)
7. Izborni sistem (Pojam i znaĉaj izbornog sistema. Naĉela izbornog
sistema. Opšte biraĉko pravo. Jednako biraĉko pravo. Neposredni i
posredni izbori. Sloboda i tajnost glasanja. Aktivno i pasivno biraĉko
pravo. Izborni postupak. Biraĉki spisak. Izborne jedinice.
Kandidovanje. Organi za provoĊenje izbora. Glasanje. UtvrĊivanje
izbornih rezultata i raspodjela mandata. Kontrola izbora i zaštita
izbornih prava. Izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Mirovni
sporazum za Bosnu i Hercegovinu. Privremeni izborni sistem u Bosni i
Hercegovini. Stalni izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Izbor
poslanika Predstavniĉkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovine. Izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine
Bosne i Hercegovine. Izbor ĉlanova Predsjedništva Bosne i
Hercegovine. Izbor entitetskih organa. Izbor kantonalnih, gradskih i
općinskih organa.)
64
8. Organizacija drţavne vlasti (Pojam organizacije drţavne vlasti. Teorija
o podjeli vlasti. Teorija o jedinstvu vlasti. Predsjedniĉki sistem vlasti.
Parlamentarni sistem vlasti. Polupredsjedniĉki (mješoviti) sistem vlasti.
Poremećaj u korist izvršne vlasti.)
9. Ustavno ureĊenje sloţenih drţava (Oblici drţavnog ureĊenja.
Federalizam i federacija.)
10. Organizacija drţavne vlasti u Bosni i Hercegovini (Osnovna obiljeţja
ustavnog ureĊenja Bosne i Hercegovine. Oĉuvanje suvereniteta,
teritorijalnog integriteta i politiĉke neovisnosti Bosne i Hercegovine.
MeĊunarodnopravni kontinuitet Bosne i Hercegovine. Unutrašnji pravni
kontinuitet Bosne i Hercegovine. Suprematija Ustava BiH i jedinstvo
pravnog sistema BiH. Obaveza primjene demokratskih naĉela.
Federativno ureĊenje. Primjena principa podjele vlasti. Podjela
nadleţnosti izmeĊu institucija BiH i entiteta. Postojanje sistema
institucija na nivou drţave i entiteta. Jedinstven ekonomski sistem.
Drţavljanstvo. Mogući pravci usavršavanja ustavnog ureĊenja BiH.
Ustavni status i osnovna obiljeţja ureĊenja entiteta. Ustavni status
entiteta. Osnovna obiljeţja ustavnog ureĊenja Federacije BiH. Osnovna
obiljeţja ustavnog ureĊenja kantona. Osnovna obiljeţja ustavnog
ureĊenja Republike Srpske. Odnos institucija BiH i entiteta. Raspodjela
nadleţnosti. Podjela nadleţnosti izmeĊu institucija BiH i entiteta.
Podjela nadleţnosti izmeĊu vlasti Federacije BiH i kantona.)
11. Predstavniĉka tijela (Pojam predstavniĉkog tijela. Struktura
predstavniĉkih tijela. Ustavni poloţaj i osnovna ovlaštenja
predstavniĉkih tijela. Imunitet i inkopatibilnost. Predstavniĉka tijela u
ustavnom sistemu BiH. Parlamentarna skupština BiH. Parlament
Federacije BiH. Narodna skupština Republike Srpske. Zakonodavna
tijela kantona.)
12. Tijela izvršne vlasti (Osnovna obiljeţja izvršne vlasti. Šef drţave.
Pojam i oblici šefa drţave. Predsjedništvo BiH. Predsjednik i
podpredsjednici Federacije BiH. Predsjednik i podpredsjednici
Republike Srpske. Vlada. Pojam, ustavni poloţaj i osnovne funkcije.
Vijeće ministara BiH. Vlada Federacije BiH. Vlada Republike Srpske.
Vlada kantona. Organi drţavne uprave. Pojam i ustavni poloţaj drţavne
uprave. Sistem drţavne uprave u BiH. Oruţane snage i sistem
demokratske kontrole nad njima.)
13. Pravosudni sistem (Pojam. Sudstvo. Funkcija i ustavni poloţaj sudstva.
Demokratska ustavna naĉela o sudovima. PravosuĊe u BiH. Pravosudne
institucije na nivou drţave BiH. Pravosudni sistem Federacije BiH.
Pravosudni sistem Republike Srpske.)
14. Kontrola ustavnosti i zakonitosti (Pojam ustavnosti. Pojam zakonitosti.
65
Sistemi kontrole ustavnosti i zakonitosti. Ustavno sudstvo. Pojam i
znaĉaj. Nadleţnosti ustavnih sudova. Postupak pred ustavnim
sudovima. Dejstvo odluka ustavnih sudova. Ustavno sudstvo u BiH.
Ustavni sud BiH. Ustavni sud Federacije BiH. Ustavni sud Republike
Srpske.)
15. Lokalna smouprava (Pojam i znaĉaj. Lokalna samouprava u Bosni i
Hercegovini. Lokalna samouprava u Federaciji BiH. Lokalna
samouprava u Republici Srpskoj.)
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom studentu
omogućeno je da piše seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi.
Parcijalna provjera znanja vrši se putem tri eseja koji obuhvataju tri nastavne
cjeline prema udţbenicima Ustavno pravo, autora prof. dr. Kasim Trnka i
Ustavno pravo, autora prof.dr. Nurko Pobrić.
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Trnka Kasim, Ustavno pravo, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 2000.
2. Pobrić Nurko, Ustavno pravo, Mostar, 2000.
3. Opći Mirovni sporazum za BiH
4. Ustav BiH i ustavi entiteta
Dopunaska literatura:
1. Baĉić Arsen, Ustavno pravo, Split, 1997.
2. ĐorĊević Jovan, Ustavno pravo, Beograd, 1989.
3. Hartley C. Thomas, Osnovi prava Evropske zajednice – Uvod u
ustavno i upravno pravo Evropske zajednice, Sarajevo, 1998.
4. Kuzmanović Rajko, Ustavno pravo I. i II., Banja Luka, 1997.
5. Marković Ratko, Ustavno pravo i politiĉke institucije, Beograd,
1998.
6. Nikolić Pavle, Ustavno pravo, Beograd 1997.
7. Pajvanĉić M., Ustavno pravo I, Novi Sad, 1998.
8. Sokol Smiljko, Smerdel Branko, Ustavno pravo, Zagreb, 1998.
9. Šarĉević Edin, Ustav i politika, Sarajevo, 1997.
10. Trnka, Miliĉević, Simović, Dmiĉić, Ustav Federacije BiH, Ustav
Republike Srpske, Komentar (sa nesluţbeno preĉišćenim tekstom i
izvornim ustavnim tekstovima), Sarajevo, 2004. itd.
66
III godina
67
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije:6+6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:
Prof. dr Mehmed Alijagić
Mr. Ermina Grozdanić, viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima finansijske
nauke (relevantnim aspektima i pravnim osnovama javnih i monetarnih
finansija) i izvorima finansijskog prava.
Oĉekivani rezultati su da savladanim nastavnim programom ovog predmeta,
studenti će steći adekvatne kompetencije i osposobljenost aplikacije steĉenih
znanja u pravnoj praksi u podruĉju finansijske nauke.
Sadržaj predmeta:
1. Javne finansije (Javna dobra. Javni rashodi. Javni prihodi: porezi,
carine, doprinosi, takse, naknade, parafiskaliteti, prirezi, darovi. Javni
zajam. Budţet i trezor. Fiskalni federalizam. Fiskalna politika.)
2. Monetarne finansije (Novac i novĉani sistemi. Kreiranje i emisija
novca. Teorije o odnosu novca i cijena (monetarne teorije). Monetarna
neravnoteţa. Monetarna politika. Finansijsko trţište. Banke i bankarski
sistem.. MeĊunarodni aspekti novca. MeĊunarodni monetarni i
finansijski sistem.)
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (60 h) i vjeţbama (15 h). Student je u obavezi
pripremiti i prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa
tokom izvoĊenja nastave, te pismeni ispit.
Način ispitivanja
Ispit se polaţe pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i
integralno (završni ispit);
68
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Alijagić, Mehmed – Bašanović, Aida, Financije i financijsko pravo,
Pravni fakultet u Bihaću, Bihać, 2008.
Dopunska literatura:
2. Alijagić, Mehmed, Monetarne finansije, Ekonomski fakultet
Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2003.
3. Alijagić, Mehmed, Poreski menadţment i poreski konzalting, Fakultet
za poslovne studije u Banja Luci, Banja Luka, 2006
4. Alijagić, Mehmed – Kumalić, Jusuf, Javne financije i fiskalna politika,
Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2003.
5. Dautbašić, I., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo,
Sarajevo 2001.
6. Filipović, H., Nauka o financijama, V. Masleša, Sarajevo, 1960.
7. Raković, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Banja Luka,
Banja Luka, 2005.
8. Jahić, M., Financije i financijsko pravo, Pravni fakultet Sarajevo,
Sarajevo,2004.
9. Jelĉić, B., Javne financije,Informator Zagreb, Zagreb, 1997.
10. Konjhodţić, Halid, Fiskalna znanost, Logos Split, Split, 2000.
11. Zakon o porezu na dohodak, Sluţbene novine FBiH, br. 10/08
12. Zakon o porezu na dobit preduzeća, Sluţbene novine FBiH, br. 97/07 i
14/08
13. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni glasnik BiH, br. 09/05
14. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu
vrijednost, Sluţbeni glasnik BiH, br. 35/05 od 06.06.2005.
15. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Sluţbeni
glasnik BiH, br. 93/05, 21/06, 60/06, 06/07, 100/07 i 35/08
16. Zakon o akcizama u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 62/04
17. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Sluţbeni
glasnik BiH, br. 48/05
18. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, Sluţbeni glasnik BiH,
br. 57/04, 51/06 i 76/06
19. Zakon o izmjeni Zakona o carinskoj tarifi BiH, Sluţbeni glasnik BIH,
br. 48/05
20. Zakon o doprinosima, Sluţbene novine FBiH, br. 35/98, 54/00, 16/01,
37/01, 1/02 i 17/06
21. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Sluţbene
novine FBIH, br. 19/08
69
22. Zakon o administrativnim taksama, Sluţbeni glasnik BiH, br. 16/02,
19/02, i 43/04
23. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama,
Sluţbeni glasnik BiH, br. 08/06
24. Zakon o bankama, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01,
27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03
25. Zakon o Centralnoj banci, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96, 27/98,
20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06
26. Zakon o agenciji za bankarstvo Federacije BiH, Sluţbene novine FBiH,
br. 9/96, 27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06
27. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98 i
36/99
28. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Sluţbene novine FBiH, br.
39/98, 36/99, 33/04
29. Zakon o registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98,
36/99, 33/04
70
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina III KRIVIĈNO PROCESNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja: 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof.dr. Miodrag Simović, redovni profesor, nositelj predmeta/nastavnik
Ass. Nikola Findrik, sasistent/suradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriviĉnog procesnog prava kao
pravne nauke i kao grane pozitivnog prava odnosno zakonodavstva koji se
odnose na subjekte kriviĉnog postupka, predmet kriviĉnog postupka, procesne
radnje, prethodni postupak, glavni postupak, postupak po pravnim lijekovima,
te posebne kriviĉne i nekriviĉne postupke u cilju razvijanja sposobnosti
samostalne teorijske i struĉne analize tih pojmova.
Sadržaj predmeta:
OPĆI DIO
UVOD
I - Pojam i predmet kriviĉnog postupka i kriviĉnog procesnog prava (pojam
kriviĉnog postupka, ciljevi i opravdanje kriviĉnog postupka, pojam, predmet i
dioba kriviĉnog procesnog prava);
II - Izvori kriviĉnog procesnog prava (izvori kriviĉnog procesnog prava uopće i
konkretni izvori kriviĉnog procesnog prava Bosne i Hercegovine);
III - Istorija kriviĉnog procesnog prava Bosne i Hercegovine;
IV - Vaţenje kriviĉnog procesnog prava (vremensko, prostorno, u pogledu lica
i u pogledu predmeta);
V - Odnos kriviĉnog procesnog prava prema ostalim granama prava;
VI - Tumaĉenje kriviĉnog procesnog prava.
71
SUBJEKTI KRIVIĈNOG POSTUPKA
I - Opća izlaganja o procesnim subjektima ;
II - Sud (pojam i vrste kriviĉnih sudova, nezavisnost suda i sudija, unutrašnje
ureĊenje sudova i spoljašnje ureĊenje sudova);
III - Stranke u kriviĉnom postupku ;
IV - Sporedni procesni subjekti;
V - Ostali uĉesnici u postupku.
PREDMET KRIVIČNOG POSTUPKA
I - Pojam i vrste predmeta kriviĉnog postupka;
II - Koneksitet predmeta kriviĉnog postupka.
PROCESNE RADNJE
I - O procesnim radnjama uopće;
II - Osnovna naĉela kriviĉnog postupka koja se odnose na formu procesnih
radnji;
III - Forma, vrijeme i sadrţina procesnih radnji;
IV - Nepravilne procesne radnje;
V - Vrste procesnih radnji (procesne radnje dokazivanja, radnje procesne
prinude i radnje odluĉivanja).
POSEBNI DIO
PRETHODNI POSTUPAK
I - Pojam, zadatak i obiljeţja prethodnog postupka;
II - Istraga;
III - Postupak stavljanja pod optuţbu.
GLAVNI POSTUPAK
I - Glavni pretres;
II - Donošenje i objavljivanje presude. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
I - O pravnim lijekovima uopće;
II - Redovni pravni lijekovi (ţalba na presudu prvostepenog suda, ţalba na
presudu drugostepenog suda i ţalba na rješenje);
III - Vanredni pravni lijekovi (zahtjev za ponavljanje kriviĉnog postupka,
zahtjev za zaštitu zakonitosti);
IV - Pravnosnaţnost i izvršnost sudskih odluka. POSEBNI KRIVIČNI POSTUPCI
I - O posebnim kriviĉnim postupcima uopće;
II - Postupak za izdavanje kaznenog naloga;
III - Izricanje sudske opomene;
72
IV - Kriviĉni postupak prema maloljetnicima;
V - Postupak protiv pravnih lica.
POSEBNI POSTUPCI
I - O posebnim postupcima uopšte ;
II - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog
lijeĉenja i ĉuvanja;
III - Postupak za primjenu mjere bezbjednosti obaveznog lijeĉenja od
zavisnosti ;
IV - Izricanje mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta ;
V - Izricanje mjere oduzimanja imovinske koristi ;
VI - Postupak opozivanja uslovne osude zbog neispunjavanja obaveza
odreĊenih u uslovnoj osudi;
VII - Postupak za brisanje osude;
VIII - Postupak za rehabilitaciju, odnosno prestanak odreĊenih mjera
bezbjednosti i pravnih posljedica osude;
IX - Postupci za pruţanje meĊunarodne kriviĉnopravne pomoći ;
X - Postupak za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica
neopravdano osuĊenih i neosnovano lišenih slobode;
XI - Postupak za izdavanje potjernice i objave.
Obaveze studenata:
Redovni studenti su obavezni pohaĊati i uĉestvovati u predviĊenim oblicima
rada predavanja, vjeţbe, konsultacije), a prema utvrĊenom broju nastavnih sati.
TakoĊer su obavezni uĉestvovati u izradi odgovarajućih zadataka, a koji se
odnose na konkretne kriviĉnoprocesne institute i praktiĉne zadatke.
Način ispitivanja:
Usmeni ispit.
Obavezna literatura:
3. Simović, Miodrag, Kriviĉno procesno pravo, opći dio, Pravni
fakultet u Bihaću, Bihać, 2009;
4. Simović, Miodrag, Kriviĉno procesno pravo, posebni dio, Pravni
fakultet Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2006;
5. Simović, Miodrag, Praktikum za kriviĉno procesno pravo, Pravni
fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka 2007;
6. Zakon o kriviĉnom postupku BiH („Sluţbeni glasnik BiH“, broj
3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07,
73
32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09);
7. Zakon o kriviĉnom postupku FBiH („Sluţbene novine FBiH“, broj
35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10).
Dopunska literatura:
13. Grupa autora, Komentar zakona o kriviĉnom postupku u BiH, Savjet
Evrope, Sarajevo, 2005;
14. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine – preĉišćeni tekst („Sluţbeni
glasnik BiH“, broj 49/09, ispravka 74/09);
15. Zakon o Tuţilaštvu Bosne i Hercegovine – preĉišćeni tekst („Sluţbeni
glasnik BiH“, broj 49/09);
16. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroţenih svjedoka
(„Sluţbeni glasnik BiH“, broj 3/03, 21/03, 61/04, 55/05);
17. Zakon o programu zaštite svjedoka u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni
glasnik BiH“, broj 29/04);
18. Zakon o Visokom sudskom i tuţilaĉkom vijeću BiH („Sluţbeni glasnik
BiH“, broj 25/04, 93/05, 48/07, 15/08);
19. Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju kriviĉnih sankcija, pritvora i
drugih mjera - preĉišćeni tekst („Sluţbeni glasnik BiH“, broj 12/10);
20. Zakon o ustupanju predmeta od strane MeĊunarodnog tribunala za
bivšu Jugoslaviju Tuţilaštvu Bosne i Hercegovine i korištenju dokaza
pribavljenih od strane MeĊunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju
pred sudovima u Bosni i Hercegovini („Sluţbeni glasnik BiH“, broj
61/04, 46/06, 53/06, 76/06);
21. Zakon o meĊunarodnoj pravnoj pomoći u kriviĉnim stvarima
(„Sluţbeni glasnik BiH“, broj 53/09);
22. Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sluţbene novine
FBiH“, broj 38/05, 22/06);
23. Zakon o Federalnom tuţilaštvu (Sluţbene novine FBiH“, broj 19/03).
74
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III OBLIGACIONO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije: 30
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Genc Trnavci
Ass. Belma Bajrić
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima iz oblasti pravne
regulacije duţniĉko povjerilaĉkih odnosa.
2. Razumijevanje obligacionopravnih instituta u kompleksnoj i
reverzibilnoj interakciji pravnog sistema i trţišta.
3. Razvijanje kritiĉke svijesti prema pravnom sistemu BiH i normativnoj
regulativi u EU i zemalja u okruţenju.
Sadržaj predmeta:
1. Opći dio (izvori obligacionog prava, osnovna naĉela, izvori obligacija,
uĉinci obligacija, prestanak obligacija, vrste obligacija i promjena
subjekata obligacionog odnosa)
2. Posebni dio (ugovori: prodaja, razmjena, prodajni nalog, zajam, najam,
zakup, darovanje, ugovor o djelu, ugovor o graĊenju, prijevoz, ugovor o
licenci, ostava, nalog, komision, ugovor o trgovinskom zastupanju,
posredovanje, otpremanje (špedicija), ugovor o kontroli robe i usluga,
ugovor o organiziranju putovanja, posredniĉki ugovor o putovanju,
ugovor o alotmanu, osiguranje, zalog, jamstvo, upućivanje (asignacija),
bankarski novĉani depozit, deponiranje vrijednosnih papira, ugovor o
sefu, ugovor o kreditu, akreditivi i drugi ugovori koji odgovaraju
modernim tokovima trţišne ekonomije u BiH.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje
interaktivnog odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i
parcijalnom ispitivanju putem kolokvija. Nastava je koncipirana tako da
studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu seminarskih radova,
stiĉu pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju
se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.
Način ispitivanja:
75
Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u
toku odrţavanja nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se
odvija u pisanoj formi u obliku testa kroz 12 pitanja, od kojih se za postizanje
pozitivne ocjene traţi 6 potpunih odgovora sukladno nastavnoj materiji (pri
formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postiţu
svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i
kroz uĉešće u diskusijama).
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga prva, Pravni fakultet
Univerziteta u Bihaću, 2004.
2. Trnavci, Genc, Obligaciono pravo, knjiga druga, Pravni fakultet
Univerziteta u Bihaću, 2004.
3. Vedriš, Martin – Klarić, Petar, GraĊansko pravo-opći dio, stvarno
pravo, obvezno pravo i nasljedno pravo, Narodne novine, Zagreb,
2002., (str. 473-541.)
Dopunska literatura:
1. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-opći dio, Pravni fakultet Univerziteta
u Sarajevu, 2007.
2. Bikić, Abedin, Obligaciono pravo-posebni dio, Pravni fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 2005.
3. Bikić, Abedin – Bikić, Enes – Šabić, Almedina, Kako riješiti
obligacionopravni sluĉaj – Praktikum za obligaciono pravo, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2006.
4. Komentar zakona o obligacionim odnosima (svaki komentar objavljen
od strane eminentnih nauĉnika)
5. Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, Pravni fakultet Univerziteta u
Beogradu, 2003.
6. Zakon o obligacionim odnosima, Sluţbeni list RBiH, br. 2/92, Sluţbene
novine FBiH br. 13/93 i 13/94, 29/03
7. Zakon o ĉeku, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000
8. Zakon o elektronskom potpisu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 91/06
9. Zakon o lizingu, Sluţbeni glasnik RS, br. 70/07
10. Zakon o mjenici, Sluţbene novine FBIH, br. 32/2000
11. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBIH, br. 27/97,
39/98, 36/99
12. Zakon o zaštiti potrošaĉa u BIH, Sluţbeni glasnik BIH, br. 25/06
III – GODINA
76
OBAVEZNI PREDMET
Godina III RADNO I SOCIJALNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS:8
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Doc. dr. Mario Vinković, docent, nosilac predmeta/nastavnik
Mr. sc. Jasmina Bešlagić, viši asistent/suradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Oĉekuje se da studentice i studenti redovitim praćenjem nastave, vjeţbi i
savladavanjem gradiva budu sposobni identificirati probleme radno-pravne i
socijalne tematike te ponuditi njihova moguća rješenja. Predmet je usmjeren
kako na ovladavanje radno-pravnom dogmatikom, tako i na praktiĉnu analizu
instituta radnog i socijalnog prava.
2. Pomoću predavanja i vjeţbi, potom i usvajanjem znanja, studentice i
studenti moraju ovladati vještinama nuţnim za uspješno obavljanje pravnih
poslova u sudskim i drugim drţavnim, kantonalnim i gradskim organima,
advokatskim kancelarijama, privredi, nevladinom sektoru i meĊunarodnim
organizacijama koje se bave radno-pravnim i socijalnim problemima.
3. Usvojeni koncept radnog prava koji poĉiva na graĊansko-pravnim, odnosno
civilistiĉkim osnovama, zahtijeva permanentnu nadgradnju znanja i meĊusobnu
interakciju vještina koje studentice i studenti usvajaju iz drugih pravnih
disciplina – posebice graĊanskog, trgovaĉkog, upravnog i ustavnog prava, kako
bi se pred njih postavljeni problemi mogli primjereno riješiti. U tom kontekstu
specifiĉna znanja i vještine koje se stjeĉu sadrţajem predmeta Radno i
socijalno pravo, ali i drugim kolegijima nastavnog programa, nuţna su za
buduće obavljanje poslova pravnika u najširem smislu rijeĉi.
Sadržaj predmeta:
1. Uvod u radno pravo: Pojam (rad, radno pravo, slobodan i neslobodan rad -
prisilni i/ili obvezni, ropski rad, rad štrajkaša i zatvorenika), Povijesni razvoj
radnog prava, Današnji poloţaj radnog prava u meĊunarodnom (MeĊunarodna
organizacija rada) i europskom (europsko/komunitarno/ pravo) kontekstu.
2. Individualno radno pravo: Zasnivanje radnog odnosa, Bitni elementi radnog
odnosa, Opći i posebni uvjeti, Oblik i sadrţaj ugovora o radu, Rad pripravnika,
77
Zabrana diskriminacije pri radu i zapošljavanju, Rad na odreĊeno i neodreĊeno
vrijeme, Radno vrijeme, Odmori i dopusti, Zaštita materinstva, Zaštita
posebnih kategorija radnika, Zabrana trţišne utakmice radnika s poslodavcem,
Plaća i naknade plaće, Šteta i naknada štete u radnom odnosu, Otkaz, Zaštita
prava radnika (procesno radno pravo unutar poslodavca i pred redovnim
sudom) i Disciplinsko pravo.
3. Kolektivno radno pravo: Pojam kolektivnog radnog prava, Subjekti
kolektivnog radnog prava, Sindikat i njegovo djelovanje, Radniĉka vijeća,
Kolektivni ugovori, Mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, Štrajk i pravo
na štrajk.
4. Socijalno pravo: Osnovni pojmovi socijalnog prava (socijalno pravo,
socijalno-pravni odnos, socijalne prestacije, socijalna zaštita, socijalna
sigurnost, socijalni sluĉaj), Razvoj socijalnog prava, Penzijsko-invalidsko
osiguranje, Zdravstvena zaštita, Zdravstveno osiguranje.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi i vjeţbama predmeta, priprema za nastavne
cjeline koje prethodno odredi predmetni nastavnik i aktivno sudjelovanje u
raspravama vezanim uz pojedine teme. Studenti su obavezni pristupiti
kolokvijima koji se organiziraju u toku trajanja nastave.
Način ispitivanja:
Provjera znanja se vrši putem pismenog i usmenog ispita.
Obavezna literatura:
1. Dedić, Sead, Gradašĉević-Sijerĉić, Jasminka, Radno pravo, Sarajevo
2005.g.
2. Dedić, Sead, Socijalno pravo, Treće izmijenjeno i dopunjeno izdanje,
Sarajevo 2005.g.
Dopunska literatura:
1. Tajić, Haso, Radno pravo u Bosni i Hercegovini, Zbirka propisa sa sudskom
praksom i primjena ugovora, Sarajevo, 2004.
2. Buklijaš, Boris, Bilić, Andrijana, MeĊunarodno radno pravo, Split, 2006.
3. Ravnić, Anton, Osnove radnog prava: domaćeg, uporednog i
meĊunarodnog, Zagreb, 2004.g.
78
4. Lubarda, Branko, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.
Osnovni zakonski i drugi propisi:
1. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;
2. Zakon o radu („Sl. novine F BiH“ br. 43/99, 32/00 i 29/03)
3. Zakon o štrajku („Sl. novine F BiH“ br. 14/00)
4. Zakon o zapošljavanju stranaca („Sl. novine F BiH“ br. 8/99)
5. Zakon o vijeću zaposlenika („Sl. novine F BiH“ br. 38/04)
6. Zakon o zaštiti na radu („Sl. list SR BiH“ br. 22/90)
7. Opći kolektivni ugovor za teritorij F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 54/05)
8. Konvencije MOR-a
9. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav RS i Statut BD BiH;
10. Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br. 30/97, 32/00,
7/02 i 70/08)
11. Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Sl. novine F BiH“ br. 29/97)
12. Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u
oblasti zdravstva na teritoriji F BiH („Sl. novine F BiH“ br. 61/07)
13. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. novine F BiH“ br.
29/98, 49/00, 32/01, 73/05 i 59/06)
14. Zakon o organizaciji penzijskog i invalidskog osiguranja F BiH („Sl.
novine F BiH“ br. 32/01 i 18/05)
15. Evropska socijalna povelja
III – GODINA
79
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III PRAVO INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja: 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije: 2
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Genc Trnavci
Ass. Belma Bajrić
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Sticanje znanja o temeljnim pravnim institutima oblasti pravne zaštite
materijaliziranih duhovnih tvorevina.
2. Temeljno razumijevanje znaĉaja pravne zaštite invencija u oblasti
industrije i poljoprivrede, dizajna i autorskih djela, te njihovog uticanja
na sveopći društveni razvoj.
3. Razvijanje kritiĉke svijesti prema pravnom sistemu BiH,
meĊunarodnim izvorima prava i, posebno, normativnoj regulativi
Europske Unije.
Sadržaj predmeta:
1. Osnovi prava intelektualnog vlasništva
2. Pravo industrijskog vlasništva
3. Autorsko pravo
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje
interaktivnog odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i
parcijalnom ispitivanju putem kolokvija. Nastava je koncipirana tako da
studenti u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu seminarskih radova,
stiĉu pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju
se kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.
Način ispitivanja:
Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u
toku odrţavanja nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se
odvija u pisanoj formi u obliku testa kroz 6 pitanja, od kojih se za postizanje
pozitivne ocjene traţi 4 potpuna odgovora sukladno materiji (pri formiranju
konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postiţu svojim
80
prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i kroz
uĉešće u diskusijama).
Literatura:
Obavezna literatura:
4. Trnavci, Genc, Pravo intelektualnog vlasništva, Pravni fakultet
Univerziteta u Bihaću, 2009.
Dopunaska literatura:
1. Besarović, Vesna, Intelektualna svojina-industrijsko vlasništvo i
autorsko pravo, Beograd, 2000.
2. Besarović, Vesna - Ţarković, Blagota, Intelektualna svojina, Dosije,
Beograd, 1998.
3. Marković, Slobodan, Pravo intelektualne svojine, Magistrat i Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2007.
4. Zakon o autorskom i srodnim pravima, Sluţbeni glasnik BiH, br. 63/10
5. Zakon o kolekivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, Sluţbeni
glasnik BiH, br. 63/10
6. Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH (stavljeni su van snage: Glava
II-Vrste prava industrijskog vlasništva (Patent-Odjeljak 1.: ĉl. 19.-68.;
Ţig-Odjeljak 2.: ĉl. 69.-96.; Industrijski dizajn-Odjeljak 3.: ĉl. 97.-115.
i Geografska oznaka-Odjeljak 4.: ĉl. 116.-126.)), Sluţbeni glasnik BiH,
br. 03/02, 29/02
7. Zakon o patentu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10
8. Zakon o ţigu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10
9. Zakon o industrijskom dizajnu, Sluţbeni glasnik BiH, br. 53/10
10. Zakon o zaštiti oznaka geografskog porijekla, Sluţbeni glasnik BiH, br.
53/10
11. Zakon o zaštiti topografije integriranog kola, Sluţbeni glasnik BiH, br.
53/10
12. Zakon o zaštiti novih sorti biljaka u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br.
46/04
13. Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Sluţbeni
glasnik BiH, br. 43/04
14. Bernska konvencija o zaštiti knjiţevnih i umjetniĉkih djela, 1886.
15. Univerzalna (Svjetska) konvencija o autorskom pravu, 1952.
16. Konvencija o zaštiti umjetnika izvoĊaĉa, proizvoĊaĉa fonograma i
organizacija za radiodifuziju (Rimska konvencija), 1961.
17. Konvencija o zaštiti proizvoĊaĉa fonograma od nedozvoljenog
81
umnoţavanja njihovih fonograma (Ţenevska konvencija), 1971.
18. Pariska konvencija za zaštitu industrijske svojine, 1883.
19. Madridski aranţman o meĊunarodnoj registraciji ţigova, 1891.
20. Lisabonski aranţman o zaštiti oznaka porijekla i njihovom
meĊunarodnom registrovanju, 1958.
21. Niĉanski sporazum o meĊunarodnoj klasifikaciji robe i usluga za
potrebe registracije ţiga, 1957.
22. Sporazum o trgovinskim aspektima prva intelektualne svojine
(TRIPS), 1994.
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
82
Godina III UPOREDNI PRAVNO POLITIĈKI SISTEMI
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. Mujo Demirović
Ciljevi i očekivani rezultati:
Osnovna karakteristika ustavno-pravnih sistema, posebno onih u zemljama
tranzicije, jeste da se brzo mijenjaju, da su nestabilni i da je u njima postojalo, a
i danas postoji dosta nedoreĉenih rješenja, koja traţe temeljitu reformu,
komparativnu analizu i obradu pojedinih sistema. Pored obrade historijskih,
kulturnih, vjerskih, politiĉkih i ekonomskih aspekata sistema naglasak je
stavljen na ustrojstvo sistema sudova i pravosuĊa u cjelini.
Sadržaj predmeta:
Uvod
Pojam i elementi politiĉkog sistema
Odnos politiĉkog i drugih sistema
Odnos izbornog i politiĉkog sistema
Politiĉki i informativni sistem
Politiĉki sistemi
Velike Britanije
Kanade
Australije
Holandije
SAD-a
Rusije
Indije
Njemaĉke
Švicarske
Francuske
Republike Srbije
Hrvatske
Kine
Turske
Obaveze studenata:
83
Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohaĊati
predavanja prema utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉešća u nastavi,
pripreme na zadatu temu, individualne pripreme, zatim seminarski radovi
dodatno će se vrednovati i ocjenjivati, te tako uticati na konaĉnu ocjenu. Po
okonĉanju nastave fakultativno se pristupa pismenom testu, a zatim i završnom
razgovoru na samom ispitu.
Ispitne obaveze
Fakultativni pristup kolokvijima, pismeni test po okonĉanju nastave i završni
razgovor na ispitu.
Literatura:
Durakovid, Nijaz, Uporedni politički sistemi, Pravni fakultet Sarajevo, 2007.
Sadiković, Ćazim, Politiĉki sistem, Pravni fakultet Sarajevo, 2000.
Na poĉetku svake akademske godine studenti će biti obaviješteni o
aktuelnoj literaturi iz ove oblasti.
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
84
Godina III UPRAVNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Ciljevi i očekivani rezultati:
Sticanje temeljnih znanja o upravnom pravu kao nauci i grani pozitivnog prava,
sistemu za društvenu regulaciju, osnovnim principima organizacije i sadrţaja
upravnog djelovanja.
Formalno i materijalno shavatanje uprave, drţavna i nedrţavna uprava,
unutrašnja organizacija organa uprave, vrste drţavnih organa uprave uz
uvoĊenje pojma upravnih poslova, općih i pojedinaĉnih akata organa uprave
materijalna je osnova za shvatanje upravnog postupka i spora.
Autoritativno djelovanje upravne funkcije ispoljava se i u materijalnim aktima
uprave, pitanjima vezanim za liĉni status graĊana i ograniĉenje prava vlasništva
nad nekretninama u javnom interesu-eksproprijaciji.
Sadržaj predmeta:
1. Pojmovno odreĊenje upravnog prava
2. Pozitivno-pravni pojam uprave
3. Upravno pravo kao grana prava i kao sistem za društvenu regulaciju
4. Predmet upravnog prava
5. Osnovni metodi izuĉavanja upravnog prava;
6. Organizacija drţavne uprave
7. Izvori upravnog prava
8. Drţavna i javna uprava
9. Upravno pravni odnos
10. Osnovne funkcije sistema društvene regulacije
11. Upravni akt
12. Opći akti uprave
13. Pojedinaĉni upravni akti
14. Znaĉaj upravnih akata za sigurnost pravnog poretka
15. Upravno-pravni oblici ograniĉavanja privatne svojine i nastanka drţavne
svojine.
Obaveze studenata:
85
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom student
omogućeno je da piše seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi.
Parcijalna provjera znanja vrši se putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne
cjeline prema udţbenicima Upravno pravo i Evropsko upravno pravo, te
Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.
Literatura:
1. Kamarić-Festić,Upravno pravo, Magistrat 2005
2. Zenaid Đelmo, Upravno pravo i evropsko upravno pravo, Fakultet za javnu
upravu Sarajevo, 2007.
3. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet kriminalistiĉkih nauka
u Sarajevu 2005.
Dopunaska literatura:
. Upravno pravo Bosne i Hercegovine, Magistar i pravni fakultet u Bihaću,
Sarajevo-Bihać, 2001.
. Dr. Stevan Lilić, Posebno upravno pravo, Pravni fakultet Beograd, 1998.
. Stevan Lilić, Predrag Dimitrijević, Milan I. Marković, Upravno pravo,
Savremena administracija, Beograd, 2006.
. Zoran Tomić, Upravno pravo - sistem, Sluţbeni list SRJ, Beograd, 2002.
. Uporedi: Đuro Gatarić, Upravno pravo - posebni deo, Zagreb, 1977.
. Ţ. Obrenović, i S. Trkulja Upravno pravo - oblast unutrašnjih poslova,
Beograd, 1988
Lexikoni:
1. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Sluţbeni list BiH,
Sarajevo 2009.
Zakoni:
1. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)
2. Ustav FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 1/94)
3. Ustav RS (Sluţbeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92,
15/92 i 19/92)
4. Zakon o upravi BiH (Sluţbeni glasnik BiH, 32/02)
5. Zakon o upravnom postupku BiH (Sluţbeni glasnik Bosne i
Hercegovine, broj 29/02)
6. Zakon o upravi FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH , broj 28/97)
7. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH,
broj 2/98)
III – GODINA
86
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III UPRAVNO PROCESNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Ciljevi i očekivani rezultati:
Osnovni cilj je da studenti steknu osnovno teorijsko znanje o upravnom
postupanju i njegovoj ulozi preko osnovnih instituta upravnog procesnog prava
do zakonske regulative u ovoj oblasti u našoj zemlji. Na ovaj naĉin, studenti će
biti u stanju da jasno prepoznaju kada i kako se opći principi upravnog
djelovanja primjenjuju u specifiĉnim upravnim oblastima. Sticanje osnovnog
znanja iz razliĉitih upravnih oblasti i njihova primjena prema pojedinim
konkretnim zakonskim rješenjima, u okvirima kojih su predviĊeni razliĉiti
pravni mehanizmi ostvarivanja i zaštite prava u upravnoj proceduri, poloţaj
stranke i ovlašćenja nadleţnih organa.
Sadržaj predmeta:
1. Upravni postupak kao oblik upravne kontrole;
2. Osnovna i dopunska naĉela upravnog postupka;
3. Nadleţnost;
4. Uĉesnici upravnog postupka;
5. Komunikacija izmeĊu organa i stranke u upravnom postupku;
6. Rokovi u upravnom postupku;
7. Troškovi upravnog postupka;
8. Faze upravnog postupka;
9. Prvostepeni upravni postupak;
10. Drugostepeni upravni postupak;
11. Izvršni upravni postupak;
13. Upravni spor
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom student
omogućeno je da piše seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi.
Parcijalna provjera znanja vrši se putem tri testa koji obuhvataju tri nastavne
cjeline prema udţbenicima Upravno pravo i Evropsko upravno pravo, te
Upravno procesno pravo autora prof. dr. Zenaid Đelmo.
Literatura:
87
1. Dr. Zenaid Đelmo, Upravno procesno pravo, Fakultet za javnu upravu
Sarajevo, 2007.
2. Dr. Zenaid Đelmo, Sistemi društvene regulacije, Fakultet
kriminalistiĉkih nauka, 2005 god.
3. Dr. Sead Dedić, Upravno procesno pravo, Magistrat i Pravni fakultet
u Bihaću, Bihać_ Sarajevo, 2001.
Dopunaska literatura:
1. Prof. Dr. Slavoljub Popović, Prof. Dr. Branislav Marković i Prof. Dr.
Milan Petrović, Upravno pravo – opšti deo- Savremena
administracija Beograd, 1998..
2. Doc. Dr. Mirjana RaĊenović, Pravo opšteg upravnog postupka, Pravni
fakultet Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2004.
3. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom postupku Federacije
BIH sa sudskom praksom, Sarajevo, 2002 god.
4. Dr. Pero Krijan, Komentar zakona o upravnom sporu Federacije BIH
sa sudskom praksom, Sarajevo, 2001 god.
Lexikoni:
2. Z. Đelmo et altri, Leksikon upravnog prava, JP NIO Sluţbeni list BiH,
Sarajevo 2009.
Zakoni:
8. Ustav BiH (Aneks IV Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)
9. Ustav FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH, broj 1/94)
10. Ustav RS (Sluţbeni glasnik Republike Srpske, broj 3/920 6/92, 8/92,
15/92 i 19/92)
11. Zakon o upravnom postupku BiH (Sluţbeni glasnik Bosne i
Hercegovine, broj 29/02)
12. Zakon o upravnom postupku FBiH (Sluţbene novine Federacije BiH,
broj 2/98)
88
III – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina III MEĐUNARODNO JAVNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
doc.dr Hamdija Lipovaĉa, predmetni nastavnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Izuĉavanjem predmeta MeĊunarodno javno pravo stiĉu se osnovna i neophodna
teorijska i praktiĉna znanja o naĉelima MeĊunarodnog javnog prava, izvorima,
subjektima i objektima MeĊunarodnog javnog prava. Stiĉu se osnovna znanja
relevantna za praćenje struĉne i nauĉne literature iz konkretne oblasti prava.
Sadržaj predmeta:
1. Osnovna pitanja
- Definicija i pojam.
- Teorijsko pravna pitanja prirode i odnosa prema unutrašnjem pravu.
2. Izvori meĊunarodnog prava i kodifikacija
- Kodifikacija pravnih izvora meĊunarodnog prava.
- Ugovori.
- Obiĉajno pravo.
3. Subjekti meĊunarodnog prava
- Drţava.
- MeĊunarodne organizacije.
- Specijalizirane i nevladine organizacije.
- Sukcesija drţava.
- MeĊunarodna odgovornost drţave.
4. Ĉovjek pojedinac u meĊunarodnom pravu
- MeĊunarodnopravni subjektivitet pojedinca.
- Drţavljanstvo.
89
- MeĊunarodna zaštita ĉovjeka.
- Kriviĉna odgovornost.
5. Objekti meĊunarodnog prava
- Drţavno podruĉje i granice.
- MeĊunarodne rijeke.
- More.
- Zraĉni prostor.
- Razvoj pojma zajedniĉka baština ĉovjeĉanstva u teoriji i praksi.
6. Mirno rješavanje sporova i osiguranje mira
- Opće karakteristike.
- Mjesto i uloga Ujedinjenih Nacija i drugih meĊunarodnih organizacija.
- Proces ograniĉenja naoruţanja.
- Pravo na samopomoć.
7. Pravo oruţanih sukoba – meĊunarodno humanitarno pravo
- Rat – oruţani sukob.
- Pravno reguliranje meĊunarodnog i ne meĊunarodnog oruţanog sukoba.
- Ograniĉenja ratovanja.
- Ratna okupacija.
- Prava i duţnosti neutralaca.
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi i vjeţbama. Svakom studentu
omogućeno je da piše seminarski rad i isti na predavanjima ili vjeţbama izloţi.
Literatura:
Obavezna literatura
Vladimir Đ. Degan, MeĊunarodno pravo, Pravni fakultet Sveuĉilišta u
Rijeci, Rijeka 2000.
Dopunska literatura
- Povelja UN od 26. juna 1945.
- Statut MeĊunarodnog suda
- V. Ibler, Rjeĉnik meĊunarodnog javnog prava, Zagreb, 1987.
90
IV godina
91
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV MEĐUNARODNI ODNOSI I SIGURNOSNE
STUDIJE
Obavezni predmet ECTS: 8
KONTAKT SATI
Predavanja : 60 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. Nedţad Bašić, redovni profesor, nosilac predmeta/nastavnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim
procesima u savremanim meĊunarodnim ekonomskim, politiĉkim i socijalnim
procesima, te informirati studente o zakonitostima daljeg razvoja meĊunarodne
zajednice sa fokusom na suvremene teoretske koncepcije meĊunarodne
sigurnosti koje se pojavljuju kao moguća osnovica razumijevanja daljih
procesa razvoja meĊunarodne zajednice.
Sadržaj predmeta:
1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je detaljno razmatranje procesa koji
se danas odvijaju u meĊunarodnoj zajednici u eri globalizacije. Ovo procesi
promatraju se kroz koncept promjena u suvremenim teorijama meĊunarodnih
odnosa, prije svega u realistiĉkoj (neo-realistiĉkoj), liberalnoj (neo-liberalnoj),
marksistiĉkoj i u teoriji socijalnog kostrukivizma.
2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka analizi
globalnih strukturnih promjena koje dovode do promjena globalne sigurnosne
paradigme i do promjene spektruma konflikta sa pojavom novih aktera i novih
prijetnjih globalnoj sigurnosti.
3. Treći dio nastavnog predmeta fokusira novi koncept globalne sigurnosne
politike, sa specifikacijom sigurnosnog pitanja, i sa elaboracijom socijalne i
kulturne strukture regionalnog sigurnosnog kompleksa.
Obaveze studenata:
Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i
studenata, razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i
92
odbrana eseja, kolektiranje i prezentacija dodatnih izvora koji su direktno
linkirani sa nastavnom materijom.
Literatura:
8. Bašić, Nedţad, Sigurnosno pitanje u suvremenim meĊunarodnim
odnosima, 2010, (forthcoming);
9. Brooks, Stephen, Producing Security, Princeton University Press,
Princeton and Oxford, 2007.
Dopunaska literatura:
4. Baylis, John, Smith, Steve, The Globalization of World Politics, Oxford
University Press, 2005;
5. Duffild, Mark, Global Governance and the New Wars, London & New
York, 2001;
6. Baldwin, David, Neorealism and Neoliberalism: The Contemporary
Debate, Columbia University Press, New York, 1993.
93
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV PRAVNI I POLITIĈKI SISTEM EVROPSKE
UNIJE
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. Nedţad Bašić, redovni profesor, nosilac predmeta/nastavnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim
odnosima izmeĊu strukturalnih promjena i evropskih integracija, obezbijediti
ih sa informacijama o glavnim institucijama Evropske unije, o procesima
donošenja odluka u tim institucijama, te o kreiranju politiĉkog sistema u okviru
EU i povezivanja evropskih integracionih procesa sa meĊunarodnim globalnim
integracijama.
Sadržaj predmeta:
1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je na odreĊenje evropskih
integracionih procesa, što obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće
ministara EU, Komisija EU, Parlament EU, Evropski sud pravde i Vijeće
Evrope), analizu organizacije, donošenja odluka i meĊusobnog interakcijskog
djelovanja i povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija
drţava ĉlanica EU i institucija EU.
2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka
supranacionalnom programu integracija zajedniĉkog trţišta EU, zajedniĉke
poljoprivredne politike EU, programu monetarne i budţetske integracije EU, te
programu socijalne integracije i politike zapošljavanja u EU.
3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće odreĊenje procesa
globalizacije i kreiranje politiĉkog sistema EU kao specifiĉnog procesa koji se,
zahvaljujući specifiĉnostima pravnog sistema EU i procesu globalizacije,
znatno razlikuje od klasiĉnog koncepta politiĉkog sistema.
94
Obaveze studenata:
Participacija u interaktivnoj debati uz aktivno ucešće predmetnog nastavnika i
studenata, razredna multimedijalna prezentacija nastavne materije, pisanje i
odbrana eseja, kolektiranje i prezentacija dodatnih izvora koji su direktno
linkirani sa nastavnom materijom.
Literatura:
10. Bašić, Nedţad, Savremena Evropa i tranziciji, Univerzitet u Bihaću,
Bihać, 2008;
11. Bomberg, Elizabeth, Stubb, Aleksander, The European Union: How
Does it Works?, Oxford University Press, 2003;
12. Hix, Simon, The Political System of EU, London, Palgrave
Macmillan, 2005.
13. Dopunaska literatura:
7. Goetz, Klaus, Hix, Simon, European Integrationa and National Political
Systems, West European Politics, vol. 3. no. 4, October 2000;
8. Wallace, Helen, Wallace, William, Pollak, Mark, Policy Making in the
European Union, Oxford Press University, 2005;
9. Vajler, Dţozef, Ustav Evrope, Filip Višnjić, Beograd, 2001.
95
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO I
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vježbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Suad Hamzabegović
Ass.Asmira Bećiraj
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izuĉavanjem, odnosno izvoĊenjem
nastave iz GPP-a, studenti stiĉu praktiĉna znanja i iskustva iz oblasti parniĉnog
postupka na osnovu kojih sudovi raspravljaju i odluĉuju u graĊanskopravnim
sporovima.
2. Pored izuĉavanja redovne metode pruţanja zaštite povrijeĊenih ili ugroţenih
subjektivnih prava fiziĉkih i pravnih osoba, GPP obraĊuje i temeljne pojmove
alternativnog naĉina rješavanja sporova-arbitraţa, mirenje.
3. IzvoĊenjem nastave iz GPP-a oĉekuje se da studenti razviju sposobnost
tumaĉenja i primjene pravila GPP-a u konkretnim ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao
i razmišljanja o relevantnim društvenim i nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize
stavova i rješavanja problema, prije svega njihovim definisanjem, a zatim i
odbranom argumenata.
Sadržaj predmeta:
PARNIĈNI POSTUPAK
1. Metodi ostvarivanja graĊanskog pravosuĊa
2. Mjesto GPP-a u sistemu prava
3. Pojam, predmet i funkcija parniĉnog postupka
4. Procesne pretpostavke, norme i naĉela parniĉnog postupka
5. Pravosudna funkcija
6. Pravosudni principi o organizaciji i djelatnosti sudova
7. Ostali organi od znaĉaja za pravosuĊe
8. Nadleţnost sudova
9. Stranke u parnici
10. Zastupanje u parnici
11. Uĉešće trećih lica u parnici
96
12. Suparniĉarstvo
13. Aktivnosti procesnih subjekata u parnici-procesne radnje
14. Rokovi i roĉišta
15. Propuštanje i povraćaj u preĊašnje stanje
16. Tuţbe
17. Tok parniĉnog postupka pred prvostepenim sudom
18. Dokazivanje
19. Dispozitivne radnje kojima se okonĉava postupak
20. Odbrambene radnje tuţenog
21. Sudske odluke
22. Pravni lijekovi
POSEBNI PARNIĈNI POSTUPCI
1. Postupak u parnicama iz radnih odnosa
2. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda
3. Postupak u sporovima male vrijednosti
4. Postupak pred arbitraţom
ALTERNATIVNI NAĈINI RJEŠAVANJA SPOROVA
1. Arbitraţa
2. Mirenje
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu
interaktivnog odnosa kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka, simulirano
suĊenje, te pristupanje kolokvijalnom ispitivanju.
Obavezna literatura:
1. Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo,
Sarajevo,2000.
2. Zakon o parniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.53/03; 73/05;
19/06.
3. Zakon o vanparniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.2/98; 39/04;
73/05.
4. Zakon o izvršnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.32/03; 33/06.
97
Dopunska literatura:
1. Komentari Zakona o parniĉnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i
Republici Srpskoj, Zajedniĉki projekat Vijeća Evrope i Evropske Komisije,
Sarajevo,2005.
2. Triva, Siniša; Dika, Mihajlo; GraĊansko parniĉno procesno pravo, Zagreb,
2004.
3. Zakon o postupku medijacije, Sluţbeni Glasnik BiH, 37/04.
98
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMETI
Godina IV TRGOVAĈKO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije: 30
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Doc.dr Arif Nanić
Ass. Belma Bajrić
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Da se stekne znanje o temeljnim pravnim institutima iz ove oblasti.
2. Da se razumije okruţenje na relaciji de iure i de facto, kao i uloga
drţave u navedenom kontekstu.
3. Da se razvije kritiĉki odnos prema navedenim sastavnicama.
Sadržaj predmeta:
1. Trgovaĉko statusno pravo
2. Pravo konkurencije
3. Mjeniĉno i ĉekovno pravo
4. Trgovaĉko ugovorno pravo
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi jer ista podrazumijeva prakticiranje
interaktivnog odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, kao i
pristupanje kolokvijalnom ispitivanju. Nastava je koncipirana tako da studenti
u kontinuitetu, kroz predavanja i vjeţbe, te izradu seminarskih radova , stiĉu
znanja iz gore navedenih oblasti i osposobljavaju se za budući rad.
99
Način ispitivanja:
Studenti imaju mogućnost polaganja prvog dijela materije putem kolokvija u
toku odrţavanja nastave, a preostali dio na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se
odvija u pisanoj formi u obliku testa kroz 6 pitanja, od kojih se za postizanje
pozitivne ocjene traţi 60 procenata taĉnih odgovora kako bi student stekao
pravo izlaska na usmeni dio ispita (pri formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u
obzir zalaganja pri izradi i prezentaciji seminarskih radova i uĉešće u
diskusijama).
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Ĉović, Šefkija, Poslovno pravo, Pravnifakultet Univerziteta u Sarajevu,
2003.
2. Šemić, Hilmija, Trgovaĉko ugovorno pravo, Pravni fakultet
Univerziteta u Bihaću, 2001.
3. Zakon o konkurenciji BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 48/05 i 80/09
4. Zakon o mjenici, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000
5. Zakon o ĉeku, Sluţbene novine FBiH, br. 32/2000
6. Zakon o sudovima (samo ĉl. 24.), Sluţbene novine FBiH, br. 38/05
Dopunaska literatura:
1. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Sultanović, Aziz, Poslovno pravo-
ugovori, vrijednosni papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.
2. Trifković, Miloš – Simić, Milić - Trivun, Veljko, Poslovno pravo-
ugovori, vrijednosni papiri, pravo konkurencije, Sarajevo, 2001.
3. Zakon o javnim nabavkama, Sluţbeni glasnik BiH, br. 49/04
4. Zakon o trgovini, Sluţbene novine FBiH, br. 64/04,12/05
5. Zakon o zaštiti potrošaĉa u BiH, Sluţbeni glasnik BiH, br. 25/06
6. Zakon o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u BiH, Sluţbeni glasnik
BiH, br. 76/06
7. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 27/97,
39/98, 36/99
8. Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96,
27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06
9. Zakon o bankama, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01,
27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03
10. Zakon o Registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br.
100
39/98, 36/99, 33/04
11. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Sluţbene novine FBiH, br.
39/98, 36/99, 33/04
12. Zakon o trţištu vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 85/08
itd.
101
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
Obavezni predmet ECTS: 9
KONTAKT SATI
Predavanja : 90 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr. Vilim Bouĉek
Ass. Asmira Bećiraj
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Da se izuĉavanjem predmeta MeĊunarodno privatno pravo steknu teorijska i
praktiĉna znanja i time omogući svestrano i bolje razumijevanje
privatnopravnih situacija sa meĊunarodnim elementom, a naroĉito imajući u
vidu intenziviranje odnosa, odnosno povećan broj protoka osoba, roba i usluga,
općenito sa svijetom, a posebno sa EU.
2. Izuĉavanjem evropskog MPP-a, stiĉu se opća i posebna znanja, koja će
posluţiti za bolje razumijevanje privatnopravnih odnosa u EU i procesa
harmonizacije domaćeg MPP-a sa evropskim.
3. IzvoĊenjem nastave iz MPP-a oĉekuje se da studenti steknu znanja o
osnovnim rješenjima u domaćem zakonodavstvu i uporednom pravu, a koja će
im omogućiti sposobnost tumaĉenja i primjene pravila MPP-a u konkretnim
ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao i razmišljanja o relevantnim društvenim i
nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize stavova, i rješavanja problema definisanjem
i odbranom argumenata.
Sadržaj predmeta
1. MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
2. PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
1. UVODNI DIO
1.1. Pojam i svrha MPP-a
1.2. Predmet reguliranja MPP-a
102
1.3. Izvori prava
2.OPŠTI DIO - SUKOB ZAKONA
2.1. Pravno reguluranje ĉinjeniĉnih stanja sa meĊunarodnim elementom
2.2. Mogućnost izbjegavanja problema
2.3. Izbor mjerodavnog prava
2.4. Kolizione norme
2.5. Teţišni kontakt
2.6. Kvalifikacija
2.7. Problemi vezani sa primjenom mjerodavnog prava
2.8. Razlozi za odstupanje od primjene mjerodavnog prava
2.9. Haška konferencija i konvencije
3. POSEBNI DIO - ODREĐIVANJE MJERODAVNOG PRAVA
3.1. Osobni status fiziĉkih i pravnih osoba
3.2. Porodiĉno-pravni odnosi
3.3. Nasljedno-pravni odnosi
3.4. Stvarno-pravni odnosi
3.5. Obligacioni odnosi
PROCESNO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO
1-UVODNI DIO
1.1. Pojam i izvori procesnog MPP-a
2. MEĐUNARODNA NADLEŢNOST
2.1. Pojam,karakter i principi reguliranja meĊunarodne nadleţnosti
2.2. Vrste meĊunarodne nadleţnosti
2.3. MeĊunarodne trgovinske arbitraţe
2.4. Elektronska trgovina
3. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA
3.1. Sistemi priznanja i izvršenja
3.2 Priznanje i izvršenje u BiH
4. PRIZNANJE I IZVRŠENJE STRANIH ARBITRAŢNIH ODLUKA
4.1. Pojam i pretpostavke
4.2. Konvencija UN, New York, 1958.
103
4.3. Priznanje i izvršenje u BiH
5. EVROPSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO I PROCESNO PRAVO
5.1.Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze
(Rim I)- polje primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.
5.2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu
odgovornost za štetu (Rim II) - polje primjene, opći teţišni kontakt, pravo
mjerodavno za vanugovornu odgovornost za štetu.
5.3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o
nadleţnosti i priznanju i izvršenju presuda u braĉnim stvarima i stvarima
roditeljske odgovornosti – nadleţnost, priznanje i izvršenje.
5.4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadleţnosti, priznanju i
izvršenju presuda u graĊanskoj i trgovaĉkoj materiji- nadleţnost, priznanje i
izvršenje.
6. PRAVNI POLOŢAJ STRANACA
6.1. Restrikcije procesnopravne prirode
6.2. Restrikcije materijalnopravne prirode
6.3. MeĊunarodna regulacija
7. MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ
7.1. Pojam, osnovi reguliranja
7.2. Naĉin komuniciranja domaćih i stranih organa
7.3. Zamolnica
7.4. Dostavljanje
7.5. Haške konvencije
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, a koja omogućuje sticanje općih i
novih znanja iz MPP-a, sticanje praktiĉnih znanja i razvijanje samostalnosti i
kritiĉkog
razmišljanja kroz interaktivan naĉin izvoĊenja nastave.
104
Način ispitivanja:
Kolokvij, pisani dio ispita.
Obavezna literatura:
1. Muminović, Edin; MeĊunarodno privatno pravo,Sarajevo, 2006.
2. Muminović, Edin; Procesno meĊunarodno privatno pravo, Sarajevo,
2006.
3. Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u
odreĊenim odnosima, Sl.list BiH, br.2/92.
Dodatna literatura:
1. Regulativa EC No.593/2008. o mjerodavnom pravu za ugovorne obaveze
(Rim I)- polje primjene, primarno i supsidijarno mjerodavno pravo.
2. Regulativa EC No.864/2007. o mjerodavnom pravu za vanugovornu
odgovornost za štetu (Rim II) - polje primjene, opći teţišni kontakt, pravo
mjerodavno za vanugovornu odgovornost za štetu.
3. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.2201/2003 od 27.novembra 2003. o
nadleţnosti i priznanju i izvršenju presuda u braĉnim stvarima i stvarima
roditeljske odgovornosti – nadleţnost, priznanje i izvršenje.
4. Regulativa Evropskog vijeća (EC) br.44/2001 o nadleţnosti, priznanju i
izvršenju presuda u graĊanskoj i trgovaĉkoj materiji- nadleţnost, priznanje i
izvršenje.
105
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
Godina IV DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA
Obavezni predmet ECTS: 5
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. Mujo Demirović, nosilac predmeta/nastavnik
Mr. sc.. Jasmina Bešlagić, viši asistent/suradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Od studenata se oĉekuje da usvoje osnove znanja o filozofskoj,
politiĉkoj, ideološkoj i pedagoškoj dimenziji ljudskih prava;
2. Da usvoje osnove znanja o globalnim mehanizmima zaštite ljudskih
prava, kao i znanja o regionalnim posebnostima i regionalnim
mehanizmima za zaštitu ljudskih prava;
3. Da se upoznaju sa izvorima i naĉinom zaštite ljudskih prava u Bosni i
Hercegovini;
4. Da ovladaju sposobnošću razumijevanja kulture ljudskih prava i
nuţnosti njihove dalje izgradnje.
Sadržaj predmeta:
1. Pojam i znaĉaj ljudskih prava;
2. Najznaĉajniji historijski dokumenti o ljudskim pravima;
3. Pravni izvori o ljudskim pravima;
4. Teorijska klasifikacija ljudski prava;
5. Generacije ljudskih prava i širenje kataloga ljudskih prava;
6. Univerzalizam ljudskih prava;
7. Globalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;
8. Regionalni mehanizmi zaštite ljudskih prava;
106
9. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini;
10. Filozofska, politiĉka, ideološka i pedagoška dimenzija ljudskih prava;
11. Izgradnja kulture ljudskih prava.
Obaveze studenata:
1. U okviru predviĊenog broja sati predavanja i vjeţbi na predmetu
Ljudska prava i njihova zaštita, studenti su obavezni napisati seminarski
rad na odreĊenu temu, u skladu sa dogovorom sa predmetnim
nastavnikom i asistentom, te istu prezentirati u obliku kratkog elaborata.
2. Obaveza studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade
odreĊenih tematskih cjelina.
3. Studenti si obavezni prisustvovati predavanjima i vjeţbama, te
interaktivno uĉestvovati u istima.
Način ispitivanja:
Provjera znanja studenata se vrši putem pismenog i usmenog ispita.
Literatura:
1. Demirović, Mujo, Demokracija i ljudska prava, Pravni fakultet Bihać,
Bihać, 2005.
2. Bakšić-Muftić, Jasna, Sistem ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo, 2002;
3. Sadiković, Ćazim, Evropsko pravo ljudskih prava, Magistrat, Sarajevo,
2003.
Dopunaska literatura:
1. Matulović, Miomir, Ljudska prava, Hrvatsko filozofsko društvo,
Zagreb, 1996;
2. Buergenthal, Thomas, MeĊunarodna ljudska prava u saţetom obliku,
Magistrat, Sarajevo, 1998;
3. Van Dijk, P, Van Hoof, G. J. H, Teorija i praksa Evropske konvencije o
ljudskim pravima, Muller, Sarajevo, 2001.
IV – GODINA
OBAVEZNI PREDMET
107
Godina IV GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO II
Obavezni predmet ECTS: 6
KONTAKT SATI
Predavanja : 45 Vježbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Suad Hamzabegović
Ass.Asmira Bećiraj
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Teorijskim, doktrinarnim i normativnim izuĉavanjem, odnosno izvoĊenjem
nastave iz GPP-a II, studenti stiĉu praktiĉna znanja i iskustva iz oblasti
vanparniĉnog i izvršnog postupka.
2. IzvoĊenjem nastave iz GPP-a II oĉekuje se da studenti razviju sposobnost
tumaĉenja i primjene pravila vanparniĉnog i izvršnog postupka u konkretnim
ĉinjeniĉnim sluĉajevima, kao i razmišljanja o relevantnim društvenim i
nauĉnim pitanjima, kritiĉke analize stavova i rješavanja problema, prije svega
njihovim definisanjem, a zatim i odbranom argumenata.
Sadržaj predmeta:
VANPARNIĈNI POSTUPAK
IZVRŠNI POSTUPAK
VANPARNIĈNI POSTUPAK
1. Opšta uĉenja
2. Subjekti vanparniĉnog postupka
3. Naĉela vanparniĉnog postupka
4. Razvoj prvostepenog postupka
5. Sudske odluke
6. Pravni lijekovi
POSEBNI VANPARNIĈNI POSTUPCI
1. UreĊenje osobnih stanja
2. UreĊenje porodiĉnih odnosa
108
3. UreĊenje imovinskih odnosa
4. UreĊenje drugih vanparniĉnih stvari
IZVRŠNI POSTUPAK
1. Opšta uĉenja
2. Naĉela i pravna priroda izvršnog postupka
3. Subjekti izvršnog postupka
4. Pretpostavke za izvršenje
5. Odluke u izvršnom postupku
6. Pravni lijekovi
7. Obustava i odlaganje izvršenja
8. Protivizvršenje
POSEBNI DIO IZVRŠNOG POSTUPKA
1. SprovoĊenje izvršenja
2. Izvršenje na pokretnim stvarima
3. Izvršenje na nekretninama
4. Izvršenje na novĉanom potraţivanju
POSTUPAK OBEZBJEĐENJA
1. Sredstva obezbjeĊenja
2. Zaloţno pravo na nepokretnosti
3. Prethodne mjere
4. Privremene mjere
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi koja omogućuje primjenu
interaktivnog odnosa kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka, simulirano
suĊenje.
Način ispitivanja:
Kolokvij, pisani dio ispita, usmeni.
109
Obavezna literatura:
1.Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo,
Sarajevo,2000.
2. Zakon o vanparniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.2/98; 39/04;
73/05.
3. Zakon o izvršnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.32/03; 33/06.
Dopunska literatura:
1.Omanović, Sanjin; Glossarium uz Novi zakon o izvršnom postupku FBiH,
Sarajevo, 2005.
2. Stanković, Gordana; GraĊansko procesno pravo, Druga sveska,
Vanparniĉno i Izvršno pravo, Niš, 2007.
110
IZBORNI PREDMETI
111
I – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina I ENGLESKI JEZIK I
Izborni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 30 Konsultacije: 6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:
Prof. Dr. Enisa Kadunić
Ciljevi i očekivani rezultati:
Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i
samostalno korišćenje struĉne literature na engleskom jeziku uz sticanje
komunikativnih kompetencija na engleskom jeziku.
Sadržaj predmeta:
1. Britanska i ameriĉka jurisdikcija
2. Drţavno-politiĉki sistem Bosne i Hercegovine
3. Teme po izboru studenata
Obaveze studenata:
Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno uĉešće studenata u nastavnom
procesu
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne
novine, Zagreb, 2008.
2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as
applied in Bosnia and Herzegovina and at Strasbourg
Dopunska literatura:
1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb
2. Englesko-hrvatski rijeĉnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo,
112
2002.
I – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina I NJEMAĈKI JEZIK I
Izborni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Doc. dr. Zrinka Ćoralić, docent, nosilac predmeta/nastavnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Usvajanje osnovne struĉne terminologije i što ispravnija primjena gramatiĉkih
struktura njemaĉkog pravnog jezika. Studenti se ţele osposobiti za samostalno
ĉitanje i razumijevanje struĉne literature te razgovor o osnovnim pravnim
temama.
Sadržaj predmeta:
1. Liĉne zamjenice;
2. Prisvojne zamjenice;
3. Povratne zamjenice;
4. Pokazne zamjenice;
5. Present i preteritum glagola;
6. Perfekt pravilnih i nepravilnih glagola;
7. Komparacija pridjeva;
8. Prijedlozi s dativom;
9. Prijedlozi s akuzativom;
10. Prijedlozi s akuzativom i dativom;
11. Zavisne reĉenice s veznicima dass, ob, weil.
Obaveze studenata:
Studenti su obavezni slušati predviĊeno nastavno gradivo prema programu, kao
113
i aktivno uĉestvovati na predavanjima. Rad studenata pratit će se kroz
pohaĊanje nastave, a njihova će se aktivnost za vrijeme predavanja evidentirati,
što će se na pismenom i usmenom ispitu uzeti u obzir.
Obavezna literatura:
1. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemaĉki za pravnik 1e,
Narodne novine, Zagreb, 2002;
2. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Njemaĉki za pravnike, Narodne novine,
Zagreb, 1988;
3. Marĉetić, Tamara, Pregled gramatike njemaĉkog jezika, Školska knjiga,
Zagreb, 1995.
114
II – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina II ENGLESKI JEZIK II
Izborni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:
Prof. Dr. Enisa Kadunić
Ciljevi i očekivani rezultati:
Usvajanje znanja i vještina vezanih za engleski jezik u funkciji pravnih nauka i
samostalno korišćenje struĉne literature na engleskom jeziku uz sticanje
komunikativnih kompetencija na engleskom jeziku.
Sadržaj predmeta:
1. Britanska i ameriĉka jurisdikcija
2. Drţavno politiĉki sistem Bosne i Hercegovine
3. Teme po izboru studenata
Obaveze studenata:
Obavezno prisustvo na nastavi uz aktivno uĉešće studenata u nastavnom
procesu
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Vićan, D. - Pavić, Z. - Smerdel, B., Engleski za pravnike, Narodne
novine, Zagreb, 2008.
2. A Commentary to the European Convention on Human Rights as
applied in Bosnia and Herzegovina and at Strasbourg
Dopunska litertura:
1. Grgić, Brihta, English grammar for everybody, Školska knjiga, Zagreb
115
2. Englesko-hrvatski rijeĉnik, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
3. Misita, Nevenko, Osnove prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo,
2002.
II – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina II NJEMAĈKI JEZIK II
Izborni predmet ECTS: 4
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 30 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Doc. dr. Zrinka Ćoralić, docent, nosilac predmeta/nastavnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Usvajanje osnovne struĉne terminologije i što ispravnija primjena gramatiĉkih
struktura njemaĉkog pravnog jezika. Studenti se ţele osposobiti za samostalno
ĉitanje i razumijevanje struĉne literature te razgovor o osnovnim pravnim
temama.
Sadržaj predmeta:
12. Pridjevi/Komparacija/Komparativne reĉenice;
13. Futur;
14. Pluskvamperfekt;
15. Pasiv;
16. Konjunktiv;
17. Relativne zamjenive/Relativne reĉenice;
18. Kondicionalne reĉenice;
19. Koncesivne reĉenice;
20. Konsekutivne reĉenice.
Obaveze studenata:
Studenti su obavezni slušati predviĊeno nastavno gradivo prema programu, kao
116
i aktivno uĉestvovati na predavanjima. Studentima. Rad studenata pratit će se
kroz pohaĊanje nastave, a njihova će se aktivnost za vrijeme predavanja
evidentirati, što će se na pismenom i usmenom ispitu uzeti u obzir.
Obavezna literatura:
1. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Topolnik, Vladimira, Njemaĉki za pravnike 1,
Narodne novine. Zagreb, 2002;
2. Šarĉević, Susan, Sokal, Nina, Njemaĉki za pravnike, Narodne novine,
Zagreb, 1988;
3. Marčetid, Tamara, Pregled gramatike njemačkog jezika, Školska knjiga, Zagreb,1995.
117
II – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina II KRIMINOLOGIJA
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja: 30 Vjeţbe:15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. Borislav Petrović, vanredni profesor, nositelj
predmeta/nastavnik
Ass. Nikola Findrik, asistent/suradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima kriminologije koji se odnose na
sticanje osnovnih znanja o kriminalitetu, njegovim izvršiocima i ţrtvama,
faktorima koji utiĉu na njegovo javljanje, te naĉin na koji se savremena društva
suprotstavljaju kriminalitetu u cilju vladanja osnovnim kriminološkim
pojmovima, sticanju znanja o kriminologiji kao nauci, o kriminološkom
istraţivanju i o teorijskim objašnjenjima kriminaliteta, te općim obiljeţjima,
naĉinu evidentiranja i uzrocima kriminaliteta, kao i sticanju osnovnih znanja o
pojedinim vrstama kriminaliteta, njihovim karakteristikama, uzrocima,
izvršiocima i ţrtvama, uz poseban naglasak na savremene oblike kriminaliteta.
Sadržaj predmeta:
1. Osnovni pojmovi u vezi sa kriminalitetom i kriminologijom;
2. Razvoj kriminologije kao nauĉne discipline;
3. Mjerenje kriminaliteta i strah od kriminaliteta;
4. Klasiĉna kriminologija i rani pozitivizam;
5. Biološke teorije;
6. Psihološke teorije;
118
7. Sociološke teorije;
8. Upotreba informacijskih sistema pri analizi kriminialiteta;
9. Društvo zatvorenih;
10. Kriminalni povrat;
11. Ţrtve kriminaliteta;
12. Neposredni društveni faktori kriminaliteta;
13. Pojavni oblici kriminaliteta:
- Kriviĉna djela sa znacima nasilja;
- Kriviĉna djela protiv imovine;
- Kriminalitet bijele kragne.
Obaveze studenata:
Obavezno je interaktivno uĉestvovanje u izvoĊenju nastave i izrada
seminarskog rada uz konsultacije sa predmetnim profesorom i asistentom. U
toku izvoĊenja nastave organiziraju se dva kolokvija.
Način ispitivanja:
Pismeni i usmeni ispit.
Obavezna literatura:
14. Petrović, Borislav, Meško, Gorazd, Kriminologija, Pravni fakultet u
Sarajevu, Sarajevo, 2008.
Dopunska literatura:
1. MlaĊenović-Kupĉević, Rajka, Kriminologija, Fakultet kriminalistiĉkih
nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2001;
2. Marković, Ivanka, Osnovi kriminologije, Pravni fakultet u Banja Luci,
Banja Luka, 2007;
3. Singer, Mladen, Kovĉo Vukadin, Irma, Cajner Mraović, Irena,
Kriminologija, Sveuĉilište u Zagrebu, Zagreb, 2002;
4. Ignjatović, ĐorĊe, Kriminologija, Dosije, Beograd, 2007.
119
II – GODINA
IZBORNI PREDMET
Godina II LOKALNA SAMOUPRAVA
Izborni
predmet
ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja: 45 Vjeţbe:15 Konsultacije: 6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta:
1. Prof. dr. Mujo Demirović, redovni profesor/nositelj predmeta
Ciljevi i očekivani rezultati:
U toku nastave studenti će izuĉavati teorijske osnove lokalne zajednice i
lokalne samouprave, zatim spoznati savremeni teorijski koncept i osnovne
modele funkcioniranja lokalne samouprave u razvijenim zemljama EU, kao i
tranzicijskim zemljama.
Poseban segment nastave odnosit će se na historijski kontinuitet i
funkcioniranje lokalne samouprave u BiH, te perspektive u kontekstu
eurointegracija (euroregije).
Sadržaj predmeta:
1. Pojam lokalne zajednice i lokalne samouprave
Definiranje pojma lokalne zajednice i lokalne samouprave. Ustavna
jamstva jedinica lokalne samouprave.
2. Definicija lokalne samouprave kao antipod drţave uprave
Drţava i lokalna samouprava. Decentralizacija. Regionalizacija.
3. Struktura i organizacija lokalne samouprave
Uţe i šire lokalne zajednice. Organi lokalnih zajednica i njihovo
formiranje.
4. Funkcije lokalnih zajednica i financiranje lokalnih zajednica
Izvorne i prenesene nadleţnosti lokalnih zajednica. Lokalne javne sluţbe.
Mehanizmi financiranja lokalnih zajednica.
5. Historijski kontinuitet i funkcioniranje lokalne samouprave
u BiH, te perspektive euroregija.
120
6. Ukljuĉivanje lokalne samouprave u upravne sisteme
Teritorijalni i funkcionalni upravni sistemi na lokalnom nivou te njihova
ukljuĉenost u teritorijalne i funkcionalne uprave sisteme drţave.
7. Lokalna samouprava u visokorazvijenim zemljama
Francuska, Velika Britanija, Švedska i Njemaĉka
8. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
9. Odbor/Komitet regija
Obaveze studenata:
Interaktivna predavanja (vjeţbe), interaktivno uĉenje – prezentacije,
seminarski radovi, saopćenja.
Literatura:
1. Janez Šmidovnik, Lokalna samouprava, Univerzitetska
štamparija, Sarajrvo, 1999.
2. Mirko Pejanović, Emir Sadiković, Lokalna i regionalna
samouprava u Bosni i Hercegovini, TDK Šahinpašić, Sarajevo/Zagreb, 2010.
3. Mirko Pejanović, Politiĉki razvitak BiH u postdejtonskom
periodu, TDK Šahinpašić, Sarajevo, 2005.
4. Nijaz Duraković, Uporedni politiĉki sistemi, fakultet politiĉkih
nauka, Sarajevo, 2007.
5. Evropska povelja o lokalnoj samoupravi
Dopunska literatura:
1. Omer Ibrahimagić, Drţavnopravni i politiĉki razvitak BIH,
Sarajevo, 2009.
2. Mustafa Imamović, Osnove upravno-politiĉkog razvitka i
drţavnopravnog poloţaja bih, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2006.
3. Fuad Muhić, Teorija drţave i prava, Magistrat, Sarajevo 2002.
4. Eugen Pusić, Upravni sistemi, Grafiĉki zavod Hrvatske, Pravni
fakultet u Zagrebu, Centar za struĉno usavršavanje i suradnju s udruţenim
radom, Zagreb, 1985.
5. Kasim Trnka, Ustavno pravo, Fakultet za javnu upravu, 2006.
Način ispitivanja:
Kolokvij, seminarski rad, završni ispit.
121
IV – GODINA
IZBORNI PREDMETI
Godina IV KOMPARATIVNO MJENIĈNO PRAVO
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije: 2
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof.dr Genc Trnavci
Ciljevi i očekivani rezultati:
5. Sticanje znanja o mjenici kao vrijednosnom papiru i njenoj ulozi na
trţištu kao sredstvu plaćanja, osiguranja i kreditiranja.
6. Razumijevanje mjeniĉnopravnih odnosa, naĉina izdavanja mjenice i
poduzimanja mjeniĉnih radnji, kao i naĉina njezine naplate.
7. Uoĉavanje sliĉnosti i razliĉitosti primjenom komparativne metode
prilikom istraţivanja tehnika normiranja mjenice prema ţenevskom
(kojem pripada i naš mjeniĉni sistem) i angloameriĉkom sistemu, te
razvijanje kritiĉke svijesti o nedostacima mjenice kao
ekonomskopravnog fenomena.
Sadržaj predmeta:
1. Opći pojam mjenice
2. Nastanak mjenice u poslovnoj praksi i razvoj njene nauĉne eksplikacije
3. Nastanak moderne mjenice
4. Historijski razvitak ekonomskih funkcija mjenice
5. Nastanak i razvoj mjeniĉnopravnih sistema (romanski, ţenevski i
angloameriĉki)
6. Teorije o pravnoj prirodi mjenice
7. Unifikacija mjeniĉnog prava
8. Razvoj mjeniĉnog prava u našoj zemlji
9. Naĉela i bitni elementi mjenice u ţenevskom i angloameriĉkom sistemu
10. Konvencija UN (proces donošenja, oblast primjene, osnovne znaĉajke, i
naĉela)
11. MeĊunarodna mjenica (pojam i bitni elementi)
12. Komparativni osvrt na svaki od navedenih mjeniĉnih sistema
Obaveze studenata:
122
Obavezno je prisustvo studenata na nastavi, koja podrazumijeva prakticiranje
interaktivnog odnosa kroz rasprave sa aktivnim sudjelovanjem, izradu
seminarskih radova, analizu sudskih sluĉajeva, uĉešće u simuliranom suĊenju,
kao i parcijalnom ispitivanju putem kolokvija. Nastava je koncipirana tako da
studenti u kontinuitetu, kroz predavanja, izradu i prezentaciju seminarskih
radova, saĉinjavanjem modela mjenica, i drugim praktiĉnim aktivnostima stiĉu
pravniĉka znanja i vještine iz gore navedenih oblasti i time osposobljavaju se
kako za rad u pravnoj praksi, tako i za nauĉno-istraţivaĉki rad.
Način ispitivanja:
Studenti imaju mogućnost polaganja
prvog dijela materije putem kolokvija u toku odrţavanja nastave, a preostali dio
na zvaniĉnom ispitnom roku. Ispit se odvija na naĉin da student usmeno izlaţe
odgovore na 3 prethodno postavljena pitanja nakon napisanog koncepta (pri
formiranju konaĉne ocjene uzimaju se u obzir i bodovi koje studenti postiţu
svojim prisustvom na nastavi, izradom i prezentacijom seminarskih radova i
kroz uĉešće u diskusijama). Izradom seminarskih radova, uĉešćem u
simulacijama suĊenja i savladavanjem tehnike saĉinjavanja mjenice, kandidati
mogu ostvariti dovoljno bodova za pozitivnu ocjenu.
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Trnavci, Genc, Komparativno mjeniĉno pravo sa osvrtom na
meĊunarodnu mjenicu, Pravni fakultet Univerziteta u Bihaću, 2007.
Dopunaska literatura:
1. Rastovĉanin Pavao, Vrijednostni papiri - mjenica, ĉek, Školska knjiga,
Zagreb, 1955. godine.
2. Straţnicky Miodrag, Udţbenik mjeniĉnog prava, Zagreb, 1932. godine.
3. Prica Radoje, Sopstvena mjenica anglo-saksonskog prava, Ekonomika
preduzeća, Beograd, 1960. godine.
4. Radojković Milan, Konvencija UN o meĊunarodnim trasiranim i
meĊunarodnim vlastitim mjenicama, Udruţenje banaka Jugoslavije,
Beograd, 1990. godine.
5. Konjar Anton, Zakon o menici in zakon o ĉeku, Ljubljana, 1949. godine.
123
IV – GODINA
IZBORNI PREDMETI
Godina IV BANKARSKO I BURZOVNO PRAVO
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije:6
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
Prof. dr Mehmed Alijagić
Ciljevi i očekivani rezultati:
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa osnovnim elementima bankarskog i
burzovnog poslovanja - bankarskog sistema i burzi, pravne regulative u
osnivanju i radu poslovnih banaka, centralne banke, burzi i finansijskog trţišta.
Oĉekivani rezultati su osposobiti studente da ovladaju teorijskim i praktiĉno-
pravnim elementima funkcioniranja bankarskih, burzovnih i ostalih institucija
finansijskog trţišta.
Sadržaj predmeta:
1. Bankarsko pravo (Pojam, nastanak i razvitak bankarskog prava. Odnos
prema drugim pravnim podruĉjima. Izvori bankarskog prava -
nacionalni, meĊunarodni izvori bankarskog prava - znaĉaj
meĊunarodne regulative. Istorija razvoja banaka. Bankarski sistem BiH.
Pojam banke u našem pravu. Pojam banke u pravu EU. Vrste banaka.
Centralna banka. Centralna banka BiH. Evropska centralna banka.
Klasifikacija bankarskih poslova. Principi bankarskog poslovanja.
Bankarski agregati. Depozitni i kreditni potencijal banke. Vrste
bankarskih kredita (plasmana). Kapital banke. Likvidnost banke.
Bankarski rizici. Osnivaĉi banke i osnivaĉki kapital. Osnivaĉki akt i
statut banke. Postupak osnivanja banke karakter i tok postupka.
Postupak za preliminarno odobrenje za osnivanje banke. Postupak za
dobijanje dozvole za rad. Osnivaĉka skupština banke. Upis u registar.
Razvoj odnosa banka -.klijent. Pojam klijenta. Karakteristike odnosa
banka - klijent. Odnos klijenta i banke kao zakonska obaveza - zaštita
klijenta. Odnos klijenta i banke kao zakonska obaveza - obaveza
objavljivanja opštih uslova poslovanja, obavještavanje klijenta i
prigovor klijenta. OdreĊenje pojma bankarska tajna. Razgraniĉenje
124
bankarske, poslovne i sluţbene tajne. Bankarska tajna i njeno
meĊunarodno odreĊenje. Bankarska tajna i osloboĊenje od obaveze
njenog ĉuvanja. Bankarska revizija. Agencija za bankarstvo FBiH.
Agencija za osiguranje depozita FBiH. Upravljanje bankom od strane
dioniĉara. Organi banke. Upravljanje bankom u regulativi EU. Kontrola
rada banke – unutrašnja kontrola. Kontrola uĉešća (sticanje vlasništva).
Kontrola boniteta i zakonitosti poslovanja banke. Mjere za otklanjanje
nepravilnosti i nezakonitosti. Organizacioni dijelovi banke. Bankarska
grupa. Bankarski holding. Pojam i vrste statusnih promjena. Spajanje i
pripajanje banaka. Prestanak banke – oduzimanje dozvole za rad.
Ugovor o novĉanom depozitu. Ugovor o ulogu na štednju. Štedna
knjiţica. Ugovor o deponovanju vrijednosnih papira. Ugovor o sefu.
Ugovor o tekućem raĉunu. Ugovor o kreditu. Ugovor o kreditu na
osnovu zaloge papira od vrijednosti. Kreditno-debitne kartice. Eskontni
posao. Ugovor o forfetiranju. Ugovor o faktoringu. Bankarski emisioni
posao. Bankarska doznaka. Dokumentarni inkaso. Akreditiv. Bankarske
garancije.)
2. Burzovno pravo (Subjekti i poslovi u burzovnom pravu. Finansijsko
trţište – pojam, funkcije i podjela (primarno i sekundarno), trţište
novca i trţište kapitala. Instrumenti trţišta novca. Instrumenti trţišta
kapitala. Finansijsko trţište u BiH. Institucije i pravna regulativa u
FBiH. Komisija za vrijednosne papire. Registar vrijednosnih papira.
Zakon o vrijednosnim papirima. Investicijski fondovi – pojam,
osnivanje i vrste. Institucionalni investitori. Zakonska regulativa u
FbiH. Vrijednosni papiri – pravni i ekonomski aspekti. Dionice.
Obveznice. Ĉek. Mjenica. Izvedeni vrijednosni papiri – fjuĉers ugovori,
opcijski ugovori, forvard ugovori, Hedţing. Burze – pojam i nastanak
burzi. Istorijski razvoj burzi. Funkcije i zadaci burze. Vrste i podjela
burzi. Klasifikacija burzovnih poslova (promptni i terminski). Burzovni
posrednici (brokeri i dileri). Obaveze burzovnih posrednika. Sistemi
burzovnog posredovanja. Izbor brokera – pravila i postupci. Poslovanje
burze. Ĉlanovi i organizacija burze. Burzovna kotacija. Metode
kotiranja – slobodno trţište, kotacije fondova. Burzovni izvještaji.
Ĉitanje burzovnih izvještaja. UvoĊenje efekata na burzu. UtvrĊivanje
burzovnog kursa. Burzovni indeksi. Poznate svjetske burze.
Izvanburzovno trgovanje. Sarajevska berza - SASE – osnivanje,
indeksi, kotacije, ĉlanovi, naĉin trgovine na SASE, Clearing ili
Settlement, Pravila SASE. Statut burze.)
125
Obaveze studenata:
Obavezno je prisustvo na nastavi (45 h). Student je u obavezi pripremiti i
prezentirati seminarski rad. Polaganje 2 kolokvija u skladu sa tokom izvoĊenja
nastave, te pismeni ispit.
Način ispitivanja
Ispit se polaţe pismeno. Mogućnosti polaganja ispita: parcijalno (2 kolokvija) i
integralno (završni ispit).
Literatura:
Obavezna literatura:
1. Alijagić, Mehmed, Bankarstvo, Ekonomski fakultet Bihać, Bihać, 2002.
2. Alijagić, Mehmed, Burze i burzovno poslovanje, Suton, Široki Brijeg,
2007.
Dopunska literatura:
1. Alijagić Mehmed, Bankarski menadţment, Fakultet za poslovne studije
u Banja Luci, Banja Luka, 2006.
2. Andrijanić, M., Poslovanje na robnim berzama, Microrad, Zagreb,
1997.
3. Cvjetiĉanin, M., Kako ĉitati burzovna izvješća, Infoinvest i Poslovna
knjiga, Zagreb, 1994.
4. Ćosić, B. – Jorgić, B. – Pujić, D., Berza hartija od vrijednosti i
berzansko poslovanje, Jugoslovensko trţište kapitala, Beograd, 1991.
5. Dugalić, V., Cijene akcija, Stubovi kulture, Beograd, 2001.
6. Foley, B., Trţište kapitala, MATE, Zagreb, 1998.
7. Komazec, S. – Ţivković, A. – Ristić, Ţ., Poslovna politika banaka,
Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2000.
8. Malić, M., Hartija od vrijednosti– mogućnosti ulaganja i rizici, Central
profit banka Sarajevo, Sarajevo, 1998.
9. Miović, M., Berzanski poslovi i hartije od vrijednosti, Pravni fakultet
Kragujevac, Kragujevac, 2003.
10. Orsag, S., Financiranje vrijednosnim papirima, RIFIN, Zagreb, 1997.
11. Prohaska, Z., Upravljanje vrijednosnim papirima, Infoinvest, Zagreb,
1994.
12. Šoškić, B. D., Hartije od vrijednosti: Upravljanje portfolijom i
investicioni fondovi, Ekonomski fakultet Beograd, Beograd, 2000.
13. Zakon o Agenciji za bankarstvo FBiH, Sluţbene novine FBiH, br. 9/96,
27/98, 20/00, 45/00, 58/02, 13/03, 19/03, 47/06, 59/06
126
14. Zakon o bankama, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98, 32/00, 48/01,
27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03,
15. Zakon o mikrokreditnim organizacijama, Sluţbene novine FBiH, br.
59/06
16. Zakon o vrijednosnim papirima, Sluţbene novine FBiH, br. 39/98 i
36/99)
17. Zakon o Registru vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br.
39/98, 36/99, 33/04
18. Zakon o Komisiji za vrijednosne papire, Sluţbene novine FBiH, br.
39/98, 36/99, 33/04.
19. Zakon o trţištu vrijednosnih papira, Sluţbene novine FBiH, br. 85/08
IV – GODINA
127
IZBORNI PREDMET
Godina IV EVROPSKE INTEGRACIJE I
STANDARDIZACIJA
Izborni predmet ECTS: 3
Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. Nedţad Bašić, redovni profesor, nosilac predmeta/nastavnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Osnovni cilj ovog nastavnog predmeta je instruirati studente o temeljnim
procesima globalnih strukturalnih tehnoloških promjena i evropskih integracija,
obezbijediti ih sa informacijama o glavnim institucijama Evropske Unije, o
procesima donošenja odluka u tim institucijama, te o kreiranju sistema
standardizacije u okviru EU i povezivanja evropskih standarda sa
meĊunarodnim globalnim standardima. Temeljna beneficija za studente koji
odslušaju ovaj kurs proistiĉe iz njihovog poznavanja perspektiva na trţištu rada
u EU i u meĊunarodnoj zajednici, u sticanju konkretnog empirijskog znanja iz
oblasti evropskih integracija i standardizacije što im daje stanovite prednosti
prilikom njihovog zapošljavanja, te ih ĉini kvalificiranim za upis na evropske
poslijediplomske specijalisticke studije iz oblasti standardizacije.
Sadržaj predmeta:
Nastavni predmet Evropske integracije i standardizacija obezbjeĊuje temeljne
informacije studentima Pravnog fakulteta o razvoju instiutcija Evropske unije,
principima donošenja odluka u institucijama EU, te informacije o interesnim
kompleksima evropskih integracija i evropskog sistema standardizacije. Ovaj
nastavni predmet podijeljen je u tri nastavne cijeline:
1. Prvi dio nastavnog predmeta fokusiran je odreĊenje evropskih integracionih
procesa što obuhvata institucije evropskih integracija (Vijeće ministara EU,
Komisija EU, Parlament EU, Evropski sud pravde i Vijeće Evrope), analizu
organizacije, donošenja odluka i meĊusobnog interakcijskog djelovanja i
povezanosti institucija EU, kao i povezanost nacionalnih institucija drţava
ĉlanica EU i institucija EU.
2. U drugom dijelu ovog nastavnog predmeta fokus je usmjeren ka
supranacionalnom programu integracija zajedniĉkog trţišta EU, zajedniĉke
poljoprivredne politike EU, programu monetarne i budţetske integracije EU, te
programu socijalne integracije i politike zapošljavanja u EU.
3. Treći dio nastavnog predmeta fokusiran je na opće odreĊenje metoda
standardizacije i regulacije, na koncept novog pristupa procesu razvoja i
dinamici stvaranja i primjene standarda na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj
razini. Ovaj segment nastavnog predmeta takodjer elaborira institucije i
funkcioniranje institucija standardizacije u EU, proces stvaranja standarda u
EU i ulogu institucija EU u procese standardizacije, kao i ulogu standardizacije
128
u daljem procesu evropskih integracija.
Obaveze studenata:
Metodologija predavanja i podrazumijeva efektnu interaktivnu nastavu sa
aktivnom i odreĊujućom ulogom studenata u kreiranju sistema razredne debate,
multimedijalne prezentacije i pisanja orginalnog eseja iz oblasti nastavnog
predmeta..
1. Razredna debata i kreiranje kritiĉkog mišljenja:
Od studenata se oĉekuje da prije svakog ĉasa proĉitaju zadanu materiju da bi
mogli efektno da uĉestvuju u razrednoj debati. Predmetni nastavnik će kreirati
pitanja sa ciljem da se motiviraju studenti da uzmu aktivno ucešće u razrednoj
debati i u razvijanju sopstvenog kritiĉkog mišljenja.
2. Multimedijalna razredna prezentacija:
Svaki student ima obavezu da napravi tri prezentacije, iz svakog dijela
nastavnog predmeta po jednu temu, odreĊenu od strane predmetnog nastavnika.
Prezentacija predstavlja kratak i jasan pogled studenta po pitanju koje
prezentira, centralni fokus u literaturi pod datom pitanju i kritiĉki stav studenta
po pitanju koje se prezentira. Prezentacija mora biti uraĊena u Power Point
programu i ne moţe trajati više od 10 minuta. Predmetni nastavnik ocjenjuje
jasnoću, kreativnost i korektnost prezentacije studenta. Nakon svake
prezentacije otvara se razredna debata u kojoj se kristaliziraju stavovi studenata
po datim pitanjima.
3. Pisanje orginalnog eseja:
Svaki student ima obavezu napisati jedan orginalni esej koji je listiran na listi
tema koje odredi predmetni nastavnik. Esej mora demonstrirati orginalnost
pisanja studenta, njegovu analizu razliĉitih pristupa datoj tematici u literaturi, te
kritiĉki stav studenta prema zadanoj temi.
Način ispitivanja:
Naĉin ocjenjivanja podrazumijeva efektnu interaktivnu ulogu studenta u
formiranju konaĉne ocjene putem njegove aktivnom i odreĊujuće uloge u
kreiranju konaĉne ocjene, shodno iskazanim aktivnostima i zalaganju u
kreiranju sistema razredne debate (30 % od ocjene), multimedijalne razredne
prezentacije (30 % od ocjene) i pisanja orginalnog eseja iz oblasti nastavnog
predmeta (40 % od ocjene).
Literatura:
1. Bašić, Nedţad, Savremena Evropa u Tranziciji, Univerzitet u Bihaću, Bihać,
2008;
2. Bašić, Nedţad, Materijal pripremljen za predavanja: PP slajdovi, skripta:
Strukturalne tehnološke promjene i Standardi;
3. Bijela knjiga.
129
IV – GODINA
IZBORNO PREDMET
Godina IV MEĐUNARODNO KRIVIĈNO PRAVO
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja: 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. Miodrag Simović, redovni profesor, nositelj
predmeta/nastavnik
Ass. Nikola Findrik, asistent/suradnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
Student se upoznaje sa osnovnim pojmovima meĊunarodnog kriviĉnog prava
kao segmenta meĊunarodnog javnog prava koji se odnose na njegov nastanak i
razvoj, osnovna naĉela na kojima je to pravo izgraĊeno, njegovim izvorima,
vremensko i prostorno vaţenju, općim pojmom meĊunarodnog kriviĉnog dijela
i kriviĉne sankcije te o meĊunarodnom kriviĉnom pravosuĊu i pravnoj pomoći
u kriviĉno pravnim stvarima u cilju razvijanja sposobnosti samostalne teorijske
i struĉne analize tih pojmova.
Sadržaj predmeta:
14. Opća pitanja meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava:
i. Pojam meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava;
ii. Razvoj meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava;
iii. Izvori meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava;
iv. Prostorno vaţenje kriviĉnog prava.
15. Opći instituti meĊunarodnog materijalnog kriviĉnog prava:
i. Opći pojam meĊunarodnog kriviĉnog djela;
ii. Osnovni elementi općeg pojma meĊunarodnog kriviĉnog djela;
iii. Biće meĊunarodnog kriviĉnog djela;
iv. Objekt meĊunarodnog kriviĉnog djela;
v. Subjekt meĊunarodnog kriviĉnog djela;
vi. Stadiji ostvarenja meĊunarodnog kriviĉnog djela;
vii. Sticaj meĊunarodnih kriviĉnih djela;
viii. Sauĉesništvo u meĊunarodnom kriviĉnom djelu;
ix. Kriviĉna odgovornost i osnovi njenog iskljuĉenja;
130
x. Komandna odgovornost;
xi. Kriviĉne sankcije;
xii. Nezastarivost meĊunarodnih kriviĉnih djela.
16. MeĊunarodna kriviĉna djela:
i. Genocid;
ii. Zloĉin protiv ĉovjeĉnosti;
iii. Ratni zloĉini;
iv. Agresija.
17. MeĊunarodno kriviĉno procesno pravo:
i. Opća pitanja meĊunaronog kriviĉnog procesnog prava;
ii. MeĊunarodni kriviĉni sudovi;
- Dva meĊunarodna kriviĉna suda poslije II svjetskog rata;
- MeĊunarodni kriviĉni sudovi u posljednjoj deceniji XX vijeka;
- MeĊunarodni kriviĉni tribunal za bivšu Jugoslaviju;
- MeĊunarodni kriviĉni sud (ICC).
18. MeĊunarodna pravna pomoć u kriviĉnim stvarima.
Obaveze studenata:
Obavezno je interaktivno uĉestvovanje u izvoĊenju nastave i izrada
seminarskog rada uz konsultacije sa predmetnim profesorom i asistentom.
Način ispitivanja:
Usmeni ispit.
Obavezna literatura:
15. Simović, Miodrag, Blagojević, Milan, MeĊunarodno kriviĉno
pravo, Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka 2007.
Dopunska literatura:
8. Kaseze, Antonio, MeĊunarodno kriviĉno pravo, Beograd 2005;
9. Degan, Vladimir- Đuro, Pavišić, Berislav, MeĊunarodno kazneno
pravo, Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka 2005.
IV – GODINA
131
IZBORNI PREDMET
Godina IV UPRAVLJANJE ORGANIZACIONIM
PONAŠANJEM
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe:15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici:
Prof. dr. Nevzet Veladţić, nosilac predmeta/nastavnik
Ciljevi i očekivani rezultati:
10. Od studenata se oĉekuje da usvoje temeljna znanja o organizacijama i
organizacijskim ponašanjima;
11. Da usvoje osnovna znanja o bitnim elementima individualnog i
kolektivnog ponašanja u organizacijskim sistemima;
12. Da usvoje temeljna znanja o razliĉitim dizajniranjima organizacijskih
sistema;
13. Da usvoje znanja o ulozi organizacijske kulture u organizacijskim
sitemima.
Sadržaj predmeta:
1. Uvod u organizacijsko ponašanje;
2. Organizacijsko ponašanje u svjetskom kontekstu;
3. Temelji individualnog ponašanja;
4. Razumijevanje motivacije;
5. Oblikovanje poslova koji motiviraju;
6. Individualno odluĉivanje;
7. Temelji ponašanja skupine;
8. Komunikacija i odluĉivanje skupine;
9. VoĊenje;
10. Moć i politika;
11. Sukob;
12. Temelji organizacijske strukture;
13. Dizajn organizacije;
14. Vrednovanje radnog uĉinka i sistemi nagraĊivanja;
15. Organizacijska kultura;
16. Organizacijske promjene i razvitak.
132
Predmet Upravljanje organizacijskim ponašanjem omogućava upoznavanje sa
bitnim osnovnim elementima ponašanja pojedinaca i društvenih grupa u
suvremenim organizacijama. Nastavne teme, gore navedene, ĉine jezgro
organizacijskog ponašanja, te smatramo da će se studenti ovladavanjem
teorijskog dijela vrlo lako suoĉavati se sa stvarnošću i praksom u
organizacijama u kojima budu radili.
Obaveze studenata:
Studenti su obavezni prisustvovati predavanjima, te interaktivno, kroz razliĉite
nastavne aktivnosti, diskusije i prezentacije, uĉestvovati u istima. Obaveza
studenata je i pristupanje kolokvijima nakon završetka obrade odreĊenih
tematskih cjelina.
Način ispitivanja:
Ispitivanje studenata se vrši putem pismene i usmene provjere znanja.
Literatura:
1. Robbins, Stephen„Bitni elementi organizacijskog ponašanja“, Treće
izdanje, MATE Zagreb, 1995.
Dopunska literatura:
1. Frank, Harrison, The Menagerijal Decision-Making Process (2.izd.),
Boston: Houghton Mifflin, 1981;
2. Irving, Janis, Mann, Leon, Decision Making: A Psyhological Analysis of
Conflict, Choice and Commitment, New York: The Free Press, 1977;
3. Kaufman, Bruce, „A New Theory of Satisficing“, The Journal of
Behavioral Economics, 1990.
IV – GODINA
133
IZBORNI PREDMET
Godina II ZEMLJIŠNOKNJIŢNO PRAVO
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja :30 sati Vjeţbe: 15 Konsultacije: Pon 9-11h
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
1. Prof. dr. sc. Enes Hašić, vanredni profesor
2. Mr. sc. Albin Muslić, viši asistent
Ciljevi i očekivani rezultati:
1. Kako je zemljišnoknjiţno pravo znaĉajno posebno sa aspekta stjecanja ili
gubitka stvarnih prava, nameće se potreba da studenti ovladaju osnovnim
principima i naĉelima zemljišnoknjiţnog prava kao zasebne nauĉne
discipline;
2. Sa obzirom da se na prostoru Bosne i Hercegovine mogu isĉitati razliĉiti
upisi, sa obzirom na transformaciju vlasništva natrag nekoliko decenija,
nameće se i potrebe da studenti pravilno, ne samo istumaĉe upise u
zemljišnim knjigama, već i da ovladaju osnovnim, na zakonu
utemeljnenim, tehnikama upisa kroz rješenja Zakona o zemljišnim
knjigama kao de lege lata propisa.;
3. Po polaganju materije iz domena zemljišnoknjiţnog prava, studenti će
ovladati ne samo osnovnim teorijskim postavkama, već i biti sposobni da
ovladaju, razumiju te nauĉe rješavati aplikativne probleme iz domena
zemljišnoknjiţnog prava.
Sadržaj predmeta:
1. Uvod u zemljišnoknjiţno pravo;
2. Naĉela i metodi zemljišnoknjiţnog prava;
3. Zemljišnoknjiţno pravo: pojam, historijski razvoj, mjesto u pravnom
sistemu,
pravna priroda;
4. Izvori zemljišnoknjiţnog prava;
5. Tipovi evidencije nekretnina u komparativnom pravu, sa posebnim
naglaskom na evidencije zemalja u okruţenju;
6. Historijski razvoj zemljišnoknjiţne evidencije u BiH uz naglasak na
komparaciju pravnih pravila zemljišnoknjiţnog prava i novog ureĊenja
zemljišnih knjiga u BiH.
7. Oblici evidencija nekretnina u BiH, posebno u kontekstu razliĉitih
rješenja kao što su zemljišne knjige, knjiga poloţenih ugovora, te
134
katastra nekretnina.
8. Aktuelni problemi u praksi evidencije nekretnina naroĉito u općinama u
kojima su uništeni registri u proteklom ratu ili nekom drugom dogaĊaju;
9. Organizacija voĊenja zemljišnih knjiga;
10. Vrste zemljišnoknjiţnih upisa;
11. Pravni uĉinci upisa u zemljišnu knjigu;
12. Zemljišnoknjiţni postupak;
13. Zaštita knjiţnih prava;
14. Osnivanje, dopunjavanje, obnavljanje i preoblikovanje zemljišnih
knjiga.
15. Elektronsko voĊenje zemljišnih knjiga.
Obaveze studenata:
Osnovna obaveza studenata je pohaĊanje nastave, i to 45 sati
predavanja, te 15 sati vjeţbi na Pravnom fakultetu.
Pored obaveza prisustva nastave u cjelini, slijedeća obaveza je izrada
seminarsko-istraţivaĉkog rada, koji se kvantificira odreĊenim brojem
bodova.
U toku izvoĊenja nastavnog procesa odrţavaju se dva kolokvija, kao
parcijalne provjere znanja.
Studentima je u skladu sa naĉelom interaktivnosti omogućeno da putem
stjecanja bodova (predavanja, vjeţbe, seminarsko-istraţivaĉki rad,
kolokviji, završna provjera znanja) ostvari stjecanje bodova kako
slijedi:
Bodovni saldo:
Prisustvo predavanjima i vjeţbama 0- 5 bodova
Seminarski-istraţivaĉki rad 10-15 bodova
Aktivnost na predavanjima i vjeţbama -30 bodova
Poloţen I kolokvij -15 bodova
Poloţen II kolokvij -15 bodova
Završni ispit 20 bodova
Konaĉna ocjena se formira nakon stjecanja odgovarajućeg broja
bodova:
- E – dovoljan (6) 60 – 68 bodova
- D – dobar (7) 69 – 76 bodova
135
- C – vrlo dobar (8) 77 – 84 bodova
- B – odliĉan (9) 85 – 92 bodova
- A – izvrstan (10) 93 – 100 bodova
Završni ispit se ogleda u pismenoj i usmenoj provjeri znanja.
Literatura:
o Nikola Gavella – Tatjana Josipović – Igor Gliha – Vlado Belaj –
Zlatan Stipković, Stvarno pravo (Svezak 1.);
o Obren Stanković – Miodrag Orlić, Stvarno pravo, Beograd
1989;
o Jeorg. Weike – Larisa Tajić, Komentar Zakona o zemljišnim
knjigama, Privredna štampa, Sarajevo, 2005.
Dopunska literatura:
Meliha Povlakić, Uloga savjesnosti kod višestrukog otuĊenja
iste nepokretnosti i
predstojeća reforma zemljišno-knjiţnog prava, Godišnjak
Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLII/99;
Meliha Povlakić, Reforma zemljišnoknjiţnog prava kao dio
ukupne reforme
graĊanskog prava, Zbornik radova sa MeĊunarodnog
savjetovanja Aktulenosti
graĊanskog i trgovaĉkog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar
2003;
3. Meliha Povlakić, Transformacija stvarnog prava, Sarajevo,
2009.
Zakonski propisi:
- Zakon o zemljišnim knjigama FBiH (“Sl. nov. Federacije BiH“,
br. 19/03),
- Zakon o zemljišnim knjigama RS (“Sl. gl. RS“, br. 67/03),
- Zakon o registru zemljišta i prava na zemljištim BD BiH
(“Sluţbeni glasnik Distrikta Brĉko“, br. 11/2001).
IV – GODINA
IZBORNI PREDMET
136
Godina IV PRAVO EVROPSKE UNIJE
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja : 30 Vjeţbe: 15 Konsultacije:
Odgovorni nastavnici i saradnici/Nositelj predmeta
3. doc. dr. Amela Ĉolić
Ciljevi i očekivani rezultati:
Cilj predmeta je upoznati studente sa pravnom prirodom EZ/EU, sa znaĉajem
integrativnih procesa, te prirodom i sadrţajem komunitarnog prava u odnosu na
domaće i meĊunarodno pravo. Analiza naĉela komunitarnog prava, te odnosa
izmeĊu nacionalnog i supranacionalnog/nadrţavnog. Upoznavanje sa pravnom
steĉevinom acquis communautaire i sa najznaĉajnijim pravcima pro futuro
djelovanja u okviru EU.
Sadržaj predmeta:
- U uvodu o nastanku i razvoju EZ
- Institucionalna struktura - Sadrţaj Osnivaĉkih ugovora - Sadrţaj Revizionih ugovora - Supranacionalna i meĊuvladina logika - Pravna priroda EZ/EU
- Iskljuĉive nadleţnosti Zajednice - Zajedniĉke nadleţnosti EU i drţava ĉlanica - Osnovni elementi pravnog okvira - Pojam i priroda Komunitarnog prava - «Konstitucionalizacija» Komunitarnog prava
- Znaĉaj Odluke u predmetu Costa vs. ENEL 1964. - Znaĉaj Odluke u predmetu Van Gend en Loos 1963. - Izvori komunitarnog prava - Primarno i sekundarno komunitarno pravo - Pravni akti komunitarnog prava - Nadzor nad pravilnom primjenom komunitarnog prava i sudska zaštita
- Odgovornost drţave ĉlanice za povredu prava EZ - Postupak izmjene Osnivaĉkih ugovora - Reformski ugovor iz Lisabona - Uslovi za ĉlanstvo u EU - Postupak od podnošenja zahtjeva do stjecanja statusa kandidata
- Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju
Obaveze studenata:
137
Studenti redovnog i paralelnog studija obavezni su redovno pohaĊati
predavanja prema utvrĊenom rasporedu. Aktivnosti u obliku uĉešća u nastavi,
pripreme na zadatu temu, individualne pripreme i analize sluĉajeva iz prakse
Evropskog suda pravde, zatim pristupni radovi dodatno će se vrjednovati i
ocjenjivati, te tako uticati na konaĉnu ocjenu. Po okonĉanju nastave
fakultativno se pristupa pismenom testu, a zatim i završnom razgovoru na
samom ispitu.
Način ispitivanja:
Pismeno putem prvog i drugog kolokvija i završni dio ispita usmeno.
Literatura:
Obavezna
Misita, Nevenko, Osnovi prava Evropske unije, Magistrat Sarjevo 2008.
Hartley, T. C.., Osnovi prava Europske zajednice, Otvoreno društvo Sarajevo
1998.
Herdegen, Matthias, Europsko pravo, Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci,
Rijeka 2002.
Dopunska
Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija, 2008.
Vajler, Dţosef, Ustav Evrope, F. Višnjić, Beograd, 2002.
Rodin, Siniša, Pravni sustav i institucije Evropske zajednice, Zagrebaĉka
poslovna škola, 1990. U prilogu:
- Ispitna pitanja
- Teme za pristupne radove
IV – GODINA
IZBORNI PREDMET
138
Godina IV
Semestar VIII
PRAVNA KLINIKA IZ GRAĐANSKOG
PROCESNOG PRAVA
Izborni predmet ECTS: 3
KONTAKT SATI
Predavanja :30 Vježbe:15
Nositelj predmeta / Saradnik
Prof. dr. sc. Suad Hamzabegović/ Mr. sc. Asmira Bećiraj
Ishodi uĉenja
S ciljem unapreĊenja pravnog obrazovanja, studenti ukljuĉeni u radu pravne
klinike stiĉu neposredno iskustvo o funkcioniranju pravnih instituta,
produbljuju i problematiziraju znanja o primjeni pravnih propisa u pravnoj
praksi te stiĉu i pojedine praktiĉne vještine potrebne za prepoznavanje
problema, izbor i obradu sluĉaja. Na ovaj naĉin student se osposobljava za
rješavanje pitanja koja se javljaju u praktiĉnom radu. Nadalje, unapreĊuje se
pravno obrazovanje kroz sticanje praktiĉnih vještina poput rada u timu,
poticanje osobne inicijative, zajedniĉkog donošenja odluka te rada sa
strankama. I naposlijetku, navedenom oblašću kao tradicionalnom jezgrom
pravniĉke profesije, studenti upoznaju kako pravni sistem stvarno funkcionira,
te stiĉu znanja o naĉinu ostvarivanja i zaštite prava pred sudom.
Naĉin rada
Analiza hipotetiĉkih sluĉajeva, poĉev od odreĊivanja nadleţnosti, izrade tuţbe,
odgovora na tuţbu, pripremnog roĉišta i roĉišta za glavnu raspravu, donošenja
sudskih odluka i ulaganja pravnih lijekova. Nadalje, posjeta i rad u Pravnoj
klinici Pravnog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Općinskom i Kantonalnom
sudu u Bihaću, te advokatskim kancelarijama.
Naĉin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta
U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz usporedbu sa
sliĉnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. Nakon izvedbe
nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita i
anketom. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i
vještine koje se stiĉu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se
139
anketira o kvaliteti izvoĊenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri
izmjenama nastavnog programa i metoda izvoĊenja nastave.
Sadrţaj predmeta:
PARNIČNI POSTUPAK
NADLEŢNOST
POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM
TUŢBA I NJEN SADRŢAJ
PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE
Prethodno ispitivanje i dostava tuţbe
Odgovor na tuţbu
Protivtuţba i odgovor na protivtuţbu
PRIPREMNO ROĈIŠTE
DOKAZI I IZVOĐENJE DOKAZA
SUDSKE ODLUKE
PRAVNI LIJEKOVI
Navedene oblasti podrazumijevaju analizu hipotetiĉkih sluĉajeva kroz sve
institute parniĉnog postupka, poĉev od podnošenja tuţbe sve do donošenja
sudskih odluka, prije svega kroz zajedniĉku, a zatim i samostalnu izradu
podnesaka, i na kraju simulirana suĊenja.
Obaveze studenata
Obavezno je prisustvo studenata, s obzirom na primjenu interaktivnog odnosa
kroz rasprave, rješavanje praktiĉnih zadataka, kao i simulirano suĊenje.
Naĉin ispitivanja
Pisani dio ispita.
140
Literatura
Obavezna literatura:
1. Zakon o parniĉnom postupku, Sluţbene novine FBiH, br.53/03; 73/05.
Dopunska literatura:
1. Ĉalija, Branko; Omanović, Sanjin: GraĊansko procesno pravo, Pravni
fakultet Sarajevo, Sarajevo 2000.
Broj: 02 - 1252/2013.
Bihać, 26.09.2013.godine
U skladu sa Statutom Univerziteta u Bihaću i Nastavnim planom i
programom I ciklusa studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću, Nastavno-
nauĉno vijeće Pravnog fakulteta, na sjednici odrţanoj 26.09.2013. godine, donosi
ODLUKU
o utvrĊivanju izbornih predmeta za akademsku 2013/2014 godinu
Ĉlan 1.
UtvrĊuju se izborni predmeti za akademsku 2013/2014 godinu kako slijedi:
I godina (ljetni semestar)
1. Strani jezik I (njemaĉki/engleski)
II godina (zimski semestar):
1. Pravo lokalne i regionalne samouprave
141
2. Nomotehnika
3. Kriminologija
II godina (ljetni semestar)
1. Strani jezik II (njemaĉki/engleski)
IV godina (zimski semestar):
1. Evropske integracije i standardizacija
2. Upravljanje organizacionim ponašanjem
3. Notarsko pravo
IV godina (ljetni semestar):
1. Pravna klinika iz graĊanskog procesnog prava
2. Komparativno mjeniĉno pravo
3. Pravo Evropske unije
Ĉlan 2.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se za
akademsku 2013/2014 godinu.
Predsjedavajući NNV
Prof. dr. Nevzet Veladţić, dekan
Recommended