Muslimanska Baština u Istočnoj Hercegovini

I

I

Careva dzamija

Ovaje d!amija u pro!losti viSe puta opravljana. Sve opravke dfamije i mekteba uz nju, k:ao i placanje njihovih slutbenika, fmansirala je ddava i neki stolalki vakufi, jer ona, kao i ostale carske dbmije u Bosni i Hercegovini, nije imala nikakva vakufa ni prihoda.

10

Bregave, pedesetak metara zapadno od Podgradske cuprije. I u kronogramu se ka!e da su joj temelji postav!jeni medu dvije vode (iki su arada vad'i esasi kadim). To je druga dhmija po starini u Stocu i prva na koju se naide kada se ovdje dolazi iz Mostara i Capljine preko Domanovica.

Ali-pase Rizvanbegovic.'a diamija

Koliko je dimenzija imala ova zgrada i od kakvog materijala je bila gradena nije poznato. Ona je zacijelo bila malena, gradena od slabog materijala i bez munare. 0 njenom vakifu takoder nista pouzdano ne znamo. On je prvi potpisao jednu nedatiranu ispravu na kojoj se joA nalaze imena mostarskog muftije Ali-ef. i stolackog kapetana Ismaila

16

je napisan lijepim nash ta'lik pismom i uklesan u plo~u iznad ulaznih vrata vidi se da ju je 1179. (1765/66) godine pro§irio {tarfi') neki hadfi Muhamed. Ovaj tarih se sastoji od osam stihova, a sastavio ga je neki nepoznati stolafki pjesnik-epigrafi~ar.

Vakif je oporu~io 1630 gro§a i predao ih nekom hadti-Salihu iz Stoca kogaje postavio za izvdioca svoje oporuke {vassi muhtar). Odredio je da se s ovim novcem sagradi d!amija i mekteb u Hamam-mahali kod cuprije na Bregavi, a ostatak daje na kamate i prihod tro§i na njihove opravke i plaeanje shdbenika.

Hadii-Alije Hadiisalihovica diamija

24

lsmail-kapetana ,~arica dzamija Dufnost mujezina, kajjima, ferrda i devribana vr§ice dofivotno

Ismail ef. iz Uzinovica maha!e. Vakif zadufuje muteveliju da dfamiju, po potrebi, opravlja i oddava

i da u te svrhe tro§i slijedece: - za opravke dfamije i ciscenje catrnje kod nje 600 akci godisnje; - za nabavku ulja za kandilje koji ce se uz ramazan pa!iti na munari,

580 akci godisnje; - za prostirku (hasure) 280 akci godisnje i - za dvije velike svijece sa strane mihraba 480 akci godi§nje.

32

6. MESD1ID U ZAGRAD MAHALI

U spomenutom sidfilu stola~kog kadije iz 1206. (1791/92) godine potpisan je kao svjedok prilikom jednog vjenQnja imam Zagrad-mahale, ali mu ime nije navedeno.120 Na temelju ovog mo!e se zaklju~iti da je koncem 18. stoljeea postojao u ovoj mahali jedan mesd!id u kome je imamsku duhtost vdio seomenuti anonimus. Ovo je, mo!da, jedan od tri mesdfida koje je Evlija Celebija vidio kada je 1664. godine kroz Stolac proputovao.121

Mesdiid u Zagrad mahali

120. SSK, str. 24. 121. Vidi napomenu broj 7.

39

7. MIHRABI U BEGOVINI

Kompleks zgrada zvani Begovina smje§tenje uz lijevu obalu Bregave na krajnjoj istocnoj periferiji Stoca. Ovdje se nalaze tri stambena objekta, ~etiri konaka (musafirhane) i potrebne gospodarske zgrade. Na desnoj obali Bregave, suprotno od Begovine , postoji objekat zvani

Begovina

40

Mlini i stupe na Bregavi

na pet lukova preko Bregave, koji povezuje Begovinu s £>ulhanuminom kucom. Neki od ovih mostova siufe i danas ne samo :za prelaz pje§aka nego se preko njih odvija i dio drumskog saobracaja.15' Pri~a se da je jedan most u Stocu nosio naziv ,.muflis-Cuprija". Ovo ime dati su mu oni koji nisu imali novaca (muflis) da idu u kafanu pa su, ponekad, na njemu sjedili i razne §ale zbijali.

153. Oplimije o kamenima mostovima u Stocu vidi: Dumal Celie i Mehmed Muje:zinovic, Stari mostovt u Bosnl i Htm::egovinl, Sarajevo, 1969, str. 217-226.

51

Cuprija u Begovini

V. SAHAT-KULA

Sahat-kula je hila locirana uz zgradu biv§e kiraethane (~itaonice), pedesetak metara ist~no od Careve dfamije. Sagradena je poslije 1664. godine, jer joj nema spomena u Putopisu Evlije Celebije. Radila je do pred prvi svjetski rat i otkucavala vrijeme po alaturka satu. Austrougarske vlasti su skinule s nje zvono i upotrijebile ga u ratne svrhe. Toranj kule sru§en je pred drugi svjetsid rat. 154

Neki St~anin (ne stoji mu ime) zavje§tao je 20. §evala 1182. (27.II 1769) godine 50 gro§a i odredio da se daju na kamate i prihod tro§i na opravke ove sahat-kule. Emin-aga Ja§arbegovic bio je 1206. (1791192) godine mutevelija ovog vakufa koji je na sudu polofio sto gro§a vakufskog novca i izjavio kada je i u koju svrhu vakuf osnovan. 155 Ovo je najstariji poznati spomen ovoj sahat-kuli. Hafiz-pa§a Rizvanbegovic opravljao je toranj ove kule 1838. godine i tada je na njenom satu puklo zvono. Iste godine Ali-pa§a je nabavio ina sat postavio novo zvono.156

1~. Hamdija Krdevljalcovic, .Sahat-lrule u Bosni i Hercegovini~. NaJe Starlne. IV, Sarajevo, 19S7, str. 26.

ISS. SSK, str. 23. 1S6 .Stolac i Rizvanbegovici", Sr4. I, Dubrovnilc, 1902, broj 7, str. 3SS; dr Hajrudin

Curie, .Odnosi izmedu hercegovatlcog vezira Ali-pde Rizvanbegovica i namjesniltva u Zadru, Glasnik VIS-au SFRJ, Sarajevo, 1961 , broj 7-9, str. 257.

52

Sahat kula

53

Bijeljani

1S

Begovica dzamija u Dabrici

lmamsku i hatibsku du!nost u ovoj d!amiji vriili su slijedeci: Mehmed Halifa 1141. (1728/29), Ibrahim Halifa 1142. (1729/30), Mehmed ef. 1180. (1766/67), Ibrahim-hod!a 1200. ( 1785/86) i Ibrahim ef. 1217. (1802/3) godine.307 Mehmed ef. Muftic bio je 1141. (1728/29) godine mutevelija Safer-agina vakufa u Dabrici. 308

Iz istih izvora saznajemo da su u Dabrici !ivjele i imale posjede slijedece muslimanske porodice: Bajgorici, Begovici, Cerkezi, Corbe, Gadare, Kaplani, Lihovici, Mace, Makitani, Marici, Medari, Mravici, Muftici, Odri~evici, Omanovici, Padale, Pehilji, Pilavd!ici, Saka~i. Selimici, Skeje, Selimhod!ici, ~etk:e, Vele, Vu~jaci, Zukanovici, 1-ale i :!ugori. Vecina ovih porodica i danas !ivi u Dabrici; neke su izumrle, a neke se raselile.

307. Sidfili blagajskog kadije: broj SS, list 54, broj 60,1ist 21, AT 6/288,1ist 26 i AT XXI/1025, lust l l i 13.

308. Sidfil blagajskog kadije AT XXI/1025, list 13.

92

Careve d!amije u Sarajevu.312 Na prvom ne1sp1sanom listu jednog rukopisa nalazi se nedatirana biljdka u kojoj se govori o nekom drugu Ahmed-ba§e Durmilevica (Durmiizade) iz seta Olanici kod Stoca. Rukopis vjerovatno potje&l iz 19. stoljeCa.313

H usein, sin Salihov, tabak iz Mostara, vjencao se 29. muharema 1186. (2. marta 1772) godine sa Ai§om, keerkom Mustafinom iz OlaniCa, · kadiluk Stolac, uz 16000 ak~i mehri muediela. Kao svjedoci ovogtinana ispravi su potpisani: Salih-bala ~uko i Mustafa·bala Beear iz Olani~ m

U gruntovnim knjigama koje se euvaju u Opltinskom sudu u Stocu nalazi se spisak svib muslimanskih porodica koje su koncem prollog stoljeea imale posjed u Olanicima i susjednim zaseocima.

F.CRNICI

Crnici le!e na podru~ju hercegov~kih Dubrava, na polovini puta Capljina - Stolac. U izvorima se prvi put spominju 1477. godine, kada su u njima zimovali vlasi d.Umata (katuna) vojvodc Petra Hmb~na. timarnika, i brata mu Vukita. Tada su e Cmia nalazili u a!ltavu nabijc Blagaj u vilajetu Hercegovini. 315 Ovdje se od islatn!lkib spomcnika nalate: diamija, mekteb, deset harema, eetiri eatrnje, kula i wdak. 0 tim eemo objektima detaljnije kasnije govoriti.

Ne zna se kada jc sagraden prvi mesdfid u Cmitima §to se nalazio je kod dandnje d!amijc. u sruntovnim knjigama je 1897. godine upisano da je Sulejman Setka ranije uvakufio 660 m2 zemlji§ta u Cmicima na kome je sagradena zgrada od eetiri prostorije dimenzija 16,5:0,5 mcwa. U ovim prostorijama je radio mcsd!id, mekteb i bio imamov stan. Ne zna se kada je spomenuti ~etka svoj vakuf osnovao i je li za nj napisao vakufnamu. Pri~a se da je zgrada podignuta prije 1897. i od njene izgradnje do ru§enja 1974. godine vi§e puta je opravljana i pregradivana. Prvi poznati imam i mualim u Crnicima bio je Mebmed ef. Serda.revit, koji je ove du!nosti vdio oko 1900. godine.

Muslimani Aladinica i Crnica su uz sudjelovanje MuSlimanskog zanatskog udrufenja u Stocu priredili pooetkom 1911. godine zabavu u Aladinicima, ~iji su prihod namijenili za adaptaciju mekteba u Crnicima. Muslimanska omladina je 3. februara 1911. godine priredila zabavu u Aladinicima u korist opravke spomenutog mekteba a §to je i uanjeno do konca 1911. godine.316 U ovom mektebu se klanjalo i dieca ~Ua sve do

312. K. Dobra~a, Kata!og ... sv. I, str. 402. 313. Isto, sv. ll, str. 702. 314. Sidtil blagajskog kadije broj 60, list 44 a. 315. Ahmed S. Aliat, "Poimenil!ni popis sandiaka vilajeta Hcrcegovine~, Sarajevo,

1985, str. 131. 316. Gajret, Sarajevo, 1911, br.3, str. 44 i br. 7, str. 111~112; Arhiva Vakufskog

povjerenstva u Mostaru, akt broj 73/1911 i 82/1911.

95

I

Hadii Velijudina Bakraca dzarnija

Ovu su dfamiju djelomicno poru§ili ustanici i Crnogorci kada su 29. augusta 1875. godine pred zoru upali u Nevesinje i veci dio ga sruiiliP Tada su oni, kako se prica, pobili i nekoliko muslimana koji su bili po§li na sa bah u dfamiju. · Mirko S. Radojac tvrdi da je 1200 ustanika udarilo na kasabu Nevesinje 17. augusta 1875. ida su ju svu spdili.24

Mula Hadfo Dugalic, mutevelija vakufa ove dbmije, oko 1880. obnovio je ovu dfamiju i djelomicno joj munaru ozidao. Tada je ostala bez §erefe i ndto kraca. Munara ima dvanaest na cemer gradenih prozorcica, kroz koje mujezin gleda kada ezan uci, i ona po svojoj vanjskoj formi predstavlja ne§to neobicno i jedinstveno. Od ove obnove ona se zove Dugalica dfamija. 25

Inicijativom Dervi§-ef. Korkuta, §erijatskog sudije u Nevesinju, na ovoj su dfamiji vr§ene neke opravke i 1353. (1934) godine.26 Zatvorena je pred pro§li rat i posljednji njen imam bio je Hamid ef. Kolakovic.

23. Bune i ustanci u Bosni i Hercegovini u XIX veku, Beograd, 1952, str. 84. 24. Mirko S. Radoji:ic, Hercegovina i Crna Gora 1875-1878, Nevesinje, 1966, str. 46. 25. Po prianju Sulejmana Cueka koji je umro u Nevesinju 1952. godine. 26. Islam ski svijet, Sarajevo, 1934, br. 92; Iznad ulaznih vtata d!amije napisano je wsene

!353" Ito odgovara 1934. godini po naAem rafunanju.

136

Sahat kula

Sagraden je od pomno tesano_g kamena prije 1664. godine. Ovo saznajemo iz Putopisa Evlije Celebije, gdje se prvi put spominje. Evlija kaze da se svi gradski mujezini ravnaju po ovom satu i u~e ezan pet puta u odredeno vrijeme.

Ne zna se cija je zaduzbina, ali se s dosta vjerojatnosti moze misliti da ju je sagradio jedan od naprijed spomenutih vakifa. Godine 1891. postavljen je na ovu sahat-kulu nov sat sa tri mine,

140

Diamija u Bileei

je poreza placao. On je jo§ bio poznat .kao veliki zaltitnik sirotinje i zvali su ga ,sirotinjska majka" .11 Kad je d!amija bila dovdena, Avdo Kreso je klanjao dva rekata na dasci postavljenoj na skeli iznad alema munare. Dbmija je upisana u gr.ul. k.o. Bileca broj 652, kat. ~est. 299/10 i zaprema s dvori§tem 369 m2 povriine.

ll. Bolnjak, Sarajevo, 1906, br. 39; 1908. god. broj 35.

16S

Diamija u Pol/It

)6')

Mehmed Spahije b izdica dzamija

U Gacku se od islamskih objekata nalazi samo dfamija i mekteb uz nju, situirani na mjestu Slavlja, nedalek:o od istoimenog izvora. U pro§lim bunama i ratnim vihorima dfamija je vi§e puta rmena i kasnije nanovo gradena iii opravljana. Kako je izgledala i kolike je dimenzije imala prva njena zgrada nije poznato. Ona je, zacijelo, bila malena, gradena od slabog materijala i bez munare.

Prvu dfamiju u Gacku sagradio je Mehmed-spahija Zvizda (Zvizdic) 1760. godine.5 Onje roden u Gacku koncem 17. ili pocetkom 18. stoljeca i u porodici je imao samo fenu, kojoj je bilo ime Slava. Bio je po rodenju kdcanin i bilo mu je ime Duro. Po drugoj verziji ovog predanja on se prezivao Vasovic i od njeg vuku porijeklo gatai!ki Zvizdici.6

Prifa se da mu je fena Slava jednog dana prala rublje na izvoru Sia vljan, koji je po njoj dobio svoje ime. Bila je pokrupna zbog fega je na se svratila pozornost buljuba§e Ahmeda Mijatovica koji je tuda slul:ajno na konju nai§ao i koji joj je na rafun toga ne§to banalno dobacio. Kad se ona uplakana, zbog uvrede, kuci vratila, ispri&Wt je sve svome mufu.

S. Ovaj podatak je uzet iz evidencije Odbora IZ-e Gacko. L.G. Bjelokosic kale da je dZamija u Gacku sagradena u 17. stoljeeu (Opis Gacka ... broj S, str. 74).

6. Dr Obren Blagojevic, Piva, Beograd, 1971, str. 396.

184

Munara u Kazancima

Pored spornenufm zadufbina pa§a je u I<azancima sagradio j~ crkvu svojoj majd Hi, po drugoj verziji, raji koja je o~tala u mermskoj vjeri. Drugo predanje kafe da je crkvu sagradio p~in brat koji je odbio njegov poziv da prede na islam, zbog tega je medu njima do§lo do svade i razdora. Crkva je situirana pod brdom Kaludericom u centru starinskog groblja, nedaleko od vrela Stubnja. Sve ove zaduibine podignute su u drugoj polovini 17. stoljeca. Dfamija i crkva. su sagradene na takvim lokalitetima da se medusobno ne mogu vidjeti.

Osman-paJa je uz svoie zadulbine sagrlldio u ist.ovrerne:no konake i Atale (ahare) za konje. lspod d!amije je ,Pa§ina bara" ,atul~rh OJC vrelo ,Oko", na koine su pa~in1 konji pojeni. Pred dfamijom je za jednom humkom vrelo .,Stubanj" koje je ogradeno veliam plocama i cudnovata oblika. ovog vrela bila je dovedena voda u §adrvan pred d!amijom. Ovo

203

Fazlagica kula - Nova diamija

216

---- __./---·------~

Kula i dvor Smail-age (:cngica u Lipniku

pro§log stoljeca fivio i djelovao Smail-aga Cengit, junak i gata~ko-pivski muselim. On je opjevan u viSe narodnih pjesama, a Ivan Mafuranic, hrvatski ban i knjifevnik, opoetizirao ga je u svom epu ,Smrt Smail-age Cengica" 104

Smail-aga potje~ iz ~uvene feudalne porodice Cengiea, koja je polovinom 16. stoljeca do§la u Hercegovinu iz Male Azije i o kojoj smo ranije ne§to govorili. Smail-aga se rodio 1778. u Jela§cima, tri i po kilometrajugoistoeno od Kalinovika. Godine 1809. i 1810. ucestvovao je u borbama protiv srpskih ustanika pa je za to bio nagraden i postavljen za gata~ko-pivskog muselima. On se 1814. najprije nastanio u Cernici, gdje je kupio imanje od A vdibega Cengica. Odavde je kasnije preselio u Fa~lagica Kulu i ofenio Celebijom, kcerkom Bdir-age Hasanbegovica iz Havtovca:: Prica se da su ga Gacani zvali Drinjakom i da se fenidbom obogatio i do§ao do velikih posjeda u Lipniku i okolini. Spomenuti Avdibeg Cengic, zvani ,Cor Avdibeg", imao je kulu na lijevoj obali Mwnice, ispod seta Mulji i Zupan-Potoka. Kraj ove kule prolazio je stari stocarski put za Stepen i zvao se , Vla§ki put". Avdibegje u kuli stanovao, a u Lipniku je imao posjede, pa se i za kulu govorilo da je u Lipniku, premda se nalazila uz Mwnicu nadomak Havtovca. On je kulu opravio i .iz Fazlalrica Kule preselio u Lipnik, gdje se stalno nastanio.10s

104. Ivan Ma:turanic, Smrt Smail-age Cengica, prvi put objavljen u almanahu Iskra za 1846. godinu (Enciklopedija Jugoslavije, 6, Zagreb, 1965, str. 56; Smrt Smail-age Cengica (narodne pjesme), Bosanska vi/a. Sarajevo, 1890. do 1908. godine.

lOS. H. Kre§evljakovic, Cengiti. .. str. 3; Stevan Delic, ~Istina o pogibiji Smail-age Cengica", Gajret. Sarajevo, 1925, broj 17-18, str. 266 i po pri~anju Hasan ef. Faz1agica.

222

Nekada,~nje tu.rhe Smail-age Cengir!a

metara nife ovih omedina nalazi se Palica harem u kome su ni~ani u toku pr~log rata un~teni. Nedaleko od harema vide se jo§ ostaci rmevina Pa§ica kuca koje su u toku pro~log rata sro§ene.

Neki Pa§ici su iz svojih licnih razloga nazivali sebe Muljanima. Cosaga Muljanin bio je u svoje vrijeme veoma ugledna licnost u ovom kraju. Prica se da je ~ao u Bee kod cara Franje Josipa i bios njim intiman prijatelj. Pomagao je sve kulturno-prosvjetne i humanitarno-socijame akcije i bio dobrotvor Gajreta. Umro je u Havtovcu 1925. godine i sahranjen u haremu koddfamije. 112 Pa§ici su iz Muljiiselili 1941. godine i od tada ovdje ne fivi niko od muslimana. Njihova imanja su dijelom otkupljena, a dijelom nacionalizovana.

J.SLIVLJA Slivlja se nalazi na krajnjoj sjeverozapadnoj periferiji gatacke opcine.

Od Gacka je udaljena 30 km i s njim povezano dobrom cestom i dijelom makadamom. Mjesto je od konca proslog stoljeca nastanjeno iskljucivo pravoslavnima, dok su ranije ovdje fivjele i imale posjede mnoge muslimanske porodice iz nekoliko mjesta Hercegovine.

112. Zapisnici ... Gajret, Sarajevo, 1925, broj I, str. 16.

226

Omeragica catrnja kod diamije u Donjem Cicevu

Misli se da je ova dfamija sagradena prije pada Herceg-Novog u mleta~ke ruke 1687. i da su je vlastitim sredstvima podigli, Bdovici, Busuladfici i Kurtagici. Oni su u primorju stanovali, au Dfivaru su imali imanje i kule, gdje su preko ljeta izlazili. Za svoje potrebe oni su ovdje sagradili dfamiju, u kojoj su k:lanjali kad su dolazili da nadgledaju imanja i ubiru prihode s njih. 61 Ona je starija od Careve i Osman-pdine u Trebinju pa, mofda, i od one u Policama, koju su oko 1680. godine zapalili uskoci iz Dalmacije, ito su pod komandom Stojana Jankoviea i Ilije Smiljanica ~esto napadali na Trebinje i okolinu.

61. M. Busuladtit, Resulbegovi6, str. 101.

2S3

kraja prestali zajednitki polaziti na hadf ispred d!amije u tieevu. Ove bajraktarske ploce, kao svojevrsne spomenike, trebalo bi :zaStititi i sacuvati, a to bi, mislimo, trebalo uciniti, Odbor IZ--e u Trebinju, na cijem se podrucju one nalaze.

Hasan Omeragic, sin A vdin iz ticeva, uvakufio je 1938. nekretnine u ticevu i odredio da se prihod od njih tro§i u slijedece:

- Da se svake godine prouci hatma za du§u majke mu Fa time, rodene Hadfovic, ida ju uci onaj ko zna pravilno Kur'an uciti i ko je poznat kao cestit i ispravan covjek. Za ucenje ove hatme tro§ice se treCina godi~njeg prihoda, a ko to bude malo onda polovina.

- Ostatak prihoda tro§ice se za potrebe dfamije u ticevu. Za muteveliju je postavio Ahmed-agu Cvijetica iz Trebinja.66

Mekteb u Bihovirrw

U Bihovu, oko hiljadu metara desno od dfamije, sagradena je 1911. jedna prostrana prizemna zgrada u kojoj je radio mekteb. U mektebu su se, pored oddavanja vjerske pouke, ranije svake godine priredivali mevludi koje su dolazili muslimani iz cijelog trebinjskog kraja. ,._,15.'*""' mektebaje idanas uzgor, ali ona od 1941. ne slufi svojoj svrsi. U Bihovuje 1931. otvorena muslimanska citaonica, ciji su clanovi mnogo radili na §kolovanju muslimanske omladine i na kulturnom uzdizanju muslimana ovog kraja. 67 U Bihovu, kod Be§ovica kuca, priredivani su ranije teferici

66. SVGHB, sv. Ill, str. 270, broj 981. 67. Gajr~t. Sarajevo, 1931, str. 68 i 1932. god. str. 317.

255

Bajraktarska ploca u haremu diamije u D. Cicevu

C. PRIDVORCI

Pridvorci leze oleo ~etiri km ju!no od Trebinja i smjdteni su u plodnom kraju kroz koji proti~e jedan krak Trebi§njice. Neki Hasan imao je 171 L u Pridvorcima timar od4.417 ak~i. MustafaCatovic imaoje 1711. ovdje kucu i imanje. Osman-pa§a Resulbegovic podigao je izmedu 1716. i 1718. godine tvrdavu na brdu Hum iznad Pridvoraca. 73 Danas joj nema ni traga, jer su Italijani za pro§log rata na ovom brdu gradili bunkere. Od islamskih spomenika ovdje se danas nalaze: dZamija, mekteb, gasulhana, groblje, ru§evine HadZihasanovica kule i londze i dvije mlinice.

Dfamija je gradena od tesanog kamena i ranije je bila ne§to nib i pokrivena plo~om. Prije dvadesetak godina grom je pukao u njenu munaru i dobro je o§tetio. Dzematlije su je dogradile oko jedan metar u visinu, pa danas djeluje kao da je nanovo sagradena. Dfamija nema otvorenih sofa i s lijeve strane ulaza u nju uredena je jedna prostorija za odrfavanje vjerske pouke. U z desni zid joj je prigradena kamena munara oktogonalna oblika visoka oko 15 metara i gasulhana. Upisanaje u gr. ul. k.o. Pridvorci broj 300-1 i zaprema s predvorjem 148 m2 povriine.

Iz natpisa uklesanog na maloj ploti iznad ulaznih vrata saznajemo da je dfamija sagradena 1219. (1804) godine. Natpis se sastoji od ~etiri distiha, ~iji je tekst o§tecen i slabo l!itljiv, pa se u cijelosti ne mofe

73. V. Skari<!, Popis ... str. 4S; Isti, Trebinje ... str. 21 ; Isti Podaci ... str. 64.

257

Diamija u Pridvorcima

danas sa~uvali samo ru~evine i na cemer gradena kapija obrasla gustim br§ljanom. Ovdje je jo§ postojala Brackovica kula koja je sada vlasni§tvo Ambulija.

Nedaleko od ove kule Hadfihasanovici su sagradili bunar i iznad njega kulu na sprat. Ova kula je bila poznata pod imenom ,.londfa" i u njoj je povremeno stanovala Hadfihasanoviea posluga. Jo§ se vide ru§evine koje su u korov zarasle. HadzihasanoviCi su u Pridvorcima imali han i ahar koji je sada vlasni§tvo Bu~uka. U ovom aharu ili konaku odsjedali su za turske uprave putnici-namjemici koji su ovdje, za odredeno vrijeme, imali besplatan stan i hranu.

259

Ostaci Hadiihasanovica Londe u fridvorcima

261

slit\an je mesd!idu u Zasadu. S njega je 1972. skinuta plot\a, koja je bila. dotrajala, i on je od tada pokriven crijepom. Opravljao se je iz prihoda vakufa Osman-paJe Resulbegovica u Trebinju. Upisan je u gr.ul.k.o. Mostaci broj 234-I, kat. ~est .. 2/42 i zaprema 82m2 povdine. Uza nj je u is to vrijeme sagraden i mekteb, a 1970. i gusulhana. U jednom izvjeitaju iz 1906. piie da u Zasadu i Mostacima postoje dhmije i mektebi ida imami besplatno podu~avaju djecu, jer su stanovnici ovih mjesta siromaJni.95

Iz jednog hud!eta trebinjskog kadije saznajemo da su ovaj me:.sd!id sagradili muslimani Mostaca 1283(1866) godine. Tu pile da muslimani ovog mjesta !ive na krajini (serhat), da stalno vode borbu s odmetnicima i uskocima i da su siromaini. Zato je sud odredio da se njegovom prvom imamu Ali Halifi, sinu had!i Jusufovu, isplaCuje iz ddavne blagajne(mali sanduk) po 60 para dnevno.96

Ovaj Ali Halifaje identi(\an s had!i Alief. Fetahagicem, kojije!i.vio u Mostacima u drugoj polovini prollog stoljeea i bio poznat kao veliki protivnik austrouaarske okupacije BiH. Bio je glavni agitator i voda otpora protiv okupacije i imao veliki uticaj na pobunjene muslimane u Trebinju i Korjenicima. U vile dokumenata iz tog perioda on se spominje

95. Behar, Sarajevo, 1906 (VII), broj 7, str. 27. 96. STK, atr. 44.

267

Namaztai u Fetahagica ba.fci u Mostaiima

Fetahagica Londa u MostaCima

269

HadZismajlovac (Lontla) u Ljubomiru

§iroko 0,5 do 1,5 km i zaprema oko 8 km2 povdine. Na podru~ju ove !upe i trebinjskih brda formiralo se je tokom pro§Uh stoljeea vi§e od ~trdeset seta i zaselaka, a centar rope bio je u Vrhpolju. Kroz !upuje u srednjem vijeku i za turske uprave vodio od Dubrovnika trgova~ld drum kojije i§ao preko Trebinja, Blleee, Gacka, F~e i Gordda ~k u daleki Istanbul. Ovim drumom prevozili su trgova~ki karavani, u oba pravca, raznu robu. Turci su ovu fupu (nahiju) zauzeli u septemhru 1465. i ona se od tada u izvorima spominje kao .jurisdikcio Turcorum". Ova je nahija za turske uprave hila u sastavu f~nskog, blagajskog, novskog, ljubinjskog i trehinjskog kadiluka u Hercegova~kom sandhku.104 Od 1878. do danas sela Ljubomirske nahije i trebinjskih Brda nalaze se na podru~ju sreza odnosno opCine Trebinje.

Kad je ~Ia i kako je tekla islamizacija u ovoj nahiji, nije poznato. U predtursko doha ovdje su !ivjeli hogumili §to svjed~e nekropole steeaka k:ojih ima na vile mjesta. Prvi muslimani u ovoj nahiji bili su, kao i drugdje, u osvojenim dijelovima Hercegovine, osvaj~i - janjifari i spahije, ali se ne zna kakvog su porijekla oni hili. Njihov hroj se povecavao prelaskom na islam domaceg bogumilskog stanovniltva, a i doseljavanjem muslimana iz Primorja kada su Mle~ani 1687. godine kon~no od Turaka preoteli Herceg-Novi.

U Ljubomiru je 1573. godine kratko vrijeme horavio Gazi Deli Hasan-pa§a Predojevic, hosanski heglerheg, o kome smo ranije govorili.

104. Konatantin T~k. Die HfJitlklstrtmen IOUI Bergweru von Serblen und Bovrien wll,end des .Mittlalters, Prq, 1879, str. 23; Dr M. Dini~. Zemlje ... str. 247; H. ~abanovit, n.d. str. 157.

272

Rt.tSevne diamije u Gornjim Tumnima ~ svake godine u ljeto mevlud, na koji su dolazili muslimani iz Ljubinja, Zabice i Trebinja. Zgrade mesd!ida i mekteba srulene su u toku pro§log rata, kada su popaljene sve muslimanske kuce i dijelom unilteni ~ak i posjedi i isjea:no vote i vinogradi na njihovim imanjima. Ovaj mesdtid i mekteb bill su, koliko se zna, jedine islamske ustanove na podru~ju Ljubomirske nahije i Brda.

Na podru~ju Turana nalaze se sljedeci toponimi: Agovina, Hod!in do, Mubamedove doline, Selimov do, Spabove njive i drugi. U gruntovnim knjigama koje se ~uvaju u sudu u Trebinju upisano je vile sli~nib naziva raznih toponima koji su nastali kombinacijom li~nog muslimanskog imena i geografskog pojma. Ovi nazi vi svjedooe nam da je u ovom kraju ranije fivjelo ili imalo posjede vile muslimanskib porodica iz trebinjskog kraja.

U selima Brda nema fivih voda (izvora). pa je za turske uprave, i kasnije, na ovom pod~ju sagradeno vile ~trnja, iz kojib se svijet vodom snabdijevao. Jedna velika ~atrnja sagradena je oko 1907. pred mektebom u Gomjim Turanima i danas postoji. Nekoliko ~atrnja sagradeno je uz puteve, da bi se iz njih mogla stoka napajati.

Na istoonoj ivici Ljubomirskog polja ima jakib vrela od kojih postaje nekoliko potoka. U Podvoru se nalazi vrelo Lond!a, ito upucuje na miiljenje da je kod njega ranije neko sagradio londfu po kojoj je i vrelo dobilo svoje ime. Preko ponornice Brove u Uklicima podignut je za

276

Nisan iz Turana turske uprave most od tesane sedre (tufa) na dva lulca (oka), ali sene zna ko ga je i kada sagradio. Dotrajao je i dijelom obruAen i danas slu!i za prelaz pjdaka i stoke u polje.11•

Na podrutju Ljubomirske nahije i Brda podignuto je za turske uprave nekoliko kula o kojima nemamo nikakvih podataka. Aletkovici iz Mostaca imali su kulu u Ljubomiru. U Domdevu se nalazi toponim ,ispod kule", §to dokazuje da je ovdje nekad postojala kula, ali se ne zna tije je bila vlasni!tvo i kada je sru§ena. Pri~a se da je i u Podvoru bila jedna kula, o kojoj takoder niko ni§ta ne zna reci. Mustafa Cerimagic imao je

114. Marijan Sivric, .Srednjevjekovna o mena stolic:a i druge starine u selu Turani kod Trebinja/ Trllnmll. broj 1, Trebinje, 1915, str. lOS; Dr Ivo Bojanovski, .,Novi rimski miljokazi iz Ljubomira i Poljica ltod Trebinja," Tribuna, broj 1, Trebinje, 1975, atr. 60. Ovdje je donesena lijepa fotografija mosta preko Drove.

277

Kotezi

Lijevo od dfamije nalazi se ~atmja i harem sa desetak starih niAana bez natpisa. Vakuf ove d!amije imao je dvije tatrnje, iz kojih se ranije ljeti voda prodavala, i tri mala harema.

Pri~a se da je ovu dfamiju sagradio Mujo Kotezilija prihodima od pristojbi koje je zaradio dijeleci, u ime sultana, erazi-miriju (zemljiAte u vlasniAtvu ddave) u Hercegovini.145 0 njemu niAta pouzdano ne znamo, jer mu nema spomena u pristupa~nim izvorima. Mofe se samo misliti, a ni~im dokazati, da je Mujo Kotezilija bio domaci ~ovjek, renegat, k:oji je kad su Turci zauzeli ovaj dio Hercegovine preAao na islam i stupio u njihovu slufbu. Za kotdku porodicu Burina se pri~a da potjde od katoli~ke porodice Burica u Ravnom. Mofda je on bio neki daljnji predak ove porodice. U porodici Burina saeuvano je, opet, predanje da je neki njihov predak do§ao u Koteze iz Herceg-Novog.

Pred pr~elnim zidom dfamije nalazi se jedan grob ograden kamenim plotama i sa jednim malim niAanom bez natpisa. Pri~a se da je u ovom grobu sahranjen osniva~ dfamije i mekteba uz nju Mujo Kotezilija NiAan, mofda, oznatava skromnost ovog vakifa.

145. Alija Nametak, .Islamslci kultumi spomenici u Hercegovini i Cmoj Gori: ko/endm NDrodlte Uzdimice, VIII, Sarajevo, 1940, str. 120.

286

stalno neko progoni. Predanje kale da je ova dfamija podignuta ,fermanile" tj. po odobrenju turskih vlasti.

Pril:a se da su u spomenutom turbetu sahranjeni mu! i !ena koji su bili osnivati ( vakifi) prve diamije koja je u .tupi sagradena pocetkom 16. stoljeca. Oni su ostavili velik vakuf za izddavanje diamije i placanje njenih shdbenika, ali se ne zna §ta i koliko, jer se vakufnama nije sa~uvala, a nema joj opet spomena u pristupa~nim izvorima. I danas je zemlji§te oko diamije vakufsko vlasni§tvo i po turbetu koje se na njemu nalazilo zove se Turbe.

Ova je dfamija opravljena poslije bitke na Grahovu 1858, a i za vrijeme austrijske okupacije koncem proolog stoljeea, kada joj je izmijenjen krov i proiirena vrata i prozori. Nakon zavdetka prvog svjetskog rata, ona je obnovljena i uz nju ozidana oko deset metara visoka munara. Sagradili su je majstori: Halid Begovic, Dervi§ Kravic, T omo Manjak i A vdo ~ehovic. Iznad ulaznih vrata nalazile su se dvije plo~ s natpisima (tarih). Kada se je koncem pro§log stoljeca dtamija renovirala, majstori su ih naopako uzidali s desne strane ulaznih vrata, pa se ne zna kud su nestale kada se diamija poslije prvog svjetskog rata obnavljala.

Ova je dfamija sru§ena 1962. godine, kada su kopani i postavljani temelji za branu hidrocentrale u Granbrevu, koja se po~la graditi 1960.

294

Ostaci turbela iupa

U groblju ispod d!amije nalazi se viSe nilana s natpisima iz novijeg doba i samo dva iz vremena turske vladavine. Na jednom je uklesana godina 1258. (1842) i nije napisano ko je u grobu sabranjen. Drugi niSan oznatava grob Huseina Abdurahmanefendica, sina Hasan-efendije, kapetana (juzbde) turske vojske iz Peei (Ipek). On je poginuo (Aehid) 1293. (1876) godine u borbi s Crnogorcima i sahranjen u groblju nife d!amije. Neko je kasnije nad njegovim grobom podigao nilane koji i danas postoje. U ovom groblju se vide temelji turbeta o kome smo ranije govorili.

Sve do 1817. godine ~upa je, osim Klobuka, bila jedino mjesto u Korjenicima koje je imalo d!amiju. Zato su u nju petkom i bajramima dolazili muslimani iz svih seta korjeni~ke nahiie. Godine 1817. nastao je neki spor izmedu porodica kod d!amije u Zupi, pa su na pod!OCju Korjeniea tada formirana ~etiri dfemata i ubrzo iza toga sagradene su d!amije u Lastvi, Grantarevu i Skooigrmu.

2. ADEMA ~EHOVICA DZAMIJA NA U~CU Ova je d!amija bila locirana na UICu oko dva i po kilometra udaljeno

od d!amije u ~upi i nedaleko od crnogorske granice. To je bila mala gradevina bez munare i eokrivena plooom. Sagradenaje oko 1850. godine i zadu!bina je Adema Sehoviea, sina Zukova, rodenog u KorjeniCima 1827. godine. ~ehovici su ugledna muslimanska porodica iz Korjenica i

296

Klobuk ostaci diamije

dvadeset plocom potcrivenih kuea, odfak nekog Jusuf-bega i get ~atrnji. Svi ovi objekti shdili su potrebama gradske posade koju su Turci u ovom gradu stalno ddali.

Timar Ismaila, posadnika tvrdave Klobuk, kojije obavljao dufnost imama (u prvoj dZamiji ili za to preuredenoj prostoriji) u iznosu od l.Sl7 ak~i sastojao se od prihoda iz tri gat~ka sela. 1 72a.

Iz Putopisa Evlije telebije saznajemo da je dZamija u &lobuku sagradena prije 1664. godine. To je bila tvrdavska dZamija u kojoj su klanjali posadnicl i ~lanovi njihovih porodica. Sruiena je za vrijeme rusko-turskog rata 1807. godine, pa ju je 1240. (1824) godine obnovio Hamzaga Begov1c, sin klobockog dizdara Omer-age. 173 Imamsku

172 a. Poimeni~ni popis ... , str. 521-522. 173. E. ?:elebija, n.d. str. 446; M. Mujezinovit, n.d. str. 362.

299

Mesdiid u Grancarevu

do§lo do svade izmedu dviju porodica, gdje su ~ak i frtve pale. Tada su se u Korjenicima formirala cetiri dfemata: Zupa, Granearevo, Lastva i Skocigrm. Odmah iza ovog slucaja i razdvajanja dfemata sagradene su dzamije u Grancarevu, Lastvi i Skoeigrmu.

Kada je sagradena dfamija u Grancarevu ne zna se tacno, ali to je, sigumo, bilo prije 1820. godine, kada se ona i mekteb uz nju prvi put u nama poznatim izvorima spominju. Inicijativu za njenu izgradnju dao je Omer-bab Durakovic, sin Mehmedov, a podigli su je vlastitim sredstvima i radnom snagom dfematlije Grancareva i susjednih'zaselaka . Ovo mjesto je kroz cijelo pro§lo stoljece bilo nastanjeno gotovo samim muslimanima. Godine 1867. ovdje je bilo 27 muslimanskih kuca. 176

Do izgradnje ove dfamije muslimani Grancareva i susjednih zaselaka ~li su petkom i bajramima u &amiju u Zupu. Ona je od svoje izgradnje do danas vi§e puta ru§ena, naroeito u ratnim vihorima za vrijeme austrougarske okupacije 1878. i u toku prvog i drugog svjetskog rata. Dfematlije su je uvijek vlastitim sredstvima i radnom snagom opravljale i dovodile u ispravno stanje, pa ona i danas povremeno slufi svojoj svrsi.

176. Leontije Nik:olit , .Srpske starine u Korjenicima u Hercegovini", Istocnik, Sarajevo, 1898, broj 23, str. 378; STK, str. 40.

301

Lastva - Mejta.f

natpiila (samo godina) koji je uldesan na nadvratniku (dfenarluk) gradenom na luk (&:mer), §to je bio uzidan iznad njenih ulaznih vrata. Ovaj nadvratnik izvadenje, ne zna se kada i wto, i postavljen pod ploou na mejta8u pred dfamijom, gdje se.i sada nalazi. Pri~ se da su dfamiju sagradili dfematlije poslije pozna tog i nemilog slu~aja koji se 1817. godine zbio kod u tupi. Od njene izgradnje do danas, ona je vile puta o§teeivana, pa su je dfematlije opravljale. U toku pro§ log rata o§teceni su joj vrata, prozori i pod. Upisana je u gr.ul.k.o. Lastva broj 592-I, kat.l5est. 2308 i zaprema 60 m1 povdine.

Prvi imam ove dfamije bio je iz porodice Agbabica; beratom od 7. dfumada I 1284 (6.IX 1867} godine za imama i hatiba ove dfamije postavljen je Ismail Halifa, sin Omerov. U beratu pi§e da u Lastvi u nahiji Korjenici postoji dfamija i mekteb, koji ne slufe svojim svrhama, jer su u ratu poru5eni. Po§to oni nemaju nikakva vakufa, odredeno je da se njenom imamu, spomenutom Ismail Halifi daje placa iz ddavne blagajne iz prihoda trebinjskog kadiluka. Godine 1889. imamsku i mualimsku dufnost u Lastvi vdio je Sadik ef. Cerimagic, a poslije njega stari hodfa Salkovic. Jusuf ef. Salkovic, koji je zavr§io Darul-mualimin u Sarajevu, bio je imam i mualim u Lastvi do konca prvog svjetskog rata. Poslije njega imami su bili: haftz Zahid Mulanovic i hafa Murat ef. Belovic. Dfamija od posljednjeg rata nema stalnog imama i danas se povremeno otvara.184

184. STKa. str. 43; Bolnjak. kalendar, 1889, i 1909. godina, Sarajevo, broj 12, str. 3; Gajret, Sarajevo, 1930, str. 38, 1931. god. str. 69; Glamik VIS-a, Sarajevo, 196S, broj 7-8, str. 299.

305

Ostaci ru.~evina diamije u Nudolu.

gradiliite ostalo do danas neiskoriiteno. Uz nju se nalazi groblje u kome su nilani davno uni§teni. Pri~a se da je neko iz Nudola pooeo obradivati jednu njivu dZamijskog vakufa, pa mu je od tada sve naopako po§lo. Ka<! mu se opet u porodici desila neka velika nesreea, odmah ju je napustio misleei i vjerujuci da ga je Bog kaznio zato Ito je dZamijsku zemlju prisvojio. U ovom mjestu se nalazi i lokalitet Hasanova glavica .

Na rijeci Su§ici u Nudolu blizu dZamije postoji jedan stari kameni most na jedno ,.oko" preko koga se odvija saobracaj. Pri vrhu seta nalazi se jo§ jedan kameni most koji je opravljan. Na V~iji, blizu Nudola, postoji mali kameni most na jedno ,.oleo" koji je graden od sedre (tufa). Ne zna se ko je i kada ove mostove podigao ali se pri~a da su sagradeni za vrijeme turske vladavine.

U Nudolu su olovinom pro§l<?_S stoljeca tivile sljedeee muslimanske porodice: Begovici, Bijedici, Cubrilovici, Hadzanici, Hajrovici, Hotdevici, Ja§arevici, KurtoviCi, Mehovici, OmercajiCi, PupoviCi, Vranici i Zvizdici (Adici). Najbogatiji izmedu njih bio je Me§a Bijedic, ~ukundjed tragi~no preminulog predsjednika SIV-a Dtemala Bijediea. Ova je porodica doselila u Korjenice iz Donjeg Morinja. I ostale porodice doselile su ovdje koncem 17. stoljeca iz mjesta crnogorskog primorja, a sve su odavde iselile poslije bitke na Grahovu 18S8. godine. Begovici i OmercajiCi su iselili u Jasen iznad Trebinja, Bijedici u Gran~arevo i Ja§areviti u Trebesin kod Berkovica u Dabarskom polju. Vranici su dijelom iselili u Podgoricu, a dijelom u Trebinje. Ovi iz Trebinja odselili su

309