View
248
Download
2
Category
Preview:
Citation preview
UNIVERZITET U NIU
PRIRODNO - MATEMATIKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA BIOLOGIJU I EKOLOGIJU
Liajska indikacija kvaliteta vazduha na
ruralnom podruju grada Blaca
- MASTER RAD -
Kandidat: Mentor:
Irena A. Vasilev Prof.dr Slavia Stamenkovi
Ni, decembar 2012. god
Master rad
University of Ni
Faculty of sciences and mathematics
Department of Biology and Ecology
Irena A. Vasilev
Lichen indication of air quality in rural area of
Blace
Master thesis
Ni, december 2012.
Master rad
Curriculum Vitae Lini podaci: Ime i prezime: Irena Vasilev
Datum rodjenja: 05.01.1989. god. Adresa: Ive Lole Ribara br. 23, 11 000 Beograd
Telefon: 066/ 41 12 17 E-mail: vasilevirena@gmail.com
Obrazovanje: (2010 - 2012) Prirodno- matematiki fakultet, Univerzitet u Niu, Departman za biologiju i ekologiju, Master studije iz oblasti biologije, prosena ocena 8.94
(2007 - 2010) Prirodno- matematiki fakultet, Univerzitet u Niu, Departman za biologiju i ekologiju, Osnovne akademske studije
(2003 - 2007) Gimnazija, Opti smer , Bosilegrad
Rad na raunaru:
MS Office Word
MS Office PowerPoint
MS Office Excel
Internet Explorer
Strani jezici:
Engleski jezik- napredni nivo Ruski jezik- srednji nivo
Bugarski jezik- poslovni nivo
Line osobine:
Pozitivna Uporna
Istrajna Spremna na naporan rad
Master rad
Zahvaljujem se svim profesorima Prirodno-matematikog fakulteta, koji
su mi predavali tokom studija, iji je trud i veliko zalaganje da nam
obezbede to bolje znanje rezultiralo uspenim zavretkom studija.
Posebno se zahvaljujem Prof.dr Slavii Stamenkoviu na izboru teme,
na nesebinoj pomoi i sugestijama prilikom realizacije rada.
Veliku zahvalnost dugujem svojim prijateljima, rodbini, a posebnu
roditeljima, suprugu Nenadu i njegovim roditeljima.
Master rad
LIAJSKA INDIKACIJA KVALITETA VAZDUHA NA RURALNOM PODRUJU GRADA BLACA
REZIME
Bioindikatori mogu biti mera, indeks mera ili model koji karakterie
ekosistem ili jedan od njegovih kljunih komponenti. Oni predstavljaju metod
praenja ili otkrivanja negativnih uticaja koje industrijska aktivnost ima na ivotnu
sredinu. Ova informacija pomae razvoju strategije koja e spreiti ili smanjiti
efekte i uiniti industriju vie odrivom. Uloga bioindikatora u odrivom razvoju
pomoi e da se osigura da industrija ostavlja najmanji mogui trag na ivotnu
sredinu.
Tokom izrade ovog master rada korieni su liaji kao bioindikatori zagaenja
vazduha u selima: iljomana, Kaevar, urevac i Vrbovac.
Na 14 istraivanih taaka pronaena je 21 vrsta liaja iz 19 rodova.
Korienjem indeksa atmosferske istoe vazduha (IAP) utvreno je da postoje 3
razliite zone zagaenosti vazduha u istraivanim selima: "zona liajske pustnje",
"prelazna zona" (zona borbe) i "normalna zona".
Najuestalije vrste liaja u selima su: Phaeophyscia orbicularis (Neck.)
Moberg, Physcia adscendens (Fr.) Oliv., Xanthoria parietina (L.) Th. Fr.,
Candelariella xanthostigma (Ach.) Lettau i Evernia prunastri (L.) Ach.
Master rad
LICHEN INDICATION OF AIR QUALITY IN RURAL
AREA OF BLACE
ABSTRACT
Bioindicators can be a measure, an index of measures, or a model that
characterizes an ecosystem or one of its critical components. They are also a
method of monitoring or detecting the negative impacts that industrial activity has
on the environment. This information helps develop strategies that will prevent or
lower such effects and make industry more sustainable. The role of bioindicators in
sustainable development will help ensure that industry leaves the smallest footprint
possible on the environment.
During the preparation of this master thesis lichens have been used as
bioindicators of air pollution in the villages. Siljomana, Kasevar, Djurevac and
Vrbovac.
At 14 investigated points 21 lichen taxa have been found from 19 genus.
Using the Index of Atmospheric Purity (IAP) it has been found that there are 3
different air pollution zones in investigated villages: "lichens desert", "transitional"
and "normal zone".
The most frequent type of lichens in the villages: Phaeophyscia orbicularis
(Neck.) Moberg, Physcia adscendens (Fr.) Oliv., Xanthoria parietina (L.) Th. Fr.,
Candelariella xanthostigma (Ach.) Lettau i Evernia prunastri (L.) Ach.
Master rad
Zemlju smo nasledili od predaka,
a pozajmili od potomaka.
Master rad
Sadraj
1. UVOD ............................................................................................. 1
1.1. Zagaenje vazduha ..................................................................... 3
1.1.1. Izvori i vrste zagaujuih materija ........................................... 4
1.2. Monitoring i bioindikacija .............................................................. 8
1.3. Karakteristike liaja ................................................................... 10
1.3.1. ta su liaji? ........................................................................ 10
1.3.2. Morfoloka graa liaja ......................................................... 10
1.3.3. Upotreba liaja .................................................................... 11
1.3.4. Liaji kao bioindikatori .......................................................... 12
1.4. Dosadanja istraivanja liajske flore na teritoriji Republike Srbije 13
2. GEOKLIMATSKE KARAKTERISTIKE OPTINE BLACE ..................... 14
3. MATERIJAL I METODE ................................................................ 19
4. REZULTATI I DISKUSIJA .............................................................. 22
4.1 Rezultati .................................................................................... 23
4.1.1 Pregled konstantovane liajske flore ........................................ 23
4.1.2. Definisanje zona razliitog stepena aerozagaenja .................. 33
4.2. Diskusija .................................................................................. 42
4.2.1. Analiza dobijenih rezultata i poreenje sa rezultatima drugih
istraivanja aerozagaenja ....................................................... 42
5. ZAKLJUAK .................................................................................. 45
6. LITERATURA ................................................................................ 47
7. PRILOG ........................................................................................ 50
Master rad
1
1. UVOD
ivotna sredina jeste skup prirodnih i stvorenih vrednosti iji kompleksni
meusobni odnosi ine okruenje, odnosno prostor i uslove za ivot; to su svi
uslovi, okolnosti i uticaji koji okruuju i utiu na razvoj jednog organizma ili grupe
organizama, uticaji dolaze kako od ive tako i od neive prirode. ivotnu sredinu
ini svet prirode (biljke, ivotinje, zemljite, vazduh i voda), koji je postojao
milijardama godina pre oveka i svet objekata, predmeta i institucija koje je ovek
sam izgradio koristei tehniku, tehnologiju i nauku da bi stvorio okruenje koje
odgovara njegovim potrebama i stremljenjima.
ivotna sredina ili ovekova okolina predstavlja sve ono to nas okruuje,
odnosno sve ono sa ime je direktno ili indirektno povezana ovekova ivotna i
proizvodna aktivnost, ona predstavlja skup svih fizikih, hemijskih i biolokih
faktora koji su od nastanka u neprekidnoj interakciji na nekom prostoru.
Nekad je ovek iveo u skladu s prirodom; vrlo skromno je iskoriavao prirodne
resurse i nije bitno, niti u irim razmerama remetio ravnoteu u prirodi. ivei u
malenim naseljima oko plodnih predela, problem svoje egzistencije reavao je
bavei se lovom, a kasnije i zemljoradnjom. Kada je poeo obraivati metale i kada
je dolo do procvata zanatstva, pojedine skupine ljudi poele su se kretati tragajui
za rudama, koje su koristili. Tako je ovek poeo preseljavati i u podruja klimatski
manje povoljna za ivot i poljoprivredu, pa je bio prisiljen boriti se sa prirodom.
Zahvaljujui zanatstvu, izumeo je nova, bolja orua, odeu i sklonita, poeo je
kriti i paliti ume, vetaki stvarajui obradivo zemljite. Naselja su postajala sve
vea, nastaju nova zanimanja, organizuje se trgovina, raa se civilizacija i broj ljudi
se uveava. Zahvati na prirodnoj sredini bivaju sve vei: grade se vodovodi,
rudnici, putevi, luke itd. Tehnologija doivljava procvat, nauka i zdravstvena zatita
postepeno se razvijaju, pa ljudski vek postaje dui i uopte kvalitet ivota se
poveava. No taj progresivan razvoj praen je promenom ivotnih uslova na takav
nain koji e dananjem oveanstvu prouzrokovati brojne i dalekosene probleme.
Posebno velike negativne uticaje na stanje ivotne sredine imaju pogoni teke
Master rad
2
industrije (elezare, livnice, koksare), hemijska industrija i druge industrijske grane
koje se esto nazivaju prljavom industrijom. Na kvalitet ivotne sredine znaajno
utie i proizvodnja i potronja razliitih energetskih sirovina od kojih najvei znaaj
ima ugalj. Segorjevanjem uglja, posebno lignita, nastaju velike koliine ljake i
pepela, a u atmosferu se izb
Recommended