View
13
Download
0
Category
Preview:
DESCRIPTION
Slobodni softver, linux za sve
Citation preview
1Broj 37
Jun 2015. Broj 37
Creative Commons Autorstvo-Nekomerci ja lno-Del iti pod istim uslovima
J O I Z D V A J A M O
Fed ora 2 2 - va n ov i e i r !
B a n j a l u ka B a rkamp 0x01
LLiiBBRREE!!asopis o slobodnom softveru
2Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
LiBRE! asopis je napunio pune tri godine postojanja. Za te tri
godine objavi l i smo trideset est redovnih brojeva u standardnom
ritmu jedan broj meseno i bez dvobroja (letnj ih pauza). Redovnost
izlaenja smatramo naim najveim uspehom. Pored toga smo
objavi l i jedan probni broj (broj 00) i jedan speci ja l o Skribusu.
Obradi l i smo preko dvesta ezdeset razl iitih tema o slobodnom
softveru u preko etiri stotine lanaka. Preko pedeset autora su
uestvoval i u real izaci j i ovih brojeva kao stalni i l i povremeni
saradnici . U vremenima kad koherentna srpska zajednica zapravo
ne postoj i , naroito smo ponosni na to da smo makar oko ovog
projekta uspel i da okupimo vei broj l judi da zajedno rade.
Povremeno smo nae itaoce obavetaval i o naim problemima s
ci l jem odravanja vitalnosti ovog projekta. Hvala jo jednom svima
koj i su pravi lno shvati l i nae apele. Nai alarmi nisu bi l i bezrazloni .
Pomo nam je bi la potrebna; bez nje ovaj projekat bi opstao jo
neko vreme, al i je pitanje da l i bi doiveo treu godinj icu.
Iz godine u godinu se ponavl ja ista situaci ja da su nam meseci maj i
juni najtei period. To je period pred godinj i odmor, period
najvani jeg studentskog roka junskog roka i kraja kolske godine.
Tad smo svi pri l ino zauzeti privatnim obavezama i izvinjavamo se
Tri godine posle
Re urednika
3Broj 37
itaocima zbog malo loi jeg kval iteta i kanjenja prolog, trideset
estog broja.
Ovaj broj real izujemo u pomalo ubrzanom reimu i unapred se
izvinjavamo ako nismo uspel i da postignemo na standardni
kval itet. Ovim brojem ulazimo u nau etvrtu godinu. Imamo
mnogo planova kako da unapredimo ovaj projekat. Jo uvek se
boj imo da glasno progovorimo o svim planovima da nam se ne bi
izja lovi l i . Pokuaemo da iskoristimo letnju pauzu da malo
konkretizujemo ideje kako bismo mogl i najesen da ih promoviemo.
Na konkurs za nove saradnike je konstantno otvoren. Svaka pomo
je dobrodola. Uspevamo da odravamo asopis, a l i smo u manjku
l judi za odravanje sekundarnih delova projekta: veb-prezentaci ja,
Fejsbuk strana, Tviter i Git projekti . Iako su to sporedni delovi
projekta, vrlo su vani za njegovu prezentaci ju. Ovako zaputeni ovi
delovi projekta daju lou sl iku o samom asopisu, koj i i sam poinje
da izgleda zaputeno. Pozivamo sve zainteresovane koj i misle da
mogu da nam pomognu da se jave na nau ve poznatu adresu
elektronske pote l ibre [et] lugons [dot] org.
Do narednog broja,
LiBRE! tim
Re urednika
4Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
Vesti str. 6
Puls slobode
Banjaluka Barkamp 0x01 - ta ste propusti l i? str. 9
HKLBGD - Beogradski hakerspejs str. 14
Predstavljamo
Fedora 22 - va novi eir! str. 20
Kako da.. .?
Vagrant (4. deo) str. 28
Slobodni profesionalac
Va posao, open-sors posao (4. deo) - Manifest GNU-a str. 33
Ansibl (3. deo) str. 46
Sam svoj majstor
Butstrap - komponente str. 51
Hardver
Biglbon Blek Rev C-Vodi od prvog dana
Biglbon Blek u slubi veb-servera str. 54
Mo slobodnog
softvera
Sadraj
Broj: 37
Periodika izlaenja: mesenik
Izvrni urednik: Stefan Noini
Glavni lektor:
Admir Halilkanovi
Lektura:
Jelena Munan Saka Spijak
Milena Beran Milana Vojnovi
Aleksandar Boinovi
Aleksandra Ristovi
Grafika obrada:
Dejan Maglov Ivan Radelji
Dizajn: White Circle Creative Team
5Broj 37
LiBRE! prijatelji
Broj: 37
Periodika izlaenja: mesenik
Izvrni urednik: Stefan Noini
Glavni lektor:
Admir Halilkanovi
Lektura:
Jelena Munan Saka Spijak
Milena Beran Milana Vojnovi
Aleksandar Boinovi
Aleksandra Ristovi
Grafika obrada:
Dejan Maglov Ivan Radelji
Dizajn: White Circle Creative Team
Autori u ovom broju:
Ostali saradnici u ovom broju:
Marko Novakovi Mihajlo Bogdanovi
Poasni lanovi redakcije:
eljko Popivoda eljko ari
Vladimir Popadi
Aleksandar Stanisavljevi
Kontakt:
IRC: #floss-magazin na irc.freenode.net
E-pota: libre@lugons.org
Momilo Medi
Nenad Marjanovi
Jelena Georgijevi Krasojevi
Kriptopank
Zlatan Vasovi
6Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
2. jun 2015.
Kanonikal i Be-Ku (BQ)
pokreu novi telefon
Ove dve kompani je su najavi le novi model
telefona sa Ubuntu operativnim sistemom.
Koristan l ink: http: //t.co/m0mDkWLFBl
4. jun 2015.
Plej-on-linuks koristi Java
programski jezik od verzije 5
Izvorni kod ove platforme e biti refaktorisan i
umesto Pajtona koristie Javu.
Koristan l ink: http: //t.co/hk0GD0hCmb
4. jun 2015.
Objavljen Open-si-vi (OpenCV)
3.0
Objavl jena je nova verzi ja ove bibl ioteke, do sada
najbra.
Koristan l ink: http: //t.co/r4Iqe7WMGg
Vesti
7Broj 37
4. jun 2015.
Dragon-flaj BSD aurira svoje
AMD upravljake programe
Dragon-fla j BSD (DragonFlyBSD) distribuci ja
aurira svoje AMD Radeon upravl jake programe.
Koristan l ink: http: //t.co/cSzVK9aBTB
8. jun 2015.
Sistem-d prelazi na Githab
Sistem-d (systemd) prebacuje svoju infrastruk-
turu na Githab.
Koristan l ink: http: //t.co/8osggXLMk3
8. jun 2015.
Nova verzija Linuks kernela
Objavl jena je nova verzi ja Linuks kernela verzi ja
4. 1 -rc7.
Koristan l ink: http: //t.co/SxEwYyzIa5
8. jun 2015.
Fedora objavila novu verziju
svog programa za
konfiguraciju
Fedora je objavi la novu verzi ju svog programa za
konfiguraci ju koj i je baziran na GTK3 bibl ioteci .
Koristan l ink: http: //t.co/DyRH9ddSAu
http: //t.co/5RM3hGN2Fu
Vesti
8Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
8. jun 2015.
Amerika vlada prebacuje celu
infrastrukturu na HTTPS
Amerika vlada je najavi la prebacivanje cele
infrastrukture na HTTPS protokol .
Koristan l ink: https: //t.co/HF8RlGqVTW
8. jun 2015.
Epl otvara svoj programski
jezik
Ova kompani ja je najavi la da e otvoriti kod do
kraja godine za svoj programski jezik Svift (Swift) .
Koristan l ink: http: //t.co/PkFkuZkYAM
11. jun 2015.
Mate 1.10 objavljen
Nakon petnaest meseci razvoja, verzi ja 1.10
okruenja radne povri Mate konano je
objavl jena. Vel ika novost je to to Mate od ove
verzi je podrava GTK2 i GTK3. Meutim, navodi
se da se i dal je eksperimentie sa podrkom za
GTK3.
Koristan l ink: http: //j .mp/1GRRk0G
Vesti
9Broj 37
Autor: Jelena Georgi jevi Krasojevi
U subotu, 6.6.2015. godine, odran je prvi banjaluki Barkamp pod nazivom
Barkamp BL 0x01 (BarCamp BL 0x01) na Elektrotehnikom fakultetu u Banjaluci .
Sam ci l j ovog prvog okupl janja je bio da se probudi i animira zajednica, te da se
vrati dinamika deavanja u Banjaluci . Sve zajednice iz okruenja su bi le vie nego
dobrodole.
Puls slobode
ta ste propustili?
10
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
Takoe, ci l j prvog banjalukog Barkampa je povezivanje zajednica kako regionalno
tako i internacionalno, zatim druenje, hakerisanje, uenje i umreavanje. Poseban
naglasak je na jaanju i irenju zajednice, kao i na stvaranju mogunosti da
kompletno okruenje ima mesto na kojem bi se razmenj ivala novosteena znanja i
iskustva. Nadamo se da smo ovom pri l ikom ostvari l i na ci l j , poto je Barkamp BL
0x01 okupio oko pedeset uesnika - to iz zeml je, tako i iz inostranstva.
Barkamp je zvanino zapoeo Nikola Nenadi predavanjem Embedded real-time
GNU/Linux. Potom je usledio Marko Grumi predavanjem - Uvod u
io.smashthestack.org - WarGames how-to. Jelena Georgi jevi Krasojevi najavi la je
BalCCon2k15 Third Luck The Charm - Balkan Computer Congress, koj i e se
odrati u Novom Sadu od 11. do 13. septembra u Muzeju savremene umetnosti
Vojvodine.
Zatim je usledi lo predavanje Daniela Kurtjaka Pravl jenje apl ikaci ja sa grafikim
korisnikim interfejsom za ugraene raunarske sisteme. Predavanje je bi lo vezano
za razvoj apl ikaci ja sa grafikim korisnikim interfejsom za ugraene raunarske
Puls slobode
11
Broj 37
sisteme kao to su Set
Top Box i automobi lski
panel i . Demonstraci ja je
odraena na proizvodu
razvi jenom u R&D ode-
l jenju RT-RK kompani je i
odnosi la se na pravl jenje
apl ikaci ja sa grafikim
korisnikim interfejsom
koritenjem pri lagoenog
razvojnog okruenja
Ekl ips (Ecl ipse). Grafiki
korisniki interfejs bazi-
ran je na Lua program-
skom jeziku i opisan
putem Iks-em-el (XML)
shema, koje su se kasni je
izvravale na simulatoru
na l inom raunaru
pisanom u programskom
jeziku C++.
Posle Daniela Kurtjaka
usledi lo je veoma inte-
resantno predavanje Up-
ravl janje vremenom,
koje je odrao Goran
Vukalovi. Vreme
najvredni ja stvar koju
jedan ovek poseduje.
Neki ga imaju dovol jno da
zavre sve obaveze i
poslove, dok ih drugi pre-
bacuju za neki naredni
period, i l i ih nikada ne
dovre. U emu je raz-
l ika? ta nam je potrebno
da zavrimo sve obaveze
Banjaluka Barkamp 001
12
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
na vreme? Vremenska maina? Litri kofeinskih napitaka? Moda. Na ovom
predavanju smo prol i kroz nekol iko jednostavnih al i korisnih tehnika za bol je
rasporeivanje i efektni je koritenje vremena.
Prvi banjaluki Barkamp imao je ast da zatvori Stefan Stojanovi predavanjem
How to Arduino hard.
Barkamp je posle nastavl jen druenjem u kafiu Harmoni ja do kasno u no.
Organizatori prvog banjalukog Barkampa su Ognjen Vidovi, Marko Grumi i
Marko Ivanovi. Ovom pri l ikom im se zahval ju jemo na gostoprimstvu i na odl inoj
organizaci j i Barkampa u nadi da e u to skori je vreme organizovati neko novo
deavanje u Banjaluci .
Oni koj i su propusti l i Barkamp, detal jan raspored predavanja mogu pronai na
internetu: https: //events. lugons.org/?p=1856.
Puls slobode
13
Broj 37
Banjaluka Barkamp 001
14
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
Autori: HKLBGD zajednica
Hakerspejs (eng. hackerspace) , haklab i l i mejkerspejs (eng. makerspace) ,
termini su za koje ste verovatno ve ul i , a l i moda ne znate ta oznaavaju i
kakva se ideja kri je iza nj ih. Zato emo vas upoznati sa jednom ovakvom oazom
koja se kri je iza imena Haklab Beograd (HKLBGD) u centru Beograda
(http: //oosm.org/) .
Hakerspejs je prostor u kojem se okupl ja zajednica i ja su interesovanja najvie u
vezi sa raunarima, tehnikom, tehnologi jom, elektronikom, mainama, i l i
jednostavno naukom i njenom primenom. To je mesto gde se l judi sastaju zbog
razmene ideja, organizuju radionice i rade na raznim projektima, al i u jedno se
drue i kroz druenje razmenjuju vetine i znanje, ne samo iz kompjuterskih
oblasti . Razgovara se i o ostal im temama iz svakodnevnog ivota.
HKLBGD se takoe moe smatrati a lternativnom obrazovnom instituci jom, mestom
gde se mogu stei konkretna i korisna znanja, od koj ih neka i nedostaju klasinim
obrazovnim programima u kolama i na fakultetima.
HKLBGD Beogradski hakerspejs
Puls slobode
15
Broj 37
Iako su ovakvi prostori inici ja lno nastal i u zapadnim zemljama, beogradski Haklab,
kao i drugi hakerski prostor bi lo gde u svetu, a ima ih svuda - ni je kopi ja nekog
drugog laba, nego se ova ideja uvek real izuje na svojevrstan nain zbog supti lnih
idejnih i kulturnih razl iitosti koje postoje u ovim zajednicama.
U Haklabu su vie nego dobrodol i i l judi koj i se bave umetnou, fi lozofi jom i l i bi lo
kojom naukom, l judi zainteresovani za obostranu razmenu znanja i vetina. Otuda i
saradnja sa ITS-Z1 (http: //its-z1.org/) , umetnikom platformom Dragana I l ia, u
i jem stvaralatvu tehnologi ja igra bitnu ulogu.
Takoe, u ovakvim prostorima se odravaju
i razni regionalni dogaaj i i okupl janja l judi ,
kako iz domaih, tako i inostranih
zajednica, pa je poznavanje engleskog jezika zgodno, al i ni je obavezno.
Najznaajni j i dogaaj regionalnog karaktera je NSND (Nita Se Nee Dogoditi ) .
HKLBGD
16
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
http: //www.nsnd.org/o-nista-se-nece-dogoditi /.
Odrava se kriptoparti (http: //goo.gl/T13KRt), koj i traje, po pravi lu, nekol iko asova.
Ideja je da se korisnicima interneta i digitalnih tehnologi ja (uglavnom, al i ne i
iskl juivo), aktivistima i novinarima, skrene panja na dostupnu tehnologi ju putem
koje mogu obezbediti privatnost svoj ih komunikaci ja u najirem smislu rei . Kao
opte mesto zastupa se mil jenje da je privatnost vrednost koja je na udaru od
strane drava i nj ihovih administraci ja, kao i od vel ikih korporaci ja .
U vel ikoj meri se zagovara i ohrabruje korienje Linuks operativnog sistema,
programa otvorenog koda i uopte slobodnog softvera, al i moete lako primetiti i
korisnike drugih operativnih sistema, najpre Vindouza i Meka, koj i su u manjem
broju i uglavnom kod gosti ju ovog prostora.
Iako lanstvo formalno ne postoj i , lan moe biti svako ko se tako osea i del i ideje
na koj ima ovakav prostor poiva.
Prostor koj i ova zajednica koristi , a koj i se nalazi u Daniarevoj ul ici na Vraaru,
ustupi la je na korienje lanica ove zajednice el jka Dezire Mi loevi 2012.
godine, od kada datira i naziv Haklab Beograd. Zaniml j ivo je da je organizaci ja
postojala i rani je pod nazivom Razmena vetina, a lanovi su se okupl ja l i u
obl inj im kafiima i l i kulturnim centrima. Tada je nastala i Gugl grupa i l i jednostano
mej l -l ista pod istim nazivom koja se do danas ni je promeni la i slui kao oglasna
tabla za nova obavetenja kako lanovima, tako i posetiocima.
(https: //groups.google.com/forum/?hl=en-US#! forum/razmenavestina/join)
to se tie radionica, one su rasporeene po danima, termini nisu fiksni , a satnice
su samo okvirne.
Puls slobode
17
Broj 37
HKLBGD
18
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
Meutim, tano se zna koj im danima su odreene radionice i to se skoro nikada ne
menja.
Ponedel jkom su radionice Pajton programskog jezika koje su okrenute praktinim
reenj ima i implementaci jama u trenutnim realnim potrebama i eksperimentima.
Utorkom je radionica za Drupal CMS-a, a postojala je veb-radionica koja se bavi la
poznatim programskim jezicima za veb (HTLM, CSS, PHP i Javaskript), a koja je
trenutno neaktivna.
Sreda je Otvoreni dan i l i Opendej/razmena_vetina, kao dan bez obaveza za
odmor, askanje, razmenu novih ideja i planova.
etvrtak je rezervisan za radionicu troleologi je (eng. trolleyology) koja se bavi
fundamentalnim etikim pitanj ima u vezi sa vrednou ivota, i koja, iako se ini ,
samo kao fi lozofi ja i l i suva teori ja zapravo ima praktine primene izmeu ostalog u
pametnim vozi l ima koja mogu nezavisno sama sobom upravl jati . A odnedavno,
etvrtak je dobio jo jednu radionicu francuski jezik, koja se, kada interesovanja
ima, situaci ja omogui , a l judi dogovore - odri i jo nekim danom u nedel j i .
Petkom je FemViki , radionica tokom koje lanice Haklaba ureuju Vikipedi ju, piu i
prevode tekstove o znaajnim enama koje su nepravedno izostavl jene iz ove
svetske enciklopedi je i riznice svetskog znanja.
Subota je ve tradicionalno rezervisana za najpraktini ju radionicu, radionicu
elektronike i Arduina, koja ide ukorak sa idejama i real izaci jama interesantnih
ureaja sa sl inim prostorima iz celog sveta.
Nedel ja je tu za radionicu logike, kako klasine tako i neklasine, posle koje sledi
radionica kriptografi je, koja je u poetku bi la vie teori jska i prati la kurs sa Kursere
(eng. Coursera) , dok je sada vie usmerena praktinim upotrebama kriptografi je
kao odgovoru na masovno naruavanje privatnosti i zatitu korisnika.
Iako su neke od radionica trenutno u stanju hibernaci je, to ne treba pogreno
shvatiti , jer se one uglavnom pri lagoavaju potrebama i el jama uesnika. Po
potrebi nastaju nove radionice, a neke trenutno i l i trajno stagniraju.
Puls slobode
19
Broj 37
Vie informacija
Tviter
Sajt
Open-Strit-Map
IRC
HKLBGD
20
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
va novi eir!
Autor: Momi lo Medi
Predstavljamo
Fedora 22
21
Broj 37
Fedora 21 je uspostavi la nove smernice koje su se odl ino pokazale i uzete su kao
osnova za pobol janje u Fedori 22. Ova verzi ja dolazi bez drastinih promena kao
to je to bio sluaj sa prethodnom i priprema put za Fedoru 23, koja bi mogla da
unese zaista znaajne novine. Fedora 22 ni je imala uobiajeno kanjenje zato to
je za ovo izdanje odreen striktan raspored kako bi se ostavi lo dovol jno vremena
da razvoj Fedore 23 bude temel jan, a sam sistem detal jno testiran.
Dugo oekivani dnf je konano spreman i zamenio je yum kao podrazumevani
upravnik paketima u Fedori . Sintaksa je pri lagoena navikama i oekivanj ima
korisnika, tako da je u veini sluajeva dovol jno samo zameniti imena komandi
(npr. sudo yum install nano postaje sudo dnf install nano) . Naravno, razl ike
postoje i dobro je upoznati se sa nj ima zarad lakeg usvajanja (detal jne informaci je
moete nai na: http: //dnf.readthedocs.org/en/latest/cl i_vs_yum.html) .
Nastavl ja jui trend prethodne verzi je, Fedora 22 donosi tri proizvoda - Radnu
stanicu (eng. Workstation) , Server i Oblak (eng. Cloud) , kao i izvedbe (eng. Spins)
Fedora 22
22
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
KDE, Iksfejs, ARM i druge.
Ovo su neke od izmena specifinih za odreeni proizvod:
Fedora Radna stanica
Pre nego to se potpuno prebaci na Vej lend (eng. Wayland), Fedora je odlui la za
poetak da se samo ekran za pri javu iscrtava pomou ovog novog grafikog
servera. Naravno, ovo je dobrodola promena jer Vej lend obeava poveanu
sigurnost, stabi lnost, kao i sve i jednostavni j i kod. Meutim, problem e se
pojaviti ako koristite vlasnike upravl jake programe za grafiku karticu. Naravno,
ovo je predvieno i u tim sluajevima e se ekran za pri javl j ivanje prikazivati
upotrebom dobrog starog Iksa (eng. X). Pripremajui se za Vej lend, l ibinput je
zamenio X.org input u obradi ulaza sa tastature, mia, tapeda i ostalog.
Predstavljamo
23
Broj 37
Svaka nova Fedora donosi i novi Gnom. Ovaj put u verzi j i 3.16, Gnom donosi
mnoge izmene od koj ih je svakako najvea premetanje sistemskih poruka sa
donjeg dela ekrana u gornj i gde se do sada nalazio samo kalendar.
Obavetenja se sada pojavl ju ju u vrhu ekrana, tik ispod asovnika, a po sakrivanju
se mogu nai sa leve strane kalendara, poreane po redosledu pojavl j ivanja.
Vredno pomena je da i traj (notifikaciona zona) vie ne postoj i , nego su ikonice
programa koje zahtevaju ovakvo ponaanje smetene u poseban panel koj i se sam
skriva, a nalazi se u donjem levom uglu ekrana. Ova drastina promena je
uvedena zato to ne postoj i objedinjeni standard za programe koj i koriste ovakav
vid funkcionalnosti i odravanje takvog sistema vie ni je u interesu Gnom
razvojnog tima i planira se potpuno uklanjanje.
Izmeu ostal ih promena izdvajamo vizuelne promene na menaderu datoteka
Fedora 22
24
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
Nauti lusu, pregledau dokumenata Ivins (eng. Evince) , i sl ika Oko Gnoma (eng.
Eye Of Gnome) , kao i nekol iko novih apl ikaci ja: Kalendar (eng. Calendar) , Knj ige
(eng. Books) , IDE bi lder (eng. Builder IDE) , koj i je sponzorisan od strane zajednice.
Preporuujemo da probate i Nantius (eng. Nuntius) , program koj i e prenositi vae
notifikaci je sa Androida direktno u Gnom (potrebno je da imate Android verzi je 4.3
i l i novi je) .
Fedora Server
Uloge Servera su proirene i sada moete odrediti i u logu baze podataka. U verzi j i
Predstavljamo
25
Broj 37
21, Fedora Server je uvela sistem dodel j ivanja uloga svoj im serverima i tada je
bi la dostupna uloga domen kontrolera upotrebom Fri-aj -pi-ei ja (eng. FreeIPA) , a
sada nova uloga koristi Postgreskuel (eng. PostgreSQL) da bi izvri la pripremu
operativnog sistema za ulogu servera baza podataka.
Podrazumevani sistem datoteka je sada XFS na LVM-u za sve take montiranja,
osim za /boot, koj i zbog tehnikih ogranienja Graba (eng. GRUB) pokretakog
programa mora biti izvan LVM-a i sa ext4 sistemom datoteka.
Fedora Oblak
Za korisnike Digitalnog okeana (eng. DigitalOcean) oblak provajdera, dostupna je
sl ika za postavl janje Fedore 22 na instancama.
Pored raznih pobol janja (osveenih Doker (eng. Docker) sl ika, unapreenog
Atomik (eng. Atomic) domaina), najvea novina u oblaku je uvoenje
Fedora 22
26
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
zvaninih Vagrant sl ika (eng. vagrant image) kako bi programeri mogl i lako
uspostaviti razvojno okruenje pod Linuks, Mek OS Iks i l i Vindouz operativnim
sistemima koristei l ibvirt i l i Virtualboks (eng. VirtualBox) . Oni mogu izabrati
Vagrant boks za Fedora 22 Atomik host i l i osnovnu edici ju Fedora oblak 22.
Ako razmil jate o isprobavanju nove distribuci je, i l i tek pravite prve korake u svetu
slobodnog softvera, Fedora 22 e zasigurno podrati vae zahteve.
Da li je Fedora za vas?
Mnotvo raznih distribuci ja GNU/Linuks i
odabir prave je esta tema meu
poetnicima, pa ak i iskusni j im hakerima.
Fedora Fonden (temel j i Fedore) su etiri
osnovne vodi l je koje slue u upravl janju
odlukama i postavl janju ci l jeva u okviru
razvoja i odravanja ovog slobodnog
operativnog sistema. Uporeivanjem ovih
temel ja sa vaim interesovanj ima i
prioritetima moete dobiti sl iku o tome da
l i je Fedora pravi sistem za vas.
Sloboda sav softver koj i se nalazi u Fedori je slobodan i otvorenog koda. Strogim
pravi l ima i revizi jom se osigurava da programi nisu osakaeni softverskim
patentima i l icencama koje ograniavaju slobodu korisnika. Izuzetak je jedino
firmver u jezgru, koj i je neophodan za odreene ureaje. U dananje vreme mnogi
rtvuju slobodu zarad lagodnosti , a l i i zbog pomoi korisnicima potpuno zatvorenih
operativnih sistema da preu na neto slobodni je. Fedora je svesna toga i usko
sarauje sa riznicama vlasnikih programa (upravl jaki progami za Invidi ja
grafike karte, razni kodeci , Stim (eng. Steam) i sl ino) kako bi instalaci ja i
podeavanje istih ipak bi lo mogue. Naravno, od presudnog znaaja je da to bude
dodatni korak kako bi l judi bi l i svesni da programi u tim riznicama ne potuju
slobodu korisnika.
Predstavljamo
27
Broj 37
Prijatelji ovo je moda neobian temel j za operativni sistem, al i i tekako vaan.
Fedora Projektom upravl ja zajednica, a prave zajednice nema bez pri jatel jstva.
esta okupl janja na raznim mestima, to uivo - to preko interneta, omoguavaju
da se svi umeani u razvoj , promoci ju i upotrebu Fedore oseaju dobrodol im i
meu pri jatel j ima. Pored formalnih, odravaju se i neformalna druenja sa
namenom da se odri pri jatel jstvo u vidu urki povodom izdanja i sl ino. Bl iski
odnosi meu razvojnim timovima pruaju dodatni nivo kval iteta, portvovanosti i
odanosti jednih prema drugima, samim tim je krajnj i proizvod kompletni j i ,
uniformisan i pravo je zadovol jstvo uestvovati u njegovoj izgradnj i .
Mogunosti moderan operativni sistem moe ostati konkurentan i upotrebl j iv
samo ako se konstantno unapreuje i proiruje. Uzevi ovo kao temel j razvoja,
jasno je da Fedora Projekat el i da bude u toku deavanja, da bude aktuelan i
adekvatan za svaku potrebu. Svaki slobodan operativni sistem vam prua
mogunost proirenja i podeavanja do najsitni j ih detal ja, a l i se Fedora posebno
zauzela da taj proces ne bude mukotrpan, nego jednostavan i podran tako da
moete izvesti skoro sve to zamisl i te i opet zatraiti podrku od zajednice.
Biti prvi slobodan softver je esto mesto inovaci ja i fantastinih novih
tehnologi ja . Upravo usvajanje ovih tehnologi ja je ono to im daje odrivost,
kval itet i unapreenja. Razvojni timovi u Fedori su veoma sposobni kada je re o
prepoznavanju vizi je novih tehnologi ja kao i nj ihovom usvajanju. Ponekad je
potrebno napraviti nepopularne izbore i promeniti ustal jeni pravac u korist
napretka, a u mnogim sluajevima usvajanje tehnologi je se pokazalo kao pravi
korak, te su i ostale distribuci je kasni je prihvati le istu promenu.
Ako se slaete sa etiri F (Freedom , Friends, Features, First Sloboda, Pri jatel j i ,
Mogunosti , Biti prvi) i misl i te da je to veoma zdrava i dobro osmil jena osnova za
inovaci ju, razvoj i unapreenje operativnog sistema - onda je Fedora zaista
skrojena po vaoj meri .
Fedora 22
28
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
Autor: Ivan Radel j i
Vagrant konfiguraciona datoteka i poetna taka svakog Vagrant projekta je
osnovna. Njena sintaksa je pisana u Rubi programskom jeziku i sada ete videti
kol iko moe biti mona upotrebom promenl j ivih.
Podeavanja virtuelne maine
oznaka: config.vm
Podeavanja sa ovom oznakom menjaju konfiguraci ju maine kojom Vagrant
upravl ja. Ovoj oznaci pripada vel ik broj promenl j ivih koje moemo koristiti . Ovde
bismo navel i samo one promenl j ive koje smo koristi l i pri l ikom izrade Vagrant boksa
za Liberator projekat. Pa da ponemo:
config.vm.box
Ovim podeavamo koj i boks e biti podignut na maini . Vrednost ove promenl j ive
mora biti ime instal iranog boksa i l i krae - ime boksa na HashiCorp's Atlas izvoru. U
naem primeru za Liberator imamo sluaj :
config.vm.box = "debian"
config.vm.box_url
Veb-adresa na kojoj se nalazi konfigurisan boks. Vrednost ove promenl j ive moe
biti bi lo koja val idna veb-adresa i l i skraeno ime boksa na HashiCorp's Atlas-u.
(4. deo)
Kako da.. .?
29
Broj 37
Takoe se moe koristiti i niz adresa, kao i putanja do lokalne datoteke na disku. U
naem primeru imamo da je vrednost ove promenl j ive veb-adresa.
if VAGRANT_ARCH == "x64"liberator.vm.box_url = "https://ftp.lugons.org/vagrant/debian-7.6.0-x86_64.box"
elseliberator.vm.box_url = "https://dl.dropboxusercontent.com/s/60pv9an852jx9y0/Debian-7.3.0-i386b.box?dl=1"
end
Ovde imamo jedan sloeni j i sluaj gde na osnovu vrednosti konstante
VAGRANT_ARCH odreujemo koj i emo boks koristiti . U zavisnosti od toga ta smo
izabral i , to moe biti boks za x86 i l i x64 arhitekturu procesora.
config.vm.network
Vri podeavanje mrea na maini . To moe biti preusmeravanje portova,
konektovanje na javnu mreu i l i kreiranje privatne mree. Ova promenl j iva moe
biti pozvana vie puta i na taj nain moemo imati vie mrea koje mogu imati
zasebna podeavanja. U naem primeru imamo sluaj :
liberator.vm.network :private_network, ip: "192.168.66.6"
Ovim smo definisal i statiku IP adresu za nau mainu. Bitno je da se IP adresa ne
podudara sa IP adresom neke druge maine u mrei i da bude iz reda rezervisanih
privatnih adresa koje nisu javno dostupne.
config.vm.boot_timeout
Vreme u sekundama koje e Vagrant ekati pre nego to maina postane
dostupna. Kod nas je to sluaj :
config.vm.boot_timeout = 600
config.vm.provision
Ova postavka definie snabdevae (eng. provisioners) na maini koj i e automatski
instal irati i konfigurisati softver kada maina bude kreirana. Naravno, u Liberatoru je za
Vagrant
30
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
snabdevaa korien Ansibl
liberator.vm.provision :ansible do |ansible|ansible.playbook = "provision/site.yml"ansible.host_key_checking = falseansible.groups = {
"vagrant" => ["liberator"],}
end
Kao to smo ve pomenul i , Ansibl koristi plejbuk datoteke za konfiguraci ju Vagrant
maine. ta je zapravo plejbuk? Plejbuk je JAML (YAML) dokument koj i obuhvata
neophodne korake koj i e se preduzeti na Vagrant mainama. Za vie saznanja
ispratite seri ja l tekstova o Ansiblu u naem asopisu.
Podeavanja za SSH
oznaka: config.ssh
Podeavanja koja nose ovu oznaku odnose se na konfigurisanje kako e Vagrant
pristupati vaoj maine preko SSH protokola. Ovde emo napomenuti neka od
najvani j ih:
config.ssh.username
Korisniko ime koje e Vagrant koristiti pri l ikom SSH pristupa. Podrazumevana
vrednost je vagrant.
config.ssh.password
Lozinka koju e Vagrant koristiti pri l ikom provere SSH korisnika. Treba napomenuti
da Vagrant preporuuje da se koristi autentifikaci ja pomou kl jueva.
config.ssh.host
IP adresa i l i naziv raunara (eng. hostname) na koj i pristupamo preko SSH
protokola.
Kako da.. .?
31
Broj 37
config.ssh.port
Port za SSH protokol . Podrazumevana vrednost je 22.
config.ssh.guest_port
Port na gostujuoj maini na kojoj SSH radi . Ovo je korisno za neke provajdere da
detektuju preusmerene portove. Na primer, ako ova promenl j iva ima
podrazumevanu vrednost 22 i ako Vagrant detektuje da je port 4567 na domainu
preusmeren na port 22 na gostujuoj maini , Vagrant e pokuati da koristi port
4567 kako bi komunicirao sa gostujuom mainom ako ne postoj i druga opci ja.
config.ssh.private_key_path
Putanja do privatnog kl jua koj i se koristi za pristup gostujuoj maini preko SSH
protokola. Obino je ovo nesiguran kl ju koj i dolazi zajedno sa Vagrantom, poto
njega koriste svi javni boksovi . Ako napravite svoj boks sa svoj im kl juem, onda
treba da podesite da vrednost ove promenl j ive pokazuje do tog kl jua. Vrednost
ove promenl j iva moe biti i niz koj i e pokazivati na vie kl jueva.
config.ssh. insert_key
Kao to smo ve rekl i , Vagrant automatski ubacuje nesigurni par kl jueva. Ako
koristite vae privatne kl jueve, onda ima smisla podestiti ovu vrednost kao
false.
Postoj i jo podeavanja vezanih za SSH. Ovde smo navel i neke od najbitni j ih. Za
ostale pogledajte zvaninu dokumentaci ju.
Podeavanja za Vagrant
oznaka: config.vagrant
Ova podeavanja se odnose na sam Vagrant.
config.vagrant.host
Ova promenl j iva podeava tip domaina koj i vrti Vagrant. Podrazumevana
Vagrant
32
Jun 2015.LLiiBBRREE!! ASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU
Pregled popularnosti GNU/Linuks i BSD
distribuci ja za mesec jun
Distrowatch
Pad
Isti rejting =
(Korieni podaci sa Distrovoa)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
Mint
Debian
Ubuntu
Fedora
Mageia
openSUSE
Manjaro
CentOS
Arch
LXLE
Mangaka
Peppermint
elementary
PCLinuxOS
Android-x86
Sabayon
antiX
Puppy
Lubuntu
Kal i
wattOS
deepin
Black Lab
Zorin
KaOS
3063
Recommended