Upload
miodrag-milenkovic
View
27
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Slobodni softver
Citation preview
2014.
1
LiiBBRREE!!asop is o s lobodnom softverubroj
25
asopis o slobodnom softveru
2014.
Creative Commons Autorstvo-Nekomercijalno-Deliti pod istim uslovima
31 . maj, 2014.
Objavljen je Linux
Mint 17 Qiana .
7. maj 2014.
Prvo javno izdanje
LXQt- dostupno je za
preuzimanje.
2LiBRE! asopis o slobodnom softveru
P
riroda, s vremena na vreme, podseti
oveka koliko je mali, koliko su njegove
rukotvorine beznaajne i podsea oveka
da nije gospodar sveta, nego smo jedan
njegov mali deo. Suoen sa snagom prirode,
ovek zaboravlja steene navike i oslanja se
na bazine instinkte. Kada se neto ovako
katastrofalno desi, resetovani na osnovne
instinkte, pokazujemo ko smo zapravo,
koliko znamo tj. ne znamo, koliko smo
spretni, organizovani, gde smo ranjivi, kako
smo pripremljeni, ta nismo na vreme
uradili, a trebalo je, ta smo uradili, a
nismo smeli pa sad trpimo posledice i tako
dalje.
Glavna opasnost od prirodne nepogode je
prola. Preivelima je sada ostalo da
analiziraju ta se desilo, da popiu gubitke i
tetu i da svi zajedno ponemo da se
obnavljamo. U ovu analizu deavanja treba
ukljuiti i upotrebu medija s ciljem kriznog
informisanja. Pravovremena, tana infor-
macija je bila od kljunog znaaja za
ispravno reagovanje s ciljem preivljavanja.
Ovo nije prva vanredna situacija u kojoj je
najstarija komunikaciona tehnologija bila
od kljune vanosti. Radio tehnika i radio
amateri jo jednom su pokazali da su
nezaobilazan faktor dobre civilne zatite.
Prosto je neverovatno da niko iz
Ministarstva odbrane nikad nije ukljuio te
ljude u institucionalni sistem odbrane, iako
su se u mnogo prilika do sad pokazali kao
vrlo pouzdani sistem informisanja u
kriznim situacijama. Oni ne trae mnogo,
nikad i nisu traili gotovo nita, a uvek su
na prvim linijama odbrane.
Radio i televizija su se uglavnom dobro
pokazali u ovim vremenima. Radio a na-
roito televizija pokazali su jo jednom da
su najmoniji mediji na naim prostorima.
Radio i televizija bili su glavni informativni,
motivacioni i mobilizacioni faktor u kriznoj
situaciji.
Najnovije tehnologije su podbacile. Ni
internet ni mobilna telefonija nisu bili
iskorieni u meri koliko je to mogue u
irenju prave informacije. Moglo bi se rei
da su te tehnologije bile ak zlou-
potrebljene za irenje lanih i desta-
biliuih informacija. Ova kritika ide
direktno na raun Vlade Srbije i dravnih
organa. Dravni organi jo nisu shvatili
mo ICT-a. Preputanje ICT-a stihiji i
nepostojanje zvaninih informacija mogu
samo da dovedu do irenja dezinformacija
na internetu, a internet je komunikacioni
medij broj jedan u svetu. Dezinformacija na
internetu e uvek biti. Setimo se vesti o
pijanom Srbinu koji je ubio ajkulu
sluajnim skokom na njenu glavu, ime je
spasio kupae u Egiptu. Meutim, postoje
pouzdani izvori na koje se obraa panja i
ostali izvori koji se zanemaruju. Pouzdani
izvori moraju biti stranice dravnih organa
i lokalnih samouprava koje su ovoga puta
kasno reagovale, ili nisu reagovale uopte, a
to je otvorilo prostor nezvaninim izvorima
kao to su drutvene mree gde nisu svi
dobronamerni.
Jedan od svetlih primera privatne
inicijative je lokacija http://poplave.rs. Ovo
je primer kako privatna inicijativa, dobra
namera, odlina ideja, FLOSS i znanje
mogu zajedno da iskoriste pravu snagu
interneta. Stranica je bila toliko dobro
odraena i pregledna da smo svi u poetku
pomislili da je to zvanina stranica
dravnih organa. Stranica je bila vana za
koordinaciju akcija dobrovoljaca. Jedini
problem sa tom stranicom bio je preveliki
promet koji je povremeno ruio server.
Mediji, FLOSS, LiBRE! i prirodna katastrofa
Re urednika
broj 25
2014.
3
Gde je tu mesto FLOSS-u? Barem to se tie
interneta, FLOSS predstavlja najbolji alat za
brze intervencije. Wordpress, besplatni CMS
(eng. Content Manager System sistem za
upravljanje sadrajem) otvorenog koda sa
svojim dodacima idealni su alati za brzo
reagovanje i uspostavljanje informacionog
sistema u najkraem vremenu. U rukama
dobrih web dizajnera predstavljaju moan
alat. To su momci i devojke iz graanskog
pokreta poplave.rs iskoristili da u najkraem
roku, za manje od dvadeset i etiri sata,
uspostave informacioni centar sa
proverenim informacijama.
Na kraju, pohvale idu svim dobrovoljcima,
radio amaterima, korisnicima twittera,
graanskim inicijativama, savezima,
dravnim organima i svima drugima na
dobrim akcijama koje su predupredile jo
gore posledice prirodne stihije.
Za LiBRE! je u ovom trenutku najbitnije da
je preiveo i ovu prirodnu nepogodu. S
obzirom na relativno niski prioritet rada u
ovom projektu, dozvolili smo sebi kanjenje
od sedam dana da bismo uspeli da se
pregrupiemo. Jo nam se nisu javili svi
saradnici. Nadamo se da su svi dobro. im
se stanje smiri, moi emo ponovo da
radimo punim kapacitetom. Pozivamo
lektore, grafiare, autore i sve druge koji bi
eleli da nam se prikljue, da se jave na
nau ve poznatu adresu libre[et] lugons
[dot]org.
Do itanja
LiBRE! Tim
Broj: 25
Periodika izlaenja: mesenik
Izvrni urednik: Stefan Noini
Glavni lektor: Aleksandar Boinovi
Lektura:
Milena Beran
Jelena Munan
Maja Panajotovi
Aleksandra Ristovi
Redakcija:
Saradnici:
Grafika obrada:
Dizajn:
Kontakt:
IRC: #floss-magazin na irc.freenode.net
E-pota: [email protected]
http://libre.lugons.org
Mo slobodnog
softvera
Aleksandar Stanisavljevi
Dejan ugalj
Goran Meki
Marko Kai
Veljko Simi
Nikola Hardi
eljko ari
Danilo oki
Petar Simovi
Romeo Mlinar
Dejan Petrovi
Zlatan Vasovi
Mladen eki
Zoran Lojpur
Velimir Baksa
Ivan Bulatovi
Tamara orevi
Vladimir Popadi
Sandrina Dimitrijevi
Aleksandar Todorovi
Nedeljko Stefanovi
Mihajlo Bogdanovi
Gavrilo Prodanovi
Aleksandar Brkovi
Vladimir Cicovi
Joakim Janjatovi
Stefan Stojanovi
Marko Novakovi
eljko Popivoda
Dejan Maglov Ivan Radelji
Milovan Krivokapi
Ladislav Uroevi
Bojan Bogdanovi
Re urednika
broj 25
4 LiBRE! asopis o slobodnom softveru
LiBRE! vesti str. 6
Puls slobode str. 8
Ugovor Republike Srbije
saMicrosoftom (7. deo) str. 8
Temelj sazdan od FLOSS-a str. 14
Predstavljamo str. 19
Gentoo str. 19
libGDX
Java game dewelopment
framework (1 . deo) str. 24
Kako da...? str. 28
Uvod u programski
jezik C (3. deo) str. 28
Unit tests i JUnit str. 31
Oslobaanje str. 35
Uticaj matematike na
nastanak i temelje
raunarstva (1 . deo) str. 35
Vesti
LiBRE! sadraj broj 25
2014.
5
Slobodni profesionalac str. 38
Va posao,
open-source posao (2. deo) str. 38
Internet, mree
komunikacije str. 41
OpenSSL:
Sigurnost ili pretnja str. 41
Apache Lucene:
Korak do Google-a (5. deo) str. 44
LiBRE! prijatelji
LiBRE! sadraj broj 25
6LiBRE! asopis o slobodnom softveru
LXQt - okruenje radne povri sledee
generacije
7. maj, 2014.
Prvo javno izdanje LXQt-
a, sledea generacija po-
pularnog lakog (eng.
lightweight) Linux okru-
enja radne povri LXDE, dostupno je
za preuzimanje.
Koristan link: http://j.mp/1kn3lUO
Oracle dobio spor protiv Googla u vezi
sa korienjem Jave na Androidu
12. maj, 2014.
Ameriki sud za albe je
sada preinaio odluku iz
2012. godine, po kojoj struktura Java
API-ja ne moe biti zatiena autorskim
pravom. Oracle sada moe da nastavi da
od Googla trai ottetu u visini od
milijardu dolara.
Koristan link: http://j.mp/1oLaLV2
Sledea tri Linux Mint izdanja bazirae
se na Ubuntu 14.04 LTS
14. maj, 2014.
Linux Mint 17, 17.1 , 17.2
i 17.3 koristie Ubuntu
14.04 LTS kao bazu ume-
sto da budu bazirani na
novijim Ubuntu izdanji-
ma.
Koristan link: http://j.mp/1kn3Iio
Plasma Next
14. maj, 2014.
Objavljeno je beta izda-
nje Plasma Nexta. Plasma
Next se razvija sa planom
da zameni aktuelnu KDE
Plasma platformu.
Koristan link: http://j.mp/1gUU3jB
Objavljen je Deepin 2014 Beta
15. maj, 2014.
Deepin je Linux distribu-
cija bazirana na Ubuntuu.
Deepin 2014 donosi novo
grafiko okruenje pod
nazivom DDE (Deepin
Desktop Environment) koje
je bazirano na HTML5.
Koristan link: http://j.mp/1n1l7Nz
Open source Novena laptop stie na
zimu
19. maj, 2014.
Novena laptop uspeo je
da prikupi sredstva koja
e mu omoguiti proi-
zvodnju. Isporuke se
oekuju za poetak sle-
dee godine.
Koristan link: http://j.mp/1ky9xEY
LiBRE! vesti broj 25
2014.
7
Telenav prebacuje Scaut navigacionu
aplikaciju na OpenStreetMap
20. maj, 2014.
Kompanija za navigaciju
Telenav najavila je da e u
svojim aplikacijama na-
menjenim amerikom tr-
itu od sada koristiti
OpenStreatMap umesto
TomToma.
Koristan link: http://j.mp/1u61A1g
RawTherapee 4.1
22. maj, 2014.
Objavljena je nova 4.1
verzija RawTherapeea.
RawTherapee je program
za obradu RAW slika koji
dolazi sa velikim brojem
mogunosti.
Koristan link: http://j.mp/1 jKLIcW
Kina je zabranila Windows 8
20. maj, 2014.
Kineska Vlada je zabra-
nila korienje Windows 8
na zvaninim Vladinim
raunarima. Kao razlog
se navodi bezbednost ra-
unara. Pretpostavlja se
da e to biti dobra prilika da Ubuntu
Kylin zauzme mesto sad ve nepodr-
anogWindows XP-a.
Koristan link: http://j.mp/1oLb9Ty
The Incredible Adventures ofVan
Helsing
23. maj, 2014.
Autori akcione RPG igre
The Incredible Adventures
of Van Helsing najavili su
verziju za Linux.
Koristan link: http://j.mp/1rzFGpp
Zvanino je objavljen Git 2.0
29. maj, 2014.
Nova verzija donosi ne-
koliko suptilnih novosti
koje stariji korisnici mo-
da nee ni primetiti.
Nove default funkcije su
sada vie prijateljski
nastrojene prema Git poetnicima.
Koristan link: http://j.mp/1oLbohm
Objavljen je Linux Mint 17 Qiana
31 . maj, 2014.
Objavljen je Linux Mint
17 LTS koj e biti
podran do 2019. godine.
Nova verzija donosi
znaajna unapreenja
korisnikog interfejsa i
menadera auriranja.
Koristan link: http://j.mp/1kwYZei
LiBRE! vesti broj 25
LiBRE! asopis o slobodnom softveru8
Autor: Dejan Maglov
D
o sada u ovom serijalu smo
analizirali stanje primene FLOSS-a
u Srbiji i preporuili smo ta bi trebalo
uraditi da bi FLOSS imao znaajnije
mesto u korist svih. Smatramo da su
nai predlozi dobri i da su realno ispu-
njivi ako bi se stekli odreeni uslovi.
Uslovi za ostvarivanje naih preporuka
jesu politika volja, bolje informisanje,
vei uticaj, bolja organizovanost i vea
aktivnost FLOSS zajednica Srbije. Apeli
nisu dovoljni za popularizaciju FLOSS-
a. Svet pokreu interesi i to uglavnom
ekonomski.
Kako to izgleda u svetu
vlasnikog softvera?
Interes vlasnika softvera jeste da na-
pravi dobar softver i da ga reklamiraju
kao najboljeg za predvienu funkciju.
Cilj kompanija koje stoje iza vlasnikog
softvera, jeste da zauzmu monopo-
listiki poloaj kako bi mogli svoj proi-
zvod da iznajmljuju, a ne da ga prodaju.
S tim ciljem prave se karteli kompanija
koji na bazi meusobnog dogovora
obezbeuju sebi monopolsko mesto na
tritu. Postoji dogovor kompanija
vlasnikog softvera kao i kompanija koji
proizvode hardver o zajednikom na-
stupanju na tritu. Kompanije koje
zajedno nastupaju, meusobno ne
konkuriu jedna drugoj. Korisnik je
tako prinuen da, ukoliko eli da koristi
odreeni proizvod, kupi ili iznajmi
proizvode jo pet-est kompanija koje
su spregnute u tom lancu. Kartelsko
povezivanje je ilegalno u zapadnom
kapitalizmu, ali je teko je dokazati da
je ovo sprezanje namerno. Praenje
deavanja u IT industriji jasno navodi
na sumnju da kartel postoji.
U
U
g
g
o
o
v
v
o
o
r
r
R
R
e
e
p
p
u
u
b
b
l
l
i
i
k
k
e
e
S
S
r
r
b
b
i
i
j
j
e
e
s
s
a
a
M
M
i
i
c
c
r
r
o
o
s
s
o
o
f
f
t
t
o
o
m
m
(
(7
.
.
d
d
e
e
o
o
)
)
FLOSS u preduzeima
Ugovor Republike Srbije saMicrosoftom
Puls slobode
2014.
9
Sledei u nizu interesa jesu dileri.
Njihovo zaduenje je da kontrolisano
distribuiraju hardver i softver na
odreenoj teritoriji. Oni se trude da
klijentima uvek, kada je to mogue,
ponude paket hardvera i vlasnikog
softvera. Njihov interes je da prodaju
to vie ovih proizvoda i da uzmu to
veu maru. I oni, takoe, imaju interes
da iznajmljuju vlasniki softver umesto
da ga trajno prodaju.
Krajnji korisnik je poslednji u tom nizu
interesa koji plaa sve. Ovde moramo
da stanemo i razdvojimo pravna od
fizikih lica. I jedni i drugi imaju
interes da koriste raunare kako bi
poveali svoju produktivnost i olakali
sebi rad.
Razlika izmeu pravnih i fizikih lica je
u tome to fizika lica niko ne
proverava ta dalje rade sa svojim
hardverom i softverom dok se ne pojave
na tritu sa nekim proizvodom koji je
produkt tog hardvera i softvera. Ovo
znai da fizika lica mogu nekanjeno
da koriste piratske kopije softvera dok
ih koriste u line svrhe ili da koriste
legalni vlasniki softver i nakon isteka
perioda iznajmljivanja. Fizikim licima
se nude i jeftinije licence po principu
ako proe, prolo je (APP). Kompani-
jama je jasno da je insistiranje da
fizika lica potuju licencu kontrapro-
duktivno. Za njih je bolje da fizika lica
koriste piratsku kopiju njihovog
proizvoda, nego da ga uopte ne koriste.
Iako na pirateriji gube veliki prihod, na
ovaj nain se stvara zavisnost od
njihovih proizvoda tako da na strani
pravnih lica imaju veu zastupljenost i
veliki procenat naplate.
Pravna lica nemaju izbor ukoliko
koriste vlasniki softver. Oni moraju da
budu legalni jer ih na to teraju dravni
organi koji su poslednja kljuna karika
u lancu interesa. Ne samo da pravna
lica moraju da plate sve licence, nego su
ak te licence skuplje za njih u odnosu
na fizika lica. Koji su onda interesi
pravnih lica da koriste vlasnike soft-
vere? Tu postoje objektivni i subjektivni
razlozi ali i razlozi koji su plod zabluda i
loe informisanosti.
Objektivni razlozi za korienje
vlasnikog softvera su:
Nepostojanje FLOSS alternativa za
specifini softver potreban za
obavljanje delatnosti.
Ne postoje FLOSS upravljaki pro-
grami (eng. drivers) za specifini
hardver potreban za obavljanje
delatnosti.
Potreba za komunikacijom sa
saradnicima, klijentima, bankom i
dravnim organima koji koriste
vlasniki softver i formate koji su
vezani samo za vlasniki softver.
Subjektivni razlozi su:
Stvorena navika da se koristi isklju-
ivo vlasniki softver.
Nepoznavanje FLOSS-a i njegovih
mogunosti odbija eksperimentisanje
u uslovima poslovnog ambijenta gde
je vreme jednako novac.
Nedovoljna ponuda obuenih radnika
koja bi radila na FLOSS reenjima.
FLOSS jo uvek prate gomile zabluda
koje odbijaju korisnike:
Ugovor Republike Srbije saMicrosoftom
Puls slobode
10 LiBRE! asopis o slobodnom softveru
FLOSS je preteak za korienje i
odravanje.
Prelazak na FLOSS reenja smanjuje
produktivnost.
FLOSS nije bezbedan jer iza njega ne
stoji firma koja ga odrava.
Model razvoja FLOSS-a ne prua
nikakve garancije da e odreeni
proizvod nastaviti da se razvija.
Ovakvo stanje cementira drava svo-
jom pravnom regulativom, svojim infor-
macionim sistemom i inspekcijskim
nadzorom. Jedini interes drave jeste
da obezbedi sebi porez od prodaje
vlasnikog softvera i profita koji se na
taj nain ostvaruje. Ovde se krije privid
da drava zarauje na vlasnikom
softveru. Sve dok Srbija koristi vlasni-
ki softver stranih kompanija, drava i
njen budet nee biti na dobitku nego
na istom gubitku. Svi ti prihodi koji se
ostvaruju na osnovu naplate poreza na
vlasniki softver, ne podmiruju tro-
kove licenci vlasnikog softvera za
raunare u dravnim organima ni tro-
kove inspekcijskog nadzora.
Analiza interesnog lanca
vlasnikog softvera
Analizom interesnog lanca vlasnikog
softvera moe se zakljuiti da stvarni
ekonomski interes za korienje vlasni-
kog softvera imaju samo kompanije
koje su vlasnici tog softvera i njihovi
dileri. Krajnji korisnici imaju delimini
interes jer obavljaju uspeno svoju
delatnost, ali svoj profit umanjuju
plaanjem iznajmljivanja alata za rad.
U uslovima kada kompanije vlasnikog
softvera nisu na teritoriji drave kori-
snika tih softvera, drava moe samo da
gubi jer ne uzima porez na ukupnu
dobit te kompanije. Porez od distribu-
cije nije dovoljan, jer on samo smanjuje
gubitke u budetu. U ovom lancu inte-
resa neto nije u redu. Kako je mogue
da ovaj interesni lanac opstaje, a da je
jedna karika (drava) na gubitku, a
druga (krajnji korisnik), vrlo vana,
duplo plaa (kroz direktno plaanje
licenci i posredno kao budetski
obveznik) i time znaajno umanjuje
svoj profit?
Lanac interesa za korienje
FLOSS-a
Mi, kao biva socijalistika drava, pot-
puno smo se pogubili u tranziciji. Malo
smo pozaboravljali definicije drutvenih
ureenja. Jurei za boljim ivotom,
izgubili smo i ono to smo imali. Sred-
stva za rad su iz ruku radnika uz
njihovo preutno odobrenje prela u
ruke drave da bi ih i drava za male
pare predala u ruke kapitaliste
Ugovor Republike Srbije saMicrosoftom
Puls slobode
2014.
11
(vlasnika preduzea). Definicija kapita-
lizma glasi da je to takav tip drutvenog
ureenja u kojem je kapitalista vlasnik
sredstava za proizvodnju i da na osnovu
tog vlasnitva ostvaruje pravo na dobit.
Sad dolazimo do apsurda. Moderni-
zacijom sredstava za proizvodnju nai
kapitalisti su uveli kompjutere u sve
segmente poslovanja. Kompjuteri pak,
koriste vlasniki softver koji su po
zakonu o intelektualnoj svojini uvek u
vlasnitvu vlasnika softvera, prema
tome, na kapitalista nije u potpunosti
vlasnik sredstava za proizvodnju i zato
svoju dobit mora da deli sa pravim
vlasnikom.
Ako na kapitalista eli da zadri svu
dobit od svog posla, mora da povrati
vlasnitvo nad sredstvima za proi-
zvodnju. Trebalo bi da to bude jedan od
osnovnih interesa za korienje FLOSS-
a u poslovne svrhe. Nekad zbog speci-
finosti posla i okruenja nije mogue
koristiti FLOSS reenja, ali u principu u
interesu vlasnika jeste da koristi, kad
god je to mogue, softver koji je pod
javnom licencom i omoguava mu da
povrati vlasnitvo nad sredstvima za
proizvodnju.
Iznajmljivanje sredstava za proizvodnju
(vlasnikog softvera) bi trebalo da znai
da je odravanje istih odgovornost pra-
vog vlasnika (vlasnika softvera). Meu-
tim, u praksi to nije ba tako. Enterprise
odravanje vlasnikog softvera se do-
datno naplauje, a licence pokrivaju
samo pravo na korienje tj. isti namet
na vlasniko pravo.
Ugovor Republike Srbije saMicrosoftom
Puls slobode
12 LiBRE! asopis o slobodnom softveru
Odravanje FLOSS reenja je odgovor-
nost korisnika. Postoje gomile bespla-
tne dokumentacije o nainu odravanja
FLOSS reenja tako da korisnik moe
sam da ga odrava, ali isto tako moe i
da pita za savet FLOSS zajednicu koja
uglavnom brzo reaguje i moe da rei
veinu bitnih problema. U interesu
FLOSS zajednica je da se popularizuje
upotreba FLOSS-a u poslovne svrhe.
FLOSS zajednice su fleksibilne i veru-
jemo da bi brzo mogle da reaguju na
izmene klime (vei interes za odra-
vanje poslovnih sistema) i da obezbede
legalnu enterprise podrku.
Srpske FLOSS zajednice ve pokazuju
znanje i umee u razvijanju srpske
Linux distribucije i u sluaju poveanog
interesovanja barem jedna moe da
bude ponuena sa enterprise podrkom.
Programeri bi mogli da se ne sloe sa
nama i da kau da im koncepcija
vlasnikog softvera vie odgovara. Mi
mislimo da nisu u pravu i da e
prelaskom na FLOSS imati vie posla.
Koncept komercijalnog OSS-a pa ak i
vlasnikog softvera koji moe da se
portuje na OS otvorenog kda, nee im
smanjiti prihode, imae manju konku-
renciju velikih firmi koje proizvode
softver, radie za poznatog naruioca.
Koncept vlasnikog softvera nije izmi-
ljen za malog programera, nego da
zatiti interese velikih kompanija.
Velike kompanije nemaju problem da
za male pare otkupe dobru ideju od
malog programera, ili mu je ak
ukradu, ukoliko ideju nije adekvatno
zatitio. Copyright nije prilagoen
malom programeru, previe je skup i
komplikovan za njega. Trei interes
programera da preu na OSS, jeste taj
da alat za programera aplikacija za
vlasniki softver je takoe vlasniki
softver pa prema tome i tu mali
programer gubi deo svoje dobiti.
Masovnije prihvatanje FLOSS-a, naro-
ito u poslovnom okruenju, otvara
mogunost daljeg razvoja IT industrije
koji je ovog puta baziran na OSS-u. Svi
kolovani programeri ne mogu da se
zaposle u velikim firmama vlasnikog
softvera. Ovim se otvara prostor za
manje softverske firme koje e razvijati
OSS reenje ili nuditi usluge vezane za
OSS. Drava koja je bila gubitnik u
lancu interesa oko vlasnikog softvera,
deliminim prelaskom firmi na FLOSS
e izgubiti neto prihoda od poreza na
promet vlasnikog softvera. To moe da
Ugovor Republike Srbije saMicrosoftom
Puls slobode
2014.
13
nadoknadi iz poreza na dobit novih OSS
firmi. Sa druge strane, drava takoe
mora da barem delimino pree na
FLOSS. To rade zemlje Evropske unije
pa prema tome to je budunost i srpske
administracije. Ove tri godine, koliko
vae licence za Microsoftove proizvode
po ugovoru koji je i povod za ovaj
serijal, treba iskoristiti za poetak
promene kursa i preusmeravanje admi-
nistracije na FLOSS. Na ruku FLOSS-a
bi trebalo da ide i injenica da Microsoft
vie ne prua podrku za Windows XP.
Na predlog je da se prelazak na FLOSS
upravo pokrene prelaskom tih raunara
na neku laganiju verziju Linuxa i
proveri koliko takvo reenje moe da
zadovolji potrebe korisnika tih rau-
nara. Ispravni raunari svakako nisu za
reciklau. U najgorem sluaju, mogu
biti donirani nekoj koli koja nema
raunare. Mi verujemo da e nastavnici
znati ta e sa njima.
Interes odgovorne drave jeste da ima
balansirani odnos izmeu prikupljenog
poreza na promet vlasnikog softvera i
trokova licenci za vlasniki softver u
svojoj administraciji. Zatim da svojim
delovanjem ne namee nepotrebni tro-
ak firmama u vidu obaveze da koriste
vlasniki softver da bi komunicirale sa
dravom. Na kraju, ali moda i
najvanije, da svojim delovanjem
omogui nesmetani razvoj svih grana IT
industrije pa i one bazirane na OSS-u.
Za kraj
Ovaj nastavak serijala Ugovor Repu-
blike Srbije sa Microsoftom je prirodno
doao do teme korienja FLOSS-a u
poslovnom okruenju, ali se to odlino
uklapa u novi koncept LiBRE! asopisa
koji ima plan da se vie obraa poslo-
vnim korisnicima. Ovog puta smo
akcenat stavili na ekonomske interese
korienja OSS-a (komercijalnog i bes-
platnog softvera otvorenog kda).
Pored ekonomskog interesa, tu postoji
interes zatite privatnosti, interes vee
kontrole sistema, sigurnosti, nezavi-
snosti od vendora (vlasnika softvera),
razvoja iz sopstvenih resursa i drugi.
O ovim i drugim interesima nee biti
rei unutar ovog serijala, ali e biti u
ostalim lancima ovog asopisa. U ovom
serijalu je ostala jo jedna vana tema
FLOSS zajednice, analiza stanja i
preporuke.
Nastavie se.
Ugovor Republike Srbije saMicrosoftom
Puls slobode
14 LiBRE! asopis o slobodnom softveru
Autor: Marko Kai
Zato Linux i otvoreni kd
moraju u uionice?
K
ineska poslovica kae: Kada vetar
promene duva, neki diu zidove, a
neki vetrenjae. Razmiljajui o svom
kolovanju i o Linuxu kojeg koristimo
svakodnevno, autor ovog teksta ne
uspeva da spoji ta dva pojma u jednu
skladnu sliku. Raunari u koli su vazda
bili stari, ispisani, zagaeni bloatware.
om, sa trideset ikonica za Minesweeper
koji je uasno izgledao na izmuenom
Windows 98 Second Editionu. Zbog toga
su nai poeci sa Linuxom bili nepo-
trebno muni i zakasneli (prim. aut.) .
Kada priamo o edukaciji i korienju
otvorenog koda u kolama, daleko smo
iza aktuelnih tokova, poslovino tvrdo-
glavi, ne prihvatamo Linux i FLOSS kao
platformu i filozofiju dobru za nau
decu i razvoj nae zajednice. Ako NASA,
Google, Meunarodna svemirska sta-
nica, IBM, administracija Ruske Fede-
racije i mnogi drugi
1
koriste Linux,
zato nije dobar za nas? Moda jer od
njega ne profitira niko osim obinog
korisnika.
O Linuxu se esto pria kao o sistemu
koji koriste samo geekovi, oni koji
mrze Microsoft i Apple ili oni koji
imaju stari raunar za reciklau. Moe-
mo to tako da gledamo, ali neemo biti
u pravu. Ubuntu, kao samo jedna od
bezbroj Linux distribucija, u martu
2014. godine ima oko dvadeset i dva
miliona korisnika. To nisu razlozi zbog
kojih je Linux platforma budunosti a
slobodan softver filozofija budue
informatike. Razlozi su mnogo bitniji i
mogu se sadrati u ovome kola i deca
bi profitirali jer bi u Linuxu imali
jeftinu (besplatnu), monu, pouzdanu i
bezbednu platformu koja podstie lini
razvoj i ideje deljenja i jaanja
zajednice. Kako?
1
List of Linux adopters
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Li
nux_adopters
Sloboda, sigurnost i izbor
Pogotovo danas kada je privatnost
podataka i njihova zatita aktuelna,
treba da razmiljamo o svojim slobo-
dama na internetu i u softveru koji
koristimo svakodnevno. U kolama
emo esto naletati na raunare pune
T
T
e
e
m
m
e
e
l
l
j
j
s
s
a
a
z
z
d
d
a
a
n
n
o
o
d
d
F
F
L
L
O
O
S
S
S
S
-
-
a
a
Temelj sazdan od FLOSS-
Puls slobode
2014.
15
spyware-a i malware-a, a to jednostavno
nisu raunari na kojima je bezbedno
raditi. Umesto to zabranjujemo deci da
instaliraju aplikacije na te iste raunare
i ograniavamo im prava, trebalo bi da
koristimo sistem koji podrazumeva
bezbednost, koji je iole otporan na
takvu vrstu zloupotrebe korisnikog
poverenja.
Deca treba da naue da preispituju
kome ostavljaju svoje podatke i kako se
ti podaci koriste. U softveru otvorenog
koda, situacija je mnogo bolja nego kod
vlasnikog softvera. Ako se naviknemo
da sistem koji moemo besplatno da
instaliramo, promenimo radnu okolinu,
distribuciju, softver koji koristimo,
postajemo vlasnici svog izbora i svojih
podataka, a tako neto ne uimo decu u
kolama.
Sloboda od vendora, sloboda
od zatvorenih platformi
Svi mi koji smo imali kakav-takav
kontakt sa informatikom u kolama,
znamo emu smo naueni - od
Borlanda, do managed okruenja kao to
su C# i .NET. Vlasnike platforme su
neminovno zlo dananjeg IT sveta, ali
one nisu jedine koje postoje. Platforma
koja prvenstveno slui da unapredi rad i
pobolja razvoj, od korisnika i progra-
mera vrlo brzo pravi taoce koji postaju
zavisni od platforme koju plaaju. Ovo
je i rekurzivna poenta ovog lanka. Ako
pitamo nekoga zato koristi Windows,
uglavnom ete uti da aplikacije koje
koristi, nisu dostupne na drugim
platformama i sistemima, to ne bi bio
sluaj da su te aplikacije otvorenog
koda.
Deca u Srbiji danas koriste vlasnike
Temelj sazdan od FLOSS-
Puls slobode
16 LiBRE! asopis o slobodnom softveru
programe esto ne znajui da postoji
alternativa. Office je odlian primer.
Pored zatvorene platforme koja podra-
zumeva i zatvorene formate za uvanje
dokumenata, u poslednje vreme imamo
i OneDrive cloud gde, gle uda, na dva
klika moete da sauvate vae podatke
na nekom serveru hiljadama kilometara
od vas i da ga koristite na drugom
raunaru bez mnogo muke. Mi vie
nismo vlasnici svojih podataka. Para-
doksalno je ali istinito. Vlasnike plat-
forme ulau mnogo u korisniko
iskustvo i sve je dostupno na klik ili
dva. Na je zadatak da edukujemo
korisnike, da svaku platformu, bez
obzira na njeno suelje ili temu,
preispitaju. Oni koji to ne mogu,
moraju sistemski biti zatieni i mora
im se omoguiti slobodna i sigurna
platforma.
Korisnici su lieni slobode. kolski
program je napisan da podri vlasnike
platforme i licence koje nisu jeftine.
Kau da bi promena programa kotala
mnogo. Dobar primer da ta tvrdnja nije
tana, jesu upravo C# i .NET. Platforme
koje su zamiljene i realizovane tako da
budu vrhunac vlasnikog koda,
portovane su na Linux. Korisnici (ne
kompanije), napravili su Mono
2
. Desilo
se neto nezamislivo, deava se da sve
ono to je uraeno u C# i .NET-u, radi
na otvorenoj platformi. Deava se da
sve to mladi ue o C# i .NET-u, mogu
da primene na otvorenoj platformi.
Mono je velika pobeda open-sourcea,
projekat na koji se treba ugledati
traei primer, prvenstveno jer ne kvari
Temelj sazdan od FLOSS-
Puls slobode
2014.
17
tako skup i delikatno probran plan i
program za informatiku koji propisuje
Ministarstvo, uglavnom uz pomo
korporativnih sponzora.
2
Mono Project http://www.mono-
project.com
Raunari traju due i
dostupni su svima
Sa dozom skepticizma emo uzeti
sopstvene rei, ali u praksi raunari u
kolama su stari, slabi i teko se
obnavljaju. S druge strane, ak i kada se
neka kola ponovi, uobiajena je praksa
da se stari raunari bace, jer ne
podravaju najnoviju verziju Windowsa.
To je klasina pria jednog konzu-
menta. Ni na trenutak ne stanemo da
razmislimo, koliko kola u Srbiji nema
raunare, koliko dece iz najugroenijih
slojeva nema raunare kod kue, koliko
njih bi profitiralo znanjem i napretkom
kada bi samo postojao neki nain da te
stare raunare ne bacimo, nego da ih
ponovo iskoristimo u neku drugu
svrhu.
Sloboda to je ono to krasi Linux, a
jedna od kljunih prednosti te slobode
je da moete nai dobre distribucije,
koje sasvim komotno rade na starijim
raunarima. Iako nova tehnologija ima
svoje prednosti i to je neosporno, ono
to mi shvatamo kao smee, postaje
savreno upotrebljiv ureaj onog
trenutka kada mu se promeni softver
koji ga pokree. Rashodovan raunar,
koji bi koristio Linux, mogao bi da slui
u nekoj drugoj koli koja nije imala
sree da dobije sredstva za nabavku
nove raunarske opreme. Besplatan
hardver i softver, a zajednica sve jaa -
To je prosto nedopustivo.
Znanje, znanje, znanje
Uticaj Linuxa na razvoj korisnika i
razvoj dece kroz edukaciju ima toliko
podstavki da ih je gotovo nemogue
skoro sve navesti. Ranije smo napo-
menuli da se izbegavanjem vlasnikih
platformi dobija sloboda. Za poetak,
slobodni smo da softver redistribuiemo
i delimo. Mlade treba uiti da dele i da
to nije nita loe, iako su oni godinama
uspeno delili instalacione diskove
Windowsa, sada to mogu da rade kao
deo jedne potkulture, legalno i bez
razmiljanja o prirodi softvera.
Mogunost menjanja softvera je jo
jedna sloboda koju nemamo sa
vlasnikim softverom. Korisnici (oni
koji ele) treba da znaju kako njihov
softver funkcionie i treba da imaju
pravo da uestvuju u njegovom razvoju
ukoliko to ele. FLOSS je neposredna
demokratija za softver. Iako mladi
danas irom Srbije u svom depu nose
Android telefon ne znajui da je Android
Temelj sazdan od FLOSS-
Puls slobode
18 LiBRE! asopis o slobodnom softveru
u sutini platforma zasnovana delom na
Linuxu, taj isti Android je manje-vie
proizvod gore pomenute slobode. Neke
nove platforme koje u budunosti mogu
stvarati ljudi iz Srbije, nee nastati od
vlasnikih platformi i tehnologija, ve
e nastati od slobodnog softvera jer se
slobode potrebne za dobar razvoj
pruaju samo njegovim korisnicima.
Korisnici moraju da koriste softver po
svojoj meri. Kod kue, na poslu, u
uionici, gde god da ste, va softver
moe biti potpuno prilagoen vama.
Mnogi su primeri uspene migracije na
slobodan softver, koji je pruio osnovu
za pravljenje otvorene edukativne
platforme, u kojoj svi uestvuju. Te
platforme su potpuno prilagoene
potrebama kola i uenika ili studenata,
kako praktino po mogunostima, tako
i kulturoloki i jeziki. Znanje i
zajednica su na prvom mestu.
Razloga je mnogo i nema mesta za sve,
ali se nadamo da su najbitniji ovde.
Neki su praktini, neki etiki i
filozofski, ali su svakako neosporni i tu
su da ostanu. Linux je platforma koju
deca danas moraju da upoznaju, jer su
oni budunost, a nau informatiku
budunost ne smemo graditi ni na
kojim temeljima osim na onim
sazdanim od FLOSS-a.
Pregled popularnosti GNU/Linux
/BSD distribucija za mesec
Distrowatch
Pad
Isti rejting =
(Korieni podaci sa Distrowatcha)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
Mint
Ubuntu
Debian
openSUSE
Arch
Fedora
Mageia
elementary
Zorin
LXLE
Kali
Android-x86
Lubuntu
Puppy
SteamOS
Lite
Pinguy
CentOS
Chakra
wattOS
Robolinux
Antergos
Sabayon
Bodhi
CrunchBang
3391>
1795
693>
679>
641>
640