View
13
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Klime niskih geografskih širina
mističnost tropskih krajeva strah od bolesti (malarija, žuta groznica) specifična izmjena energije visoki input cijele godine konkavna područja – oblaci reflektiraju više od polovice Sunčeve energije dnevna insolacija tijekom cijele godine kraća nego ljeti u umjerenim širinama
godišnje temperature više u suhim krajevima zbog pojačane radijacije amplituda ovisi o dužini trajanja suhog perioda visoke temperature nisu stalne – velike dnevne amplitude
dnevna i godišnja odstupanja od srednjaka
područja s većim dnevnim od godišnjih amplituda
padaline određuju godišnja doba količina i raspodjela padalina klimatski razdjeljuju trope samo manji dio tropa prima puno padalina tijekom cijele godine (npr. Afrika – manje od 10% ukupne površine) sezonska raspodjela u najvećem dijelu
Tropske kišne klime (A) širina vlažnih tropa – 20-40 stupnjeva 36% površine Zemlje (20% kopna i 43% oceana na Zemlji) gotovo neprekinuto područje klime bez zime polarna granica – 18° izoterma najhladnijeg mjeseca (granica rasta palmi) modifikatorski utjecaj visokih planina
u istočnim dijelovima kontinenata prelaze u C klime, a u zapadnim u B klime
mogući prodori hladnog zraka
ledenjaci na vrhovima – znak klimatskih promjena
2000.
1990.
2000.
AF, prašumska klima
optimalni uvjeti za razvoj prašume 5 do 10° N i S (iznimno do 25° uz
izloženost vlažnim vjetrovima s oceana)
Amerika - Amazonija - atlantska obala oko Bahije i Santosa - pacifička obala Kolumbije i N Ekvadora - Mali Antili - karipska obala Sr. Amerike
Afrika - središnji dio zavale Kongo - dio obale Gvinejskog zaljeva - istočni Madagaskar Azija - dio Šri Lanke - Malajski poluotok - Sumatra - dio Java - veći dio Bornea - Celebes - Filipini - veći dio Nove Gvineje
Amazonija vlažnija od bazena Konga (posve ravno proječje Amazone, prodor zračnih masa s Atlantika sve do Anda, visočje između bazena Konga i Atlantika) prosječne padaline 2500 mm (više nad oceanima) naoblaka 6/10 visoka relativna vlažnost, osobito poslije jakih pljuskova
2-3 vegetacijska kata malo radijacije dopire do tla zelenilo cijele godine, ali nisu zimzelene vrste monsunska klima – varijanta prašumske usprkos relativno kratkom suhom periodu (SE Azija, Amazonija, NE S Amerike, dio karipske obale, gvinejska obala, ušće Nigera
bogatstvo vrsta – 50-80% svih biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji ½ prehrambenih biljaka potječe iz tropa (npr. riža, kukuruz) problem deforestacije čak 1-2% godišnje u nekim područjima prema procjenama – veća degradirana nego deforestirana područja
Deforestacija u Amazoniji najveće kontinuirano šumsko područje na Zemlji nastojanja za ekonomski razvoj 1970-1974. projekt Transamazonike (2500 km od ist. Brazila do Rondonie) – BR-324 1982.
agrovilla, 1971
jače naseljavanje nakon uređenja ceste nova krčenja zbog novih naselja i obrade zemlje vlada Brazila potiče deforestaciju zbog potrage za mineralima i vrijednim drvom
Aw, savanska klima
neujednačen godišnji hod kiše savana s lugovima ili razbacanim drvećem (parkovski izgled) visoke trave (ugl. do 2 m), iako savane nisu samo travnjaci između ekvatorskih tišina i suptropskih maksimuma 5-10° do 15-20° N i S dominantan utjecaj pasata
ljeti pod utjecajem ITC-a, zimi pod utjecajem pasata Amerika - centralni Brazil, Bolivija, Paragvaj,Venezuela, Kolumbija, Ekvador - pac. obala Sr. Amerike - Yucatan, S Florida, Kuba, Haiti Afrika - zap. i srednja - najveći dio istočne
Azija - monsunska savana (kiše posljedica monsuna) - dosta ograničena područja Vrste savana a) vlažna šumska savana - visoke trave i nisko drveće u skupinama
(lugovima) b) suha šumska savana - savana s akacijom i travama - niža, porazbacana stabla c) trnovita savana - niska trnovita akacija i suhe trave
znatnija odstupanja uz vodene tokove (galerijske šume) kratkotrajne promjene u kišnoj sezoni
B, Suhe klime
nedostatak vode cijele godine ili u većem dijelu bez stalnih vodenih tokova alogeni tokovi evaporacija veća od padalina stupnjevi aridnosti klime granica suhih klima određena odnosom temperature i padalina
povoljnost raspodjele padalina u hladnom dijelu godine
stalno pomicanje granice suhih klima – važnije nego kod ostalih razreda
uzroci: - varijacije padalina - izloženost suhim pustinjskim vjetrovima - promjena lokacije suptropskih anticiklona - hladne morske struje - orografski utjecaji
najveće suho područje: W Afrika – Sahara – Libijska i Arapska pustinja – obalna Etiopija i Somalija – Arabija – Irak, Iran, Pakistan – NW Indija
sjevernije od Elbursa: Dnjestar – Volga – Tarimska zavala – Gobi –
N Kina
SW SAD-a prerijska Kanada veliki dio Meksika glavnina Australije SW Afrika manji dio Južne Amerike
velika varijabilnost padalina i niska relativna vlaga
jaka vjetrovitost i insolacija (mala naoblaka)
semiaridna područja – stepske klime (prijelaz iz suhih u umjerene klime)
velike dnevne amplitude
obalne pustinje
pješčane oluje – posljedica jake vjetrovitosti
problem dezertifikacije Sahel
Recommended